Kategorija: Društvo

Mlinari iz Republike Srpske najavili su poskupljenje brašna do kraja godine, što bi se lančanom reakcijom moglo dogoditi i u Federaciji BiH. Iako pekari još nisu donijeli odluku o povećanju cijena svojih proizvoda, s poskupljenjem brašna realno je očekivati i korekcije vrijednosti hljeba i peciva.

Udruženje mlinara Republike Srpske do kraja ove godine najavilo je poskupljenje brašna, naglasivši da je osnovni razlog povećanje cijena goriva. Kako navode, vreća brašna bi do konca 2022. trebala biti skuplja za tri do četiri konvertibilne marke.

S druge strane, iz pekara kažu da je trenutna cijena njihovih proizvoda stabilna, međutim, navode da je ona formirana upravo na osnovu cijena brašna i pšenice koje dobijaju za proizvodnju hljeba i peciva.

Inače, domaća pšenica proteklog ljeta je prodana po veoma niskim cjenama, a ratari navode da ostatak koji je neotkupljen mlinari ne žele kupiti.

Ove godine ta vrsta žitarice će biti zasijana na manje površina, a zbog ograničenosti primjene mineralnih đubriva shodno visokoj cijeni, za očekivati je manji prinos te nastanak dodatnih problema u idućoj godini.

Pšenica skuplja i do 30 posto

Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, a tamo je za očekivati da će cijene pšenice biti veće i do 30 posto.

“Mi smo u ovoj godini imali smanjeni prinos pšenice, međutim, refleksije teškog ljeta odrazit će se negativno na jesenju sjetvu. Prošle godine u jesenjoj sjetvi pod pšenicom smo imali između 18 i 20 hiljada hektara, međutim, sada će ljudi zasijati malo više ječma i nekih drugih kultura koje su sigurnije. Ljudi kao nikad dosad obradive površine daju u zakup i odustaju od sjetve tako da još uvijek decidno ne možemo reći šta nam slijedi u nadolazećim mjesecima”, kazao je za Klix.ba u jesenjoj sjetvi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.

Iako mlinari zvaničnu odluku nisu donijeli, poskupljenje brašna u Republici Srpskoj lančano će se odraziti i na Federaciju Bosne i Hercegovine, povećanjem cijena i u tom entitetu. Ovo navode iz Privredne komore Tuzlanskog kantona.

“U narednom periodu svakako će kontinuirano rasti cijene prehrambenih proizvoda, posebno onih osnovnih životnih namirnica, među kojima je i brašno. Kontinurani rast cijena brašna će doći više zbog toga što se pšenica ne nalazi u robnim rezervama unutar BiH. Ona se nalazi u zemljama u okruženju, odnosno Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj i naravno da će one pokušati iz BiH izvući što više novca za tu žitaricu”, kaže za Klix.ba Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore u Tuzli.

Spas je u robnim rezervama

Povećanje potrošnje brašna, kao što je to slučaj BiH, prema Selimovićevim riječima, jedan je od indikatora siromaštva.

“Stanovništvo koje više jede hljeb i peciva sve je siromašnje jer nema sredstava i novca da kupi vrednije poljoprivredne, odnosno prehrambene proizvode”, potcrtava Selimović.

On smatra da je prijeko potrebno povesti računa, odnosno osnovati robne rezerve, kako na državnom i entitetskom, tako i na kantonalnim nivoima.

“Time se mora zaštititi stanovništvo od drastičnog, odnosno tihog rasta cijena koje se svakodnevno dešava malim pomacima. Žalosno je da stanovništvo, po principu takozvane ‘kuhane žabe’ sve prihvata, odnosno opravdava to da je u posljednjem periodu došlo do 30-postitnog povećanja cijena svih prehrambenih proizvoda”, naglašava Selimović.

Ratari su mišljenja i da je ključ rješenja u zakonskim odredbama koje će ograničiti mlinare u kontekstu povećanja cijena. No, da li će i kakve korake nadležni poduzeti za sada je nepoznanica.

Vrijedi kazati da su u velikom problemu i farmeri, koji su ranije upozorili na moguću nestašicu mlijeka u Bosni i Hercegovini. Kako smo ranije objavili, enormno poskupljenje repromaterijala i goriva dovode u pitanje jesenju sjetvu u našoj zemlji.

Poljoprivrednici su u velikom riziku, a farmeri jedva da će za stoku imati hrane do marta iduće godine. Zbog toga je, upozoravaju, upitna proizvodnja mlijeka i opstanak stočnog fonda.

Uvidom u registar nekretnina u Banjaluci je u septembru prodato samo 19 stanova, dok je prošle godine u istom periodu taj broj iznosio 140, a ovogodišnji podaci su najmanji u posljednjih pet godina, pa i više.

Naime, ovi podaci pokazuju da je prodaja veoma opala u odnosu na lani, ali trend pada potvrđuje činjenica da se od januara stanovi sve manje kupuju.

Tako je u avgustu prodato 47 stanova, dok je prošle godine taj broj iznosio 132, a u julu prošle godine prodato je 113, a ove svega 68.

Da je prodaja stanova u gradu na Vrbasu u znatnom padu, za “Nezavisne novine” potvrdio je i Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” iz Banjaluke.

– Generalno gledano došlo je do pada prodaje određenih nekretnina, prije svega stanova u izgradnji – rekao je Milanović.

Kako je dodao, za pad prodaje ima više razloga, prenosi N1.

– Imamo inflaciju, odnosno poskupljenje svega, a samim tim je kreditna sposobnost građana za one koji nekretnine kupuju preko kredita dosta manja – rekao je Milanović, dodajući da građani nemaju mogućnost da se upuste u kredite.

– Još jedan od razloga je taj što su banke pooštrile svoje kriterijume i podigle kamatne stope, te se samim tim smanjila mogućnost za kreditno zaduživanje – rekao je Milanović.

Prema njegovim riječima, postoje i građani koji nekretnine kupuju gotovinski.

– Imamo i one koji svoje nekretnine kupuju gotovinski, takođe mislim da za to postoji nekoliko razloga. Prvi od njih je taj što im inflacija pravi problem prilikom čuvanja novca, odnosno njima inflacija ne ide u prilog, te se zbog toga odlučuju na gotovinsku kupovinu – rekao je Milanović.

Kako je rekao, početkom godine došlo je do poskupljenja građevinskog materijala, što je dovelo do značajnog rasta cijena stanova.

– Trend poskupljenja je bio od januara do maja, od tada nije bilo ni poskupljenja ali ni pada cijena – rekao je Milanović.

Kako je dodao, prosjek prodaje je najbolje gledati na godišnjem ili polugodišnjem nivou.

– Potražnja je opala, ali je ponuda dosta veća nego prije, vidimo da su u svim dijelovima grada aktivna gradilišta – rekao je Milanović, dodajući da je pojeftinjenje kao i stabilizacija prodaje moguća sredinom sljedeće godine.

Notarka Slada Ivelić za “Nezavisne novine” kazala je da je i te kako evidentan pad kupovine stanova.

– Kada je riječ o prodaji stanova primjetan je pad u kupovini, trenutno se mnogo više kupuje zemljište i to u prigradskim naseljima – rekla je Ivelićeva.

Prema njenim riječima, cijena zamljišta u okolini grada je mnogo niža.

– Građani se odlučuju za zemljište u okolini grada bilo da je građevinsko ili poljoprivredno. Cijena izvan grada je znatno niža, a najzastupljenija mjesta su Priječani, Barlovci, Slatina, ali tu su i ostala naselja – rekla je Ivelićeva.

Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u proteklih devet mjeseci veća je za 3,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku Srpske.

Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Srpskoj u septembru bila je manja za 1,6 odsto nego u istom mjesecu lani.

Desezonirana industrijska proizvodnja u Srpskoj u septembru manja je za tri odsto u odnosu na avgust.

Broj zaposlenih u industriji Srpske u proteklih devet mjeseci veći je za jedan odsto nego u istom periodu prošle godine.

Broj zaposlenih u septembru veći je za 0,1 odsto nego u istom mjesecu lani.

U pogledu ekonomskih kriterijuma za dobijanje kandidature BiH nije napredovala nego je nazadovala, navedeno je u najnovijem kvartalnom izvještaju Evropske komisije o ekonomskom napretku zemalja zapadnog Balkana i Turske.

Kako je istaknuto, iako je Evropska komisija preporučila Savjetu da dodijeli kandidatski status za BiH, uslov su da zemlja ispuni čitav niz reformi koje se odnose na jačanje demokratije, funkcionalnost državnih institucija i vladavinu prava.

“Ali kada je riječ o ispunjavanju ekonomskih kriterijuma EU, BiH je otklizala unazad i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Ova procjena se reflektuje kroz političku pat poziciju, koja je trajala tokom čitave godine, što je dovelo do blokada institucija na državnom nivou i nedostatka sprovođenja reformi”, naglašeno je u ovom izvještaju.

Dodali su da BiH nije napravila nikakav napredak kada se radi o kapacitetima zemlje da izdrži pritisak konkurencije i tržišne uslove unutar EU, te je naglašeno da je zemlja u ranoj fazi ovih reformi.

“Ekonomski pokazatelji ukazuju na usporavanje ekonomskih aktivnosti od juna naovamo. Iako je u drugom kvartalu industrijska proizvodnja bila 4,4 odsto viša nego prethodne godine, ovaj indikator je pao za 1,2 odsto u julu i podigao se za samo 1,6 odsto u avgustu”, dodali su oni.

Iako su plate u proteklom periodu rasle, naglašeno je da je, kada se uzme u obzir inflacija, došlo do zaustavljanja realnog rasta plata u BiH.

Ipak, kako je naglašeno, došlo je do određenog rasta zaposlenosti, jer je u odnosu na isti period lani zabilježen rast od 2,8 odsto.

“I dalje je najviše radnih mjesta otvarano u sektoru trgovine, kao i proizvodnje. U julu je broj zaposlenih bio za 2,1 odsto veći, što znači registrovano je više od 17.400 novozaposlenih”, istakli su.

Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, kaže da je saglasan s procjenom Evropske komisije da je došlo do ekonomskog nazadovanja.

“Međutim, njihov fokus nikada nije na ekonomiji nego nekim drugim temama, pa ekonomija vjerovatno nije ključni faktor nazadovanja. U svakom slučaju, iako s jedne strane smatram da nismo ispunili ekonomske kriterije niti smo napredovali u tom pogledu, ne mogu više nikada reći da nismo zaslužili kandidatski status i napredak prema pristupanju nakon što je Evropska komisija sama potpuno obesmislila proces pristupanja i vlastite kriterije potpuno ignorirala kada je dodijelila kandidatski status državama koje ga ničim nisu zaslužile nego su u mnogim stvarima iza BiH”, smatra Gavran.

On ističe da domaće vlasti nisu zaslužile da dobiju bilo šta, ali da je teško odgovoriti na pitanje da li je BiH zaslužila kandidatski status, nakon što su ga dobile zemlje koje kao ni BiH nisu sprovele reforme.

“Drugi primjer ogromnog jaza između suštine i forme je da je recimo najveći razlog nazadovanja Srbije prema Evropskoj komisiji njihovo neuvođenje sankcija Rusiji, a s druge strane se smatra da je BiH u tom pogledu usklađena s EU iako svi znamo da nismo uveli sankcije u praksi već se samo formalno neko negdje izjašnjavao i riječima saglasio bez implementacije. Jesmo zaostali, jesu vlasti propustile ponovo cijeli mandat da nas približe EU, ali jeste i EU potpuno izgubila kredibilitet kad je proces pristupanja u pitanju”, smatra on.