Kategorija: Ekonomija

Predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je Srni da su kalkulacije u sektoru pekarske proizvodnje pokazale da bi moglo doći do poskupljenja ovih proizvoda za pet odsto, odnosno da bi hljeb koji je koštao dvije KM trebalo da bude 2,10 KM.
Trivić je istakao da je to pokazatelj da se pekari susreću sa velikim problemima.

“Ne postoji nikakav dogovor pekara, nego je do toga dovela loša finansijska situacija iz prethodnog perioda uzrokovana poskupljenjem sirovina, rastom plata, a imamo i najavu povećanja cijene struje”, rekao je Trivić.

On je naveo da će se to sve odraziti na cijenu hljeba – kod nekoga prije, a kod nekoga kasnije.

Trivić je istakao da poslodavci u realnom sektoru povećavaju plate u skladu sa mogućnostima, te upozorio da je situacija sve teža.

Vezane vijesti:
Trivić najavio novu cijenu: U Srpskoj od 1. decembra poskupljuje hljeb
On smatra da bi od pomoći mogle biti mjere Vlade Srpske, u smislu da se povećane isplate ne oporezuju.

“Naš poreski sistem je podsticajan, već imamo zakon o podsticajima za rast plata, te vam u određenom periodu vrate dio tih poreza i doprinosa. Ako bi se išlo na bilo kakvu pomoć, onda bi to jedino bilo moguće kroz izmjene zakona ili povećanje tog iznosa povrata”, naveo je Trivić.

Kada je riječ o povećanju najniže plate, on je podsjetio da je ona u Republici Srpskoj prošle godine povećana dva puta, te da ne očekuje veliko povećanje.

“Mislim da Ministarstvo finansija ima dovoljno stručnog kadra da izračuna koliko bi to moglo iznositi objektivno, ali generalno ne očekujemo veliki skok. Najniža plata ne bi trebalo da bude stvar pogađanja, nego matematike, odnosno ekonomije”, rekao je Trivić.

Cijene nafte skočile su danas na međunarodnim tržištima iznad 85 dolara, podstaknute nadom da bi Kina nakon protesta mogla ublažiti stroge mjere suzbijanja kovida-19. Na londonskom je tržištu cijena barela poslijepodne bila viša za 1.95 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 85.14 dolara.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podne bila viša za 1.95 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 85.14 dolara.

Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1.51 dolar višoj cijeni, od 78.75 dolara.

Trgovci pomno prate mjere suzbijanja kovida u Kini, najvećem uvozniku nafte u svijetu, budući da koče privrednu aktivnost i potražnju za energijom.

Kineski zdravstveni zvaničnici najavili su u utorak ubrzano vakcinisanje starijih građana kako bi se uklonila ključna prepreka ublažavanju nepopularne stroge politike “nulte tolerancije prema kovidu-19”, prenosi “Index”.

Pregovori između “Gas-Resa” i “Gasproma” iz Sankt Peterburga o snabdijevanju gasom domaćeg tržišta za 2023. godinu počeće za desetak dana, a u Srpskoj su uvjereni da neće biti nikakvih problema kada je u pitanju isporuka tog energenta od strane ruske kompanije.

Vršilac dužnosti direktora “Gas-Resa” Momčilo Antonić rekao je da trenutno prikupljaju informacije od svojih kupaca o pitanju projekcija koliko će gasa potrošiti u idućoj godini.

“S tim informacijama ići ćemo prema ‘Gasprom eksportu’. Pregovori sa ruskom kompanijom trebalo bi da počnu za desetak dana. Nakon tih razgovora imaćemo više informacija kako o isporuci količine gasa, tako i o samoj cijeni energenta”, rekao je “Glasu Srpske” Antonić.

U “Gas-Resu” za sada ne očekuju da bude bilo kakvih problema kada je u pitanju snabdijevanje domaćeg tržišta gasom u 2023. godini, ali i vjeruju da će na snazi ostati formula po kojoj se kvartalno obračunava cijena gasa za Srpsku.

“Trebalo bi da bude sve u redu. Srpska i Rusija su prijateljske zemlje. Postoje sabotaže na samom gasovodu, to je jedina neizvjesnost, koju imamo ne samo mi nego čitav region. Dakle, ako gasovod bude funkcionisao cijelom dužinom, biće sve u redu”, naveo je Antonić.

Srpska ima dugoročni ugovor sa ruskom kompanijom, koji je potpisan još 2015. godine, i prema tom ugovoru cijena gasa usklađuje se kvartalno sa kretanjem cijena naftnih derivata na berzi.

“Cijena gasa za Srpsku utvrđuje se kvartalno prema naftnoj formuli svakog prvog na početku kvartala za iduća tri mjeseca. Ako cijena naftnih derivata pada, i gas pojeftinjuje, a ako nafta poskupljuje, ista situacija je i sa gasom”, pojasnili su ranije u “Gas-Resu”.

Na bazi te formule cijena gasa za posljednji kvartal ove godine viša je za 5,04 odsto u odnosu na treće tromjesečje. “Gasprom” snabdijeva gasom i tržište Federacije BiH, a u tom entitetu gas je u četvrtom kvartalu poskupio za 9,7 odsto.

Republika Srpska se gasom snabdijeva preko “Balkanskog”, odnosno “Turskog toka” koji ide direktno preko Crnog mora, Turske, Bugarske, te preko Zaječara ulazi u Srbiju, odakle jedan krak ide ka BiH.

U ponedjeljak, 5. decembra, stupa na snagu embargo na rusku naftu, kojim se zatvara snabdijevanje prema Evropskoj uniji (EU), koja radi i na tome da ograniči cijenu nafte iz Rusije, kako bi izvršila dodatan pritisak.

Istovremeno, sa ruske strane stižu informacije da je većina izvoznih energenata iz Rusije već pronašla svoje kupce na istoku, što prema riječima sagovornika “Nezavisnih novina” nije iznenađenje. Prema njihovom mišljenju, sve navedeno, kao i aktuelna cijena barela nafte (oko 80 dolara) na svjetskom tržištu dovoljni su razlozi da distributeri u BiH dodatno snize cijene goriva na benzinskim pumpama.

Novi paket sankcija Rusiji kreće početkom naredne sedmice. Nafta u EU više neće dolaziti morskim putem, a zemlje okupljene u G7 zajedno su s EU donijele i odluku da od 5. decembra i cijena nafte bude ograničena.

“Trenutno se raspravlja o nivou između 65 i 70 dolara po barelu”, poručuju iz EU, dodajući da paket sankcija predviđa da se u trećoj fazi, koja stupa na snagu od 5. februara 2023, iz Rusije više neće uvoziti ni naftni derivati.

Koliko će ovo pogoditi Rusiju teško je reći, ali dok je namjera EU da se tamošnji energetski i finansijski sektor bitno poljulja, iz najveće svjetske države poručuju da je već oko dvije trećine ruskih izvoznih energenata prebačeno na istok, odnosno na tržišta Kine, Indije, Turske, Šri Lanke, UAE, Pakistana.

U ovoj priči glavna poluga je Turska, kao glavni izvoznik ruskih energenata ka Evropi, ali i Aziji, međutim i Kina i Indija imaju višestruku korist jer Rusija bez problema kopnenim putem stiže na svoje ciljeve.

S druge strane, u posljednjih nekoliko sedmica cijene nafte su u velikom padu, prije svega zbog neizvjesne situacije u Kini, prouzrokovane mjerama za suzbijanje kovida-19. Barel nafte je nakon skoka na više od 120 dolara sada na granici oko, pa i ispod 80, a sve su prilike da će ići dodatno dolje.

U kompletnoj situaciji stvoreni su uslovi za dodatno pojeftinjenje goriva u BiH, smatra Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

“Drastično je pala cijena nafte, ali kod nas još to nije ispraćeno u dovoljnoj mjeri, iako ima određenog pojeftinjenja. Cijene bi morale ići niže. Ova nafta od 80-85 dolara omogućava zaista finu korekciju cijene na pumpama i to ne samo od nekoliko feninga, već i više. U okruženju se to već dešava, a nadam se da će i naši reagovati već u ovoj sedmici”, kaže za “Nezavisne novine” Bečarević.

Ukoliko dođe do dodatnog pojeftinjenja, on smatra da to ne bi dugo trajalo, ali da bi bilo kakva promjena značila građanima.

“Nije to dramatično, ali dobro bi bilo i za 10 ili 15 feninga da se iskoristi ovaj momenat. Ne znači da će to biti dugotrajno, ali neka te odluke traju sedam, 10 ili 15 dana, pa da ljudi, što bi se reklo, dušom da'nu”, ističe Bečarević.

Prema njegovim riječima, ovakav epilog umnogome će zavisiti od embarga, ali prvenstveno i od dogovora unutar EU na koliko će ograničiti cijenu ruske nafte.

“Prijedlog je od 65-70 dolara, ali mnoge države se protive tome, čak traže da to bude i ispod 50 dolara. Međutim, najinteresantnije je to što oni traže navedeni limit, a nafta je skoro već na toj granici jer je oko 80 dolara, tako da se ne bi desilo ništa spektakularno. Ipak, udar bi bio ako se prihvati ispod 50 dolara, kao što traži Poljska”, kaže Bečarević.

Uz sve navedeno, on smatra da ograničenje cijene ruske nafte ne bi trebalo da značajno utiče na snabdijevanje Evrope, ali ipak da je nepobitna činjenica da je Rusija zasad našla izlaz iz mogućeg problema.

“Definitivno vidimo da Rusija polako osvaja istočna tržišta, i u nafti i u gasu, i ostaje da se vidi šta će se desiti u narednih 7-10 dana. Tu bi mogla da bude određena prekretnica i prema izvozu na istoku jer će i proizvođači morati gledati na cijene. Međutim, kada sagledam kompletnu situaciju, za mene je zaista neočekivan ovakav pad potrošnje jer to nije prognozirano”, poručio je Bečarević.

Na potezu u BiH su pumpadžije. Tačno je da je u prethodnih nekoliko dana gorivo u BiH pojeftinilo, a ukoliko se prognoze obistine, građani mogu očekivati dobre vijesti.

Kakav je stav distributera nismo uspjeli saznati jer na naše pozive nisu odgovarali ni iz Grupacije za naftu i naftne derivate RS, niti iz FBiH.

Prema aktuelnoj projekciji, u 2022. godini u Bosni i Hercegovini očekuje se rast realne ekonomske aktivnosti od 4,1%, što je za čak 1,34 procentna poena više od majske projekcije, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

CB BiH je objavila drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za period 2022-2024. godina. U odnosu na proljećni krug, projekcije vrijednosti svih ključnih makroekonomskih varijabli, u ovom krugu, značajno su revidirane.

“Trenutno projiciramo znatno viši nivo ekonomske aktivnosti, ali i inflacije u 2022. godini”, navodi se u njihovoj publikaciji.

Korekcija za 2022. godinu je, kako se ističe, velikim dijelom bazirana na već realizovanoj ekonomskoj aktivnosti za prvu polovinu godine (rast od 5,9% na godišnjem nivou).

Zvanični statistički podaci za prvo polugodište ukazuju na rekordan rast izvoza u prvoj polovini 2022. godine, rast investicija od 24% na godišnjem nivou u istom periodu, te rast lične potrošnje, uprkos visokoj inflaciji. Svi ovi faktori su rezultirali revidiranjem prethodne projekcije naviše.

Sličan je trend ekonomske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine u srednjem roku, što značajno utiče na neke od glavnih komponenti nacionalnih računa u BiH, prvenstveno neto izvoza.

“U Evropskoj uniji se očekuje značajno usporavanje ekonomske aktivnosti u 2023. godini. Posljedično, projekcija ekonomske aktivnosti u BiH u 2023. godini, zbog očekivanog pada strane potražnje, takođe je revidirana na niže do nivoa od 0,9%. Pod pretpostavkom slabljenja, ali ne i potpunog iščezavanja inflatornih pritisaka u zemlji, rast realnog BDP-a u 2024. godini projiciramo na 1%”, navode iz CB BiH.

Negativni rizici na povećanje inflacije na koje su ukazivali u prvom krugu projekcija u 2022. godini su se materijalizovali, o čemu su, kako podsjećaju, izvještavali u svakom krugu brzih procjena inflacije.

“U srednjem roku očekujemo ustrajnije inflatorne pritiske. Projicirana je inflacija od 14,4% u tekućoj godini, te usporavanje u naredne dvije godine. Međutim, ne očekujemo da će se inflacija vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine, u srednjem roku”, saopšteno je iz ove institucije, čiji stručnjaci ističu da zbog inflatornog pritiska očekuju značajno usporavanje rasta lične potrošnje u nadolazećem projekcijskom periodu.

Sudeći prema zvaničnim podacima za prvo polugodište, faktori koji potiskuju ličnu potrošnju, poput generalno niske prosječne plate i penzije, te nepovoljne starosne strukture stanovništva i demografskih trendova, još nisu dominantno uticali na ličnu potrošnju.

“I u ovom krugu projekcija naglašavamo da se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti”, dodaje se u publikaciji.

Najznačajniji izvori neizvjesnosti su vezani za eksterne uticaje kao što je rat u Ukrajini, koji i dalje uzrokuje snažne turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i hrane.

Ukoliko se troškovi energije smanje ili faktori na strani potražnje u srednjoročnom periodu oslabe, to bi moglo smanjiti pritiske na cijene.