VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kako se Rusija izvukla?

    Kako se Rusija izvukla?

    Rusija je preživela godinu dana sankcija investirajući kao nikada do sada.

    Blumberg navodi i da Rusija nastoji tako da se izvuče iz samonametnute ekonomske krize koja je pretila da izazove najdublju recesiju tokom više od dve decenije vladavine predsednika Vladimira Putina.

    Kako je navedeno, ruske kompanije su morale da troše da bi zamenile uvoz i diverzifikovale trgovinu.

    Nagli izvoz robe usmeravao je kapital u kase vlade i kompanija podstičući rast poslovnih investicija, koji je bio bez presedana tokom prethodnih ekonomskih kontrakcija.

    Tako su velike i male kompanije trošile na zamenu strane opreme i softvera ili su usmeravale novac u izgradnju novih lanaca snabdevanja, kako bi došle do alternativnih tržišta.

    Iako suočena sa početnim predviđanjima da će doći do pada kapitalnih izdataka do 20 odsto, Rusija je zabeležila povećanje od šest odsto u 2022. godini.

    Ruske investicije su se ovog puta pokazale kao otporne na recesiju.

    Iako centralna banka i rusko Ministarstvo ekonomije predviđaju period stabilnosti ili samo blagi pad, Bloomberg Economics predviđa da će se investicije u osnovna sredstva smanjiti za pet odsto u 2023. godini, što je velika kočnica za ekonomiju za koju se očekuje da će se smanjiti za 1,5 odsto.

    Takođe, navodi da je ruska recesija drugačija od bilo koje pre nje.

    “Tokom uobičajenog pada, privatne investicije imaju najveći udarac, dok potrošnja domaćinstava opada manje. Ali, ne i ovog puta. Procenjujemo da će ova anomalija nestati 2023. jer velika neizvesnost i rizici poslovanja u Rusiji smanjuju investicije”.

    Dok je Rusija pokušavala da se izbori sa nestašicama izazvanim sankcijama, nicala su nova privatna preduzeća, od kojih su mnoga podržana državnim zajmovima ili subvencijama.

    Tako u regionu Pskov na zapadu Rusije fabrika će proizvoditi industrijske baterije, kako bi pomogla u zameni uvoza.

    Na primer, hemijsko preduzeće pokrenuto u Čuvašiji na Volgi planira da proizvodi vodonik peroksid u količinama koje bi trebalo da u potpunosti zadovolje domaću potražnju.

    U blizini Moskve, pogoni su počeli da proizvode hidrauličku opremu i lekove.

    Takođe, nestanak velikog broja uvoznih proizvoda postao je jedna od sila koje izobličavaju rusku ekonomiju u vreme rata, podstičući rast zasnovan na manje sofisticiranoj tehnologiji, ka onome što je njena centralna banka nazvala “obrnutom industrijalizacijom”.

  • Kina, Japan, Švajcarska…

    Kina, Japan, Švajcarska…

    Kina je krajem 2022. godine sedamnaesti put zaredom postala vlasnik najvećih zlatnih i deviznih rezervi na svijetu.

    Rusija zauzela četvrto mesto, pokazuju podaci nacionalnih Centralnih banaka, prenosi Sputnjik.

    Krajem decembra rezerve Kine iznosile su 3,31 bilion dolara. Drugi je Japan sa 1,27 biliona dolara, a treća je Švajcarska sa 924 milijarde dolara.

    Rusija, koja je prošle godine izgubila četvrto mesto od Indije, vratila se u leto i završila godinu na četvrtom mestu sa 582 milijarde dolara rezervi. Indija je peta sa 563 milijarde dolara.

    Saudijska Arabija, sa uštedom od 460 milijardi dolara, napredovala je za dve pozicije u toku protekle godine i završila na šestom mestu, potisnuvši Hong Kong (424 milijarde dolara) na sedmo i Južnu Koreju (424 milijarde dolara) na osmo.

    Singapur, koji je bio na devetom mestu 2021. godine, izgubio je dve pozicije za godinu dana i ispao iz prvih 10, što je omogućilo Brazilu (325 milijardi dolara) da se popne na devetu poziciju, a Nemačkoj (295 milijardi dolara) na deseto.

  • Dodik protiv ukidanja akciza na gorivo

    Dodik protiv ukidanja akciza na gorivo

    Lider SNSD Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da će ova stranka i u Domu naroda parlamenta BiH biti protiv ukidanja akciza na gorivo, jer je cijena goriva u BiH ista ili niža u odnosu na region.

    Ipored činjenice da je Srbija skinula akcize za 50 odsto, cijena goriva u BiH i Republici Srpskoj je jeftinija nego u Srbiji, da ne govorim o Hrvatskoj – rekao je Dodik novinarima nakon sastanka sa liderom stranke “Narod i pravda” Elmedinom Konakovićem.

    On smatra da bi se eliminacijom tih prihoda smanjila razvojna šansa, jer međunarodne finansijske institucije, sa kojima se pregovara o izgradnji auto-puteva, gledaju kakve su akcize i kako su usmjerene.

    – Ako su akcize na niskom nivou, nećete moći da izgradite nijedan auto-put. Nema bogate zemlje bez redovnih poreza koji se plaćaju. Ovdje se stvara potpuno iracionalan pristup u kojem treba da se svi porezi oslobode da bi kao svi živjeli bajno i svi bi bili srećni, što naravno nije tačno. To znači da nema puteva, škola, obdaništa, bolnica i mnogo čega drugog – istakao je Dodik, koji je i predsjednik Republike Srpske.

    On je naglasio da odgovorna politika nalaže da se akcize zadrže da bi bio povećan nivo izgrađenosti auto-puteva u BiH, dok svi oni koji zagovaraju ukidanje akciza rade to iz populističkih razloga.

    Dodik je ponovio da akcize omogućavaju punjenje fondova koji mogu biti značajni u investiranju izgradnje puteva.

    – Nekada morate izaći pred ljude i reći – ovo može, a ovo ne. Imajući u vidu da je uobičajeno da nakon zime stradaju mnogi putni pravci kojima je potrebna rekonstrukcija, pogubno bi bilo sada se odreći prihoda za rekonstrukciju i izgradnju puteva i odgovorni ljudi će to tako reći”, zaključio je Dodik.

  • Njujork tajms: Ruska spoljna trgovina na nivou prije rata, sankcije neefikasne

    Njujork tajms: Ruska spoljna trgovina na nivou prije rata, sankcije neefikasne

    Ruska spoljna trgovina vratila se na nivo na kome je bila prije otpočinjanja rata u Ukrajini, a sankcije koje je Zapad uveo Moskvi nisu postigle željeni efekat ocjenjuje Njujork Tajms.

    Prema navodima američkog dnevnog lista, kompanije mnogih zapadnih zemalja nisu u potpunosti prekinule trgovinske veze sa Rusijom.

    Kako ističu, nedavno istraživanje švajcarskog Univerziteta Sent Galen pokazalo je da je manje od devet odsto kompanija koje imaju sjedište u Evropskoj uniji ili u nekoj od zemalja Grupe 7 u potpunosti prestalo da posluje na teritoriji Ruske Federacije.

    Dodaje se da nedavno sprovedene analize ukazuju da je spoljnotrgovinska razmjena sa susjedima i saveznicima Rusije poput Turske, Kine, Belorusije, Kazahstana i Kirgizije naglo porasla i da su te zemlje uspješno obezbijedile Rusiji mnoge proizvode koje su zapadne zemlje pokušale da uskrate, kako bi kaznile Moskvu zbog invazije na Ukrajinu.

    Njujork tajms ocjenjuje da se “ruska ekonomija pokazala iznenađujuće otpornom”, i postavlja pitanje o efikasnosti sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji.

    Kako se navodi, uprkos sankcijama, istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ukazuju na otpornost ruske ekonomije.

    Prema MMF-u, ruski projektovani rast BDP-a biće 0,3 odsto ove godine, iako je prethodno procijenjeno da će zabilježiti pad od od 2,3 odsto.

  • Hoće li akcize na gorivo biti ukinute

    Hoće li akcize na gorivo biti ukinute

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi da sutra razmatra izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH.
    Ovaj zakonski prijedlog podrazumijeva ukidanje akciza na sve vrste goriva, a maloprodajna cijena dizel goriva bila bi niža za 35 feninga.

    Pred poslanicima bi, u prvom čitanju, trebalo da se nađe i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Šerif Špago.

    Predlagač je u obrazloženju naveo da je Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH utvrđen nesrazmjeran odnos u koeficijentima i platama, od najniže do najviše plate.

    Navedeno je da je Nacrtom zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2023. godinu izvršen obračun plata primjenom osnovice od 630 KM, čime bi došlo do većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentom.

    Špago je dodao da ovaj zakonski prijedlog podnosi kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima.

    Na dnevnom redu sjednice su i izvještaji komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o zahtjevima poslanika Denisa Zvizdića da se izmjene Zakona o zastavi BiH i izmjene Zakona o sportu BiH razmatraju po hitnom postupku.

    Pred poslanicima će se naći i izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2021. godinu i izvještaj o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, kao i informacija o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće rezerve za period od januara do decembra 2021. godine.

    Poslanici bi trebali da se izjasne i o davanju saglasnosti za nekoliko međunarodnih ugovora i sporazuma.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova.

  • Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da je iznos najniže plate u Srpskoj od 700 KM realan.

    Minimalna plata povećana je za 18,6 odsto u odnosu na prvobitno utvrđenu za 2022. godinu i ona je povećana više nego što je rast inflacije u Srpskoj – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je podsjetila da je minimalna plata u januaru 2022. godine u Republici Srpskoj iznosila 590 KM, u junu je povećana na 650 KM, odnosno za 10 odsto, dok je u januaru ove godine povećana za 7,7 odsto u odnosu na 2022. godinu.

    Vidovićeva je rekla da su sindikat i poslodavci u Srpskoj nezadovoljni najnižom platom, a da je Vlada Republike Srpske smatrala da je najbolji kompromis 700 KM i da se na tu osnovnu minimalnu platu računa minuli rad i topli obrok.

    Upoređujući iznos najniže plate u Srpskoj u odnosu na okruženje, Vidovićeva je navela da minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 305 evra, Srbiji 343 evra, Sjevernoj Makedoniji 292 evra, dok je veća samo u Hrvatskoj i Sloveniji.

    Vidovićeva je rekla da prosječna plata u Republici Srpskoj za 2022. godinu iznosila 1.144 KM i nominalno je veća za 13,9 odsto u odnosu na 2021. godinu, a realno za 1,1 odsto.

    Ona je dodala da je prosječna plata u Srpskoj u decembru 2022. godine iznosila je 1.216 KM i bila je za 21,2 odsto veća u odnosu na platu u decembru 2021. godine.

    Vidovićeva je rekla da ima prostora za povećanje plata u realnom sektoru, te da će poslodavci koji žele zadržati radnike to sigurno uraditi ili će u suprotnom ostati bez radnika.

    Ona je navela da je poslodavcima u prošloj godini na ime povrata poreza i doprinosa za povećanja plata isplaćeno 24 miliona KM, dok je od 2019. godine do sada po tom osnovu isplaćeno 45,5 miliona KM.

    Kada je riječ o inflaciji, Vidovićeva je rekla da je prosječna inflacija u Srpskoj za 2022. godinu iznosila 12,7 odsto, a u decembru 13,6 odsto.

  • Kilogram kafe skuplji za dvije KM

    Kilogram kafe skuplji za dvije KM

    Svjetsko tržište kafe je u posljednjih par mjeseci nestabilno, a sve ovo utiče na cijene, koje su skočile za deset odsto.
    Da je došlo do poskupljenje svjedoče i cijene na policama koje građani nisu mogli da ne primijete, jer sada vidimo da kilogram kafe košta oko 18 KM, dok je prije nekoliko dana iznosio 16 KM.

    Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, ističe da je trenutno tržište krajnje nepredvidivo.

    “Trudimo se da ostanemo na istoj cijeni na kojoj smo trenutno i da građanima ostanemo povoljni”, kazao je Banjac za “Nezavisne”.

    Kako kaže, situacija je takva da trenutno ne mogu predvidjeti kako će se cijene dalje kretati.

    “Tržište je stvarno nestabilno, iako je cijena prije bila u padu, sada vidimo da ona ide gore, ne znamo kako će dalje”, kaže Banjac.

    Da je kafa poskupjela, potvrdio je za “Nezavisne” Dario Brkić iz firme “Fabrika Coffee”.

    “Posljednja cijena kafe koju smo nabavili bila je viša za deset odsto”, kazao je Brkić. S tim u vezi ističe da ovo nije neobično za ovaj period godine, a kako kaže, cijene se možda ustabile kako ulazimo u novu godinu.

    Isto potvrđuju iz kompanije “Eurovip” d.o.o. Čitluk, gdje ističu da je unazad mjesec i po dana došlo do poskupljenja.

    “S početkom decembra već su prerađivači počeli da dižu cijene zbog kretanja na svjetskom tržištu”, kazali su iz ove kompanije.

    Prema njihovim riječima, dugo su pokušavali da zadrže istu cijenu svoje kafe, ali, kako kaže, na kraju su bili primorani da poskupe.

    “Cijene su poskupjele za deset odsto i na to smo bili primorani”, kazali su za “Nezavisne”.

    Kako dodaju, primjetna je nestabilnost tržišta, ali oni sami ne mogu uticati na to.

    “Teško je sada dati neku prognozu”, ističu oni i dodaju da su došli do momenata kada su morali poskupljenje prebaciti na krajnjeg potrošača jer nisu mogli više da trpe.

    Nedeljka Ilić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, kazala je da su određena poskupljenja opravdana zbog samog tržišta, ali opet postavlja pitanje zašto se ne prati tržište kada cijena na njemu padne.

    “Očekivano je ako cijena skoči na svjetskom tržištu da će poskupjeti i naši domaći proizvođači, ali problem nastane kada cijena opadne, a naša cijena ostane ista”, kazala je Ilićeva za “Nezavisne”.

    Prema njenim riječima, pomenuta poskupljenja na kraju, nažalost, padaju na potrošača, a kako ističe, svi smo mi zapravo potrošači.

    “Niko ne gleda krajnjeg potrošača i socijalno-ekonomsku situaciju u kojoj se on nalazi”, naglašava ona.

    Kako dodaje, ako će proizvođači kafe pratiti svjetsko tržište, koje je svakako nepredvidivo, treba da se prati u oba pravca, a ne treba da ide na štetu krajnjeg potrošača.

  • Trivić: Nije dobro, ali poštovaćemo

    Trivić: Nije dobro, ali poštovaćemo

    Odluka Vlade Republike Srpske da poveća najnižu platu za 50 maraka je ekonomski neopravdana i dovešće do gašenja pojedinih radnih mjesta, rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.
    Smatra da odluka Vlade nije dobra ali da će je na kraju ipak morati poštovati.- Vlada se vodila da ganja neku sredinu između prijedloga poslodavaca i sindikata sa ciljem da naplati više poreza – rekao je Trivić.Poslodavci su prethonih dana navodili i da najmanji rast minimalca neće moći izdržati, a Trivić navodi da će se to, prema najavama, iz određenih djelatnosti desiti.- Najniža plata od 700 maraka nije taj iznos, već je 900 jer poslodavci isplaćuju i topli obrok prevoz. To je bitno reći – zaključio je Trivić.
    Najniža plata u Srpskoj za ovu godinu iznosiće 700 maraka što je za 50 maraka više u odnosu na minimalac koji poslodavci isplaćuju od maja prošle godine, saznaje Glas Srpske.

    Poslodavci u Srpskoj predlagali su najnižu platu od 673 maraka, a Savez sindikata RS tražio je da to bude 800 maraka. Najniža plata u Srpskoj od maja prošle godine povećana je sa 590 na 650 maraka.

  • Minimalac u Srpskoj 700 KM

    Minimalac u Srpskoj 700 KM

    Vlada Republike Srpske donijela je odluku da minimalac u Republici Srpskoj od sada bude 700 KM.

    “Vlada je usvojila odluku da 700 KM bude nova najniža cijena rada”, kazala je za “Nezavisne novine”, Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske.

    Na ovaj način, minimalna zagarantovana zarada u Srpskoj povećana je za 50 KM, jer je dosadašnji minimalac iznosio 650 KM.

    Podsjetimo, Savez sindikata RS tražio je da minimalac bude povećan na 800 KM, dok je prijedlog Unije udruženja poslodavaca bio 673 KM.

    Pošto poslodavci i sindikalci nakon nekoliko sastanaka nisu postigli dogovor o iznosu najniže plate, odluka je ponovo pala na izvršnu vlast.

  • Poskupljenjima goriva u Srpskoj nema kraja

    Poskupljenjima goriva u Srpskoj nema kraja

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj, nakon jednog perioda mirovanja, nažalost ponovo će biti korigovane na više u narednih nekoliko dana, ali i sedmica, jer će naftni distributeri biti primorani na to, što zbog održavanja rentabilnosti u svom poslovanju, tako i novih turbulencija na globalnom tržištu i rasta rafinerijskih cijena.

    Rekao je ovo direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić, pojašnjavajući kako nije tajna da je naftno tržište Srpske, zbog zavisnosti od uvoza, direktno oslonjeno na kretanje cijena nafte i naftnih derivata na evropskom tržištu.

    Do novih turbulencija i rasta cijena barela nafte došlo je jer trgovci i berzanski mešetari smatraju da će nakon ukidanja strogih “kovid” mjera u Kini doći do ubrzanog rasta njihove ekonomije i potražnje za naftom, s obzirom na to da je ova zemlja najveći svjetski uvoznik “crnog zlata”. Međunarodna agencija za energiju čak je iznijela prognoze da će zahvaljujući Kini globalna potražnja za naftom u ovoj godini dosegnuti rekordnih 101,7 miliona barela dnevno.

    Prema riječima Bajića do novog rasta cijena na benzinskim pumpama u Srpskoj bi sigurno došlo u narednim danima i da nije bilo ovih novih berzanskih turbulencija, jer, kako je istakao, domaći distributeri već izvjesno vrijeme rade sa maržama koje su daleko manje od onih utvrđenih vladinom uredbom.

    – Pošto je u januaru, po običaju slab promet, distributeri se do sada nisu odlučivali da povećavaju cijene na pumpama i pored većih ulaznih troškova. Međutim, okolnosti nas tjeraju da cijene opet korigujemo na više, pogotovo jer su i rafinerijske cijene dizela skočile za sedam feninga po jednom litru. Nažalost situacija se dodatno komplikuje zbog Kine, ali i 5. februara kada na snagu stupa prošireni evropski embargo na rusku naftu – kaže Bajić, dodajući kako je u ovakvim okolnostima vrlo teško praviti bilo kakve procjene za koliko će cijene na domaćim pumpama biti korigovane.

    Podsjećanja radi zabrana Evropske unije na uvoz sirove nafte iz Rusije stupila je na snagu u decembru, ali će embargo od 5. februara biti proširen i na naftne derivate koji se transportuju morem. Pojedini evropski analitičari navode da će ova nova zabrana najverovatnije izazvati određene probleme u isporukama i snabdijevanju dizelom, jer je Rusija u proteklim godinama bila najveći dostavljač dizela u Evropsku uniju, pošto evropske rafinerije ne proizvode dovoljno da bi zadovoljile potražnju. Oni čak navode da bi cijena dizela u ovom kvartalu mogla dostići čak iznos od 200 dolara po jednom barelu, jer sankcije mogu prouzrokovati globalni manjak. S druge strane ima i onih koji smatraju da nakon 5. februara ipak neće doći do nestašica, jer će, kako su istakli, procvjetati crno tržište te će tankeri sa ruskom naftom prolaziti ispod radara. Na taj način posrednici će puniti svoje džepove, a krajnji korisnici, vozači, plaćati peh jedne, kako ju je nazvao Bajić, sulude politike zemalja EU, piše Glas Srpske.

    – Cijene nafte zbog ovakvih i sličnih stvari variraju, ali treba znati da su rafinerije te koje određuju konačnu cijenu naftnih derivata. Mi se samo s maržom ugrađujemo. A rafinerije vrlo često kalkulišu. Ima tu mnogo mutnih poslova. Ubijeđen sam da veliki igrači prije uvođenja ovakvih i sličnih sankcija sebe unaprijed obezbijede sa određenim količinama nafte i naftnih derivata. Nađu i alternative snabdjevače, koji im preprodaju rusku naftu. Na kraju sve to plate mali – poručio je Bajić.