VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Snijeg u zadnji čas spasava zimsku sezonu

    Snijeg u zadnji čas spasava zimsku sezonu

    Prve pahulje snijega u ovoj godini pale su prije nekoliko dana na bosanskohercegovačkim planinama i u zadnji čas spasavaju zimsku sezonu te skijaši sada uživaju u čarima prave zimske idile.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazala jedna Banjalučanka koja trenutno boravi na olimpijskoj ljepotici Jahorini, uslovi za skijanje su idealni.

    “Snijeg pada već nekoliko dana. Svakim danom su sve bolji uslovi za skijanje i posjetioce na planini. Prethodnih dana temperatura je bila u plusu, ali sada već polako počinje da ide u minus, što je idealno”, kazala je ona.

    Prema njenim riječima, u funkciji su i gondole, koje nisu radile prethodnih dana.

    “Na planini je primjetan veliki broj skijaša. Takođe, uslovi za noćno skijanje su fantastični”, kazala je ona.

    Na Jahorini snijeg uveliko pada te je trenutno njegova visina oko 45 centimetara, a u funkciji je 12 ski-staza, kao i gondole “Poljice” i “Partizan”, te šestosjed “Ogorjelica” i ski-lift “Oštra glava”, a radno vrijeme ovih ski-destinacija je od devet do 16 časova.

    Kako je prethodno objavljeno na zvaničnoj veb-stranici Olimpijskog centra “Jahorina”, otvoren je i ski-vrtić “Poljice”.

    Olimpijski centar “Jahorina” za zaljubljenike u ski-sportove obezbijedio je i noćno skijanje od 18 do 21 čas, a tom prilikom u funkciji su gondole “Poljice” i “Partizan”. Staze su dobro pripremljene zahvaljujući sistemu za vještačko osnježivanje, čije su ekipe radile cijelu noć.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazala Aldijana Dizdar, portparol Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona, trenutno su na Vlašiću idealni uslovi za skijaše.

    “Svi ski-liftovi na Vlašiću su u funkciji. Na planini je primjetan veliki broj gostiju, kako domaćih, tako i stranih. Takođe, tu su i gosti koji su imali prethodno zakazane rezervacije za ranije, ali su svoj dolazak prolongirali zbog vremenskih uslova”, rekla je Dizdareva, dodajući da nije moguće uticati na vremenske uslove.

    Kako je dodala, snijeg koji je najavljen za naredne dane će dodatno olakšati uređivanje staza.

    “Prema vremenskoj prognozi, snijeg će padati narednih nekoliko dana, što će olakšati uređenje ski-staza na planini. Trenutno ima oko 45 centimetara snijega, a temperatura je dosta niža, što omogućava dodatno osnježivanje”, rekla je Dizdareva.

    Kako je dodala, na Vlašiću ima dosta skijaša komšija, i to iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

    “Vlašić je popularno turističko odredište. Imamo dosta turista koji se redovno vraćaju na našu planinu”, kazala je Dizdareva, dodajući da ove zimske sezone imaju novinu na bebi ski-liftu.

    “Ono što je novo jeste da je na bebi ski-liftu postavljena nova moderna pokretna staza, što je omogućilo najmlađima da dodatno uživaju u zimskim radostima, kao i onim početnicima koji će svoje prve ski-korake napraviti baš na našim stazama”, kazala je Dizdareva te dodala da u narednim danima očekuju veći broj gostiju.

  • Kineska kompanija pobedila na tenderu za eksploataciju litijuma

    Kineska kompanija pobedila na tenderu za eksploataciju litijuma

    Velika kineska kompanija za baterije Katl (Catl), pobedila je na tenderu za iskorišćavanje litijuma u Boliviji.

    Bolivijski predsednik Luis Arse Katakora rekao je da konzorcijum predvođen kineskim Katlom pokreće “istorijsku” industrijalizaciju litijuma u Boliviji, prenosi Rojters.

    Više od milijardu dolara biće uloženo u prvu fazu ovog projekta, saopštio je bolivijski predsednik.Ovaj ultra-laki metal se koristi u baterijama potrebnim za električna vozila, čija proizvodnja će rasti kako se fosilna goriva budu postepeno povlačila, podseća britanska agencija.

  • Rekordan iznos: Naplata direktnih poreza premašila tri milijarde КM

    Rekordan iznos: Naplata direktnih poreza premašila tri milijarde КM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prošloj godini na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila ukupno 3,103 milijardi maraka, što je za 362,1 miliona КM ili 13 odsto više u odnosu na godinu ranije, odnosno za 10 procenata više u odnosu na projekcije naplate za 2022. godinu.

    Ovo je prvi put od osnivanja Poreske uprave Republike Srpske i uopšte naplate direktnih poreza u Republici Srpskoj, da je u toku jedne kalendarske godine prikupljeno više od tri milijarde maraka javnih prihoda.

    “Upravo takvi podaci pokazuju da su u Republici Srpskoj nastavljena pozitivna kretanja ukupnog poslovnog ambijenta, te da Poreska uprava Republike Srpske pravovremeno provodi aktivnosti na redovnoj naplati, a što se direktno oslikava i na konačno stanje na računu javnih prihoda Srpske”, izjavio je Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske.

    Posmatrano po pojedinim grupama javnih prihoda, evidentno je da je procentualni rast zabilježen u svim segmentima, pa je tako naplata direktnih poreza u prošloj godini veća za 32 odsto, doprinosa za 10 odsto, a ostalih javnih prihoda za šest odsto, u odnosu na 2021. godinu.

    “Doprinosi su u protekloj godini naplaćeni u iznosu od 1,967 milijardi maraka, što je za 174,8 miliona КM više nego u 2021. godini, iako je prošle godine došlo do smanjenja stope doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja sa 12 na 10,2 odsto. Naplata doprinosa za Fond PIO i za Zavod za zapošljavanje veća je za po 15 odsto, za Fond dječje zaštite se bilježi povećanje od 16 procenata, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja na istom nivou kao u 2021. goodini”, pojašanjava Maričić.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od oko 643,3 miliona КM, što je za 157,7 miliona maraka više nego godinu ranije. Najveći rast se i dalje bilježi kod poreza na dobit koji je naplaćen u iznosu od 329,8 miliona maraka, što je za 86,7 miliona КM ili 36 odsto više nego 2021. godine. Pored toga, značajan rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 268,1 miliona maraka, što je za 35 odsto više u odnosu na uporedni period.

    Kod ostalih javnih prihoda, naplata je iznosila 492,4 miliona maraka, što je za 29,5 miliona КM više u odnosu na godinu ranije, uz rast naplate prihoda od kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 18, odnosno 38 procenata, dok je naplata taksi i naknada na nivou prošlogodišnje iako je došlo do umanjenja ili ukidanja naplate određenih taksi.

    Što se tiče samo decembra prošle godine, naplata je iznosila 287,6 miliona КM, što je za 26,9 miliona maraka ili 10 procenata više nego u istom mjesecu 2021. godine, pri čemu je naplata direktnih poreza i ostalih javnih prihoda veća za po devet odsto, a doprinosa za 11 procenata.

  • Visoki troškovi života guraju milione ljudi u siromaštvo

    Visoki troškovi života guraju milione ljudi u siromaštvo

    Dok se svijet presabira šta mu je činiti kad su u pitanju ekonomski, energetski i politički udari, nove prognoze nisu nimalo optimistične.

    U švajcarskom Davosu je počeo Svjetski ekonomski forum, a studija pripremljena upravo za ovaj događaj, a koja se tiče globalne situacije, kaže da je kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem ekonomija nakon pandemije kovida-19 najveća prijetnja planeti u sljedeće dvije godine i koja bi milione građana mogla odvesti u siromaštvo.

    Komentarišući navedeno, stručnjaci smatraju da nije realno da je virus korona prouzrokovao gotovo sva poskupljenja, i to odjednom i istovremeno, već da su u BiH godinama na djelu razne politike, trgovački ratovi i lov u mutnom.

    Prirodne i klimatske katastofe dođu i prođu, ali je odavno jasno da je jedna od najvećih pošasti 21. vijeka siromaštvo. A sudeći po tome kakve su igre na sceni, društvene napetosti neće nedostajati.

    Naravno, to neće zaobići ni BiH, a ponašanje nadležnih idealno je za izreku koja se upravo vezuje za ove prostore: “Kud svi, tu i mali Mujo”.

    Kriza energije, inflacija i kriza hrane postali su sveto trojstvo geopolitičkih i ekonomskih prilika, pa više i nije iznenađenje kada čujemo da se prognoziraju nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

    Ali, da li je to realno i opravdano?

    “Jedno je što je realno, a drugo je što prolazi u ekonomiji. Dakle, nije realno da je odjednom sve poskupjelo (energenti, hrana..), nije realno da je to sve uradio kovid-19, jednostavno, nije ekonomski opravdano. Opravdano je da su na djelu razne politike, trgovački ratovi i lov u mutnom”, odgovara Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

    U razgovoru za “Nezavisne novine” Bago naglašava da je BiH po svemu specifična.

    “Recimo, ovolika cijena namirnica i lijekova u BiH ničim se ne može opravdati, jer kod nas su oni već skuplji nego u regionu ili, recimo, u Njemačkoj. To je tako zbog toga što ti trgovački lobiji gledaju na čemu se može zaraditi. U BiH velika većina ljudi je primorana da kupuje samo hranu i lijekove i to je prostor gdje se može zaraditi, uzimajući u obzir da su država i njena administracija slabe i podložne korupciji, jednostavno stvari prolaze tamo gdje mogu proći”, navodi Bago.

    Prema njegovim riječima, priča da postoje zastoji u proizvodnji “ne pije vodu”, te da državni aparat to jednostavno ne može iskontrolisati jer u mnogim slučajevima, tvrdi on, država sarađuje upravo s tim lobijima.

    “Mi uvozimo oko 80 odsto hrane koju konzumiramo, što znači da mi ni cijene ni kvalitet ne kontrolišemo, nego neko drugi. A onaj ko to kontroliše, on zarađuje. Jednostavno smo ušli u taj vakuum sa slabom državom, organima, s najvećom korupcijom u Evropi i jednostavno nemamo šanse. Dok se to ne promijeni, bićemo podložni svemu i svačemu, a slušaćemo izgovore da je to viša sila, što jednostavno nije istina”, jasan je Bago.

    Koliko je siromaštvo globalni problem, govore podaci da je na kraju 2021. godine broj gladnih u svijetu bio oko 830 miliona.

    Iako situacija jeste zabrinjavajuća, stručnjaci smatraju da je rano za dugoročne prognoze.

    “Ukoliko se desi recesija koja se očekuje, onda je moguće da dođe do pada cijena finalnih usluga, ali to će s druge strane imati za posljedicu usporavanje ekonomske aktivnosti”, kaže ekonomista Admir Čavalić i dodaje:

    “Rat u Ukrajini više nije nešto novo. Dva su scenarija, ili će se okončati ili odužiti. Pošto to nije faktor iznenađenja, to treba proučiti sa više optimizma, jer su se tržišta manje-više već prilagodila na to stanje, posebno na globalni način snabdijevanja”, navodi Čavalić.

    Naglašava da treba krenuti od bliske budućnosti, za koju je ipak uvjeren da će donijeti probleme.

    “Biće izazovno tokom sezone kada govorimo o poljoprivrednim proizvodima, na način da li će se luke otvarati za protok robe iz Ukrajine ili ne. I vidjećemo, naravno, šta će se dešavati s energentima. Imali smo niske cijene proteklih par mjeseci i kada su u pitanju prehrambeni proizvodi na globalnom tržištu, ali je to nedovoljno u odnosu na ranije, vidjećemo da li će doći do skoka nafte i plafona cijena”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Pored navedenih prijetnji, u studiji koja će biti predstavljena u Davosu navodi se da će se svijet nastaviti suočavati i s polarizacijom društava dezinformacijama i netačnim informacijama i geoekonomskim ratovima.*

  • Pad i do 50 odsto: “Najgore tek dolazi”

    Pad i do 50 odsto: “Najgore tek dolazi”

    Kompanija DP World očekuje pad troškova transporta robe za dodatnih 15 do 20 odsto u 2023. godine, zbog usporavanja potražnje.

    To je izjavio zamenik izvršnog direktora logističke kompanije Juvraj Narajan na marginama Svetskog ekonomskog foruma (VEF) u Davosu, prenosi Rojters.

    Narajan je rekao da su prvi znaci osetnog pada tražnje bili vidljivi i da su vozarine značajno pale na određenim rutama pošto su agencije, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF) snizile prognoze rasta.

    Vozarine su cene po kojima se tereti isporučuju kontejnerom od jedne tačke zemaljske kugle do druge.

    “Jasno je da postoji ogroman pad potražnje, zalihe se ne raščišćavaju, narudžbine ne stižu”, rekao je Narajan i dodao da “najgore tek dolazi”. Prema njegovim rečima, najveći problemi bili su u Kini, Evropi i SAD.

    Narajan je naveo da je u svim transportnim stopama došlo do značajnog pada vozarina između 20% i 50% čemu su posebno doprineli, kako je ocenio, poremećaji tokom pandemije kovida 19, inflacija u Evropi zbog skoka cena energije i ozbiljni poremećaji u globalnim lancima snabdevanja. Ovi poremećaji su i dalje prisutni kao rezultat rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, dodao je on.

    Predstavnici kompanija DP World razgovarali su sa Ujedinjenim nacijama i Kijevom o obezbeđivanju bezbednog prolaza za transport žitarica iz Ukrajine, ali tek treba da se dobiju neophodna odobrenja, dodao je Narajan. Ukrajinski izvoz žitarica iz crnomorskih luka i načini deblokade izvoza đubriva i hrane iz Rusije predmet su intenzivnih diplomatskih pregovora od prošle godine.

    Ukrajina je veliki globalni proizvođač i izvoznik žitarica, ali su njene isporuke značajno pale zbog oružanih sukoba u mnogim regionima i ruske blokade njenih morskih luka.

    Narajan je takođe rekao da je rat u Ukrajini primorao DP World da obustavi svoje investicione planove u Rusiji.

    “Postoje novi trgovinski putevi koji tek treba da se uspostave i mi smo tu kao potencijalni partneri”, rekao je Narajan i dodao da je “sve na čekanju, dok se ne dobije jasnija politička slika”.

    Svetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, 53. po redu, je počeo i trajaće do 20. januara. Na sastanku će se okupiti rekordan broj biznismena, predstavnika najvećih svetskih kompanija, lidera država i poznatih ličnosti, među njima i predstavnici Srbije.

  • Tri grada iz BiH na popisu najskupljih gradova u Evropi, među njima i Banjaluka

    Tri grada iz BiH na popisu najskupljih gradova u Evropi, među njima i Banjaluka

    Stranica Numbeo koja analizira troškove života u gradovima svijeta objavila je rang listu za 2023. Na popisu su se našla i tri grada iz BiH.

    Prilikom rangiranja gradova vodili su se cijenama u restoranima i trgovinama, cijenama javnog prevoza, režija, zdravstvene zaštite, najma i slično, a kako bi dobili ukupan indeks troškova života.

    Rangirano je 238 gradova. Posebno je slikovito kako su prvih šest gradova s najvećim indeksom troškova života oni u Švicarskoj, a slijede ih pet norveških gradova.

    Grad s najvećim indeksom troškova života u Evropi je švicarski Bazel.

    Prema njihovoj ljestvici najskuplji grad za život u BiH je Sarajevo, na 206. poziciji između 238 rangiranih gradova i indeksom troškova života od 38,6.

    Sa indeksom troškova života od 36,6, našla se Banjaluka na 223. mjestu.

    Na popisu 238 gradova iz BiH svoje mjesto našla je i Tuzla na 227. mjestu i s indeksom 35,5.

    Poređenja radi, najskuplji grad za život u Hrvatskoj je Zadar na 14. mjestu s indeksom troškova života od 53,2 i zauzeo je 141. mjesto, Dubrovnik se nalazi na 145. mjestu, Zagreb na 150. mjestu, Rijeka na 172, Split na 173. te Osijek na 189. mjestu.

  • Dvije trećine poslodavaca u Srpskoj bez mogućnosti obuke kadra

    Dvije trećine poslodavaca u Srpskoj bez mogućnosti obuke kadra

    Oko 70 odsto poslodavaca u Republici Srpskoj nema nikakve mogućnosti da ponudi praktičnu nastavu za učenike i studente.

    To su rekli poslodavci u istraživanju Zavoda za zapošljavanje RS, istakavši da nemaju mentora, opremu, materijal ili prostor za praktičnu nastavu.

    Određene mogućnosti praktične nastave može da ponudi 30,1 odsto poslodavaca. Ono što poslodavci mogu ponuditi se razlikuje i po filijalama, ali 28 odsto može obezbijediti mentora, 25,9 odsto može obezbijediti opremu, 24,7 odsto poslodavaca ima prostor, dok 23,7 odsto poslodavaca može obezbjediti materijal za praktičnu nastavu.

    Prema iskazanim potrebama, poslodavci imaju mogućnost da organizuju praktičnu nastavu ili obuku za 1.662 učenika ili studenta.

    U pitanju su sljedeća zanimanja: medicinska sestra/tehničar – 142 (8,5 odsto svih iskazanih mogućnosti), šivač – 106 (6,4 odsto), prodavač/trgovac – 103 (6,2 odsto), kuvar – 64 (3,9 odsto), konobar – 55 (3,3 odsto), ekonomista – 46 (2,8 odsto), elektrotehničar – 46 (2,8%), pomoćni radnik u proizvodnji – 43 (2,6%), bravar – 38 (2,3%), stolar (2,2%) i inženjer elektrotehnike – 30 (1,8%).

    Ovih 10 zanimanja čine 37,3% iskazanih mogućnosti za organizaciju praktične nastave ili obuke.

  • Mišić: Prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata bude 673 marke neprihvatljiv

    Mišić: Prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata bude 673 marke neprihvatljiv

    Prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata bude 673 KM je smiješan i neprihvatljiv, izjavila je Ranka Mišić, predsjednica Saveza Sindikata Republike Srpske.

    “U inflatornoj godini, radnik sa tolikom platom ne može prehraniti porodicu jer četvoročlana porodica samo za hranu mora mjesečno izdvojiti 1.044 marke”, poručila je Mišićeva za RTRS.

    Mišićeva je naglasila da je prijedlog sindikata da najniža plata bude najmanje 800 KM.

    “Najbolje da se sjedne za pregovarački sto i da se izmjere troškovi života i privredni rast”, dodala je predsjednica Saveza Sindikata Srpske, još jednom poručivši da je prijedlog Unije poslodavaca loša poruka svim radnicima u Republici Srpskoj.

  • Abazović o Otvorenom Balkanu: Projekat koji je potreban regionu

    Abazović o Otvorenom Balkanu: Projekat koji je potreban regionu

    Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je da podržava inicijativu “Otvoreni Balkan” i ocijenio da je ona potrebna regionu.

    Crnogorski premijer jučer je boravio u Tirani povodom ceremonije na kojoj mu je dodijeljeno priznanje Počasnog doktorana Mediteranskog univerziteta u ovom gradu.
    U svom obraćanju prisutnima govorio je o raznim temama kao što su aktuelna politička dešavanja u Crnoj Gori, inicijativi “Otvoreni Balkan“, sankcijama Rusiji, ruskom uticaju i drugim pitanjima.

    Govoreći o političkoj situaciji u Crnoj Gori, Abazović je rekao da postoji “politička konfuzija”, ali je istakao da Vlada, bez obzira što je u tehničkom mandatu, radi bolje nego kada je bila u punom mandatu.

    Abazović je također još jednom podržao inicijativu Otvoreni Balkan kojoj su ranije pristupili Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo.

    Podsjećamo, incijativa Otvoreni Balkan razvijena je iz projekta “Mini Šengena” i predstavlja prvenstveno ekonomsku saradnju zemalja Zapadnog Balkana i njoj su se priključile Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

    Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo zvanično ne učestvuju. Pokrenuli su je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. premjer Albanije Edi Rama i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev 2019. godine.

  • Proizvođači peleta pred gašenjem, traže pomoć Vlade

    Proizvođači peleta pred gašenjem, traže pomoć Vlade

    Proizvođači peleta u Republici Srpskoj uputili su dopis premijeru RS Radovanu Viškoviću u kojem su naveli da je domaće tržište u potpunosti snabdjeveno peletom te će da svako dalje produženje zabrane izvoza dovesti do uništenja ove industrije u RS, saznaje CAPITAL.

    Proizvođači su zatražili hitan sastanak sa premijerom kako bi mu još jednom predstavili probleme sa kojima se suočavaju zbog zabrane izvoza koja je na snazi od polovine prošle godine.

    „Zahvaljujemo Vam se za prethodnu reakciju sa početka novembra 2022. godine i inicijativu prema Savjetu ministara za hitno ukidanje zabrane izvoza peleta. Međutim, svjedoci smo da je ukidanje te zabrane blokirano od strane odlazećih ministara u Savjetu ministara i da je odluka o zabrani izvoza peleta još uvijek na snazi“, navodi se u dopisu.

    Ističu da su dovedeni u katastrofalnu situaciju jer prodaje peleta nema na domaćem tržištu i da većina proizvođača nije u prilici obezbjediti dalje normalno funkcionisanje.

    „Otežana je isplata plata, izmirenje obaveza prema bankama, nabavka sirovine. U slučaju propasti proizvodnje peleta u Srpskoj pored gubitka velikog broja radnih mjesta, opet će biti oštećeni krajnji potrošači jer će se ovaj jedan od rijetkih proizvoda sa kojim smo dosad imali konkurentu prednost regionalno i u EU, morati uvoziti po znatno višim cijenama“, navedeno je u dopisu.

    Proizvođači optužuju Račića da radi u interesu političara
    Prema nezvaničnim informacijama CAPITAL-a zabrana izvoza izazvala je i oštru raspravu među članovima Područne privredne komore Banjaluka tokom koje su proizvođači optužili predsjednika Gorana Račića da ne radi u interesu privrednika već politike.

    Generalni direktor „Fagusa“ Miroslav Malijević kaže za CAPITAL da će zbog ovakve odluke koja je neustavna sigurno uslijediti tužbe proizvođača protiv BiH teške desetine miliona KM jer su toliku štetu prethodnih mjeseci pretrpjeli proizvođači.

    „Zabrana izvoza je izazvala gubitke preduzećima jer smo ostali bez tržišta, nemamo prodaje već puna tri mjeseca zbog čega su neke firme u potpunosti zaustavile proizvodnju, a neke su je održale uz pomoć banaka. Trenutno u Republici Srpskoj sigurno ima 50.000 tona zaliha peleta, a ne možemo ispoštovati ugovore koje imamo sa svojim ino-partnerima“, kaže Malijević.

    Ističe da je potpuno besmisleno da se dozvoli izvoz sirovine od koje se proizvodi pelet, a da se ne dozvoli izvoz gotovog proizvoda.

    Proizvođači smatraju da su na takvu odluku vjerovatno uticali i lični interesi ministara koji o tome odlučuju.

    Odluka o zabrani izvoza peleta na snazi je do 31. januara, a proizvođači još nemaju informaciju da li će ona biti produžena.

    Podsjećamo, Vlada RS je početkom decembra prošle godine zatražila od Savjeta ministara BiH da na 60 dana dozvoli izvoz peleta, ali se od tada ništa nije promijenilo i zabrana je i dalje na snazi.

    Mjesec dana prije toga Vlada je donijela odluku da do kraja marta 2023. ograniči cijenu peleta na 480 KM plus PDV.

    Iako je zabrana izvoza donesena kako bi se stabilizovalo domaće tržište i smirilo “divljanje” cijena, malo ko je osjetio bilo kakve benefite.