VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Višković: Minimalac u Srpskoj biće najveći u BiH i okruženju

    Višković: Minimalac u Srpskoj biće najveći u BiH i okruženju

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da će minimalac u Srpskoj nsigurno ponovo biti najveći u BiH i okruženju, te podjsetio da će Vlada odluku o iznosu najniže plate donijeti na sjednici u četvrtak.

    Poslodavci u Srpskoj predlažu najnižu platu od 673 KM, Savez sindikata Republike Srpske traži da to bude 800 maraka, a minimalac trenutno iznosi 650 KM.

    Јuče na sjednici Ekonomsko socijalnog savjeta Republike Srpske poslodavci i sindikat nisu postigli dogovor o iznosu najniže plate u Srpskoj za ovu godinu.

  • Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Povećanje plata u javnom i privatnom sektoru kao odgovor na inflaciju upumpalo je lani rekordne prihode po osnovu doprinosa za penzije, a posljednjeg mjeseca 2022. godine ta brojka bila je za čak 3,5 miliona KM veća od iznosa potrebnog za mjesečnu isplatu.
    Pokazuju to podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, u kojem tvrde da su lani ostvarili najbolje poslovne rezultate u istoriji rada dugoj tri decenije.

    U Fondu navode da su izvorni prihodi od doprinosa za PIO u 2022. godini imali konstantan rast te je za 12 mjeseci naplaćeno 1,178 milijardi KM, što je za 15 odsto više nego u 2021, a 25 odsto više nego u 2020. godini.

    “Prosječan mjesečni priliv od doprinosa iznosio je 98,19 miliona KM, s tim da je taj prihod u decembru od 121,48 miliona bio rekordan i tako nadmašio ukupan iznos za decembarsku penziju, koji je iznosio 118 miliona KM. Takođe u julu, avgustu i septembru mjesečni prihod je bio veći od 100 miliona KM”, kazali su u Fondu i pojasnili da je tome najviše doprinio rast prosječne plate kod svih osiguranika kao direktnog odgovora poslodavaca na inflatorna kretanja kako bi se zadržala kupovna moć i standard stanovništva.

    Naveli su da im poslodavci po osnovu doprinosa, zaključno s 30. junom prošle godine dugovali 475,8 miliona KM, od čega se na javni sektor odnosi oko 189 miliona, a na privatni 286,7 miliona maraka.

    U Fondu, takođe, navode da je isplata svih 12 penzija u prošloj godini, u ukupnom iznosu 1,36 milijardi KM, izvršena blagovremeno za svih 223.000 korisnika u Srpskoj i 53.500 nastanjenih u 32 države svijeta.

    “Prosječna penzija porasla je 14,42 odsto, što je bio rezultat redovnog godišnjeg usklađivanja i vanrednih, dodatnih povećanja. Kada je u pitanju redovno godišnje usklađivanje penzija za ovu godinu, precizan iznos biće obračunat nakon što Zavod za statistiku ove sedmice objavi podatke o prosječnim platama i potrošačkim cijenama za cijelu 2022. godini. Na osnovu parametara zaključno s novembrom usklađivanje iznosi 12,97 odsto”, naveli kazali su u Fondu PIO.

    Istakli su da je lani poboljšana i struktura korisnika prava u smislu povećanja zastupljenosti starosne, a smanjenja invalidske penzije, kao i da je poboljšan odnos između broja osiguranika i korisnika prava koji sada iznosi 1,19 naprema jedan.

    “Rješavanje zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovno određivanje penzije vršeno je u prošloj godini vrlo efikasno i u rokovima, znatno kraće od onog što je zakonom propisano. Sve gore navedeno jesu ključni parametri stabilnosti i pozitivnog poslovanja što nas svrstava u red najefikasnijih republičkih organizacija”, kazali su Fondu.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže za “Glas” da poslodavci već nekoliko godina unazad redovno uplaćuju doprinose jer Poreska uprava RS radi svoj posao i ne dozvoljava nikome dugovanja.

    “To je prvi razlog zašto se doprinosi redovno uplaćuju. S druge strane, došlo je i do rasta plata tako da je to dodatno napravilo pozitivne rezultate za Fond PIO. U ovoj godini plate su otišle više nego što naša produktivnost omogućava, pa smatram da će taj rast prihoda biti nešto slabiji”, rekao je Trivić.

    Dokumentacija
    U Fondu PIO RS kažu da na godišnjem nivou riješe oko 80.000 zahtjeva, a jedna od najvećih poteškoća u radu jeste neblagovremeno pribavljanje potvrde staža osiguranja ostvarenog u drugim državama, te često nekompletna dokumentacija i podaci iz matične evidencije osiguranika.

    “To bitno usporava rješavanje onda kada zahtjev za penziju i zvanično bude podnesen. Apelujemo na osiguranike da prikupe dokumentaciju prije podnošenja zahtjeva”, savjetuju u Fondu.

  • Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će socijalni partneri pregovarati o iznosu najniže plate biće održana danas u Banjaluci.

    Predstavnici Unije poslodavaca i Saveza sindikata nisu na sastanku 18. januara postigli dogovor o iznosu najniže plate.

    Predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić izjavila je ranije da je Unija ponudila veći iznos najniže plate od prvobitnih 673 marke, ali da ni novi prijedlog nije bio zadovoljavajući za postizanje dogovora, jer je sindikalni zahtjev da taj iznos bude najmanje 800 maraka.

  • Cijene stanova divljaju u Srpskoj, subvencije za mlade ostaju iste

    Cijene stanova divljaju u Srpskoj, subvencije za mlade ostaju iste

    I pored visoke inflacije i velikog poskupljenja stanova i kuća u Republici Srpskoj, Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS ne razmatra opciju povećanja procentnog poena kamatne stope na odobrene stambene kredite za mlade bračne parove.

    Podsjećamo, subvencija kamatne stope od jednog procentnog poena je na snazi od početka ovog programa, 2008. godine.

    Ratko S. sa suprugom planira da u Banjaluci riješi stambeno pitanje, ali visoke cijene stanova i kuća ga koče u tome, iako su oboje zaposleni.

    “Namjeravao sam da kupim stan jer živim već godinama kao podstanar. Spreman sam da plaćam kredit na duži period, ali zbog visokih cijena nekretnina to sada ne mogu priuštiti. Sada imamo i malo dijete, i to mi je prioritet, ali sa ovim cijenama nisam siguran da ću to moći”, rekao je on.

    Kako su rekli za “Nezavisne novine” u ovom ministarstvu, trenutno ne razmatraju ovu opciju, ali su istakli da je Investiciono-razvojna banka RS u prethodnom periodu snižavala kamate na stambene kredite za pomenutu kategoriju.

    “Na taj način ostvarena je dodatna podrška za rješavanje stambenog pitanja za mlade bračne parove. O važnosti programa govori činjenica da smo u posljednjih 14 godina, koliko se program realizuje, imali 5.121 dodijeljenu subvenciju. Taj jedan subvencionisani procentni poen kamatne stope na već odobreni kredit impuls je mladima i mladim bračnim parovima da država sve ove godine misli na njih. Na primjeru kredita od 100.000 KM, sa prosječnom kamatnom stopom od pet odsto i rokom otplate od 20 godina, Ministarstvo korisniku isplati oko 13.000 KM na ime subvencije”, kazali su u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS.

    Dodali su da će, zaključno sa 2022. godinom, na ovaj program od 2008. godine biti utrošeno 17,3 miliona KM.

    Dražen Vrhovac, v.d. direktora Investiciono-razvojne banke RS, rekao je za “Nezavisne novine” da je tokom prošle godine podneseno 213 zahtjeva mladih bračnih parova za stambeni kredit iz sredstava IRB RS.

    “Odobreno je ukupno 199 stambenih kredita za tu kategoriju, u iznosu od 21.806.566 KM, 11 zahtjeva se nalazi u procesu obrade, dok su tri podnosioca zahtjeva odustala od kredita. Od samog osnivanja IRB vodi računa o podršci mladima, a kada su u pitanju stambeni krediti za ovu kategoriju stanovništva, saradnja i podrška republičkih institucija je veoma značajna”, kazao je Vrhovac.

    Dodao je da, kada je 2008. pokrenut program stambenog zbrinjavanja mladih bračnih parova, kamate za stambene kredite kretale su se iznad devet odsto.

    “IRB RS je tada izašao s kamatom od šest odsto, a onda su i banke počele da snižavaju svoje kamate. Trend je nastavljen, tako da trenutno naša grupa mladih bračnih parova ima kamatnu stopu od tri odsto. U saradnji sa Vladom RS i Ministarstvom porodice, omladine i sporta, subvencioniramo dodatno jedan odsto kamate. Uključile su se i opštine i gradovi. Prijedor je dobar primjer, gdje budžet grada subvencionira sa još jedan odsto stambene kredite IRB RS za mlade bračne parove. Tako da ta kamata od tri odsto, uz te dvije subvencije, na kraju izađe jedan odsto”, pojasnio je Vrhovac.

    Kazao je da će se razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM.

    “Nakon toga prijedlog bi trebalo da bude upućen Vladi RS. Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice, tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. U svakom slučaju, mi osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite. O mogućim ciframa je još nezahvalno govoriti”, naglasio je Vrhovac.

  • Povećan iznos kredita građanima Srpske

    Povećan iznos kredita građanima Srpske

    Kreditna zaduženost po glavi stanovnika kod banaka u Republici Srpskoj iznosi 3.035 KM i povećana je za oko 400 KM u odnosu na 2020. godinu.

    Ovo su podaci Agencije za bankarstvo RS, koji su posljednje podatke objavili za treći kvartal 2022. godine.

    – Prema posljednjoj objavi Zavoda za statistiku Republike Srpske, broj stanovnika u Republici Srpskoj je 1.128.309, a ukupan iznos kredita datih stanovništvu iznosi 3.425.500.000 КM, što daje kreditnu zaduženost po stanovniku u iznosu od 3.035 КM. Na kraju 2021. godine ovaj iznos je bio 2.861 КM – kažu u Agenciji za bankarstvo RS.

    Ukupni krediti dati stanovništvu, koje su plasirale banke iz Republike Srpske i organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u Federaciji BiH koji posluju na području Republike Srpske, sa stanjem iznose 3,8 milijardi КM i veći su za 194,6 miliona KM ili 5,4 odsto u odnosu na kraj 2021. godine.

    Najveći dio kredita odnosi se na opštu potrošnju – oko 2,5 milijardi КM i veći su za 110,7 miliona KM ili 5 odsto u odnosu na kraj 2021. godine.

    Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih stanovništvu za opštu potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,4 odsto i veći su za 104,5 miliona КM ili 5 odsto.

    Značajnije su se povećali krediti za kupovinu robe široke potrošnje za 5,8 miliona КM ili 18 odsto, a smanjili su se lombardni krediti i krediti za kupovinu automobila u odnosu na kraj 2021. godine

  • Izvoz struje iz BiH premašio milijardu maraka

    Izvoz struje iz BiH premašio milijardu maraka

    Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine premašio je milijardu KM, pokazuju zvanični podaci.
    Zahvaljujući rastu cijena električne ennergije usljed energetske krize izazvane ratom Ukrajini bh. izvoz ovog strateškog proizvoda bio je rekordan i precizno je iznosio 1.074.654 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH, izvještava Indikator.ba.

    To je za 317 miliona KM više nego što je od izvoza električne energije ostvareno u 2021. godini.

    Iako je izvozni rezultat najbolji do sada, godina za elektroprivredna preduzeća nije bila dobra.

    Proizvodnja električne energije bila je u padu u većem dijelu godine pod uticajem loših hidroloških uslova izazvanih dugotrajnom sušom, te dužim od očekivanih remontima pojedinih termoelektrana.

    Pozitivan razvoj dala je odluka Vlade FBiH o nastavku rada temoblokova 4 i 5 u termoelektrani Kakanj.

    Zahvaljujući takvim okolnostima, ali dakako i cijenama struje na tržištu, i uvoz električne nergije bio je rekordan. BiH je na uvoz lani potrošila 393,5 miliona KM, što je čak 79 odsto više nego u 2021. godini.

    Posebno je na uvoz primorana EP HZHB Mostar koja je glavninu električne energije proizvodi iz hidroelektrana, a u kojima je proizvodnja zbog suše bila smanjena.

    U 2021. godini bilansni suficit električene energije u BiH iznosio je oko 4.900 gigavat časova od ukupno oko 17.000 gigavata koliko je proizvedeno.

  • Ponovo pokrenuta tema ukidanja akciza na gorivo

    Ponovo pokrenuta tema ukidanja akciza na gorivo

    Priča o ukidanju akciza na gorivo u BiH, zbog kojih su se prošle godine lomila koplja, ponovo je vraćena na dnevni red u Parlament BiH, a kako će se novi saziv odrediti prema tom pitanju trebalo bi da bude poznato već krajem ovog mjeseca.
    Ovaj akt predložen je još početkom marta prošle godine, kao odgovor na inflaciju, a njegovim usvajanjem građani bi plaćali gorivo i do 0,50 maraka jeftinije po litru. Nakon skoro punih pet mjeseci pauze zbog izbora i formiranja vlasti, o pomenutom zakonu trebalo bi konačan sud dati nova vlast na nivou BiH.

    Naime, na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koja je zakazana za 31. januar, naći će se izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju izmjena Zakona o akcizama. Ta komisija je još u septembru prošle godine postigla saglasnost da akcize budu ukinute na period od šest mjeseci uz mogućnost produžavanja na dodatna tri mjeseca. Nakon tog usaglašavanja potrebno je da oba doma Parlamenta BiH potvrde stav komisije. Poslanici i delegati nisu zasjedali u izbornoj kampanji, a nakon što je formiran Predstavnički dom ova tema ponovo je na dnevnom redu, prenosi “Glas Srpske”.

    – To što je usaglašeno trebalo bi da potvrde Predstavnički i Dom naroda. Kao predlagač zakona želim da on bude usvojen, kao što žele i građani, a šta će izabrani političari uraditi vidjećemo na sjednici koja će biti održana za desetak dana – rekao je “Glasu Srpske” član Zajedničke komisije oba doma parlamenta BiH za usaglašavanje pomenutog zakona Saša Magazinović (SDP).

    Podsjetio je da je komisija, koju su činili poslanici i delegati oba doma, usaglasila tekst zakona i isti usvojila.

    – To smo radili iz razloga što je zakon usvojen u dva različita teksta u Predstavničkom i Domu naroda. Nakon što smo ga mi usaglasili, poslanici i delegati naš stav treba da potvrde da bi zakon mogao da stupi na snagu – podvukao je Magazinović.

    Naglasio je da, ako ovaj akt dobije zeleno svjetlo u Parlamentu BiH, građani će plaćati gorivo i do pola marke jeftinije po litru.

    – Na akcize se plaća i PDV. Tako da to nije samo vrijednost akcize. U prevodu gorivo bi bilo jeftinije od iznosa nameta čije smo ukidanje predložili – pojasnio je Magazinović.

    Iako je SDP u vrijeme predlaganja zakona bio u opoziciji, a u ovom sazivu je jedna od stranaka većine, Magazinović navodi da ne mijenja stav.

    – Bez obzira što su se okolnosti promijenile ostajemo pri onome što smo prije izbora predlagali – zaključio je Magazinović.

    Ako poslanici Predstavničkog doma daju konačno zeleno svjetlo i podrže ukidanje akciza na period od pola godine s mogućnošću produženja na dodatna tri, iduća adresa za taj akt jeste Dom naroda, koji još nije formiran.

    UIO

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) ranije su poručili kako im je potrebno najmanje mjesec dana da bi ispunili uslove za primjenu izmijenjenog Zakona o akcizama koji je u parlamentarnoj proceduri.

    – Potrebno je izmijeniti akcizne stope na naftu i naftne derivate u softveru koji prati uvozno carinjenje robe. Pored toga, mora se pobliže propisati kako postupiti sa zalihama koje će obveznici imati na dan primjene zakona. Za sve ovo potrebno je minimum mjesec – naveli su u UIO.

  • Zbog nerealnih cijena lani izrečene kazne u iznosu od 3,58 miliona KM

    Zbog nerealnih cijena lani izrečene kazne u iznosu od 3,58 miliona KM

    Glavni republički tržišni inspektor Radivoje Gavrić rekao je da su zbog formiranja cijena viših od dozvoljenih trgovci, benzinske pumpe, mljekari, pekari i ostali poslovni subjekti lani kažnjeni sa 3,58 miliona KM, te najavio da će i u ovoj godini akcenat biti na poštovanju propisa pri formiranju cijena.

    Gavrić je naveo da je najviše nepravilnosti kada je riječ o kršenju ograničene marže utvrđeno na benzinskim pumpama.

    “Prioritet je bila kontrola cijene robe za koje je propisana marža i svi naši kapaciteti bili su tome usmjereni. U tom segmentu obavljeno je oko 500 kontrola u kojima su izrečene navedene kazne, koje su veće od 3,58 miliona KM”, precizirao je Gavrić.

    On je rekao da su i kazne uticale da poslovni subjekti cijene formiraju u skladu s propisanom maržom.

    “To je i rezultiralo pozitivnim efektima i smanjenjem cijena određenih proizvoda. Iako inspekcija ne može uticati na visinu nabavnih cijena koje su lani znatno rasle, a na koje se obračunava marža, odlučni smo da u dijelu naših ovlaštenja preduzmemo sve mjere s ciljem zaštite potrošača”, izjavio je Gavrić za “Glas Srpske”.

    On je dodao da na ovom planu ima i subjekata koji razumiju samo represivne mjere i kazne, te da su inspektori spremni da im u slučajevima tendencioznog kršenja zakonskih mjera zabrane i rad.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković u novembru prošle godine izdao je nalog za stavljanje na raspolaganje svih kapaciteta Inspektorata Srpske s ciljem da se spriječi nekontrolisano povećanje cijena osnovnih životnih namirnica u maloprodaji i veleprodaji.

  • Hljeb sve manji, a sve skuplji

    Hljeb sve manji, a sve skuplji

    Krajem 2022. godine obustavljeno je unaprijed najavljeno poskupljenje brašna u Bosni i Hercegovini, prema kojem bi vreća od 25 kilograma bila skuplja za do četiri marke, a razlog za to je pad cijena nafte na tržištu.

    Iako smo u 2023. godinu ušli s nižim cijenama goriva, one, prema svemu sudeći, u mjesecima koji slijede neće dovesti do pojeftinjenja namirnica u marketima bez reakcije nadležnih institucija.

    Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, na policama u trgovinama se može primijetiti da su cijene ulja u blagom padu, dok je cijena brašna ista ona koja je bila u trenutku najavljenog poskupljenja prošle godine.

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Savo Bakajlić nije optimističan kada je riječ o sniženju cijene brašna. Kako nam je rekao, nema najava o poskupljenju, ali neće doći ni do pojeftinjenja u skorijem periodu, prenosi Avaz. Ima pšenice

    Bakajlić je naveo i da pšenice ima dovoljno te da je cijena hljeba nerealno visoka.

    “Hljeb je preskup na osnovu cijene pšenice, mi smo na to apelovali i u periodu žetve. Hljeb ne treba da bude skuplji od 1,20 KM naspram cijene pšenice, a oni su ga napuhali. Cijena je sve viša, a gramaža hljeba sve manja”, kazao je Bakajlić.

    Iz Udruženja potrošača su više puta ukazivali na apsurdno ponašanje i konstatovali da je nevjerovatno kako se cijene nafte i goriva prate kada idu prema gore i obavezno koriste kao razlog za poskupljenja, dok se potpuno ignorišu kada padaju i kada bi, po logici, trebalo da se snize i cijene osnovnih životnih namirnica, kao i drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo.

    Od 1,70 do 2,20 KM cijena je polubijelog hljeba nakon poskupljenja.

    Od 1,50 do dvije KM cijene su kroasana, hrenovki u tijestu i ostalih pekarskih proizvoda.

  • BiH malo tržište za velike igrače

    BiH malo tržište za velike igrače

    Bosna i Hercegovina nije interesantno tržište za inostrana ulaganja.

    U prilog ovoj tvrdnji govore podaci Centralne banke BiH, koji kažu da su strana preduzeća koja su registrovana u BiH u djelatnosti poslovanja sa nekretninama, za devet mjeseci 2022. godine uložila šest miliona KM, što je, prema riječima dobro upućenih, potpuno zanemariva cifra i dokaz da je BiH malo tržište za velike igrače.

    Iako u BiH postoje registrovane brojne djelatnosti koje se tiču preduzeća sa stranim ulaganjima, nekretnine svakako nisu jedna od jačih.

    Poredeći podatke u prethodne tri godine, jasno je da se stranci sve rjeđe odlučuju da ulažu u ove poslove.

    “Preduzeća koja su registrovana u djelatnosti poslovanje nekretninama” imala su ulaganja od 40,5 miliona KM u 2020. godini, 22 miliona KM u 2021. godini i šest miliona KM u devet mjeseci 2022. godine”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.

    Dakle, za samo tri godine, strana ulaganja u poslove sa nekretninama pala su gotovo sedmostruko u BiH.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax”, ističe za “Nezavisne novine” da ni 40 miliona KM, niti šest miliona KM, u sektoru građevinarstva i nekretnina ne znači apsolutno ništa, i da su to mizerni iznosi kada se u obzir uzme koliko je ovo tržište rasprostranjeno u svijetu.

    “Jedna zgrada, od na primjer 2.000 kvadrata, košta nekoliko miliona. To je zaista mala i zanemariva investicija. Ako je proizvodna cijena kvadrata sa dokumentima, zemljištem, sa radovima 1.500-2.000 KM, a u pitanju je zgrada od 2.000 kvadrata, njena ukupna cijena je onda oko četiri miliona KM, što je neka mala zgrada. Generalno, ne možemo ni pričati o stranim investicijama u građevinarstvu u iznosima od tek nekoliko desetina miliona KM”, kaže Milanović i dodaje:

    “Tih šest miliona, pa to je jedna prosječna zgrada. A može biti i da se radi o tome da je neka inostrana firma sebi napravila halu. Ja pratim regionalno tržište, mi smo prisutni u Srbiji i Hrvatskoj. U Srbiji imate kompanije koje prave stambene i stambeno-poslovne komplekse od 100.000 kvadrata, pa i više, dok toga kod nas nema”, pojašnjava Milanović.

    Prema njegovim riječima, BiH, nažalost, nije toliko zanimljiva stranim investitorima, ne samo kada je u pitanju građevinarstvo, već i drugi sektori.

    “Mislim da je razlog nepovoljan privredni ambijent, političko stanje i svako drugo koje nije povoljno za investiranje. Mi nemamo pretjerano velike investitore, čak ni u Banjaluci, koja je najveći grad i u koju se najviše ulaže i gdje se najviše gradi. Tu su samo neke lokalne firme koje su jake, ali ni oni nisu uspjeli otići van zemlje, jer znam da su pokušavali u Beogradu, pa nisu uspjeli. Mislim da je ovo malo tržište za velike igrače”, naglašava Milanović.

    Ipak, kako ističe, BiH ima određene prednosti koje bi mogle da privuku investiture.

    “To su, prije svih, relativno jeftina električna energija, čak i jeftina radna snaga, ali bih napomenuo da sam izričito protiv toga da uopšte postoji takva radna snaga, jer ozbiljne kompanije moraju platiti i zadržati radnike ovdje”, rekao je on.

    Goran Vučić iz Udruženja mladih ekonomista RS saglasan je s tim da su pomenuti iznosi ulaganja u poslovanje nekretninama statistička greška.

    “Nisam siguran koliko je moguće vjerodostojno i prikazati te podatke. Ali, ukoliko se pod strance ubrajaju i naši ljudi iz dijaspore, ti pokazatelji su sigurno veći”, rekao je Vučić za “Nezavisne”.