Kategorija: Ekonomija

  • “Kupovaćemo gas po tri puta većoj cijeni”

    “Kupovaćemo gas po tri puta većoj cijeni”

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je danas da se Evropska unija trenutno nalazi u situaciji da će gas kupovati od SAD “po tri puta većoj ceni”.

    “Energetika je u ovom trenutku, ali i inače, ključno pitanje”, rekao je Milanović na otvaranju ekonomskog foruma “Business Meets Politics – Energetika danas i sutra”.

    Pahor je juče doputovao u dvodnevnu posetu Zagrebu, poslednju u njegovo mandatu predsednika Slovenije.

    Milanović je rekao da Rusija i SAD, svatko na svoj način, nisu slučajno “dve velike i neuništive države”. “Neuništive su jer imaju određene tehnologije (…) i neograničene količine energije za svoje potrebe. Kina već nije ta kategorija”, rekao je Milanović.

    Milanović je rekao da se Evropska unija dugo “praćakala u iluziji” da će osnovati neko energetsko tržište. “Ozbiljno je ratno stanje, ozbiljnije nego ikada u našim životima. Došli smo na to da ćemo gas kupovati od saveznika po tri puta višoj ceni. To je činjenica. To će koštati”, rekao je hrvatski predsednik.

    Zato je, kazao je, francuski predsednik Makron otišao u SAD da razgovara s američkim predsednikom Bajdenom. “U stvari, moliti iz pozicije slabijeg partnera za razumevanje i milost”, ocenio je Milanović.

    Rekao je da je potrošnja električne energije po stanovniku pokazatelj strukture ekonomije, pri čemu govori o prisutnosti odnosno nedostatku industrije. Tvrdio je da u Hrvatskoj “nema industrije”, dok je u nekim i manje razvijenim državama ta potrošnja po stanovniku značajno veća, a kao primer je naveo Srbiju.

    Milanović je uveren i da će evro biti dobar za Hrvatsku, s obzirom na to da je izrazito uslužna ekonomija. Za Mađarsku je rekao da ne ulazi u Evrozonu “iz emotivnih, a ne racionalnih razloga”, a posledica toga, kaže, može biti i ta da će forinta za godinu dana izgubiti na vrednosti 30 posto prema evru, što znači da će mađarski turisti imati manje novca za trošenje u Hrvatskoj.

    Kada je reč o privredi, Milanović je rekao da je Hrvatska praktično zavisna od Evrope, pre svega Nemačke. “Kako bude njima, biće i nama”, ocenio je i dodao da se zbog preskupe energije proizvodnja u Nemačkoj već nalazi u problemima.

    S obzirom na ratno stanje u Evropi, slovenački predsednik Borut Pahor složio se sa zaključkom da, kako je kazao, živimo u veoma nesigurno i nepredvidivo vreme, prenela je Hina. S obzirom na to da živimo u globalizovanom svetu, na koji utiče i rat u Ukrajini, Pahor je poručio da Hrvatska i Slovenija prvenstveno treba da vode računa o dobrim odnosima među susedima, odnosno zemljama u regionu. Unapred se ne može predvideti kada će doći do krize, čega je posljednji primer i rat na istoku Evrope, rekao je Pahor i istakao da privreda, da bi na takve krize bila spremna, mora biti konkurentna, otvorena i elastična, sa što manjim uplitanjem države. Ocenio je da će skori ulazak Hrvatske u Šengen i Evrozonu imati pozitivne efekte i na slovenačku privredu te da će dodatno ojačati saradnju dveju zemalja.

  • U Srpskoj od 1. decembra poskupljuje hljeb

    U Srpskoj od 1. decembra poskupljuje hljeb

    U Republici Srpskoj od 1. decembra poskupljuje hljeb za deset pfeninga, najavio je predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.
    “Zbog rasta cijena energenata i plata pekarskim radnicima, neophodno je da dođe i do rasta cijena pekarskih proizvoda. U prosjeku bi to trebalo da bude pet odsto. Neće poskupiti svi proizvodi, poskupljenje se odnosi na pekarske proizvode koji su punjeni mesom i proizvodima koji sadrže mliječne dodatke”, rekao je Trivić za RTRS.

    Podsjeća Trivić, od početka ove godine pekarski proizvodi poskupili su od 20 do 30 odsto.

    Hljeb kao kategorija koja najviše sadrži brašno, građani Republike Srpske će od 1. decembra plaćati 2,10 KM, odnosno skuplje za deset pfeninga.

  • Evropske zemlje povećale uvoz ruskog gasa

    Evropske zemlje povećale uvoz ruskog gasa

    Evropske zemlje su povećale uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa od januara do oktobra za 42 odsto u poređenju sa istim periodom lani, piše britanski list “Fajnenšel tajms”.
    Iz Rusije je za deset mjeseci ove godine isporučeno rekordnih 17,8 milijardi metara kubnih tečnog prirodnog gasa. Glavni kupci su bili Belgija, Španija, Holandija i Francuska.

    Od ukupno uvezenog “plavog goriva” morskim putem u evropske zemlje za taj period ruski gas čini 16 odsto.

    Sa druge strane, u Evropu je od početka godine gasovodima isporučeno 62,1 milijardi kubnih metara ruskog gasa, što govori da Stari svijet nije u potpunosti spreman da se odrekne gasa iz Rusije, piše u tekstu.

    Prema mišljenju eksperta iz Centra za globalnu energetsku politiku sa Kolumbijskog univerziteta u NJujorku En-Sofi Korbo, Rusija bi jednog dana mogla da prekine sa isporukama gasa u Evropu. U tom slučaju, navodi Korbo, Evropljani bi bili primorani da kupuju gas na “još skupljem spot tržištu”.

    Ona vjeruje da bi Rusija mogla da rasporedi svoje tankere sa tečnim prirodnim gasom u zemljama poput Bangladeša i Pakistana i prodavati gas po nižim cijenama kako bi stekla “političku prednost” i “izvršila pritisak na Evropljane”.

    Britanski list podsjeća da je 2021. godine Evropa ukupno uvezla 155 milijardi kubika ruskog prirodnog gasa, uključujući tečni prirodni gas.

    Ekspert Georg Zakman smatra da EU ne bi trebalo da odustane od ruskog tečnog prirodnog gasa, ali da bi trebalo da razvije mehanizam da bi se zaštitila u slučaju da “Rusija počne selektivno da šalje gas pojedinačnim kupcima u Evropi kako bi stekla političke poene i narušila evropsko jedinstvo”, prenosi “Sputnjik”.

  • Dogovor EU o ruskoj nafti propada?

    Dogovor EU o ruskoj nafti propada?

    Vlade Evropske unije nisu uspele da se dogovore o ograničenju cene ruske sirove nafte iz mora.

    Poljska je insistirala da ta granica mora biti niža od one koju su predložile države G7 kako bi se smanjila sposobnost Moskve da finansira napad na Ukrajinu, saopštile su diplomate.

    “Nema dogovora. Tekst zakona je usaglašen, ali Poljska još uvek ne može da pristane na cenu”, rekao je jedan diplomata, preneo je Rojters.

    Još nije određen novi datum za razgovore, rekle su diplomate, iako mehanizam ograničenja cena treba da stupi na snagu 5. decembra.

    Ukoliko do sledećeg ponedeljka ne bude dogovora o ideji o ograničenju cena G7, EU će primeniti oštrije mere dogovorene krajem maja – zabranu uvoza ruske sirove nafte od 5. decembra i naftnih derivata od 5. februara, navele su poljske diplomate.

    Mađarska i dve druge centralnoevropske države koje nemaju izlaz na more obezbedile su izuzeće.

    G7 je predložila ograničenje od 65-70 dolara po barelu, ali Poljska i neki drugi tvrde da to neće naškoditi Moskvi jer se ruskom naftom već trguje ispod tog raspona za 63,50 dolara.

  • Evo koliko su građani Srpske potrošili na „Crni petak“

    Evo koliko su građani Srpske potrošili na „Crni petak“

    Građani su na ovogodišnji “Crni petak” u radnjama u Srpskoj potrošili ukupno 26,14 milion KM, što je prilično manje nego na isti dan prošle godine.

    Prema podacima Poreske uprave RS, 26. 11. lani, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj iznosio je 30.190.071 KM.

    – Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj 27. novembra 2020. godine iznosio je 11.846.523, a 29. novembra 2019. godine 35.398.078 KM – rekli su za Srpskainfo u ovoj upravi.

    Kad uporedimo promet tokom ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg „Crnog petka“, jasno je da građani ove godine nisu bogzna kako kupovali.

    To dodatno potvrđuje i činjenica da su poskupljenja u 2022. daleko izraženija nego lane, što znači da smo sada za manje proizvoda morali da izdvojimo više para nego poslednjeg petka prošle godine, što takođe znači da smo manje stvari pazarili.

    Jedan od razloga je, svakako, i činjenica da u većini radnji popusti nisu bili vrijedni pažnje.

    – Kod nas nije riječ o rasprodajama, nego o redovnim sniženjima. Rijetko koja radnja je imala identičan popust na sve proizvode od, na primjer, 20-30 odsto. Neke radnje su davale popuste na kupljena dva artikla, a u nekima je bilo sniženje samo na označene proizvode. Zanimljivo je da je samo jedna radnja dječje garderobe ponudila sniženja. Popusti od 10 odsto su zaista smiješni i malo koga će motivisati da nešto kupi. Posebno na “Crni petak”, kad se nadamo da ćemo neke artikle moći kupiti po povoljnijim cijenama što se, međutim, kod nas nikad ne dešava. Kod nas nema ni “s” od pravih sniženja – kaže jedna Banjalučanka.

    S druge strane, „Black Friday“ na zapadu je dan kada trgovci rasprodaju zalihe, te daju sniženja od 70 odsto i više.

  • Dodik: Najvećem dijelu stanovništva ostaće ista cijena struje

    Dodik: Najvećem dijelu stanovništva ostaće ista cijena struje

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je da će najvećem dijelu stanovništva ostati ista cijena električne energije, dok oni koji budu trošili više struje treba i da plate veću cijenu.

    On je istakao da je imao sastanak s Radovanom Viškovićem, mandatarom za sastav nove vlade, Vladislavom Vladičićem, predsjednikom Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS) i Lukom Petrovićem, direktorom Elektroprivrede Srpske, o stanju u elektroenergetskom sistemu RS.

    “Najvećem dijelu stanovništva ostaće ista cijena električne energije, dok oni koji budu trošili više električne energije treba i da plate veću cijenu”, napisao je Dodik na Twitteru.

  • Robna razmjena BiH skoro 40 milijardi KM

    Robna razmjena BiH skoro 40 milijardi KM

    Robna razmjena Bosne i Hercegovine u prvih 10 mjeseci ove godine iznosi skoro 40 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, od januara do oktobra ove godine izvoz je iznosio 15 milijardi i 47 miliona KM, što je za 31,5 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

    “Uvoz u prvih 10 mjeseci iznosio je 23 milijarde i 701 milion KM, što je za 36,7 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine”, stoji u podacima.

    Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,5 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio osam milijardi i 654 miliona KM.

    “Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 771 milion KM, što je za 48,4 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 904 miliona KM, što je za 29,5 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 95,4 odsto”, dodaje se u podacima.

    Izvoz u zemlje EU je iznosio 11 milijardi i 109 miliona KM, što je za 31,7 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 440 miliona KM, što je za 30 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

    “Pokrivenost uvoza izvozom s EU je iznosila 82,7 odsto”, stoji u podacima.

    Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je za “Nezavisne” da je nemoguće u ovom trenutku povećati pokrivenost izvoza uvozom kada je u pitanju stepen privrednog razvoja, radne snage i životnog standarda.

    “Nemoguće je da se to postigne u nekom kraćem roku jer su potrebne strukturne promjene u sistemu i organizaciji, ne samo privrede, već i državnog sistema. Potrebno je povećanje autonomije entiteta i smanjenje troškova na nivou BiH koja postaje preskupa država”, ističe Ljuboja.

    Što se tiče pokrivenosti izvoza uvozom, Ljuboja smatra da je ona manja nego prošle godine.

    “Tada je, ako se ne varam, dostizala nekih 75 odsto. Vidimo da pada i da se uvozna aktivnost i potrošnja robe povećava i vraćamo se na nešto što je bilo prije pet ili 10 godina. Napredak je napravljen, ali moramo da vodimo računa da je iznos između apsolutne i relativne vrijednosti malo drugačiji. Ono što uvozimo su energenti i njihova cijena je porasla, a samim tim došlo je do toga da je novčani volumen veći, dok kod robe koju mi proizvodimo cijena nije nešto drastično porasla i tu se javlja ta mala razlika u korist većeg novčanog volumena iz uvoza.

    Povećan je i uvoz i izvoz, i to možemo djelimično pripisati oporavku tržišta od pandemije, ali i tome da su sve vrste robe poskupjele. Ipak, poslije pandemije je došlo do povećanja uvoza i izvoza, to je evidentno”, objašnjava Ljuboja.

  • Globalnu ekonomiju očekuju žestoki šokovi

    Globalnu ekonomiju očekuju žestoki šokovi

    Svet ide ka dubokoj ekonomskoj i finansijskoj promeni, a ne samo ka još jednoj recesiji, upozava Mohamed El-Erijan, glavni ekonomski savetnik u Alijansu.U autorskom tekstu za časopis “Forin afer”, El-Erijan, koji je i bivši generalni direktor kompanije Pimko, uticajnog igrača na tržištu obveznica, ocenjuje da će kombinacija pritisaka na strani ponude, pooštravanje monetarne politike američke centralne banke i “krhkost” tržišta pogoditi globalni rast.”Tri nova trenda naročito nagoveštavaju takvu transformaciju i verovatno će igrati važnu ulogu u oblikovanju ekonomskih rezultata u narednih nekoliko godina, a to su zaokret sa nedovoljne tražnje na nedovoljnu ponudu kao glavna višegodišnja kočnica rasta, završetak neograičene podrške likvidnosti centralnih banaka i sve veća krhkost finansijskih tržišta”, napisao je El-Erijan.

    On smatra da „ove promene pomažu da se objasne mnoga neuobičajena ekonomska kretanja u poslednjih nekoliko godina, koja će verovatno dovesti do još veće neizvesnosti u budućnosti kako šokovi budu sve učestaliji i sve žešći”.

    Te promene će uticati na pojedince, na kompanije i vlade na ekonomskom, društvenom i političkom nivou, upozorava El-Erijan, prenosi Raša tudej.

    Ovaj ekonomista je posebno kritikovao američke Federalne rezerve (FED) jer su, po njegovom mišljenju, prekasno prepoznale destruktivan uticaj inflacije na ekonomiju, nakon čega su krenule s naglim povećanjem referentne kamate kako bi nadoknadile izgubljeno vreme.

    El-Erijan je takođe naveo da su se tržišta navikla na jeftin novac od centralnih banaka, što je za posedicu imalo „izopačen efekat” da „značajan deo globalne finansijske aktivnosti” preplave fondovi za upravljanje imovinom, privatnim kapitalom i hedž fondovi, pored drugih entiteta čija je aktivnost nedovoljnio regulisana.

  • Cijene nafte na najnižem nivou od decembra 2021.

    Cijene nafte na najnižem nivou od decembra 2021.

    Cijene nafte su pale danas na najniži nivo od decembra 2021. zbog talasa nemira u Kini koji je pogodio apetit investitora prema rizčnoj imovini i pomutio izglede u vezi s potražnjom energije, pojačavši stres na ionako nestabilnom globalnom tržištu sirove nafte.

    Međunarodno refernta nafta Brent pala je za 2,53 dolara ili za 3,03 posto na dnevnom nivou, na 81,10 dolara za barel, na trgovanju do 11: 37 časova po našem vremenu, prema podacima sa portala oilprice.com koji prati kretanje cijena u realnom vremenu.

    Američka WTI nafta je potonula za 2,25 dolara ili za 2,95 procenata na 74,03 dolara po barelu.

    U Kini su tokom vikenda izbili masovni protesti zbog strogih antikovid mjera širom zemlje, uključujući demonstracije u Pekingu i Šangaju, što je podstaklo rasprodaju na tržištu nafte na početku ove nedjelje, izvještava “Blumberg”.

    Novo povlačenje cijena nafte dolazi nakon višenedjeljnog pada izazvanog znacima privrednog usporavanja Kine i odluke Evropske unije o ograničenju cijene ruske sirove nafte, koja će, kako se čini, imati minimalan uticaj na trgovinu.

    Špekulanti su značajno smanjili ulaganja u naftu, pri čemu su prošle nedjelje objavili šesto najveće smanjenje neto dugih pozicija za Brent naftu.

    U narednim danima će na tržištu vjerovatno biti prisutna veća volatilnost cijena u iščekivanju sastanka grupe OPEK+ o sljedećem nivou proizvodnje.

    Podaci sa kineske društvene mreže Baidu pokazuju da je saobraćaj u najvećim kineskim gradovima jutros naglo opao, pri čemu je u glavnom gradu Pekingu promet bio za 45 odsto manji nego prije godinu dana, dok je u Guangdžou bio manji za 35 odsto.

    Procjenjuje se da bi kineska potražnja za naftom u ovom kvartalu mogla u prosjeku da iznosi 15,11 miliona barela dnevno, što je manje u odnosu na 15,82 miliona barela dnevno godinu dana ranije, prema amneričkoj analitičkoj kompaniji Kepler.

  • Svako četvrto preduzeće spremno da napusti Njemačku?

    Svako četvrto preduzeće spremno da napusti Njemačku?

    Visoke cijene energenata, poremećaji u lancima snabdijevanja i nova američka šema subvencija koja prijeti da odvuče investicije iz Evrope mogli bi da prisile jedno od četiri preduzeća da napusti Njemačku, izjavila je izvršni direktor Federacije njemačke industrije Tanja Goner.
    “Visoke cijene energenata i slaba ekonomska aktivnost snažno pogađaju njemačku ekonomiju i stavljaju veliki teret na naše kompanije u poređenju sa drugim zemljama svijeta”, rekla je Gonerova za list “Velt”.

    Ona ističe da je njemački poslovni model “pod ogromnim pritiskom”, dodajući da “svaka četvrta njemačka kompanija razmatra da izmjesti proizvodnju u inostranstvo”.

    Takav stav je podstaknut rastućim cijenama, prekidima u lancima snabdijevanja, posljedicama zatvaranja i blokade u Kini zbog pandemije kao i američkim Zakonom o smanjenju inflacije.

    Ovaj savezni zakon oslobađa milijarde dolara subvencija za nove tehnologije i održivi rast američke privrede, a Federacija vidi tu inicijativu kao ozbiljan rizik za njemačku industriju.

    Nacrt zakona, koji je u avgustu potpisao američki predsjednik DŽozef Bajden, predviđa 300 milijardi dolara za smanjenje deficita, pored 369 milijardi dolara u finansiranju energetske bezbjednosti, uključujući poreske kredite za električna vozila proizvedena u SAD i subvencije američkim potrošačima.

    EU smatra je taj zakon “diskriminatorski” prema robi koja se uvozi u SAD.

    Francuski predsjednik Emanuel Makron, takođe, je kritikovao paket, nazvavši ga neprijateljskim i neusaglašenim sa odredbama Svjetske trgovinske organizacije.

    Ranije je javljeno da se oko 7,3 miliona domaćinstava u NJemačkoj od 1. januara suočava sa ogromnim poskupljenjem struje.