VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Višković: Proslaviti Božić u dobrom raspoloženju

    Višković: Proslaviti Božić u dobrom raspoloženju

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković čestitao je svim građanima Srpske koji slave predstojeći Božić i poželio im da najradosniji hrišćanski praznik provedu sa porodicom i prijateljima.

    “Čestitam im predstojeći Božić i želim da naredne dane dočekamo u što boljem raspoloženju”, izjavio je Višković Srni.

    On je rekao da predstoje dva veoma značajna datuma u istoriji srpskog naroda.

    “Ispred nas su Božić i Dan Republike. Jedan je vjerski, a drugi je državni praznik. Svim građanima Republike Srpske koji slave Božić i Dan Republike želim da u zdravlju i porodičnoj sreći praznike provedu sa svojom porodicom i prijateljima i da dočekamo naredne dane u što je moguće u boljem raspoloženju”, rekao je Višković.

    Pravoslavni vjernici proslavljaju u subotu, 7. januara, najradosniji hrišćanski praznik rođenja Isusa Hrista – Božić.

  • Sastanak Stevandić – Trivić; Unapređivati zakonski okvir radi efikasne podrške poslodavcima

    Sastanak Stevandić – Trivić; Unapređivati zakonski okvir radi efikasne podrške poslodavcima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poželio je svim poslodavcima u Srpskoj srećnu i uspješnu 2023. godinu, istakavši da će Narodna skupština zajedno sa Vladom nastaviti da unapređuje zakonodavni okvir s ciljem efikasne i sistemske podrške svim poslodavcima.

    Stevandić, koji je danas u Banjaluci razgovarao sa delegacijom Unije poslodavaca Srpske, koju je predvodio predsjednik Unije Saša Trivić, istakao je da su zajednički ciljevi ekonomsko i privredno jačanje Republike Srpske, stvaranje još povoljnijeg poslovnog ambijenta, podizanje ekonomskog standarda radnika i građana, te uvođenje novih tehnologija i jačanje preduzetničke konkurentnosti.

    Stevandić je naglasio da je u uslovima globalne energetske i ekonomske krize potrebno partnerski, dijalogom i kompromisom, uz uvažavanje stavova poslovne zajednice, donositi zakonske propise i mjere radi nastavka podrške poslodavcima, otvaranja novih radnih mjesta i uvođenja dodatnih poreskih i poslovnih olakšica za preduzetnike.

    Na sastanku je bilo riječi o primjeni i efektima seta zakona o povećanju plata u javnom sektoru Srpske, koji je nedavno usvojila Narodna skupština, kao i o efektima usvojenog Zakona o prestanku važenja Zakona o posebnim republičkim taksama.

    Stevandić je naglasio da je cilj ukidanja posebne republičke takse rasterećenje svih privrednih subjekata i brži rast privredne aktivnost u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Na sastanku je zaključeno da je najvažnije da analize poslovanja svih kompanija, bez obzira na vlasništvo, budu prvo mjerilo za procjenu njihove uspješnosti.

    Stevandić i poslodavci su razgovarali i o podsticajima privrednim subjektima po osnovu povećanja plata, te mjerama za suzbijanje sive zone poslovanja u Srpskoj.

  • Rekordan priliv doprinosa u decembru: Mjesečni prihodi veći od penzije drugi put u istoriji Fonda PIO

    Rekordan priliv doprinosa u decembru: Mjesečni prihodi veći od penzije drugi put u istoriji Fonda PIO

    Direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić rekao je da je priliv doprinosa za decembar 2022. godine iznosio 121,49 miliona KM, što predstavlja rekordan priliv.
    Ovaj iznos je veći za 17,14 odsto u odnosu na decembar 2021. godine.
    “Ovo je drugi put u istoriji Fonda PIO da su mjesečni prihodi veći od penzije. Prihodi ostvareni u 2022. godini, po osnovu doprinosa za PIO iznose 1,178 milijardi KM”, naveo je Milić na Tviteru.

  • Kad dolazi “prava zima”?

    Kad dolazi “prava zima”?

    U Bosni i Hercegovini u decembru su oboreni svi temperaturni rekordi, kazao je za N1 meteorolog Igor Kovačić. Također, Kovačić je govorio i o dugoročnoj prognozi navodeći da iza 10. januara možemo očekivati vrijeme prikladno zimskim mjesecima.

    Prvo je Kovačić koji je ujedno i glasnogovornik Svjetske meteorološke organiozacije za Bosnu i Hercegovinu i zamjenik direktora Republičkog hidrometrorološkog zavoda Republike Srpske predstavio podatke za decembar koji je oborio sve dosadašnje temperaturne rekorde.

    “Posljednji dan decembra mjeseca 2022. godine u Bosni i Hercegovini Banjaluka bila najtoplija sa 20,4 a ta temperatura čak od 1961. godine nije prevaziđena i to je što se tiče BiH bile maksimalne temperature kada je riječ o decembru”, kazao je za N1 Kovačić.

    Ljubitelji snijega i zimskih sportova i ugođaja još malo će pričekati na vrijeme koje je prikladno za januar.

    “Što se tiče kratkoročnih prognoza za ovih desetak dana oni govore o natprosječno visokim temperaturama s tim što će oni zbog zonalnog strujanja i povremenog stizanja svježeg vazduha ali ne i hladnog ta temperatura opadati ali će i dalje biti iznad 10 stepeni što je neoubičajeno za januar mjesec i ostajemo bez i dalje sniježnog pokrivača. Neku značajniju promjenu očekujemo oko 10. januara trebalo bi doći do prolaznog zahlađenja i mogući snijeg na planinama”, naveo je Kovačić.

    “Hajdemo u planine jer tamo nema zime”
    Svi oni koji vole boraviti na planinama očekuju pahulje snijega, a Kovačić kaže da su prognoze neprecizne koliko bi moglo napadati snijega.

    “Na istoku očekivati da je da snijega bude 10. i da če temperature pasti ispod nule. Šarolike prognoze govore da će biti od nekoliko do 20 cm. Modeli pokazuju nepreciznost”, istakao je Kovačić.

    Kada je riječ o klimatskim promjenama, Kovačić kaže da ih itekako moramo biti svjesni i da svoje živote već moramo njima prilagođavati.

  • Šeranić: Dječji dodatak biće povećan za 20 odsto

    Šeranić: Dječji dodatak biće povećan za 20 odsto

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić najavio je da će ove godine za 20 odsto biti povećani iznosi prava na dodatak za djecu.

    Šeranić je rekao Srni da će dodatak na prvorođeno, drugorođeno i četvrtorođeno dijete, umjesto dosadašnjih 97,20 KM iznositi 117 KM.

    On je dodao da će dodatak na trećerođeno dijete biti povećan sa dosadašnjih 140,40 KM na 169 KM, dok će dodatak za osjetljive kategorije djece, poput djece sa smetnjama u razvoju i djece korisnika prava na dodatak za tuđu njegu i pomoć, iznositi 208 KM, umjesto dosadašnjih 172,80 KM.

    “To je rezultat nedavne odluke Vlade Republike Srpske kojom je, u skladu sa Zakonom o dječjoj zaštiti, osnovica za utvrđivanje visine prava na dodatak na djecu i na naknadu roditelju – njegovatelju ili njegovatelju utvrđena u procentu od 100 odsto od najniže plate u Republici Srpskoj u prošloj i za ovu godinu iznosi 650 KM. Po istom osnovu, iznos prava na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju u ovoj godini biće povećan sa 540 KM na 650 KM”, istakao je Šeranić.

    On je podsjetio da se ovo pravo isplaćuje posredstvom Javnog fonda za dječiju zaštitu, a za navedena povećanja u budžetu Fonda planirano je dodatnih oko 10,4 miliona KM.

    Od početka 2022. godine u primjeni izmjene Zakona o dječjoj zaštiti kojima su uvedena nova i unapređena ranija prava iz dječije zaštite prvi put je uvedeno pravo na dodatak na djecu za prvorođeno dijete, značajno su povećani iznosi ostalih dodataka na djecu, naknada za opremu za novorođenče je udvostručena, a naknada za roditelja-njegovatelja je uvećana četiri puta, odnosno do iznosa najniže plate u Republici Srpskoj koja je tada iznosila 540 KM.

    Šeranić je naglasio da su sve ove mjere dio opredjeljenja Vlade Republike Srpske i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite da se pruži podrška djeci i porodicama, kao i da se poboljšava njihov materijalni položaj.

    “Prava iz oblasti socijalne, porodične i dječije zaštite u Republici Srpskoj se konstantno unapređuju i proširuju”, zaključio je Šeranić.

  • Padaju rekordi širom Evrope: Ovako toplo nije bilo nikada

    Padaju rekordi širom Evrope: Ovako toplo nije bilo nikada

    Nova godina donijela je nastavak sunčanog i toplog vremena kakvo je vladalo zadnjih dana 2022. a širom regiona i Evrope padali su temperaturni rekordi neuobičajeni za ovo doba godine.

    U Zagrebu je tako 1. januara u 13 sati izmjereno 17,3 Celzijusevih stepeni, baš kao i u isto vrijeme na Staru godinu.

    “Zadnji put na Staru godinu ovako toplo bilo je: nikada”, napisao je na Facebooku poznati meteorolog Izidor Pelajić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

    Prvog januarskog dana još je bilo toplije u Sisku gdje je izmjereno 18,6 Celzijusevih stepeni dok je čak i u “hladnoj” Lici u Gospiću izmjereno 12,9, a na Plitvicama 13,7 stepeni.

    Ali, slično pa i još toplije bilo je u ostatku Evrope.

    Nakon hladnog početka klimatološke zime u velikom dijelu Evrope, vremenska slika se već oko Božića promijenila.

    A zatim je na kraju Stare i početkom Nove godine u Evropi zavladalo proljetno vrijeme. Tako je prvog dana januara u Korbielovu u Poljskoj izmjereno 19, u češkom Javorniku 19, 6, a u Ajndhovenu u Nizozemskoj 16,9 stepeni.

    “Upravo smo promatrali najtopliji dan prvi dan januaru zabilježen za mnoge zemlje u Evropi. Zaista bez presedana u modernim zapisima. Mnogi rekordi se ruše velikim razlikama.

    “Intenzitet i opseg toplote u Evropi trenutno je teško pojmiti. Varšava u Poljskoj upravo je oborila svoj januarski rekord za više od pet Celzijusevih stepeni. Bilbao u Španiji spio je dosegnuti nevjerojatnih 24,9 stepeni, ovo je više kao dan u julu! Ima previše zapisa za brojanje. Mnoge zemlje postavljaju nove nacionalne rekorde za najtopliji januarski dan. Ovo je ekstremni vremenski događaj sa savršenim uzorkom za isporuku pretjerane toplote. Međutim, toplija klima čini ove rekorde mnogo lakšim za obaranje. Neke od margina ovdje su zaista zapanjujuće”, zapisao je na Facebooku poznati škotski meteorolog dr. Skot Dankan.

    Naglasio je da su temperature u velikom dijelu Evrope 10 do 15 Celzijevih stepeni više od uobičajenih za ovo doba godine.

    Iako veoma toplo vrijeme ne veseli one koji uživaju u zimskim radostima, mnogim Evropljanima smanjiće račune za grijanje.

    “U normalnim vremenima neuobičajeno blago vrijeme bilo bi neumitno loša vijest: još jedan znak globalnog zatopljenja. Ali upravo sada, toplina – i relativno jak vjetar – dobra je vijest za kontinent koji se bori s energetskom krizom. To znači da će biti puno manje potražnje za gasom i strujom plus više energije vjetra. S njim dolaze niže cijene. Gubitnik je ruski predsjednik Vladimir Putin”, smatra Havijer Bias, kolumnista Blumberga koji se bavi energetikom.

    “Najnoviji prognostički izračuni za nastavak zime – januar i februar – u Hrvatskoj i bližoj okolici sve manje su optimistični za one željne dugotrajnije hladnoće i snijega, ali naravno, promjene su još moguće, posebice kod dugoročnih prognoza”, navodi u Meteo kutku HRT-a poznati meteorolog Zoran Vakula.

    “Ono što je (gotovo) sigurno – od srijede nam neće biti tako rekordno toplo kao što je bilo potkraj prošle godine i početkom ove. Štoviše, u sljedećem tjednu vrlo vjerojatno će se barem neki u hrvatskim kontinentalnim krajevima suočiti s temperaturnim ‘minusima’, uglavnom jutarnjim”, naveo je on.

    Vakula najavljuje da dolaskom hladnijeg vremena povećava se i vjerojatnost snijega, narodčito u gorju, i to možda već potkraj sljedećeg vikenda.

    “Naravno, pouzdanije i detaljnije prognoze tek slijede”, naglasio je Vakula.

  • Građani i dalje zbunjeni kako će se obračunavati struja

    Građani i dalje zbunjeni kako će se obračunavati struja

    Sa starom godinom otišla je i stara cijena struje. Čim se odbrojalo krenulo je novo obračunavanje. Cijena zavisi od potrošenih kilovata, najjasnija je rečenica izgovorena u obrazloženjima. Ostalo je malo šta jasno. Građani zbunjeni.

    • N:Jeste li vi razumjeli koliko će struja da poskupi? Nisam Boga mi još.
    • Slušala sam ali Boga mi povezala nisam.
    • Neće biti puno. N: Hajde mi objasnite kako če biti? Ne znam objasniti, ne zna objasniti onaj ko treba kako ćemo onda mi.
    • Ja mislim da neće da poskupi samo ima tarifno obračunavanje. N: Koliko vi trošite? Ljeti do 500, a zimi 800. N: Pa onda će da poskupi? Pa mora da poskupi kad više trošim. N: Jeste li očekivali poskupljenje? Pa ja opet kaže nije to poskupljenje.
    • To ne bi ni Dodik ni Luka Patrović znali koliko je poskupjela i koliko će poskupjeti. A naročito onaj koji je govorio to.
    • Ono niko ne bi shvatio. N: Je l’ se plašite? Grijem se na struju, trošim struju pa normalno da se plašim.

    Gasiti ono bez čega se može, jedino je rješenje. Štednja je uveliko počela kažu građani.

    • Štedimo vazda, da ne štedimo ne bi ni živjeli. Treba štedjeti struju.
    • Štedim koliko god mogu, penzioneri dašta nego štedjeti mili brate.
    • Štedim, trudim se, idem rano leći.
    • Uvijek sam normalno i srazmjerno koristila tako i sada.

    Blok tarifa, tako građani zovu nove obračune. Iz Regulatorne komisije za energetiki Srpske pokušavali pojasniti kako će se struja obračunavati.

    “Nije moguće reći koliko je prosječno povećanje cijene električne energije za građane”, kaže Aleksandar Jegdić, sekretar Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

    “Tako da ni mrežarina prosječna cijena nije ista”, kaže Nada Ćeranić, šef sektora za tarife i tržišta u RERS-u.

    Regulator je više puta slao i tabelarne prikaze novih obračuna. Dobri matematičari su uspjeli sabrati oni nešto lošiji sačekaće da stigne račun.

    Kraj ove neizvjesnosti je za mjesec dana kada dođu januarski računi ali onda slijedi nova neizvijesnost. Svi se pitaj šta će biti sa računima za ljetnje mjesece.

    Donesena je odluka da će se struja obračunavati jednako tokom cijele godine pa se može zaključiti da će se poskupljenje osjetiti tek na ljetnjim računima. Iz Regulatora su kazali i da će cijena biti jeftinija noću i u danima vikenda. Iz Elektroprivrede odakle je i stigao zahtjev za pokretanje tarifnog postupka još se nisu oglašavali.

  • Sve gori položaj Srba u FBiH

    Položaj Srba u Federaciji BiH /FBiH/ u 2022. godini dodatno je pogoršan, a njihovoj broj, prema procjenama, smanjen na samo 36.000 ili 1,64 odsto, ističe za Srnu predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović.

    “S obzirom na to da su brojčano većinski narodi Bošnjaci i Hrvati na listama svojih stranaka izabrali 19 delegata u Dom naroda iz reda Srba, autentični legitimni predstavnici srpskog naroda nemaju mogućnost da predlože potpredsjednika Federacije iz reda srpskog naroda”, naveo je Radanović.

    Činjenica je, ističe on, da su Bošnjaci i Hrvati izabrali sebi podobne Srbe u federalni Dom naroda.

    PODOBNI I NEPODOBNI SRBI

    On napominje da su “bošnjačke i hrvatske” stranke izabrale “svoje” Srbe u Dom naroda FBiH, a to su Smiljana Viteškić i Dragica Suša – SDA, Vedrana Vujović, Goran Bulajić i Žarko Vujović – Demokratski front, Slađan Ilić, Jelena Pekić, Igor Stojanović, LJubinka Atanasijević, Mladen Lonić, Vesna Saračić, Mladen Simić i Kristina Petrović – SDP BiH, Milomirka Melank – Naša stranka, Zora Dujmović, Miroslav Mitrović i Svetlana Kamenjaš – HDZ, Branka Cvijetić – Novi početak Goražde.

    “Odbor za zaštitu prava Srba u proteklom periodu izvršio je procjenu broja Srba u FBiH na dan 15. decembar. Kontaktirali smo sve srpske organizacije po kantonima, srpska udruženja po kantonima i opštinama, članove savjeta mjesnih zajednica srpske nacionalnosti i sveštenike Srpske pravoslavne crkve koji službuju u FBiH, i razultati su poražavajući”, naglašava Radanović.

    PREMA “POPISU” 56.550, A PREMA REALNOJ PROCJENI SVEGA 36.320 SRBA U FBiH

    On navodi da, prema izvršenim analizama i procjeni, na teritoriji FBiH živi 36.320 Srba, a da ih je prema “popisu u BiH iz 2013. godine” bilo 56.550.

    “Zbog nepostojanja mogućnosti da se zaposle, loše infrastrukture i generalno nepovoljnog odnosa vlasti, Srbi u FBiH su sa 2,5 odsto sada zastupljeni sa 1,64 odsto od ukupnog broja stanovnika Federacije, a prije rata bilo ih je 19,95 odsto”, precizira predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH.

    BROJNA KRIVIČNA DJELA PROTIV SRBA OBILJEŽILA 2022. GODINU

    Radanović ističe da su tokom 2022. godine izvršena brojna krivična djela iz mržnje protiv vjerskog i nacionalnog uvjerenja, kao i etničkog porijekla pravoslavnih Srba u FBiH.

    On podsjeća da je 23. marta oskrnavljeno pravoslavno groblje Crkvina u Brezičanima, opština Donji Vakuf, kada su porušeni spomenici i ograda.

    U Visokom, u selu Maurovići, 13. juna ubijena je Srpkinja povratnica Nada Radulović /65/, 10. jula oskrnavljeno je pravoslavno groblje Vihovići u zapadnom dijelu Mostara, gdje su na ulaznoj kapiji i zidu oko groblja bili ispisani ustaški simboli i upućene pogrdne poruke Srbima.

    Velika šteta počinjena je i 7. decembra na Sabornoj crkvi u Mostaru.

    “BiH je dobila kandidatski status u EU. Sramota je da zemlja koja ima kandidatski status i dalje ima cijela naselja bez struje. Srbi u naseljima oko Drvara, Petrovca, Grahova i Glamoča i danas 27 godina nakon rata nemaju struju”, naglašava Radanović.

    On podsjeća da su Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH potpisale FBiH koju je zastupao tadašnji predsjednik Krešimir Zubak i Republika Srpska koju je zastupao tadašnji potpredsjednik Nikola Koljević.

    Prema njegovim riječima, Aneks sedam propisuje da će strane obezbijediti da se izbjeglim i protjerenim omogući siguran povratak bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihovog etničkog porijekla vjeroispovjesti ili političkog uvjerenja.

    FEDERALNE VLASTI “ZABORAVILE” NA ANEKS SEDAM DEJTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

    “Ovaj aneks FBiH krši jer imamo svakodnevno kršenje prava Srba, prava koja su propisana u Katalogu prava iz dejtonskog Ustava BiH. U Aneksu sedam, član 21, stav dva propisano je da će strane i komisija za izbjeglice svakom licu koja zahtijeva naknadu umjesto povrata imovine, dodijeliti pravičnu naknadu. Pozivamo sve Srbe čije su kuće i pomoćni objekti srušeni da od Komisije za izbjeglice traže pravičnu naknadu”, naglašava Radanović.

    On tvrdi da u FBiH trenutno ima oko 220 naseljenih mjesta koja nemaju nijednog stanovnika, a prije 1992. godine su bili naseljeni isključivo Srbima.

    “Vlasti FBiH nisu pomogle srpskom narodu u obnovi putne infrastrukture u ovom entitetu. Putevi u naseljima gdje žive Srbi nisu na listama i planovima za asfaltiranje i rehabilitaciju. Najbolji dokaz je put Glamoč-Drvar koji ne žele asfaltirati ni kanton niti Federacija”, navodi Radanović.

    On smatra da su se u decembru 2022. godine desile i neke pozitivne stvari za sve ljude u BiH.

    “Smjernice u formiranju vlasti koje su potpisale SNSD, HDZ i stranke osmorke prvi put pokazuju da je moguće živjeti po ustavnim dejtonskim načelima. Sigurni smo da će u ovim načelima i po ovim principima biti bolje i Srbima u FBiH da se smanji broj incidenata nad pripadnicima srpskog naroda”, naveo je Radanović za Srnu

  • IRB razmatra da poveća nivo zaduženosti za stambeni kredit

    IRB razmatra da poveća nivo zaduženosti za stambeni kredit

    Investiciono razvojna banke Republike Srpske će zbog visokih cijena stanova razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM.

    Poručio je to vršilac dužnosti direktora IRB Dražen Vrhovac, nakon čega bi, dodaje, taj prijedlog trebalo da bude upućen Vladi Republike Srpske.

    – Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite – rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.

    On je rekao da je izvjesno da će biti pozitivan bilans kada je riječ o 2022. godini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. IRB je u 2020. i 2021. godini ostvario kumulativnu dobit iznad 17 miliona KM.

    – To je i jedna od najvećih dobiti na finansijskom tržištu u Republici Srpskoj i nastavljamo tim trendom. Kada je riječ o ukupnoj kumulativnoj dobiti fondova, od osnivanja IRB, ona iznosi više od 190 miliona KM – rekao je Vrhovac.

    Govoreći o požaru u kojem su u maju zahvaćene i prostorije IRB, Vrhovac navodi da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, ali i da u to vrijeme IRB nije prestao sa radom. Sanirana je nastala šteta, tako da u novu godinu zaposleni u IRB ulaze bez ovog problema. Nadležni u IRB odgovorno su se ponijeli tokom ovog događaja, kao i prije, jer su ispoštovane bile sve bezbjednosne procedure, naveo je Vrhovac.

    – Mi smo već nakon sedam dana imali prvi kreditni odbor baš iz razloga da naši korisnici ne osjete ovo što se desilo u zgradi IRB. Nijedan dan kašnjenja nismo imali ni prema privrednim subjektima niti prema korisnicima stambenih kredita. Nije se osjetilo ni na finansijskom tržištu naše odsustvo. Mi smo, uprkos svim preprekama koje smo imali, uspjeli da izvršimo sve zadatke i da premašimo plan, a i ovim je pokazano kako radi IRB – rekao je Vrhovac.

  • Niže cijene goriva nisu dovele do pojeftinjenja namirnica

    Niže cijene goriva nisu dovele do pojeftinjenja namirnica

    Nakon pada cijena goriva ispunjeni su svi uslovi da se isto dogodi i sa osnovnim prehrambenim namirnicama i robom koja se svakodonevno kupuju, smatraju borci za zaštitu potrošača.

    cijene namirnica
    FOTO: Agencije

    „Prate to kada ide poskupljenje nafte i naftnih derivata, automatski idu cijene i namirnica gore. Ali kada pada nafta, onda se cijene zadržavaju, i samo se čeka novo poskupljenje, da bi opet digli cijene. Ovdje očito niko ne razmišlja o zaštiti potrošača“, poručuje Nedeljka Ilijić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Oaza”, Trebinje.

    Ipak, ekonomisti poručuju da kod nas više nijedno ekonomsko pravilo ne vrijedi kada je u pitanju regulacija cijena putem tržišta.

    „Nema mogućnosti da mehanizmi slobodnog tržišta definišu cijenu. Kada uzmemo našu situaciju, mi smo uvozno orijentisana privreda i uvozimo i inflaciju i visinu cijena diktira ta uvozna komponenta. Ono što sami proizvodimo, tu možemo na neki način da utičemo, ali samo jake ekonomije kroz metodologije subvencije i podsticaje mogu da utiču na cijene esencijalnih roba i da drže cijene na određenom nivou“, kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja.

    Pad cijena goriva trebalo je da snizi i cijene struje. Da u RS ništa nije kako treba, pokazuje ono suprotno što se dogodilo, a to je poskupljenje struje uprkos pojeftinjenju nafte.

    „Za nas je bitno da nam pada cijena nafte, jer onda su očekivanja da će pasti cijena električne energije i svih ostalih inputa. I kada se sva pojeftinjenja saberu da dođe do smanjenja cijena i svih ostalih namirnica“ poručuje Saša Trivić iz Unije poslodavaca RS.

    Očigledno po ugledu na vlast u Republici Srpskoj ponašaju se i vlasnici trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi, s obzirom na to da su u više navrata dizali cijene namirnica, bez obzira na stanje na tržištu nafte, i to, kako je Inspektorat RS utvrdio, nezakonito.

    Na adrese benzinskih pumpi i tržnih centara do sada je pristiglo čak 3, 2 miliona maraka kazni zbog formiranja viših cijena od dozvoljenih.