VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Niska kamata u BiH novac tjera u EU?

    Niska kamata u BiH novac tjera u EU?

    Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine podigao je sa minus 0,25 odsto na nulu kamatu na sredstva iznad obaveznih rezervi, međutim ta kamata u EU iznosi čak 1,5 odsto, tako da je u ovom trenutku bankama koje posluju u BiH daleko isplativije da višak novca drže van Bosne i Hercegovine.

    Trenutno banke u Bosni i Hercegovini, iznad obaveznih rezervi, imaju malo manje od četiri milijarde maraka i zbog toga plaćaju kamatu od 0,25 odsto na ta sredstva, ali nakon odluke UO CB BiH da kamatu podigne na nula odsto, neće plaćati ništa. Istovremeno ta kamata kod Evropske centralne banke je 1,5 odsto, što znači da banke koje imaju višak iznad obaveznih rezervi po tom osnovu bi imale značajan prihod, u svakom slučaju veći nego u Bosni i Hercegovini.

    Mišljenja stručnjaka u BiH po pitanju posljedica činjenice da je kamata u BiH na sredstva iznad obaveznih rezervi daleko niža su podijeljena. S jedne strane su oni koji kažu da je moguće da banke iznesu dio novca u EU, a s druge oni koji tvrde da do toga neće doći.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da kada u uslovima slobodnog kretanja kapitala odstoji razlika u kamatnim stopama i ukoliko ne odstoji devizni rizik između dva ekonomska sistema kao što je BiH i EU, tendencija je da se novac kreće ka ekonomskom sistemu gdje je kamatna stopa veća.

    “Ukoliko odstoji razlika između referentnih kamatnih stopa, gdje je danas moguće prekonoćni depozit držati po stopi od 1,5 odsto kao što je sad slučaj kod Evropske centralne banke i ukoliko je alternativa nula odsto, raste tendencija da novac napusti sistem u kojem je manji prinos. Najava rasta referentnih kamatnih stopa ECB-a u narednom periodu tu će tendenciju samo povećati. Po ovom osnovu možemo očekivati pad novčane mase u našem ekonomskom sistemu. Svjedočimo narativu i jasnim akcijama centralnih banaka širom svijeta koje na koordinisan način nastoje restriktivnim politikama tzv. monetarnim zatezanjem ukrotiti inflaciju i zato se može očekivati da novac bude skuplji i biće ga sve manje. Posljednji podaci ukazuju da ekonomski sistemi SAD, Kine, Njemačke, Francuske, Italije u apsolutnom iznosu smanjuju novčanu masu”, rekao je Stevanović.

    Iako smo pokušali dobiti komentar od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine u vezi sa kamatama iznad viškova obaveznih rezervi, na postavljena pitanja nisu odgovorili.

    Kako nezvanično saznajemo, nije isključena mogućnost da vrlo brzo Upravni odbor CB BiH ponovo donese odluku i poveća kamatu na viškove iznad obaveznih rezervi i to sa nula na najmanje 0,25 ili 0,5 odsto s obzirom na to da je jaz između ove kamate u BiH i EU veliki.

    Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, kaže da će centralne banke promjenom EURIBOR-a moći ostvariti dodatne prihode, a bankama će biti troškovi svedeni na nulu pa će time i one imati dodatnu zaradu.

    “Nije vjerovatno da banke iznose novac vani jer bi ga trebalo oročavati, a ročna struktura depozita je izuzetno niska u BiH. Teoretski bi banke trebalo da podižu kamate na domaće depozite koliko ih povećava ECB, ali to je u ovoj i prvoj polovici iduće godine teško očekivati”, rekao je Kutle.

  • Dolar na 16-nedjeljnom minimumu prema konkurentima

    Dolar na 16-nedjeljnom minimumu prema konkurentima

    Dolar se kreće danas blizu 16-nedjeljnog minimuma prema korpi glavnih valuta, evro je stabilan, dok je juan na putu da ostvari najveći nedjeljni rast od 2005. godine.

    Dolarski indeks, koji mjeri vrednost dolara prema šest glavnih rivala, trenutno je u padu za 0,1 posto na 104,55 poena, a prethodno je dotakao najniži nivo od 29. juna od 104,36 poena, prenosi Rojters.

    Indeks dolara je u novembru pao za više od 5 odsto zbog očekivanja da će Federalne rezerve početi da usporavaju tempo povećanja kamatnih stopa već na sastanku u decembru.

    Podaci o oktobarskoj inflaciji u SAD od 6 posto na godišnjem nivou, koji su objavljeni u četvrtak, podržavaju ova očekivanja.

    Pažnja investitora na tržištima novca danas je usmjerena na očekivani izvještaj o novootvrenim radnim mjestima u američkom nepoljoprivrednom sektoru, da bi procijenili kako je povećanje kamata uticalo na tržište rada.

  • Nakon ograničenja cijene ruske nafte: Poskupila nafta na svjetskom tržištu

    Nakon ograničenja cijene ruske nafte: Poskupila nafta na svjetskom tržištu

    Cijene nafte porasle su danas nakon dogovora grupe zemalja G7 i njenih saveznika da ograniče cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu.

    Brent nafta porasla je za oko 1 posto na više od 86 dolara u azijskom trgovanju.

    Ovaj potez povećava pritisak Zapada na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.

    Dolazi nakon što je grupa proizvođača nafte Opec+ pristala ostati pri svojoj politici smanjenja proizvodnje, usred sporijeg globalnog rasta i viših kamatnih stopa.

    “Ova odluka Opec+ da zadrži kvotu tamo gdje jest… sama je po sebi implicitna vrsta podrške tržištu nafte”, rekao je Kang Wu iz S&P Global Commodity Insights.

    Opec+ je grupa od 23 zemlje izvoznice nafte, uključujući Rusiju, koja se redovino sastaje kako bi odlučila koliko će sirove nafte prodati na svjetskom tržištu.

    Trgovci također reagiraju na snažne podatke o radnim mjestima u SAD-u i ublažavanje Covid ograničenja u nekim kineskim gradovima.

    “Uvjerenje da bi Kina mogla ubrzati planove ponovnog otvaranja potaknulo je ranojutarnji optimizam”, rekao je Stephen Innes, izvršni partner u SPI Asset Managementu.

    No upozorio je da se ne “juri za rastom nafte s ponovnim otvaranjem Kine jer će doći do golemog porasta slučajeva Omikrona, što bi moglo zadržati mobilnost u padu barem kroz prvo tromjesečje sljedeće godine”.

    U zajedničkom saopćenju prošle sedmice, G7 i Australija rekli su da će ograničenje od 60 dolara za rusku naftu stupiti na snagu u ponedjeljak ili “vrlo brzo nakon toga”.

    Dodali su da je ta mjera namijenjena “spriječavanju Rusije da profitira od svog agresorskog rata protiv Ukrajine”.

    G7 je u septembru iznio ograničenje cijena, a cilj mu je spriječiti Moskvu da profitira od izvoza nafte, a istovremeno izbjeći skok cijena.

    To znači da će se samo ruska nafta kupljena za manje od 60 dolara po barelu moći isporučivati tankerima G7 i EU, osiguravajućim društvima i kreditnim institucijama.

    To bi moglo otežati Moskvi prodaju svoje nafte po višoj cijeni, jer su mnoge velike brodarske i osiguravajućekompanije smještene unutar G7.

    G7 je organizacija sedam najvećih svjetskih takozvanih “naprednih” ekonomija, koje dominiraju globalnom trgovinom i međunarodnim financijskim sistemom. To su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države.

  • Indija postaje treća ekonomija svijeta

    Indija postaje treća ekonomija svijeta

    Indija bi trebala da prestigne Japan i Njemačku i da postane treća najveća svjetska ekonomija, prema S&P Globalu i Morgan Stenliju.

    Predviđanje S&P-a temelji se na projekciji da će godišnji nominalni rast bruto domaćeg proizvoda Indije u prosjeku da iznosi 6,3 posto do 2030, prenosi portal biznisinfo.ba.

    Slično tome, Morgan Stenli procenjuje da će se BDP Indije verovatno više nego udvostručiti u odnosu na sadašnji nivo do 2031.

    “Indija ima uslove za ekonomski procvat podstaknut offshoringom, ulaganjem u proizvodnju, energetskom tranzicijom i naprednom digitalnom infrastrukturom zemlje”, napisali su u izvještaju analitičari Morgan Stenlija predvođeni Ridhamom Desaijem i Girišom Akčipaliom.

    Ovi će pokretači učiniti Indiju trećom najvećom svjetskom ekonomijom i tržištem kapitala prije kraja decenije.

    Indija je zabeležila međugodišnji rast od 6,3 posto u tromesečju od jula do septembra, neznatno više od prognoze Rojtersove ankete od 6,2 posto.

    Pre toga, Indija je zabilježila rast od 13,5 posto od aprila do juna u poređenju s prošlom godinom, podstaknuta snažnom domaćom potražnjom u sektoru usluga u zemlji.

    Projekcija S&P-a zavisi od nastavka trgovinske i finansijske liberalizacije Indije, reformi tržišta rada, kao i o ulaganju u indijsku infrastrukturu i ljudski kapital.

    “Ovo je razumno očekivanje Indije, koja ima puno toga za ‘nadoknaditi’ u pogledu rasta i prihoda po glavi stanovnika”, rekao je Dhiraj Nim, ekonomista iz Australia and New Zealand Banking Group Research, za CNBC.

    Neke od navedenih reformi već su pokrenute, rekao je Nim, ističući predanost vlade da izdvoji više kapitalnih izdataka u godišnjim knjigama rashoda zemlje.

  • Prihodi od PDV-a 1,4 milijarde KM viši nego lani

    Prihodi od PDV-a 1,4 milijarde KM viši nego lani

    Prihodi od indirektnih poreza u 11 mjeseci 2022. godine iznosili su 9 milijardi i 76 miliona KM i veći su za 1 milijardu i 412 miliona KM u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili 7 milijardi i 664 miliona KM.

    “Samo u novembru 2022. godine prikupljeno je 862 miliona KM indrektnih poreza što je za 99 miliona KM više u odnosu na novembar 2021. godine”, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Nakon što je UIO izvršila povrat PDV-a privredi u iznosu od 1 milijardu i 889 miliona KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-novembar 2022. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 7 milijardi i 187 miliona KM i veći su za 884 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine.

    Za finansiranje institucija BiH u periodu januar-novembar 2022. godine raspoređen je iznos od 792 miliona KM, a sav višak prikupljenih prihoda otišao je na račune entiteta i Distrikta Brčko. Federacija BiH za 11 mjeseci dobila je tri milijarde i 943 miliona KM, Republika Srpska dve milijarde i 182 miliona KM, a Distrikt Brčko 220 miliona KM.

    Pored prihoda od PDV-a po osnovu posebne putarne za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, Federacija BiH dobila je dodatnih 193 miliona KM, Republika Srpska 127 miliona KM i Distrikt Brčko 6 miliona KM.

  • Vlada Srpske predložila povećanje plata budžetskim radnicima

    Vlada Srpske predložila povećanje plata budžetskim radnicima

    Vlada Republike Srpske utvrdila je po hitnom postupku, set prijedloga izmjena zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Srpske, u osnovnim i srednjim školama i đačkim, zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, zaposlenih u javnim službama, zaposlenih u organima uprave Srpske, zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, zaposlenih u institucijama pravosuđa, te zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, navedeno je u saopštenju.

    “Razlog za donošenje ovih zakona je uvećanje platnih koeficijenata kako bi se dodatno povećale plate zaposlenih radnika u navedenim oblastima čija neto plata je ispod prosječne neto plate zaposlenih u Republici Srpskoj”, stoji u saopštenju.

    Ovi zakoni su dio seta mjera za povećanje plata zaposlenih u Republici Srpskoj, budući da se platni koeficijenti zaposlenih čija neto plata je ispod prosječne neto plate zaposlenih uvećavaju za pet odsto, u skladu sa sporazumom između Vlade Srpske i reprezentativnih sindikata od 3. juna 2022. godine.

    “Izmjena ovih zakona predstavlja još jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u Republici Srpskoj”, stoji u saopštenju.

  • Trivić: Pekarski proizvodi od danas skuplji za pet odsto

    Trivić: Pekarski proizvodi od danas skuplji za pet odsto

    Predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je Srni da su pekarski proizvodi od jutros skuplji u prosjeku za pet odsto.

    “U našem preduzeću hljeb od 600 grama poskupio je sa 2 KM na 2,10 KM. Svi pekarski proizvodi, znači, sve vrste hljeba, pite, burek i pice, osim bijelih peciva bez fila, skuplji su za pet odsto”, rekao je Trivić, vlasnik “Krajina klasa” i lanca pekara “Manja”.

    Kao razlog za poskupljenja, Trivić je naveo povećanje plata, veće cijene brašna i nadolazeće poskupljenje struje.

    “Za nas je već od danas struja poskupila u odnosu na prethodnu cijenu, a od Nove godine očekujemo još jedan talas poskupljenja”, dodao je Trivić.

    U drugoj većoj pekari “Žitopeka” u Banjaluci Srni je rečeno da su cijene svih pekarskih proizvoda još ostale nepromijenjene.

  • Gorivo u RS pojeftinjuje pet do deset feninga

    Gorivo u RS pojeftinjuje pet do deset feninga

    Dizel i benzin na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj bi u narednim danima trebali da pojeftine za pet do deset feninga po litru.

    Potvrdio je to za “Nezavisne novine” Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, koji ističe da će dizel koštati od 3,05 do 3,10 KM.

    “U zavisnosti od regije, od pet do deset feninga će doći do pada u narednih par dana. Isto se odnosi i na benzin i na dizel”, rekao je Vučković.

  • Sve više poskupljenja u Srpskoj

    Sve više poskupljenja u Srpskoj

    Biće ovo teška zima koju ćemo dugo pamtiti, i to zhavaljujući svim poskupljenjima i onima koja nas tek čekaju, kaže Aleksandra Krndija – majka četvoro djece. Naša šestočlana porodica grije se na struju, a o ostalim potrebama u domaćinstva da ne govorim, priča Aleksandra. U oktobru su Krndije već imale veću potrošnju struje.

    “Ja sam hiljadu kilovata potrošila, a sad je 1.200. U januaru očekujem 1.500 do 2.000 kilovata. Ide Nova Godina, Božić, Jovanjdan i praznici. Izašlo me oko 130 maraka, sad mislim da će 160, 170KM. U januaru očekujem 250 KM i to je to. Za višečlane prodice i oni koji su socijalno ugroženi, jako će uticati. Je l? treba kao u ratno vrijeme one restrikcije svi se pogurajte u jednu sobu sjedite tu, nemojte se kuapti jednom u deset dana i to je to”, kaže Aleksandar Krndija.

    Hladan tuš u sred zime, tako poskupljenja nazivaju u udruženjima za zaštitu potrošača. Svaki dan nas stiže poskupljenje namirnica, roba ili usluga, a plate i penzije teško drže korak sa svim. Penzioneri, socijalno ugroženi, višečlane porodice teško će izgurati ovu zimu.

    “Sve višečlane proodice koje su očekviale da će se ispoštovati zakon kojim će biti oni ekonomski zaštićeni potrošači od strane Elektroprivrede, evod dobili smo drugi bumerang koji se odnosi na to da ćemo imati blok tarife , defitinitvno do tih 500 kilovata. Mali borj prodoica će potrošiti tako malo kilovata u ovom zimskom periodu , u tku mjeseca, a svi ostali će biti na neki kažnjeni”, kaže Murisa Marić, Udruženje potrošača “Don” Prijedor.

    Kome struja ne poskupi hljeb hoće sigurno. Najavljeno poskupljenje hljeba, svojevrsna je ‘kazna’ za sve, kažu kupci. Neki ulazi za proizvodnju su se povećali, prije svega nafta. Ipak, Srpska ima najnižu struju za proizvočaće pa i za pekare, kaže Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Kaže, razgovaraćemo sa pekarskim sektorom,

    “Međutim, samo brašno i sami ulazi su poskupjeli, treba imati taj balans, koje ja ne pravdam niti kudim. Mi ćemo probati, nova Vlada će imati zadatak i da osnovne životne namirnice zamrzne u Srpskoj, ali to znači da budžet mora da nađe sredstva da eventualno povećanje troškova mora da subvencionira”, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Pokriti se koliko si dugačak, stara je narodna ali i savjet ekonomista. Štednja i trošenje na stvarne potrebe, jedini su odgovor na poskupljenja i inflaciju. Vlada Republike Srpske ove godine je reagovala povećanjem plata od deset odsto, a od 1. januara povećanje će biti pet odsto, kaže predsjednik Republike Srpske.

  • Dodik: Nova Vlada će imati zadatak da izuči modalitete zamrzavanja cijena

    Dodik: Nova Vlada će imati zadatak da izuči modalitete zamrzavanja cijena

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da će nova vlada Srpske imati zadatak da izuči sve modalitete zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica, s tim da će, u tom slučaju, budžet Srpske morati imati sredstva za subvencionisanje eventualnog povećanja troškova proizvodnje.
    Dodik je rekao da će zajedno sa proizvođačima hljeba biti pronađen modalitet za ograničenje cijene hljeba, te da će se vidjeti šta je u tom pitanju opravdano, a šta ne.

    “Svi znaju da su se neki ulazi za proizvodnju povećali, prije svega nafta, ali želim da kažem da smo ostali na cijeni struje za proizvođače koja je najniža u Evropi. To znači da preduzeća koja proizvode hljeb plaćaju istu garantovano nisku cijenu. Razgovaraćemo sa njima da im zadržimo tu cijenu, a da oni zadržavaju cijenu hljeba”, rekao je Dodik novinarima.

    On kaže da je realno došlo do poskupljenja u svim oblastima industrije, na šta je Srpska reagovala povećanjem plate od deset odsto, a od 1. januara povećanje će biti pet odsto.

    “To bi bila reakcija na ono što jeste inflacija koja se u ovom trenutku zvanično vodi kao 16 odsto. Ako tome dodate da smo linerano svima isplatili po 100 KM da bismo balansirali između najnižih i najviših plata i povećali osnov za obračun, to je već kvalitetno drugačiji pristup pitanju plata”, istakao je Dodik.

    On je napomenuo da je povećanje najniže plate stalni zahtjev sindikata, te da ostaje da se vidi šta će mandatar Radovan Višković predstaviti kao politiku buduće vlade u tom smislu.

    “Mislim da smo sa jednim dijelom sindikata imali dogovor da upravo to pitanje riješimo jednokratnom linearnom isplatom za sve zaposlene po 100 KM. Samim tim najniža plata je povećana u tom pogledu i ona ostaje na tom nivou”, naveo je Dodik.