Kategorija: Ekonomija

Cijene nafte na svjetskom tržištu u padu su već drugu sedmicu, i na najnižem su nivou još od septembra, a to bi, kako za “Nezavisne novine” kažu energetski stručnjaci, trebalo da donese pojeftinjenje goriva u BiH.

Međutim, isto tako, struka smatra da ne bi bilo iznenađenje da i u ovom slučaju izostane reakcija distributera, podsjećajući da su i ranije globalne cijene bile snižavane, ali da se to nije odrazilo na pumpe u BiH.

Nova radna sedmica na polju tržišta nafte i naftnih derivata donijela je nastavak pada cijene ovog energenta. Tako je nafta brent pojeftinila za isporuke u januaru za 0,6 odsto, pa se za jedan barel sada plaća oko 87 dolara.

Američka sirova nafta u ovom trenutku se prodaje ispod 80 dolara (na koti je 79,4), što je njena apsolutno najniža cijena od septembra, a cijena za januar utvrđena je na 79,68 dolara po barelu. I na evropskom tržištu cijene barela opale su na najniži nivo unazad dva mjeseca, i to za dolar po jednom barelu. Na londonskom tržištu nafta je na 87,62 dolara, a samo u prošloj sedmici pad je išao na 8,7 odsto.

Dalje prognoze nisu optimistične. Kina se nalazi u velikom problemu, jer raste broj zaraženih, pa samim tim pada i potražnja usljed mogućih jačih restrikcija u najmnogoljudnijoj državi na planeti. Pad cijena nafte, poručuje struka, slijedi i zbog usporavanja rasta privreda, pa zato slabi i potražnja za naftom.

Osim situacije u Kini, trgovce brine i činjenica da je nafta izgubila dobitke ostvarene na početku posljednjeg kvartala kada su zemlje OPEC plus donijele odluku da smanje proizvodnju za dva miliona barela dnevno. Pored toga, očekivani dalji pad cijena mogao bi da navede OPEC plus da dodatno smanji proizvodnju.

Edhem Bičakčić, stručnjak za energente, kaže za “Nezavisne” da je pozitivna stvar to što je došlo do pada cijene nafte na berzi te da bi pojeftinjenje goriva po pravilu trebalo uskoro očekivati i u BiH.

“Istina, to sniženje kod nas dolazi sa kašnjenjem, ali bi sigurno bilo realno očekivati da to u mjeri u kojoj je na svjetskoj pijaci bude i kod nas. Naravno, u međuvremenu da se stare naručene količine istroše”, pojašnjava Bičakčić.

Prema njegovim riječima, dalji trend cijena nafte na berzi zavisi od mnogo faktora.

“Nastupa zima, ona će sigurno prouzrokovati povećanu potražnju za naftom za grijanje, pa i neke TE koje rade na naftu radiće da to nadomjeste, tako da ja ne očekujem ozbiljniji dalji pad cijena nafte. Ovo je stabilizirajuće, da one idu ispod 100 dolara po barelu i to je onda pozitivna vijest sa tržišta nafte”, navodi Bičakčić.

On podsjeća da distributeri u BiH imaju slobodno formiranje cijena te da je upravo zbog toga realno očekivati da će sniziti cijene prateći situaciju na berzi.

“Dobro bi bilo da se vlade uspostave što prije, da se imamo čemu nadati i da bi se pomoglo građanima”, navodi Bičakčić.

Ali, kada je u pitanju pomoć za građane, iz udruženja potrošača su ogorčeni.

“Tu nema ništa od brige za običnog čovjeka, poduzetnika ili umirovljenika”, smatra Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, koji je mišljenja da nadležni imaju jasnu računicu zašto ne snižavaju cijene.

“Čim su više cijene goriva, veća su i davanja državi i ona se više uprihoduje. Akcize su, podsjećam, namjenska sredstva, sa njima smo trebali praviti puteve i auto-puteve, međutim to sve ide na gomilu i na javnu potrošnju i to je aktuelnim političkim strukturama idealno da pune proračun i da namjenski ne idu ta sredstva te da oni koriste taj novac kako žele”, ističe Bago i dodaje:

“To je sav jad i očaj naše aktuelne politike. Pa, ti ljudi su isti posao radili i četiri godine prije. Dakle, osam godina su na poziciji i nikakve konkretne mjere nisu donesene, čak i za vrijeme korone. Znači, jedan apsolutni amaterizam i diletantizam, ne postoji volja za općim dobrom”, kazao je on za “Nezavisne”.

Zato zemlje u okruženju ne “spavaju mrtvim snom pravednika”.

Hrvatska vlada opet će intervenisati u pravcu pada cijene goriva, poručio je ministar mora, prometa i infrastrukture ove države Oleg Butković. Podsjećamo, Hrvatska je ovu mjeru već donosila nekoliko puta.

A sa druge strane, u BiH, ne samo da se ne zna kada će institucije biti formirane, već i da li će nas sutra dočekati novo poskupljenje, bez obzira na situaciju na svjetskom tržištu.

Od 1. decembra građane očekuje novi udar na novčanike. Ovaj put poskupljuju peciva u pekarama, ali i ono bez čega ne možemo, a to je hljeb, i to za 5 odsto. Proizvođači se pravdaju – za sve je krivo najavljeno poskupljenje struje, nove cijene brašna i neminovno povećanje plata radnicima. Kažu da bez viših cijena proizvoda na svojim policama, ne bi bili ni na pozitivnoj nuli.

“Naša kalkulacija je pokazala da bi hljeb koji danas košta 2 KM, trebalo da košta 2,10 KM. Dio pekarskih proizvoda koji u sebi imaju samo brašno npr. kifla i slični proizvodi neće poskupljivati, dok svi oni proizvodi koji imaju u sebi meso, mlijeko i ostalo što je u posljednje vrijeme značajko poskupilo, poskupiće za nekih 5 odsto”, rekao je Saša Trivić, vlasnik lanca pekara “Manja”.

Da je to nedopustivo, smatra premijer Srpske. Uključićemo sve naše kapacitete kako bismo procijenili da li je ikako opravdano da pojedine životne namirnice imaju ovakve cijene, poručuje Radovan Višković.

“Hajde mi recite jedan razlog zbog čega? Odgovor je, kažu, povećale se cijene na nekim berzama u Mađarskoj itd., a nisu se povećale, ili su se neznatno povećale. A mi smo imali ove godine 200 hiljada tona proizvodnju pšenice u Republici Srpskoj, ta proizvodnja je dovoljna da prehrani naše stanovništvo dvije godine”, rekao je Radovan Višković, premijer Republike Srpske.

Istog stava su i iz Udruženja za zaštitu potrošača. Smatraju da nadležne institucije moraju nešto poduzeti.

“Novo poskupljenje nije opravdano i ne smije da bude. Imamo sa jedne strane pojeftinjenje cijene sirove nafte, kao i to da smo u nekom proteklom periodu imali već jedno poskupljenje pekarskih proizvoda. S druge strane smatramo da nam je ovdje potrebna jedna reakcija nadležnih institucija u svrhu zaštite potrošača u Republici Srpskoj”, rekao je Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

Ovo će biti treće poskupljenje u pekarama ove godine. U odnosu na prošlu, pekarski proizvodi su porasli za oko 50 odsto, kažu proizvođači. Sve je to smanjilo promet u pekarama od 15, do 30 odsto.

Sjetva pšenice u BiH je završena prije nekoliko dana, a u Srpskoj su, prema riječima poljoprivrednika, zasijane do sada najveće površine, ali i po najvećim cijenama koje su ikad zabilježene.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je ove godine u Srpskoj posijano više pšenice nego što je planirano.

“Prema informacijama kojima raspolažemo mi u Savezu, ove godine je posijano više pšenice nego prethodnih godina”, rekao je Marinković, dodajući da je ovogodišnja sjetva bila najskuplja do sada.

“S obzirom na visoke cijene goriva, sjemena, kao i repromaterijala, dolazimo do zaključka da je ovogodišnja sjetva bila veoma skupa”, rekao je Marinković.

Kako je dodao, poljoprivrednici očekuju subvencije od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS od 500 KM, kao i dodatne subvencije koje će biti definisane novim pravilnikom.

“Ovogodišnji agrarni budžet je oko 180 miliona KM, što znači da će on pomoći poljoprivrednicima da na kraju ipak ostvarimo neku dobit”, rekao je Marinković.

Kako ističe, ove godine je sjetva bila skuplja od 25 do 30 odsto.

“Vidjećemo kako će se kretati tržište pšenice u narednom periodu, te ćemo u skladu s tim apelovati na resorno ministarstvo ako bude bilo potrebe”, rekao je Marinković.

Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika FBiH Tuzlanskog kantona, rekao je za “Nezavisne novine” da je u Federaciji situacija totalno obrnuta, odnosno da je na ovom području posijano daleko manje pšenice nego prethodnih godina.

“Mislim da nikad manje nije posijano, jer ljudi nisu mogli da finansiraju sjetvu koja je bila enormno skupa”, rekao je Hasanović.

Prema njegovim riječima, visoke cijena goriva, kao i visoke cijene pšenice od jedne marke po kilogramu su glavni razlozi za ovako lošu sjetvu.

“U odnosu na prethodnu godinu sjetva je manja za 50 odsto”, rekao je Hasanović.

Kako je dodao, poljoprivrednici u Srpskoj su u mnogo boljem položaju nego poljoprivrednici u Federaciji.

“Treba biti realan i reći istinu, a istina je da u Republici Srpskoj poljoprivrednici imaju podsticaje, dok kod nas toga nema”, rekao je Hasanović i dodao da su pojedini poljoprivrednici iz bojkota prema vlasti odlučili da ove godine ne siju pšenicu.

Kako je rekao Hasanović, on se, ipak, odlučio na sjetvu kukuruza jer je isplatnija.

“Planiram sjetvu sedam hektara kukuruza jer je isplatnija nego sjetva pšenice i bolje uspijeva u našim krajevima”, rekao je Hasanović.

Građani Srpske žale se da su prethodnih dana na policama trgovina i marketa cijene brašna skočile, ali to je samo početak, jer se tek očekuje da će ovo poskupljenje uticati na cijene pekarskih proizvoda, ističu naši sagovornici.

Vlasnici nekoliko pekara potvrđuju da su ova poskupljenja neminovna, jer ne skaču, kako kažu, samo cijene brašna, već i repromaterijala.

Saša Trivić, vlasnik lanca pekara “Manja” iz Banjaluke, potvrdio je za “Nezavisne” da je došlo do skoka cijena brašna.

“Imamo problem, jer cijene koje smo podigli u prethodnom periodu nisu bile dovoljne te su ugrozile poslovanje preduzeća, tako da je evidentno da će do nekog, bar minimalnog, povećanja cijena pekarskih proizvoda doći”, rekao je Trivić.

Kako ističe, cijene ovih proizvoda, mogle bi skočiti maksimalno do pet odsto, ne više.

“Tako bar pokazuju naše kalkulacije. Pekari su prisiljeni da dižu cijene, jer nisu u pitanju samo cijene brašna, već treba isplatiti i plate radnicima”, ističe.

On navodi da podržava prijedlog premijera Radovana Viškovića da se sjedne i razgovara i pregledaju finansije pekara i mlinara i da se utvrdi da li tu ima nekih spekulacija.

Prema riječima Bojana Bakala, vlasnika pekare “Bakal” iz Banjaluke, a s obzirom na to da je brašno osnovna namirnica u pekarstvu te da je prethodnih nekoliko mjeseci dolazilo do intenzivnog rasta cijena, i to ne samo ovog proizvoda, sada je već neminovno da dođe do poskupljenja pekarskih proizvoda.

“Već je trebalo doći, ali razlog više je poskupljenje brašna, tako da je to sigurno opravdano i dolazimo u situaciju da, pored svih tih poskupljenja, i hljeb, kao osnovna životna namirnica, mora poskupjeti. Pitanje je samo do koje granice će ići poskupljenje, ali ja vjerujem da će ići do nekih 10 odsto, i to svih pekarskih proizvoda”, kazao je Bakal za “Nezavisne”.

Dodaje da je ove godine već dva puta korigovana cijena, i to zbog sirovina i plata te da su i nova poskupljenja sasvim očekivana.

I Željko Popović, vlasnik pekare “Marčelo” iz Banjaluke, naglašava da ne poskupljuje samo brašno, već i sve druge sirovine te da sve to ulazi u kalkulaciju cijene konačnog proizvoda.

“Ako dođe do značajnijeg poskupljenja brašna, a svjedoci smo da cijene već idu gore, ali i drugih repromaterijala koji učestvuju u proizvodnji, sigurno će doći do poskupljenja i pekarskih proizvoda. Pitanje je samo na kojoj cijeni će brašno stati”, istakao je Popović za “Nezavisne”.

Podsjećamo, Višković je ranije ove sedmice izjavio da je u Srpskoj ove godine proizvedeno 200.000 tona pšenice i da je to dovoljno da prehrani njeno stanovništvo dvije godine.

On je istakao da je dao nalog da se sve pregleda te da organizuju sastanke sa pekarima, mlinarima i da se ponudi kvalitetna i stručna analiza zbog čega se najavljuje povećanje cijena. Tom prilikom je pozvao trgovce, mlinare i pekare da razgovaraju, jer, kako je rekao, udar na Republiku Srpsku moraju svi zajedno da podijele i podnesu.

Cijena barela brent nafte pala je danas na manje od 86 dolara, prvi put od 28. septembra, a ovaj energent pojeftinjuje širom svijeta, navodi se u podacima berze u Londonu.

U popodnevnim satima barel je za isporuke u decembru koštao 86,57 dolara, nakon pojeftinjenja za 3,7 odsto. Prethodno je dostignuta cijena od 85,81 dolara.

Barel sirove nafte u SAD se trenutno prodaje za 78,72 dolara, poslije pojeftinjenja za 3,57 odsto.

Pojeftinjenje nafte dešava se uprkos velikom smanjenju proizvodnje u zemljama OPEK-a i ostalim državama koje izvoze ovaj energent.