VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • U prihvatnim centrima oko 1.750 migranata

    U prihvatnim centrima oko 1.750 migranata

    Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić izjavio je Srni da je u prihvatnim centrima u BiH trenutno oko 1.750 migranata, dok ih je u januaru 2021. godine, kada je bio vrhunac migrantske krize u BiH, samo u prihvatnom centru Blažuj bilo smješteno više od 3.500.

    On je istakao da je situacija u BiH o pitanju priliva migranata trenutno stabilna, naročito u poređenju sa onom u januaru 2021. godine.

    “Trenutni broj migranata u prihvatnim centrima u svim smještajnim kapacitetima je oko 1.750 i dodatnih 300 izvan prihvatnih centara u BiH”, naveo je Ujić.

    On podsjeća da su u BiH u funkciji četiri privremena centra za prihvat i smještaj migranata kapaciteta oko 5.000 mjesta, što je u ovom trenutku više nego dovoljno za broj migranata koji se nalazi u BiH.

    Ujić podsjeća da je Savjet ministara u decembru prošle godine usvojio Strategiju u oblasti migracija i azila za period 2021-2025. godine i dodaje da je Služba za poslove sa strancima aktivno učestvovala u izradi Strategije koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.

    “Ovom strategijom definisano je sedam strateških ciljeva, među kojima su: unapređenje sistema sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, povećanje efikasnosti kontrole granice, efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na teritoriji BiH, unapređenje sistema azila, efikasnija borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, podrška zakonitim migracijama i integracija stranaca koji zakonito borave u BiH, te jačanje mehanizama koordinacije u upravljanju migracijama i azilom”, precizirao je Ujić.

    Prema njegovim riječima, nakon što budu napravljene određene korekcije, trebalo bi da bude usvojen i akcioni plan za period 2021-2025. godina u vezi sa sprovođenjem Strategije u oblasti migracija i azila.

    “Očekujem da će se donošenjem strateških dokumenata obezbijediti razvoj kvalitetnog sistema migracija i azila u BiH u skladu sa standardima EU, te omogućiti aktivno učešće u ovim oblastima na regionalnom nivou”, rekao je Ujić.

    On je potvrdio da je u prošloj godini zabilježen značajan priliv migranata u BiH i da je predmet rada Službe za poslove sa strancima bilo više od 27.000 migranata.

    Prema njegovim riječima, pritisak je naročito bio izražen u septembru i oktobru prošle godine kada je priliv bio i do 200 migranata dnevno.

    Ujić kaže da se sa lošijim vremenskim uslovima smanjuje broj pokušaja ulaska migranata u BiH.

    “Karakteristično je da se u 2022. godini struktura migranata promijenila jer smo u ranijem periodu imali dominantno državljane Pakistana, Avganistana, Iraka, a u posljednjem periodu sve ih je više iz zemalje subsaharske regije tako da je povećan broj državljana Burundija, Kameruna, Gambije”, naveo je Ujić.

    Prema njegovim riječima, značajan udio u tom broju zauzimaju i državljani Indije, Bangladeša, Nepala. U najvećoj mjeri zastupljena je kategorija ekonomskih migranata iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim dešavanjima.

    “BiH je tranzitna zemlja koju migranti koriste za prelazak u zemlje EU i zbog toga migrantsku situaciju Služba za poslove sa strancima posmatra sa dva aspekta – bezbjednosnog i humanitarnog. Pitanje humanitarnog zbrinjavanja migranata je veoma složeno zbog nedostatka budžetskih sredstava i u znatnoj mjeri BiH se oslanja na fondove EU. Karakteristično je da je najznačajnija pomoć koju prima BiH usmjerena direkno ka migrantima, dok je jačanje kapaciteta institucija BiH zastupljeno u nedovoljnoj mjeri”, naglasio je Ujić.

    Zato u humanitarnom dijelu, istakao je on, značajnu ulogu imaju međunarodne organizacije koje pružaju podršku Službi tako da su svi migranti koji dođu u BiH adekvatno humanitarno zbrinuti.

    S druge strane, dodao je on, Služba za poslove sa strancima, vodeći računa o bezbjednosti BiH i njenih građana, svakog migranta registruje, uzima mu biometrijske podatke, te se s njima obavljaju intervjui, nastojeći da se dođe do saznanja o rutama kretanja, potencijalnim mrežama krijumčara i prikupljaju se dokazi koji će se koristiti u postupku readmisije.

    Ujić je rekao da se prikupljeni podaci razmjenjuju sa ostalim bezbjednosnim agencijama u BiH radi dalje provjere u njihovim bazama podataka i otkrivanja potencijalnih bezbjednosnih prijetnji, čime se daje značajan doprinos zaštiti bezbjednosnog sistema BiH.

    On je naveo da su biometrijski podaci ključni u bezbjednosnom aspektu migracija, te da je na osnovu razmjene podataka i izvršenih provjera identifikovano više lica koja čine bezbjednosnu prijetnju u BiH.

    Odgovarajući na pitanje da li je i u kojoj mjeri specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini uticala na migracije u regionu, posebno u BiH, on je rekao da državljani Rusije i Ukrajine u BiH mogu boraviti po pravu bezviznog boravka, te da u proteklom periodu nije zabilježen značajan broj lica iz ovih zemalja.

    Ujić je dodao da je u martu prošle godine zabilježen dolazak određenog broja državljana Ukrajine, ali da taj broj nije bio značajan. Većina njih već se vratila u matičnu zemlju ili je nastavila put prema zemljama EU koje su im obezbijedile bolje humanitarne uslove i pristup tržištu rada.

    “Poslednjih dana primijećen je ulazak određenog broja državljana Ruske Federacije, međutim to je još na nivou standardnih brojki”, naveo je Ujić.

    On je rekao da BiH još nije potpisala sporazum sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu /FRONTEKS/ koji bi omogućio značajniju saradnju u oblastu uprvaljanja migracijama.

    “Ono što mogu istaći jeste da je Služba za poslove sa strancima u prethodnom periodu ostvarila saradnju sa FRONTEKS-om koji nam je pomogao u vidu specijalizovane opreme i jačanja ljudskih kapaciteta kroz brojne obuke koje su pripadnici Službe za poslove sa strancima pohađali u organizaciji ove evropske agencije”, naveo je Ujić.

    On je izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima Službe za poslove sa strancima, posebno zbog toga što je Služba i pored ograničenih materijalnih resursa, nedostatka ljudskih kapaciteta i budžetskih sredstava, stavila migrantsku krizu pod kontrolu.

    “Mi smo od 2017. godine pod pritiskom povećanog priliva migranata sa istim ljudskim i materijalnim kapacitetima. Upućujemo naše inspektore iz svih terenskih centara u mjesta koja su pod povećanim pritiskom migracija, bez mogućnosti da ostvare naknade za svoj dodatni angažman”, kaže Ujić.

    Prema njegovim riječima, Služba za poslove sa strancima proteklih godina imala je veliki odliv kadrova koji su je napustili zbog odlaska u penziju, na druga radna mjesta ili u inostranstvo.

    “Neophodno nam je zanavljanje tih pozicija, za šta čekamo odobrenje Savjeta ministara. To nam je prioritet u narednom periodu, naročito jer je intencija da Služba u potpunosti preuzme upravljanje privremenim prihvatnim centrima u čemu nam sada pomažu međunarodne organizacije”, naglasio je Ujić.

    On smatra da će migracije na zapadnobalkanskoj ruti biti nastavljene i narednih godina, naročito sada kada je Hrvatska ušla u Šengensku zonu.

    Prema njegovim riječima, fokus u narednom periodu biće na dobrovoljnom, ali i prisilnom povratku migranata u njihove zemlje porijekla.

    “Jedina smo zemlja na Balkanu koja uspješno realizuje vraćanje migranata u zemlju porijekla. Imamo u planu da organizujemo čarter letove kako bismo u matične zemlje vratili sva lica koja nemaju dobre namjere i ugrožavaju bezbjednost BiH. Za navedeno Služba ima obučene službenike eskorta i pratnje, a ono što je ključno jesu finansije, jer svako prisilno udaljenje iziskuje i znatna finansijska sredstva”, naglasio je Ujić.

    Upitan da li će se ponovo kandidovati za funkciju direktora Službe za poslove sa strancima, s obzirom na to da mu ističe mandat, on je rekao da je u toku konkursna procedura za izbor direktora Službe, koju provodi Ministarstvo bezbjednosti, da je i on jedan od kandidata, a da konačnu odluku o imenovanju donosi Savjet ministara

  • Šeranić ocijenio: Stabilna finansijska situacija u zdravstvenom sektoru

    Šeranić ocijenio: Stabilna finansijska situacija u zdravstvenom sektoru

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je u zdravstvenom sistemu ostvarna stabilna finansijska situacija.
    Naglasio je da je smanjen i dug u zdravstvenom sektoru Srpske.

    “Uspjeli smo 19 domova zdravlja prebaciti u trezorski način poslovanja, kao i tri republičke ustanove. To je dobar model”, rekao je Šeranić u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Pohvalio je rad Fonda zdravstvenog osiguranja.

    “Standardizovali smo zdravstvene ustanove. FZO je uveo oko 100 novih lijekova i nove procedure”, izjavio je Šeranić.

    Istakao da se će infrastrukturni projetki biti završeni.

    “Nastavili smo infrastrukturne projekte, napreduje i bolnica u Doboju. Imamo i nove planove za Foču i Zvornik”, dodao je Šeranić.

  • Dodik darovao zlatnikom 32 bebe rođene 9. januara

    Dodik darovao zlatnikom 32 bebe rođene 9. januara

    Povodom obilježavanja Dana Republike, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik darovao je zlatnikom 32 bebe rođene 9. januara, istakavši da je dolazak najmlađih stanovnika na svijet na dan rođenja Republike najljepša poruka i simbol budućnosti Srpske koju predstavljaju djeca.

    Predsjednik Dodik uputio je i iskrene čestitke srećnim roditeljima, poručivši da je s radošću primio ove lijepe vijesti, uz želju da zajedno svjedočimo sve većem broju rođene djece u Srpskoj, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    “Od srca čestitam ponosnim roditeljima koji su dobili nove članove svoje porodice, a mi naše nove stanovnike. Želim im da odrastaju bezbrižno, u blagostanju i porodičnoj sreći, da izrastu u dobre ljude i da ih prati sreća kroz cijeli život”, istakao je Dodik.

    On je naveo da su djeca najveći ponos i da ga kao predsjednika Republike posebno raduje da upravo 9. januara Srpska ima 32 novorođene bebe, te da ima priliku da ih daruje.

    On je ocijenio da od dana rođenja naša djeca treba da osjete radost ovog velikog dana i da znaju da je njihova Republika puna ljubavi za njih.

    “S velikom radošću ovu lijepu praksu nastaviću i u narednom periodu”, najavio je predsjednik Republike.

    Na inicijativu predsjednika Republike Milorada Dodika, Srpska je uvela praksu dodjele zlatnika bebama rođenim 9. januara.

    U bolnicama širom Srpske 9. januar ove godine rođeno je 17 djevojčica i 15 dječaka.

    U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske rođeno je devet beba, u bolnici “Sveti Vračevi” u Bijeljini sedam, bolnici Gradiška jedna, Univerzitetskoj bolnici Foča dvije bebe, te u bolnicama “Srbija” u Istočnom Sarajevu tri, “Sveti apostol Luka” u Doboju sedam i u Zvorniku tri bebe.

  • Bez posla u Srpskoj ostalo 19.000 ljudi

    Bez posla u Srpskoj ostalo 19.000 ljudi

    Za 11 mjeseci prošle godine bez posla je ostalo 19.070 građana, koji su se prijavili na Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.

    Unajvećem broju slučajeva, čak trećini ljudi koji su se prijavili na Biro istekao je ugovor o radu na određeno vrijeme. 

    Kako su iz Zavoda za zapošljavanje precizirali za Srpskainfo, rad na određeno vrijeme prestao je za 6.552 ljudi. Bez posla je po osnovu sporazumnog raskida ostalo 3.830 osoba, kao tehnološki višak proglašeno je 3.614 građana, na osnovu izjave radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa 2.689 ljudi, privatnom djelatnošću prestalo je da se bavi 1.085 ljudi, prestanak rada kod poslodavca 925, zbog stečaja 82 ljudi, te iz ostalih razloga za 293 osobe.

    Na evidenciju nezaposlenih, zaključno sa 30. novembrom prošle godine, prijavljeno je ukupno 64.968 nezaposlenih građana. To je za 5.508 ili 7,8 odsto manje u odnosu na 2021. godinu, kada je bilo evidentirano 70.476 osoba.

    Unajvećem broju slučajeva, čak trećini ljudi koji su se prijavili na Biro istekao je ugovor o radu na određeno vrijeme.

    Kako su iz Zavoda za zapošljavanje precizirali za Srpskainfo, rad na određeno vrijeme prestao je za 6.552 ljudi. Bez posla je po osnovu sporazumnog raskida ostalo 3.830 osoba, kao tehnološki višak proglašeno je 3.614 građana, na osnovu izjave radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa 2.689 ljudi, privatnom djelatnošću prestalo je da se bavi 1.085 ljudi, prestanak rada kod poslodavca 925, zbog stečaja 82 ljudi, te iz ostalih razloga za 293 osobe.

    Na evidenciju nezaposlenih, zaključno sa 30. novembrom prošle godine, prijavljeno je ukupno 64.968 nezaposlenih građana. To je za 5.508 ili 7,8 odsto manje u odnosu na 2021. godinu, kada je bilo evidentirano 70.476 osoba.

    PROČITAJTE JOŠ
    Ekonomisti i fizioterapeuti najtraženiji: Sa Biroa zaposleno skoro 28.000 građana
    Nije više traženo: Žena sa ovim zanimanjem na Birou duže od decenije

    Direktor Zavoda, Miroslav Vujičić, istakao je da je ZZZ na početku 2022. godine, zbog epidemija virusa korona, imao znatno veći broj prijavljenih na evidenciji nego zaposlenih.

    – Prvi put se desilo da smo imali veći broj prijavljenih lica na evidenciju nego što je zaposleno, odnosno brisano sa evidencije – rekao je Vujičić za Srnu i dodao da je, kako se tržište rada polako oporavljalo, došlo do stabilizacije.

    S druge strane, kada je u pitanju zapošljavanje osoba sa Biroa, za 11 mjeseci u 2022. godini posao je pronašlo ukupno 27.732 građana.

    Analizirajući broj zaposlenih prema stepenu stručne spreme, SSS i VSS, poslodavci su najveći interes iskazali za zapošljavanjem: ekonomskih tehničara, fizioterapeutskih tehničara, medicinskih sestara tehničara, tehničara za drumski saobraćaj, poljoprivrednih tehničara, trgovaca, diplomiranih ekonomista, diplomiranih pravnika, profesora matematike, vaspitača u predškolskim ustanovama, inženjera informacionih tehnologija.

  • Kamere natjerale vozače da auta registruju na vrijeme

    Kamere natjerale vozače da auta registruju na vrijeme

    Vozači automobila na ulicama Srpske su prošle godine postupali savjesno i svoja vozila registrovali na vrijeme, a prema riječima stručnjaka, razlog leži u preventivnom djelovanju postavljanja kamera.

    Da su građani manje vozili neregistrovana vozila, potvrđuju i podaci Ministarstva unutrašanjih poslova, prema kojima je za 11 mjeseci 2022. godine na području Republike Srpske sankcionisano 19.478 vozača zbog isteka potvrde o registraciji do 30 dana, dok je zbog isteka potvrde o registraciji preko 30 dana sankcionisano 3.766 vozača.

    Naime, kada je riječ u 2021. godini, tada su sankcionisana 21.502 vozača zbog isteka potvrde o registraciji do 30 dana, a zbog isteka potvrde o registraciji preko 30 dana sankcionisano je 6.465 vozača.

    Ovi podaci pokazaju da je manji broj sankcionsanih vozača, odnosno da je više savjesnih vozača nego što je to bilo prethodnih godina.

    Milija Radović, zamjenik predsjednika Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da su za manji broj prekršaja u ovoj godini zaslužne kamere koje vrše identifikaciju registarske oznake, odnosno koje odmah provjeravaju da li je vozilo registrovano.

    “Ugradnjom kamera u većem broju lokalnih zajednica u Srpskoj mnogi vozači koji nisu na vrijeme produžili registraciju vozila, odnosno vozili su po isteku registracije došli su u situaciju da ih kamere automatski registruju”, rekao je Radović.

    Prema njegovim riječima, skoro sve lokalne zajednice u Srpskoj imaju ovakve kamere, što znači da ne možete ni ući ni izaći iz grada da se ne izvrši provjera registracije.

    “Dobro je to što je smanjen broj neregistrovanih vozila, jer svako takvo vozilo je problem u saobraćaju, jer u slučaju saobraćajne nezgode se ne može naplatiti šteta. Naravno, onaj ko je spreman da vozi neregistrovano vozilo, spreman je i na druge rizike”, rekao je Radović.

    Kako kaže, Bosna i Hercegovina je imala problem sa visokim brojem neregistrovanih vozila.

    “Uvođenjem ovakvih kamera situacija u Srpskoj se poboljšava, te se nadam da će se ovakav trend nastaviti i ove godine”, rekao je Radović.

    Kada je riječ o kaznama, iz MUP-a navode da je za prekršaj isteka potvrde o registraciji do 30 dana za fizička lica propisana novčana kazna u iznosu od 100 do 300 KM i dva kaznena boda, dok je za prekršaj isteka potvrde o registraciji preko 30 dana za fizička lica propisana novčana kazna u iznosu od 400 do 1.000 KM, zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci i dva kaznena boda.

    “Za preduzeće ili drugo pravno lice propisana je novčana kazna u iznosu od 500 do 5.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost novčana kazna u iznosu od 100 do 300 KM”, navode iz MUP-a.

  • BiH žitarice čuva za sebe

    BiH žitarice čuva za sebe

    Izvoz žitarica iz Bosne i Hercegovine u toku prošle godine je iznosio oko 20 miliona kilograma, što je duplo manje u odnosu na 2021. kada je izvoz iznosio oko 48 miliona kilograma.

    Kako su za “Nezavisne novine” naveli iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u toku prošle godine izvezeno je 20.599.339 kilograma žitarica, u vrijednosti od 16.676.356 KM.

    “U toku 2021. godine izvezeno je 48.794.765 miliona kilograma žitarica, u vrijednosti od 24.038.020 KM”, navode iz UIO.

    Kada je riječ o zemljama u kojima je bilo najviše izvoza u toku prošle godine, to su Hrvatska, Italija, Australija.

    “U Hrvatsku je izvezeno 12.185.830 kilograma, a vrijednost je iznosila 9.524.841 KM, u Italiju je izvezeno 4.244.350 kilograma, u iznosu od 3.183.183 KM”, navode iz UIO, dodajući da je u Australiju izvezeno oko dva miliona kilograma žitarica.

    Kada je riječ o uvozu, on je u toku 2022. godine iznosio 442.600.371 miliona kilograma žitarica u vrijednosti od 221.908.046 miliona KM.

    “Najviše uvoza u Bosnu i Hercegovinu je bilo iz Srbije, Mađarske, Hrvatske, Italije. Iz Srbije je uvezeno oko 200 miliona kilograma žitarica, u vrijednosti od oko 98 miliona”, navode iz UIO.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je za manji izvoz iz Bosne i Hercegovine glavni uzročnik suša, koja je prethodne godine ostavila svoj danak.

    “Žitarice čuvamo za sebe, ali imamo i sušnu godinu iza nas, koja je desetkovala prinos, te samim tim nismo imali šta da izvozimo”, kazao je Marinković.

    Prema njegovim riječima, sigurno je da su poljoprivrednici dobar dio žitarica koje su proizveli ostavili za vlastite potrebe.

    “Definitivno je suša učinila svoje i to je vidljivo na izvozu”, zaključuje Marinković.

    Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, rekao je za “Nezavisne novine” da za mani izvoz postoje tri ključna razloga.

    “Prvi razlog je svakako sušna godina koja je ostavila posljedice na proizvodnju u čitavoj Bosni i Hercegovini, dok je drugi razlog neizvjesnost snabdijevanja na međunarodnom tržištu žitarica”, rekao je Gligorić.

    Kako je dodao, neizvjesnost u nabavci iz inostranstva ima značajnu ulogu u izvozu žitarica.

    Kao još jedan od uzroka za manji izvoz Gligorić navodi i to da, kada rastu cijene žitarica, poljoprivrednici koji imaju svoju proizvodnju za izvoz ostavljaju, odnosno čekaju bolju cijenu i odlažu prodaju.

  • Milorad Dodik istakao da je Republika Srpska nastala u miru

    Milorad Dodik istakao da je Republika Srpska nastala u miru

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Republika Srpska formirana u miru i da je odluka naroda da se obilježava Dan Republike važnija od politički motivisane odluke bilo kojeg suda.

    Dodik je istakao da je to što je Republika Srpska formirana u miru najbitnije za obilježje bilo koje države.

    – Tada nije bilo ratovanja ni pucanjave u BiH i to je stvar koja mnogima u BiH smeta – izjavio je Dodik danas novinarima u Banjaluci, nakon polaganja vijenca povodom obilježavanja 9. januara, Dana Republike.

    On je rekao da se plebisticarna odluka da se obilježava Dan Republike Srpske, uprkos sramnoj odluci Ustavnog suda BiH, na ovaj način poštuje, ističući da je odluka naroda važnija od odluke bilo kojeg suda koja je politički motivisana.

    – Apsolutno nema primjera na svijetu da je nekom narodu njegov praznik postojanja određivao neki ustavni sud. To je uvijek određivala istorija i narod i najvažniji događaj za koji narod to misli – istakao je Dodik.

    Dodik je poručio da je Republika Srpska danas stabilna, sigurna i bezbjedna, usmjerena ka svom razvoju, da ima svoj put i zna šta želi.

    – Republika Srpska u ovih 31 godinu iza sebe ostavlja tešku borbu kroz rat, poslijeratnu političku borbu i nasilja međunarodne zajednice – istakao je predsjednik Republike Srpske.

    Dodik je rekao da Republika Srpska obilježava 9. januar nizom svečanosti, polaganjem vijenaca i svijeća, dodjelom odlikovanja, svečanom akademijom i svečanim prijemom.

    On je dodao da će sutra Dan Republike Srpske biti proslavljen u Banjaluci svečanom liturgijom na dan Svetog arhiđakona Stefana, kada je formirana Republika Srpska, nakon čega će biti položeni vijenci na vojničkom groblju na Sokocu, a potom i održan svečani defile u Istočnom Sarajevu.

    Komentarišući ranije najavljene proteste demobilisanih pripadnika takozvane Armije BiH između Istočnog Sarajeva i Sarajeva, Dodik je rekao da je to Federacija BiH, njihova teritorija i pravo.

    – U Republici Srpskoj u Istočnom Sarajevu biće svečani defile, biće očuvan mir, a svako ko bude kršio javni red i mir biće sankcionisan kako je predviđeno zakonom – naglasio je Dodik.

  • Cvijanović: Vjerujem u Srpsku

    Cvijanović: Vjerujem u Srpsku

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je danas u Banjaluci da vjeruje u Republiku Srpsku, njenu sposobnost da se razvija, kao i u snagu naroda i institucija.

    “Kako dolikuje, polaganjem vijenaca i iskazivanjem poštovanja prema onima koji su branili i odbranili slobodu u kojoj živimo, počinjemo obilježavanje Dana Republike”, izjavila je novinarima Cvijanovićeva nakon što su na Spomenik palim borcima na groblju Sveti Pantelija položeni vijenci povodom obilježavanja 9. januara, Dana Republike.

    Ona je istakla da je 9. januar dan narodne volje koji se obilježava s punim pravom i u punom kapacitetu.

    “Istorijska je činjenica da je Republika Srpska nastala u miru. Treba danas voditi računa o onome što nam nosi budućnost kako bismo bili spremni. Zato sam srećna što Vlada Srpske i institucije uspijevaju da izađu u susret potrebama građana i da povećavaju plate i penzije čime se pokazuje opredijeljenost da se sačuva Srpska”, dodala je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da su statusna pitanja prioritet, ali u korak s tim i razvoj ekonomije.

  • Stevandić: Stvaranje Srpske – najveće dostignuće u zadnja dva vijeka

    Stevandić: Stvaranje Srpske – najveće dostignuće u zadnja dva vijeka

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je svim građanima 31 godinu postojanja Republike Srpske, ističući da će stvaranje Srpske ostati jedan od najznačajnijih datuma u istoriji srpskog naroda i najveće dostignuće u zadnja dva vijeka.

    • Obaveza svih nas koji smo Republiku Srpsku stvarali i koji je danas predstavljamo, nije samo protokolarna, već nas obavezuje da one koji su se u Srpskoj rodili nakon njenog stvaranja, uvijek podsjeća na veličanstvenu i neprocjenjivu žrtvu svih koji su u taj sveti temelj ugradili svoje živote, dijelove tijela i svoje porodice – rekao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, samo odani onima koji su Republiku Srpsku stvarali, a posvećeni onima koji se u njoj rađaju, bićemo dostojni njene veličine, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    Stevandić je podsjetio da je narod Republike Srpske na referendumu prije nekoliko godina odbranio pravo da obilježava Dan Republike koji neki pokušavaju da ospore.

    • Posebno nas raduje činjenica da je ove godine svečani defile povodom Dana Repubike u Istočnom Sarajevu, a svečana akademija u Banjaluci, što je dokaz našeg jedinstva i zajedničke ljubavi i odanosti prema otadžbini – rekao je Stevandić.

    Istakao je da je Republika Srpska temelj opstanka, ravnopravnosti i slobode srpskog naroda.

  • Dodik: Srpska dostojanstveno i svečano obilježava najvažniji dan

    Dodik: Srpska dostojanstveno i svečano obilježava najvažniji dan

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je ponosan na sve ono što je Srpska danas i srećan što se i ove godine dostojanstveno i svečano obilježava najvažniji dan za sve koji istinski vole Republiku Srpsku.

    Dodik je istakao da je ponosan i na srpski narod kada vidi koliko voli svoju zemlju.

    • Republika Srpska je naša najveća svetinja, naš život. Ima dovoljno širine i ljubavi za sve dobre ljude, svih vjera i nacija. Proslava 9. januara je dan našeg okupljanja, dan njenog rođenja i dan kada se sjećamo svih onih koji su dali život da bismo imali svoju zemlju i svoju slobodu – napisao je Dodik na Instagramu.

    Dodik je naveo da će obilježavanje Dana Republike početi danas polaganjem vijenaca palim borcima, zatim dodjelom odlikovanja zaslužnim institucijama i pojedincima, te svečanom akademijom.

    • S velikom radošću iščekujemo i sutrašnji defile, koji će ove godine biti održan u Istočnom Sarajevu – dodao je Dodik.

    Predsjednik Srpske istakao je da ga posebno raduje to što će ove godine početi još jedna lijepa praksa – dodjela zlatnika bebama rođenim na dan rođenja najvoljenije Republike.

    • Želja mi je da ova aktivnost postane tradicija i da radost ovog velikog dana osjete i naši najmlađi stanovnici rođeni 9. januara – dodao je Dodik.

    Predsjednik Srpske navodi da su proteklu sedmicu obilježili dani slavlja i okupljanja i da je zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović prisustvovao prijemu povodom Božića, koji tradicionalno organizuje Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Јefrem, a potom i večernjem bogosluženju u Sabornom hramu Hrista Spasitelja.

    Badnji dan i Božić Dodik je proslavio u društvu porodice.

    Dodik je naveo da je radost slavlja Božića pomutila strašna vijest o monstruoznom napadu na srpsku djecu na Kosmetu, koja je potresla sve u Republici Srpskoj.

    • Republika Srpska je uz Miloša i Stefana, i sve naše ljude na Kosmetu – poručio je Dodik.