VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Višković: “Ugovorena izgradnja više stotina kilometara auto-puteva”

    Višković: “Ugovorena izgradnja više stotina kilometara auto-puteva”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Srpska trenutno ima ugovorenu izgradnju više stotina kilometara novih auto-puteva.

    Višković je rekao da je za auto-put Banjaluka-Prijedor gotovo završena eksproprijacija.

    – Stvorili smo preduslove da kineski partner može dobiti građevinsku dozvolu, sve saglasnosti, odobrenja i da može u punom kapacitetu krenuti u izgradnju tog dijela auto-puta – istakao je Višković za prnjavorsku Televiziju K3.

    On je dodao da je eksproprijacija završena i za auto-put od Rače do Bijeljine kao i za auto-put od Bijeljine do Brčkog.

    – Ugovorili smo Vukosavlje-Brčko takođe sa kineskim partnerima. Eksproprijacija je završena. Većim dijelom je završena eksproprijacija i na Koridoru “Pet ce”, Doboj-Vukosavlje – naveo je Višković.

    On je istakao da je strateški cilj Republike Srpske povezivanje Banjaluke i Beograda auto-putem.

    Govoreći o hidroelektranama na Drini, Višković je naveo da Republika taj projekat realizuje bez zastoja i problema.

    – Svi radovi koji su predviđeni idu planiranom dinamikom – istakao je Višković.

  • Tegeltija na Regionalnoj konferenciji “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije”

    Tegeltija na Regionalnoj konferenciji “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije”

    Regionalna konferencija “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na zapadnom Balkanu” biće održana danas u Beogradu.

    Konferenciji će, između ostalih, prisustvovati predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Na konferenciji, koju organizuju ambasade Norveške u Beogradu i Sarajevu u saradnji sa Nordijskom poslovnom alijansom, Poslovnom asocijacijom Norveška-BiH i Norveškim partnerima za saradnju u oblasti energetike, učestovavaće i premijeri Albanije Edi Rama, Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski i Crne Gore Dritan Abazović.

  • Italijanski privrednici zainteresovani za ulaganja u Srpsku

    Italijanski privrednici zainteresovani za ulaganja u Srpsku

    U Banjaluci je danas predstavljeno Udruženje italijanskih privrednika u BiH pod pokroviteljstvom Ambasade Italije u BiH.

    Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da postoji veliki interes italijanskih privrednika za ulaganja u prerađivačku i druge vrste industrije u Srpskoj zbog čega je važno da se u Republici pokrenu privredni procesi u kojima će učestvovati ozbiljne kompanije iz Italije.

    Petričević je rekao da je to važno s obzirom na aktuelna globalna kretanja, te dodao da se Italijani posebno interesuju za ovdašnju drvoprerađivačku, metalnu i industriju tekstila, kože i obuće.

    Cilj Udruženja italijanskih privrednika u BiH je, između ostalog, praćenje svih kretanja vezanih za ekonomske pokazatelje između BiH i Italije, umrežavanje BiH i italijanskih kompanija, te pomoć italijanskim investitorima u BiH.

    Predsjednik ovog udruženja Đuzepe Franki kaže da ovi prostori imaju mnogo potencijala i resursa koje bi trebalo iskoristiti.

    “Lično sam odlučio da ulažem na području Prijedora zbog geografske pozicije, ali i potencijala školovanih mladih ljudi koji mogu mnogo da doprinesu”, rekao je Franki, koji osamnaest godina posluje na ovim prostorima.

    Šef odjeljenja za trgovinu pri Ambasadi Italije u BiH Lorenco Donateli izrazio je nadu da će skup koji je Udruženje italijanskih privrednika u BiH upriličilo u Banjaluci dodatno osnažiti međusobne ekonomske i druge odnose.

  • Dodik: Cijena struje će se morati povećati

    Dodik: Cijena struje će se morati povećati

    Lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na konferenciji za medije u Istočnom Sarajevu govorio je o brojnim temama, a jedna od njih su i ekonomske i socijalne mjere.
    “Razgovarao sam sa predsjednikom Vlade RS da predočimo niz mjera ekonomskih i socijalnih da urede tržište. Mnogi sada koriste električnu energiju i za grijanje i sve drugo, zato što su neki drugi energenti poskupili”, naveo je Dodik i dodao:

    “Cijena će se morati povećati”, poručio je, te dodao da će pokušati urediti nivo potrošnje električne energije.

    Kako je kazao učinili su sve da uspostave kontrolu vezano za cijene na tržištu.

  • Banke obavještavaju klijente o poskupljenju usluga

    Banke obavještavaju klijente o poskupljenju usluga

    Naknada za plaćanje računa za struju do 50 KM biće veća za pola marke, a za račune veće od 50 KM naknada će biti povećana za 0,60 KM.

    Tako će naknada za račune za struju koji se plaćaju na šalteru iznositi 0,70 i 0,90 KM. Povećana je i naknada prilikom onlajn plaćanja računa za struju za 10 feninga, sa 0,20 na 0,30 KM.

    Ove veće naknade biće primjenjivane od 10. januara u jednoj banci koja je o ovim promjenama obavijestila klijente pismenim putem.

    Na naše pitanje zbog čega dolazi do povećanja naknada, odgovaraju da je razlog izmjena uslova koje je banka ugovorila sa Elektroprivredom RS, i to na osnovu javnog poziva za učešće na tenderu.

    – U Odluci o naknadama za bankarske usluge fizičkih lica Elektroprivreda RS je izdvojena jer je sa poslovnim subjektom banka ugovorila povoljnije uslove, a na osnovu javnog poziva za učešće na tenderu, te su na taj način dati povoljniji uslovi plaćanja u odnosu na uslove utvrđene za ostala plaćanja – dodaju u ovoj banci.

    Tako recimo naknada za ostala gotovinska plaćanja na šalteru do 100 KM iznosi 1,50 KM, preko tog iznosa je 2,50 KM, a za uplatu veću od 500 KM je 3,50 KM. Primjera radi, prilikom plaćanja računa za telefon na šalteru naknada će da iznosi 1,50 KM ako je iznos do 100 KM, ili 0,30 KM ako je plaćanje onlajn i ako operater ima račun u toj banci. Ako ima u drugoj banci, onda je naknada za onlajn plaćanje 0,60 KM.

    I druge banke su već počele da povećavaju naknade.

    Banke u Republici Srpskoj po Zakonu o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija i na osnovu odluke Agencije za bankarstvo RS iz avgusta imaju obavezu da izvještavaju klijente o svim naknadama za usluge povezane s platnim računom.

    Prihodi banaka u Republici Srpskoj po osnovu izvršenih usluga platnog prometa imaju najveće učešće u strukturi operativnih prihoda. U prvoj polovini godine iznosili su 69,2 miliona KM ili 67,1 odsto od ukupnih operativnih prihoda.

  • RS uvodi “blok tarife” za struju, do 500 kWh po staroj cijeni

    RS uvodi “blok tarife” za struju, do 500 kWh po staroj cijeni

    Do 500 potrošenih kilovata prilikom obračuna električne energije u kategoriji domaćinstva plaćaće se po jednoj cijeni, od 500 do 1.500 kilovata po drugoj, a od 1.500 po trećoj cijeni, navodi se u Nacrtu tarifnog sistema za prodaju električne energije i korišćenje distributivne mreže, koji je objavila Regulatorna komisija za energetiku RS.

    Podsjećamo, “Nezavisne” su ranije pisale da je moguće uvođenje “blok tarifa”, te je Vladislav Vladičić, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku RS, potvrdio da će se ići s ovakvim prijedlogom da se do 500 potrošenih kilovata obračunava po istoj cijeni, a od 500 pa nadalje po većim.

    Vladičić je tada pojasnio da je prijedlog da ako se potroši, na primjer, 800 kilovata, do 500 potrošenih se obračunava po istoj cijeni, a dio od 300 po drugoj – većoj.

    “Prema ovom prijedlogu ostavljaju se svakom iste mogućnosti, nema diskriminacije. Da je, na primjer, prijedlog da se od jednog do 800 potrošenih kilovata naplaćuje po uvećanoj cijeni, onda bi postojala diskriminacija. Biće i javno razmatranje i rasprava i svako će imati mogućnost da dođe i da svoje primjedbe i sugestije, i pismeno i lično. To je samo prijedlog, ništa ne prejudiciramo”, kazao je Vladičić.

    Prema njegovim riječima, slijedi usvajanje pravilnika, ukoliko se oni uopšte usvoje i promijeni cijena.

    “Imamo zahtjev za mrežarinu koji su podnijela distributivna preduzeća, ali postoji i najava da će biti podnesen zahtjev i za cijenu električne energije, ali još nije. Ove godine se neće mijenjati ništa, to možemo očekivati tek od naredne”, naveo je ranije Vladičić.

    Kako se ističe u nacrtu koji je objavljen, svaki kupac prvih 500 kWh plaća po cijeni za opseg I, narednih 1.000 kWh po cijeni za opseg II, a preostalu utrošenu električnu energiju po cijeni za opseg III.

    “Za prvu tarifnu grupu iz kategorije potrošnje domaćinstva prilikom utvrđivanja cijene energije za javno snabdijevanje primjenjuju se tarifni elementi aktivna električna energija sa primjenom višeg i nižeg sezonskog stava i mjerno mjesto kupca kada snabdjevač naknadu za uslugu snabdijevanja iskazuje kroz ovaj tarifni element”, stoji u ovom nacrtu.

    Dodaje se da se za drugu tarifnu grupu iz kategorije domaćinstva prilikom utvrđivanja cijene energije za javno snabdijevanje primjenjuju tarifni elementi aktivna električna energija sa primjenom višeg i nižeg sezonskog stava, kao i većeg i manjeg dnevnog stava i mjerno mjesto kupca kada snabdjevač naknadu za uslugu snabdijevanja iskazuje kroz ovaj tarifni element.

    Prema dnevnom periodu tarifni stavovi se primjenjuju na veće dnevne tarifne stavove i manje dnevne tarifne stavove.

    Prema sezoni primjene, niži sezonski tarifni stavovi (NS) primjenjuju se u periodu od 1. aprila do 30. septembra i viši sezonski tarifni stavovi (VS) primjenjuju se od 1. januara do 31. marta i od 1. oktobra do 31. decembra.

    U ovom nacrtu se dodaje da se Odluka objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske”, na oglasnoj tabli i internet stranici Regulatorne komisije.

    “Ova odluka stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u ‘Službenom glasniku Republike Srpske'”, piše u ovom dokumentu.

  • Kako je industrija kriptovaluta pala na koljena

    Kako je industrija kriptovaluta pala na koljena

    Sem Bankman-Frid jedan je od najbogatijih ljudi koji je poslovnim postupcima poslednjih dana žestoko uzburkao javnost.

    Do tridesete godine prešao je pravi holivudski put od zaljubljenika u video-igre, preko MIT-a, milijarderskog statusa, posedovanja druge najveće svetske berze digitalnih valuta i druženja sa poznatim ličnostima, pa do potpunog kraha kriptotržišta i gubitka bogatstva.

    Evo ko je klinac koji je industriju kriptovaluta potpuno bacio na koljena.

    Sem je odrastao u porodici dva profesora prava sa Univerziteta Stanford, a on sam je rođen u njihovom kampusu. Završio je elitnu privatnu srednju školu u Kaliforniji, a potom i prestižni MIT (Institut za tehnologiju u Masačusetsu) gde je diplomirao 2014. On je 2017. sa samo 25 godina osnovao Alameda Research”, kvantno trgovačku firmu sa sedištem u Hong Kongu i počeo da trguje bitkoinima.

    Njegovo bogatstvo se uvećalo tokom pandemije koronavirusa, pa zbog svojih aktivnosti u spasavanju drugih kriptofirmi biva upoređen sa osnivačem banke J. P. Morgan.

    Zaradio je milione trgujući razlikom u ceni bitkoina između Azije i SAD. Dve godine kasnije, Bankman je pokrenuo FTX, koji je postao jedna od najvećih kriptoberzi na svetu.

    Procenjeni na 32 milijarde dolara, investitori berze uključuju Sekuoia Capital, Paradigm i Ontario Teachers’ Pension Plan.

    Bankmanovo lično bogatstvo poraslo je tada na 26 milijardi dolara, a on je tako stečeni novac koristio da:

    1. Postane drugi po redu najveći donator Demokratske stranke u periodu 2021-2022.
    2. Organizuje konferenciju sa poznatim ličnostima poput Toma Brejdija, Žizel Bundšen itd, ali takođe priređuje i druge raskošne događaje.
    3. Promoviše FTX po gradovima i arenama.
    4. Spase brojne kriptofirme.

    U više navrata je izjavljivao da želi da donira sav svoj novac i da živi skromno, imajući dovoljno za normalan život. Zalagao se za strožu regulaciju kriptovaluta, promovišući ideju o crnim listama digitalnih adresa povezanih sa finansijskim kriminalom, prenosi Blic.

    U pisanom svedočenju na saslušanju američkog Trezora za nadzor finansijske stabilnosti u julu, Bankman Frid je rekao da “FTX ima cilj da kombinuje najbolje prakse tradicionalnog finansijskog sistema sa najboljim iz ekosistema digitalne imovine”, preneo je Gardijan

    Pad kriptoimperije

    Međutim, kako “ničija nije do zore gorela”, tako je došlo i do pada kompanije Sema Bankmana Frida. Ranije ovog meseca, CoinDesk je objavio izveštaj da je većina Alamedinih fondova u FTT-u, tokenu koji je izumeo FTX. Ubrzo nakon toga, profil “@cz_binance” deli da “Binance” prodaje sve svoje FTT tokene.

    Ovo je dovelo do ogromnog pada cene FTT tokena, čineći FTX nesolventnim. Najveća kriptoberza na svetu Binance, koja je inače njihov najveći suparnik, razmatrala je spasavanje FTX-a 8. novembra, ali od toga odustaje dan kasnije, nakon što su pogledali knjige.

    Bankman tvrdi da su FTX i Alameda odvojeni entiteti. U stvarnosti, “celu operaciju je vodila grupa dece na Bahamima”. Izvršni direktor Alamede je 28-godišnjakinja sa kojim je Bankman navodno izlazio.

    Prema Rojtersu, Bankman je tajno premestio 10 milijardi dolara sredstava klijenata sa FTX-a u Alamedu. Milijarda dolara od toga sada nedostaje, verovatno zbog backdoora koji je implementiran u tajnosti.

    Onda su milioni dolara počeli da se sele iz FTX-a u anonimne novčanike. Potom je FTX podneo zahtev za bankrot i Bankman je podneo ostavku. Novi izvršni direktor, Džon Rej III, stručnjak je za restrukturiranje koji je vodio likvidaciju kompanije Enron Corp, što je jedan od najvećih bankrota u istoriji. FTX tvrdi da je u pitanju hakovanje, iako mnogi misle da je to insajderski posao. Milijarde dolara su već nestale, ali stručnjaci kažu da još nije kraj.

    Unutar same industrije, implozija FTX-a se naziva “Leman trenutak”, referenca na kolaps banke Lehman Brothers 2008. koji je pokrenuo globalnu finansijsku krizu. Piter Jang smatra da je ovaj debakl prouzrokovao trajnu nepopravljivu štetu kriptovalutama, kao i da će proći mnogo vremena pre nego što će ljudi ponovo verovati ovoj industriji.

    Najbogatiji čovek na svetu, Ilon Mask, ne krije da je negativno nastrojen prema Bankman-Fridu i na neki način je predvideo njegov pad. Takođe je rekao da je odbio Semovu ponudu da pomogne u finansiranju njegovog preuzimanja Tvitera.

    “I pričao sam sa njim oko pola sata. I znam da je moj ’alarm za glupost’ postao crven. Bilo je jasno, ovaj tip je glup – to je bio moj utisak“, dodao je Mask.

    Mask je, tvitujući do duboko u noć, dalje podelio i mim na kojem je Bakmana predstavio kao porno zvezdu uz opis “Čovek koji je sje*ao 5 miliona ljudi odjednom”.

    “Mislio sam, čoveče, svi su, uključujući velike investicione banke, pričali o njemu kao da hoda po vodi i da ima zilion dolara. To nije bio moj utisak… taj tip je samo – nešto u svemu nije u redu, on nema kapital, i neće proći. To je bilo moje predviđanje“, dodao je Mask, prenosi Dejli mejl.

    Maskove tekstualne poruke, koje su ranije otkrivene u sudskim podnescima, potkrepljuju njegovo sećanje.

    Oni pokazuju da je 25. aprila, kada je Mask prvi put otkrio svoj dogovor da kupi Tviter, njegov lični bankar Majkl Grajms podelio ponudu Bankman-Frida za finansiranje ovog poduhvata.

    Mask deluje skeptično u tekstualnim porukama, odbacujući Bankman-Fridove planove da koristi blokčejn tehnologiju za Tviter i dovodi u pitanje da li uopšte ima sredstava da podrži svoju ponudu za finansiranje.

    U međuvremenu, propala kripto berza FTX saopštila je u subotu da je videla “neovlašćene transakcije”, a analitičari kažu da je imovina vredna milione dolara povučena sa platforme.

    Sam Bankman je svestan svoje uloge u bankrotu kompanije i izjavio da mu je zbog toga žao.

    Bankrot FTX-a označio je zapanjujući preokret za njega. Ovaj tridesetogodišnjak je tako postavio rekord u najbržem padu imovine jednog milijardera. Kako navodi Blumberg, u pitanju je pad imovine od 94 odsto u jednom danu.

  • Ogromne cijene kvadrata oborile prodaju stanova

    Ogromne cijene kvadrata oborile prodaju stanova

    Broj prodatih stanova u Republici Srpskoj u trećem kvartalu ove godine dosta je manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su cijene ove u odnosu na prethodnu godinu drastično povećane.

    Pokazuju ovo podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, u kojima se navodi da je broj prodatih završenih novih stanova u RS u trećem kvartalu ove godine manji za 20,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    “Korisna površina prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine manja je za 13,7 odsto”, ističe se u podacima Zavoda za statistiku RS.

    Dodaje se da je prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove godine u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine viša za 56,7 odsto.

    “U Republici Srpskoj je u trećem kvartalu prodato 649 stanova, a prosječna cijena po kvadratnom metru je bila 2.685 KM. U Banjaluci je u trećem kvartalu ove godine prodato 207 stanova, a prosječna cijena po kvadratu je bila 3.729 KM”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, istakao je za “Nezavisne” da je jedan od razloga pada potražnje za novim stanovima poskupljenje kvadrata, jer su ulazni troškovi investitora zbog poskupljenja građevinskog materijala mnogo veći.

    “Drugim dijelom, to su i opšti kontekst i inflacija jer je kupovna moć ljudi manja. Nakon poskupljenja svega, nevezano za nekretnine, kreditna sposobnost stanovništva je manja. Ovo je jedan normalan ekonomski slijed. Ipak, kada pogledamo ukupan promet nekretnina, on nije smanjen jer je došlo do preraspodjele. Sad ljudi više kupuju placeve i kuće i problem stambenog zbrinjavanja pokušavaju da riješe na drugi način. Slabija prodaja stanova u novogradnji kompenzovana je povećanjem kupovine nekih drugih vrsta nekretnina”, naglasio je Milanović.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice “Dom.ba”, istakao je da nisu primijetili neku slabiju potražnju za stanovima, ali da je ona možda izražena u nekim manjim procentima.

    “I dalje je izražena potražnja za manjim stanovima od 29 do 45 kvadrata. Ono što je drugačije jeste finansijska struktura, te su ljudi početkom godine uglavnom gotovinski rješavali taj vid štednje i ulagali u nekretnine zbog inflacije, a sad učešće uz kredit, da li hipotekarni, stambeni ili namjenski, zavisi od samom učešća. Što se tiče polovnih stanova, isto su traženi, ali ne može se reći da je isto kao prošle godine. Ljudi zovu i informišu se. Ono što je sigurno je da se nije prepolovila potražnja, a cijene stanova u Prijedoru su oko 2.700 KM sa PDVom, dok su cijene garažnih mjesta povećane sa 20.000 na 35.000 KM”, naglasio je Gruban.

  • Privreda u Srpskoj vapi za adekvatnom radnom snagom

    Privreda u Srpskoj vapi za adekvatnom radnom snagom

    Za devet mjeseci ove godine više od 3.000 zaposlenih širom Srpske potpisalo je sporazumni raskid ugovora sa poslodavcem, a prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS više hiljada radnika ostalo je bez posla po drugim osnovama, između ostalog, jer su bili tehnološki višak, zbog gašenja djelatnosti koju su obavljali ili činjenice da je firma u kojoj su radili otišla u stečaj.
    Struka smatra da su radnici koji su sporazumno pristali na prekid radnog odnosa vrlo vjerovatno već pronašli drugo radno mjesto, jer se najčešće radi o kvalitetnoj radnoj snazi. Ali, isto tako, upozoravaju da ne postoji privredni sektor u Srpskoj koji ne traži adekvatnu radnu snagu.

    U periodu od 1. januara do 30. septembra 2022. godine, u republički Zavod za zapošljavanje prijavilo se 3.028 lica koja su ostala bez posla u ovoj godini tako što su potpisali sporazumni raskid radnog odnosa.

    Takođe, analizirajući pregled prijavljenih lica na Zavod u istom periodu gotovo je identičan broj lica koja su ostala nezaposlena kao višak u preduzeću, a taj broj je 2.904.

    Pored toga, iz institucije koja vodi evidencije o broju zaposlenih i nezaposlenih osoba u Republici Srpskoj pojašnjavaju da postoje i drugi razlozi zbog kojih su radnici bili primorani da ostanu bez radnog mjesta.

    “Prema evidenciji Zavoda od 1. januara do 30. septembra 2022. godine (za radnike koji su ostali bez posla u 2022), a prema prethodnom radnom iskustvu, vidimo da su 73 lica ostala bez posla po osnovu stečaja, 810 lica zbog prestanka rada poslodavca, 983 lica zbog prestanka obavljanja privatne djelatnosti, 5.218 zbog prestanka rada na određeno vrijeme, 2.169 lica izjavom radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa, te 221 lice ostali razlozi”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje RS.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, kaže za “Nezavisne novine” da je potpuno normalan proces da ljudi mijenjaju posao te da se svaki otkaz koji ponude poslodavci računa kao sporazumni raskid ugovora.

    Međutim, naglašava da je opšta činjenica da Srpskoj nedostaje radne snage i da se zbog toga donose odluke poput dovođenja stranih radnika.

    “Nedostatak radnika naravno da ugrožava poslovanje preduzeća, ali nadamo se da će to biti umanjeno zapošljavanjem stranaca”, ističe Trivić.

    Iz Privredne komore RS poručuju da je svaka prognoza privrednog ambijenta krajnje neizvjesna jer se i dalje i te kako osjete posljedice pandemije virusa korona i naravno aktuelne inflacije.

    “Poslovanje preduzeća je usložnjeno pa i radna mjesta trpe tu neizvjesnost. Više ne postoji nijedna grana privrede kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage. Ali zaista mora se reći da u slučaju sporazumnog raskida ugovora sigurno je da ti ljudi ne idu ako već nisu pronašli novo radno mjesto, jer su to radnici koji su jako dobri u svom poslu i za kojima je velika potražnja”, kaže za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

    Iz Komore podsjećaju da na evidencijama Biroa trenutno ima oko 66.000 radno sposobnih građana, a među njima i hiljade sa deficitarnim zanimanjima koji ne mogu naći posao, što je po njihovom mišljenju teško zamislivo.

    “Razloge treba tražiti u tome da ti ljudi rade ili na crno ili nisu apsolutno zainteresovani da rade, a možda se radi i o ljudima koji su završili neko srednje stručno obrazovanje, ali se nisu pronašli u tome”, smatra Blagojević.

    Dodaje da u ovom trenutku svakako ogroman problem predstavlja i inflacija, jer kompanije koje se čak i odluče da podignu cijene svojih usluga ka inostranom tržištu opet ne mogu adekvatno da pokriju trenutni inflatorni udar.

    “Oni su opet u minusu, a s druge strane imamo pritiske da se plate povećaju. Jednostavno, tu nema dovoljno prostora da zadržimo radnike i obezbijedimo povećanje plata. Nažalost, ali je tako”, naglašava Blagojević.

  • Cijene nafte pale zbog jačanja dolara

    Cijene nafte pale zbog jačanja dolara

    Cijene nafte pale su u ponedjeljak zbog jačanja američkog dolara i neizvjesnosti zbog naglog porasta slučajeva koronavirusa u Kini tokom vikenda.

    Fjučersi američke referentne nafte West Texas Intermediate (WTI) pali su više od 3 odsto na ispod 86 dolara po barelu u ponedjeljak u poređenju s dnevnim najvišim cijenama od gotovo 90 dolara po barelu.

    Ulagači su takođe strahovali od slabe potražnje nakon što je američka centralna banka najavila još jedno povećanje kamatnih stopa, uprkos podacima o indeksu potrošačkih cijena (CPI) koji su prošle sedmice bili bolji od očekivanih.

    Prošle je sedmice američki CPI, koji mjeri promjene u cijenama robe i usluga iz perspektive potrošača, signalizirao usporavanje inflacije, dajući nadu ulagačima da bi Fed mogao ublažiti povećanje kamata u nadolazećim mjesecima, prenosi “Yeni Safak”.