VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Zapad potvrdio svoj uspijeh

    Zapad potvrdio svoj uspijeh

    Ministarka finansija SAD Dženet Jelen izjavila je da je limitiranje cena ruske nafte koje su u decembru uvele zapadne države ograničilo zaradu Rusije.

    Prema njenim rečima, ova mera je, po svemu sudeći ispunila cilj da se ruska nafta zadrži na tržištu, a da se istovremeno Rusiji ograniči zarada.

    “Iako je limitirana cena za sirovu naftu na snazi tek oko mesec dana, već smo videli napredak ka ispunjenju cilja. Visoki ruski zvaničnici su priznali da je ograničavanje cena ruske nafte smanjilo ruske prihode od prodaje energenata”, izjavila je Jelen na sastanku sa kanadskim ministrom finansija Kristijom Frilend, prenosi Rojters.

    Gornju granicu cene sirove nafte i zabranu korišćenja pomorskog osiguranja kod zapadnih osiguravajućih kuća uvele su 5. decembra zemlje članice G7.

    Jelen je naglasila da su energetska tržišta i dalje dobro snabdevena uprkos ohgraničavanju cene ruske nafte i zabrani na uvoz sirove nafte iz Rusije koju je uvela EU.

    Zvanična Moskva je obećala da će zabraniti isporuke nafte zemljama koje se pridržavaju nametnutog ograničenja cene ruske nafte.

  • Poslodavci Srpske predlažu najnižu platu od 673 KM

    Poslodavci Srpske predlažu najnižu platu od 673 KM

    Izvršni odbor Unije poslodavaca Republike Srpske smatra da najniža plata u Republici Srpskoj u 2023. godini treba da bude 673 KM.

    U saopštenju za javnost, Unija poslodavaca Republike Srpske navodi da je u maju mjesecu najniža plata povećana nezakonito, te da najniža plata u 2022. godini od 590 KM treba da bude uvećana za procenat uvećanja prosječne plate u periodu januar-novembar 2022. godine, odnosno za 14 posto.

    U Uniji podsjećaju da je rast najniže plate značajno veći od rasta plata i rasta potrošačkih cijena navodeći da je u novembru 2021. godine najniža plata iznosila 520 KM, a u novembru 2022. godine 650 KM, što je povećane od 25 posto.

    “Izvršni odbor Unije poslodavaca Republike Srpske konstatutje da procedura utvrđivanja visine najniže plate za tekuću godinu nije ispoštovana u smislu njenog utvrđivanja u Ekonomsko-socijalnom savjetu Republike Srpske u posljednjem kvartalu prethodne godine i poziva Vladu da imenuje svoje predstavnike u Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske kako bi isti mogao nastaviti sa radom i ispunajvati zakonom utvrđene obaveze”, navodi se u zaključcima sa sjednice Izvršnog odbora Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Zaključcima, Unija poslodavaca poziva socijalne partenre da u zakonom predviđenoj proceduri utvrde iznos najniže plate u 2023. godini te naglašava, da s obziorm na dugogodišnji loš pristup u vođenju dijelaoga o najnižoj plati, treba donijeti Pravilnik o utvrđivanju najniže plate koji će utvrditi metodologiju izračuna, istovremeno pozivajući Vladu da “pristupi izradi i usvajanju navedenog propisa”.

    U Uniji smatraju da Srpska ima najveći nominalni rast prosječne plate u Evropi navodeći da taj rast od novembra 2021. do novembra 2022. godine iznosi 17,6 posto. Kako navode, zemlje u Euro zoni bilježe manji rast plata do pet posto u posmatranom periodu, dok Njemačka bilježi čak nominalni pad plata od minus 1,5 posto.

    “Većina zemalja zapadnog Balkana imaju manje stope oporezivanja najaniže plate nego Republika Srpska čime se na adekvatan način štiti životni standard populacije koja zarađuje najnižu platu. Niti jedna država okruženja, osim Republike Srpske nema dodatke na najnižu platu u vidu minulog rada, toplog obroka, prevoza i drugih davanja”, navode poslodavci.

    Primjera radi, oporezivanje najniže plate po bruto principu u Republici Srpskoj iznosi 31 posto, u Srbiji 25,9 posto, Crnoj Gori 15,5 posto, Hrvatskoj 20 posto, Sloveniji 29,01 posto, Sjevernoj Makedoniji 23,25 posto itd…

  • U kući pronađeno tijelo, pokrenuta istraga

    U kući pronađeno tijelo, pokrenuta istraga

    Policijskoj stanici Srebrenica juče u 18.15 prijavljeno je da je u kući u mjestu Plavi most pronađeno tijelo šezdesettrogodišnjeg B.Š.
    “Pripadnici Policijske stanice Srebrenica su postupili po prijavi i preduzeli sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti”, naveli su iz Policijske uprave Zvornik.

    Kako su dodali, o svemu je obaviješten dežurni tužilac, koji je naredio transport tijela u mrtvačnicu Dom zdravlja Srebrenica.

  • Realne plate u evrozoni niže nego prije pandemije – i biće još manje

    Realne plate u evrozoni niže nego prije pandemije – i biće još manje

    Realne plate u evrozoni znatno su niže nego u pretpandemijskom periodu i verovatno će se još više smanjiti u idućim mesecima zbog brzog rasta cena.

    Na to je danas upozorila Evropska centralna banka (ECB).

    Pandemija je izazvala velike poremećaje na tržištu rada zbog strogih mera suzbijanja virusa i potražnje za radnom snagom, posebno u sektorima u bliskom kontaktu s kupcima, prenosi Poslovni dnevnik.

    Nagli oporavak ekonomije nakon ublažavanja mera i nestašica radne snage podstaknuli su snažan rast plata, u poređenju sa istorijskim trendovima, posebno u sektoru nege, transporta i ugostiteljstva, naglašava ECB.

    Još u 2020. realne i nominalne plate rasle su gotovo identičnim tempom, što se naglo promenilo u prvom tromesečju 2021. kada su cene počele da rastu ubrzanim tempom, podsećaju.

    “U početnoj fazi pandemije inflacija je bila vrlo niska, odražavajući slabe cenovne pritiske, značajan negativan uticaj cena energije i ostale faktore, poput privremenog smanjenja indirektnih poreza radi podsticanja privrede”, podseća ECB.

    U 2021. inflacija je ubrzala zbog poskupljenja energije i problema u nabavci dobara i usluga u okruženju otvaranja privrede nakon ukidanja pandemijskih ograničenja, a rezultat je bio sve dublji jaz između realnih i nominalnih plata.

    Nominalne plate porasle su slabije od potrošačkih cena pa se kupovna moć građana smanjila i u drugom tromesečju prošle godine bila oko 3,6 posto niža nego u četvrtom tromesečju 2019., neposredno pre početka pandemije covid 19, utvrdio je ECB u Ekonomskom biltenu.

    “Realne plate sada su znatno niže nego što su bile pre pandemije i verovatno će se dodatno smanjiti u idućim mesecima”, zaključuje ECB u članku.

    “To bi moglo da podstakne sindikate da u idućim rundama pregovora zahtevaju veća povećanja plata, posebno u sektorima s nižim platama”, nagađaju u ECB-u.

    Procenjuju da će nominalne plate vrlo snažno rasti i u idućim tromesečjima, u poređenju s istorijskim nivoima.

    U srednjoročnoj perspektivi, rast plata bi trebalo da bude usporen očekivanim usporavanjem privrede i neizvesnim ekonomskim izgledima, predviđaju oni.

  • Kina ukinula ograničenja: Rastu cijene nafte na tržištu

    Kina ukinula ograničenja: Rastu cijene nafte na tržištu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle su u ponedjeljak zbog naglog rasta potražnje jer je odluka vlasti u Kini da ukine ograničenja zbog kovida povećala nade za oporavak ekonomske aktivnosti u drugom najvećem svjetskom potrošaču nafte.
    Međunarodna referentna cijena nafte tipa brent iznosila je jutros 79,65 dolara po barelu nakon rasta cijene za 1,37 odsto.

    Američka referentna vrijednost West Texas Intermediate (WTI) trgovala se po cijeni od 74,84 dolara po barelu nakon rasta cijene za 1,45 odsto.

    Rast cijena uslijedio je nakon naglog rasta potražnje jer je odluka vlasti u Kini da ukine kovid ograničenja povećala nade za oporavak ekonomske aktivnosti u toj državi.

    Kina je uklonila većinu ograničenja uvedenih ranije s ciljem suzbijanja širenja virusa korona uprkos porastu broja slučajeva širom države.

  • Bitkoin na putu da postane nevažan

    Bitkoin na putu da postane nevažan

    Kriptovalute su se oporavile na početku nove godine.

    Solana je u nedelji za nama uzletela čak 35 odsto, dok je ether porastao pet odsto, čime se cena vratila iznad 1.250 dolara prvi put od sredine decembra.

    Bitkoin vredi nešto manje od 17.000 dolara. Naravno, problemima za kriptoindustriju tu nije kraj nakon spektakularnog kolapsa FTX-a, piše SEEbiz.

    Trenutno su oči uglavnom uprte u kompaniju Digital Currency Group koja proživljava teške trenutke zbog problema svoje dve podružnice Genesis i Grayscale.

    Grayscale (najveći menadžer kriptoimovine) mogao bi ozbiljno da uzdrma tržište ako bi bio prisiljen da proda svoju imovinu.

    Odavno je jasno da Evropska centralna banka (ECB) ne gleda sa simpatijama na bitkoin. Ulrih Bindseil i Jirgen Šaf nedavno su na blogu objavili da je bitkoin na putu prema irelevantnosti i da trenutno svedočimo njegovoj “labudovoj pesmi”.

    Uvereni su da bitoin nije prikladan kao investicija, jer ne stvara novčani tok ni dividende, a njegova tržišna vrednost zasniva se isključivo na špekulacijama.

    Prošlog meseca Standard Čartered je upozorio da bi se bitkoin mogao srušiti čak na 5.000 dolara.

  • BiH žitarice čuva za sebe

    BiH žitarice čuva za sebe

    Izvoz žitarica iz Bosne i Hercegovine u toku prošle godine je iznosio oko 20 miliona kilograma, što je duplo manje u odnosu na 2021. kada je izvoz iznosio oko 48 miliona kilograma.

    Kako su za “Nezavisne novine” naveli iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u toku prošle godine izvezeno je 20.599.339 kilograma žitarica, u vrijednosti od 16.676.356 KM.

    “U toku 2021. godine izvezeno je 48.794.765 miliona kilograma žitarica, u vrijednosti od 24.038.020 KM”, navode iz UIO.

    Kada je riječ o zemljama u kojima je bilo najviše izvoza u toku prošle godine, to su Hrvatska, Italija, Australija.

    “U Hrvatsku je izvezeno 12.185.830 kilograma, a vrijednost je iznosila 9.524.841 KM, u Italiju je izvezeno 4.244.350 kilograma, u iznosu od 3.183.183 KM”, navode iz UIO, dodajući da je u Australiju izvezeno oko dva miliona kilograma žitarica.

    Kada je riječ o uvozu, on je u toku 2022. godine iznosio 442.600.371 miliona kilograma žitarica u vrijednosti od 221.908.046 miliona KM.

    “Najviše uvoza u Bosnu i Hercegovinu je bilo iz Srbije, Mađarske, Hrvatske, Italije. Iz Srbije je uvezeno oko 200 miliona kilograma žitarica, u vrijednosti od oko 98 miliona”, navode iz UIO.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je za manji izvoz iz Bosne i Hercegovine glavni uzročnik suša, koja je prethodne godine ostavila svoj danak.

    “Žitarice čuvamo za sebe, ali imamo i sušnu godinu iza nas, koja je desetkovala prinos, te samim tim nismo imali šta da izvozimo”, kazao je Marinković.

    Prema njegovim riječima, sigurno je da su poljoprivrednici dobar dio žitarica koje su proizveli ostavili za vlastite potrebe.

    “Definitivno je suša učinila svoje i to je vidljivo na izvozu”, zaključuje Marinković.

    Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, rekao je za “Nezavisne novine” da za mani izvoz postoje tri ključna razloga.

    “Prvi razlog je svakako sušna godina koja je ostavila posljedice na proizvodnju u čitavoj Bosni i Hercegovini, dok je drugi razlog neizvjesnost snabdijevanja na međunarodnom tržištu žitarica”, rekao je Gligorić.

    Kako je dodao, neizvjesnost u nabavci iz inostranstva ima značajnu ulogu u izvozu žitarica.

    Kao još jedan od uzroka za manji izvoz Gligorić navodi i to da, kada rastu cijene žitarica, poljoprivrednici koji imaju svoju proizvodnju za izvoz ostavljaju, odnosno čekaju bolju cijenu i odlažu prodaju.

  • Doktor Propast: “Inflatorno-dužnička katastrofa neizbežna”

    Doktor Propast: “Inflatorno-dužnička katastrofa neizbežna”

    Ekonomista Nurijel Rubini, zbog svojih mračnih prognoza poznat kao “Doktor Propast”, upozorio je da ćemo imati inflaciju još dugo, dugo.

    Prema njegovim rečima, za to možemo kriviti ratove, revoluciju robota i niz drugih katastrofa koje će mučiti globalnu ekonomiju.

    “Inflacija je naglo porasla tokom 2022. kako u naprednim ekonomijama tako i u tržištima u razvoju. Strukturni trendovi sugerišu da će problem biti istrajan, a ne prolazan”, rekao je ekonomista u nedavnom tekstu za Project Syndicate.

    Trendovi dolaze nakon teške godine za američku privredu, s cenama koje su dostigle 41-godišnji maksimum u 2022. i još lebde znatno iznad Fedovog cilja od 2 odsto. Prema Rubiniju, malo je verovatno da će centralni bankari širom sveta smanjiti inflaciju bez izazivanja ozbiljne recesije, što bi moglo predstavljati probleme za globalni finansijski sistem, s obzirom na to da su mnoga domaćinstva, banke i vlade jako zaduženi.

    “Centralni bankari ne mogu da ublaže dužničku krizu bez smanjenja kamatnih stopa, što bi moglo pogoršati inflaciju. Taj ćorsokak mogao bi da zadesi globalnu ekonomiju majkom svih stagflatornih dužničkih kriza”, upozorio je Rubini, opisujući finansijsku katastrofu koja za sobom povlači visoku nezaposlenost, visoku inflaciju, a u SAD nagli krah berze, preneo je Investitor.

    Rubini, koji je 2008. govorio o recesiji i poznat po svojim predviđanjima na Vol Stritu, rekao je da je neka vrsta inflatorno-dužničke katastrofe neizbežna u ovom trenutku. To bi takođe moglo trajati godinama, upozorio je on, ukazujući na pet velikih problema u globalnoj ekonomiji koji bi mogli povećati cene i državnu potrošnju, pogoršavajući nadolazeći krah:

    Ratovi

    Ruska invazija na Ukrajinu poremetila je lance snabdevanja i već je potresla globalnu ekonomiju , ali bi se geopolitički sukob mogao proširiti svetom, rekao je Rubini. On je ukazao na tenzije između SAD i drugih velikih sila, poput Bliskog istoka, Irana i Kine, a prethodno je upozorio da je Treći svetski rat praktično već počeo.

    Tenzije izazivaju mnoge sile gradeći svoju bazu vojnih zaliha, uključujući NATO, Evropu i SAD. Taj teret za nacionalne budžete mogao bi da pogorša ionako visok nivo duga i inflaciju, produživši finansijsku krizu.

    Klimatske promene

    Globalna ekonomija takođe vodi rat protiv klimatskih promena, čije bi rešavanje moglo biti skupo.

    “Ublažavanje klimatskih promena i prilagođavanje mogli bi koštati bilione dolara godišnje u narednim decenijama, a glupo je misliti da će sve te investicije podstaći rast”, rekao je Rubini, dodajući da će nacije verovatno vremenom postati siromašnije.

    “Značajan deo postojećeg kapitala moraće da se zameni, bilo zato što je zastareo ili zato što je uništen klimatskim promenama”, dodao je.

    Nepredvidive bolest

    Širenje kovida 19 nije gotovo, kao ni pandemije. Rubini predviđa da će razne epidemije postati sve češće i veće u budućnosti, delom zbog posledica klimatskih promena. To bi moglo značajno da poveća državni dug dok lideri pokušavaju da se pozabave jednom krizom javnog zdravstva za drugom, istovremeno se suočavajući s troškovima za negu starijih.

    Revolucija robota

    Globalna ekonomija će biti pogođena “globotikom”, kako je Rubini naziva, ili inovacijama koje proizlaze iz globalizacije i automatizacije. Dok neki tvrde da ti faktori podstiču ekonomski rast, oni predstavljaju veliku pretnju “plavim i belim okovratnicima”, što znači da bi vlade mogle biti prisiljene da daju ogromne sume novca ako roboti, tehnologija veštačke inteligencije i drugi napredak izbace ljude sa radnih mesta.

    “Troškovi bi mogli biti veliki”, upozorio je Rubini.

    On je procenio da bi SAD mogle izgubiti oko 20 odsto svog BDP-a ako vlada izdvoji osnovni prihod od 1.000 dolara po stanovniku mesečno.

    Nejednakost bogatstva

    Nedostaci u bogatstvu izazivaju nemir među mladima i srednjom i radničkom klasom, rekao je Rubini, što bi liderima država moglo da bude skupo da reše.

    “Da bi sprečile populističke režime da dođu na vlast i sprovode nepromišljenu, neodrživu ekonomsku politiku, liberalne demokratije će morati da potroše celo bogatstvo da ojačaju svoje mreže socijalne sigurnosti – kao što mnoge već rade”, rekao je.

  • Vidović: Budžet Srpske stabilan, prioritet demografska obnova

    Vidović: Budžet Srpske stabilan, prioritet demografska obnova

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je u intervjuu Srni da je budžet Srpske stabilan i likvidan, a u naredne četiri godine prioriteti ostaju izdvajanja za građane, demografska obnova, kao i održavanje nivoa zaposlenosti i privrednog rasta.

    Vidovićeva je istakla da će sve obaveze prema budžetskim korisnicima biti izmirene u punom iznosu i na vrijeme, kao i da će trend usmjeravanja značajnih sredstava prema stanovništvu biti nastavljen i u 2023. godini.

    • Plan je da se održi stabilan i likvidan budžet i ovog momenta nemamo ništa neisplaćeno od prošle godine što je dospjelo za naplatu. Povećali smo grantove i subvencije i za poljoprivredu i privredu i to su bili naši osnovni ciljevi – rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da će tokom godine biti potrebno odraditi određene korekcije i jednokratne pomoći kako bi se pružila pomoć najugroženijim kategorijama građana.

    • Osim novčanih jednokratnih pomoći, dijele se i paketi za socijalno ugrožene. I sada imamo jednu takvu akciju, lani ih je bilo u značajnoj mjeri i sigurno će ih biti i u 2023. godini – dodala je Vidovićeva.

    PRIORITET – VEĆI NATALITET

    Vidovićeva je istakla da je prioritet da u Republici Srpskoj bude veći natalitet – zato je osnovna politika Republike Srpske i njenih ekonomskih mjera riješiti demografske probleme i smanjiti odlazak mladih u druge zemlje.

    • Zato smo uveli i podsticaje za mlade koji žele da osnuju biznis, povrat poreza i doprinosa za sve novozaposlene, a preko Zavoda za zapošljavanje subvencije su velike i za djecu poginulih boraca i za borce koji žele da osnuju biznis – dodala je Vidovićeva.

    BUDŽET OD 5,4 MILIЈARDE KM – SOCIЈALNOG I RAZVOЈNOG KARAKTERA

    Vidovićeva je podsjetila da budžet Republike Srpske za ovu godinu iznosi 5,4 milijarde KM, te da je više socijalnog nego razvojnog karaktera, dok je velika pažnja posvećena poljoprivredi i privredi.

    Ona je naglasila da se u novu godinu ulazi sa značajnim povećanjima koja se odnose na povećanje plata za pet odsto za budžetske korisnike, te penzija, boračkih i socijalnih davanja za 13,5 odsto.

    • I plate u realnom sektoru se značajno povećavaju, to vidimo po porezima i doprinosima koje vraćamo poslodavcima. Imamo mjeru da za svako povećanje plata poslodavcu vratimo poreze i doprinose, tako da njega to povećanje košta samo neto platu za radnika. Taj trend će se nastaviti – poručila je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, mjere za pronatalitetnu politiku su donijele određene rezultate, pogotovo isplata 750 KM za porodice sa četvoro i više djece u kojima je jedan roditelj nezaposlen. Za ostvarivanje ovog prava prijavilo 4.200 porodica.

    Ona je navela da su promijenjeni i pojedini zakoni kako bi se uvelo plaćanje doprinosa za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, za šta je izdvojeno 70 miliona KM.

    • Novčana pomoć porodicama sa četvoro i više djece je jedna od najjačih mjera i to je bila ideja predsjednika Srpske Milorada Dodika, a reakcije sa terena nam govore da su ljudi zadovoljni i da je ovo sjajna ideja – rekla je Vidovićeva.

    LANI IZDVOЈENO 650 MILIONA KM PO OSNOVU POVEĆANjA PLATA, PENZIЈA, BORAČKIH DODATAKA, PODSTICAЈA PRIVREDI

    Vidovićeva je napomenula da je u prošloj godini po osnovu povećanja plata, penzija, boračkih dodataka, jednokratne pomoći, subvencija poljoprivredi i podsticaja privredi isplaćeno 650 miliona KM.

    Ona smatra da se mora voditi računa o privredi koja, kao u drugdje, zavisi od okruženja.

    • U zapadnim zemljama imamo značajan izvoz, prije svega, drvoprerađivača, tekstila i obuće i ako tamo dođe do značajnijih turbulencija to će se odraziti i na našu privredu. Zato moramo biti uvijek spremni da pomognemo na vrijeme kako bi se održala privredna aktivnost – rekla je Vidovićeva.

    REPUBLIKA SRPSKA USPЈEŠNO FINANSIRA OBAVEZE I NIЈE PREZADUŽENA

    Govoreći o zaduženosti, Vidovićeva je poručila da Republika Srpska uspješno finansira sve svoje obaveze i da je u donjoj granici zaduženja u odnosu na zemlje u okruženju. Preciznim i realnim planiranjem ovakav trend biće nastavljen i u naredne četiri godine.

    Vidovićeva je dodala da je trenutni javni dug 36,1 odsto od bruto domaćeg proizvoda, dok ukupni dug iznosi 43,3 odsto.

    • Gornja granica ukupnog duga je 60 odsto, a javnog duga 55 odsto, što znači da imamo još prostora za zaduživanje, ali oprezno se zadužujemo jer ne želimo da pređemo te granice niti da dođemo blizu njih – istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da Srpska u ovoj godini treba otplatiti milijardu i 238 miliona KM, a planira zaduženje za milijardu i 80 miliona KM, što znači da se 150 miliona manje zadužuje nego što je otplata.

    Vidovićeva je poručila da će dug ostati na istom nivou ili čak i nešto nižem.

    ODREĐENIM MЈERAMA SMANjEN UTICAЈ INFLACIЈE

    Ministar finansija rekla je da je zahvaljujući mjerama Vlade Srpske smanjen uticaj svjetske inflacije.

    Prema riječima Vidovićeve, usljed inflacije povećani su prihodi od indirektnih poreza i oni su usmjereni prema stanovništvu, privredi i poljoprivredi.

    • Mi smo sve te veće prihode, za koje procjenjujemo da će biti 365 miliona i od direktnih i indirektnih poreza, uspjeli usmjeriti prema stanovništvu i još usmjerili 290 miliona na teret budžeta prema stanovništvu, privredi i poljoprivredi – dodala je Vidovićeva.

    Vidovićeva je navela da su i druge zemlje povećanjem plata, penzija, boračkih i socijalnih davanja pokušale umanjiti negativan uticaj inflacije, a postignut je i solidan rezultat prilikom kontrole marži kod cijena hrane i energenata.

    Prema njenim riječima, inflacija u Republici Srpskoj je krajem 2022. godine bila u opadanju. “U oktobru je bila 16,1, a u novembru 14,7. Sad imamo među najmanjim inflacijama u okruženju, jedino Hrvatska i Slovenija imaju manju nego Srpska. To nam daje nadu da smo značajno uticali i da se nekim našim mjerama ta inflacija smanjuje”, rekla je Vidovićeva.

    Vidovićeva je naglasila da će se visoka stopa inflacije zadržati i u ovoj godini, zbog čega će prioritetni ciljevi biti pomoć usmjerena ka privredi i održavanju nivoa zaposlenosti.

    Ona je rekla da Republika Srpska ima 290.000 zaposlenih, što je najveći broj od njenog osnivanja.

    • Dobro je što inflacija nije proizvela otpuštanje radnika i zatvaranje firmi. Naša privreda se dosta dobro držala u 2021. i 2022. godini. Za ovu godinu planirano je 180 miliona KM izdvajanja za poljoprivredu koja će tako dobiti značajan vjetar u leđa što je bitno zbog proizvodnje hrane – istakla je Vidovićeva.
  • Najavljene niže cijene goriva u Srpskoj

    Najavljene niže cijene goriva u Srpskoj

    Cijene naftnih derivata u Republici Srpskoj već nekoliko dana su stabilizovane, a u narednom periodu bi trebalo doći i do njihovog blagog snižavanja, najavljuju distributeri.

    Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”, rekao je za “Nezavisne” da se ulazne cijene goriva mijenjaju iz dana u dan, ali da nema najava da će u narednom periodu biti veće cijene naftnih derivata u Republici Srpskoj.

    “Mislim da u narednom periodu neće biti povećanja cijena naftnih derivata, a možda se mogu očekivati niže cijene dizela i benzina na benzinskim pumpama u Srpskoj. Sada se prave cijene goriva za ovu godinu, ali moje mišljenje je da će cijene ići nešto niže, ali još se ne zna koliko”, kazao je Bajić.

    Inače, trenutne cijene dizela na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj se kreću od 2,7 do 2,9 KM, a benzina od 2,4 do 2,6 KM.

    Sa jedne pumpe u Banjaluci su nam rekli da je prethodnih dana cijena naftnih derivata bila stabilizovana, te da nije bilo korekcija.

    “Cijena litra dizela je nekoliko dana već 2,81 KM, dok benzin košta 2,45 KM. Imamo neke najave da bi se cijene narednih dana mogle sniziti, ali još ništa nismo dobili zvanično”, kazao je radnik ove pumpe.

    Radnica benzinske pumpe u Prijedoru kazala je da nije bilo korekcija cijena prethodnih dana, te da dizel i benzin, koje vozači najviše sipaju, koštaju isto kao i prije Nove godine.

    “Trenutno je za litar dizela potrebno izdvojiti 2,83 KM, dok benzin košta 2,38 KM”, dodala je ova radnica.

    Slična situacija je i u Bijeljini, a radnik jedne pumpe u drugom najvećem gradu u Republici Srpskoj kaže da su cijene naftnih derivata iste kao na kraju prethodne godine.

    “Dizel je i dalje 2,65 KM, dok je za litar benzina potrebno izdvojiti oko 2,4 KM”, naveo je ovaj radnik.

    Cijene nafte na svjetskom tržištu su u utorak pale na međunarodnim tržištima ispod 85 dolara, i to zbog toga jer su trgovce zabrinuli nagovještaji slabe kineske potražnje i sumorne prognoze za svjetsku privredu u ovoj godini.

    Na londonskom tržištu je cijena barela u utorak bila 84,78 dolara, što je za 1,13 dolara manje nego zadnjeg radnog dana prošle godine.

    Na američkom tržištu barelom se u utorak trgovalo po cijeni od 79,25 dolara, odnosno manje za oko dolar u odnosu na zadnji radni dan prošle godine.

    Ipak, međunarodna referentna cijena nafte tipa brent iznosila je krajem prošle godine 84,09 dolara po barelu, te je tada bila porasla za 0,75 odsto.