VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Bolnice u Srpskoj među deset najvećih dužnika

    Bolnice u Srpskoj među deset najvećih dužnika

    Među deset najvećih dužnika za poreze i doprinose u Srpskoj nalazi se čak sedam bolnica, a šansa da budu izbrisani s te neslavne liste leži u obećanju Vlade da će izmiriti dugovanja javnih zdravstvenih ustanova po tom osnovu.
    Obaveze tih sedam zdravstvenih ustanova za poreze i doprinose “teške” su čak 205 miliona maraka i mahom je riječ o dugovanjima nastalim u ranijim godinama.

    Tako prema najnovijoj ažuriranoj listi Poreske uprave RS, prvo mjesto najvećih dužnika zauzima Univerzitetski klinički centar RS čije su obaveze za poreze i doprinose teške 48,33 miliona maraka.

    Tu zdravstvenu ustanovu u stopu prati bolnica u Istočnom Sarajevu koja ima neizmirene obaveze po istom osnovu u iznosu od 48,09 miliona maraka, dok je na trećem mjestu plasirana bolnica “Sveti apostol Luka” iz Doboja čiji je dug nešto tanji, tačnije 46,93 miliona maraka.

    I četvrto i peto mjesto na listi najvećih dužnika takođe pripada zdravstvenim ustanovama i to Univerzitetskoj bolnici iz Foče čije su neizmirene obaveze “teške” 19,64 miliona maraka, odnosno bolnici iz Gradiške čiji je dug za poreze i doprinose dosegao brojku od 16,65 miliona maraka.

    Bolnica “Sveti Vračevi” iz Bijeljine zauzima sedmu poziciju na listi najvećih dužnika s neizmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa teškim pak nešto manje od prethodnika, odnosno 15,52 miliona maraka, dok bolnica “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora zauzima devetu poziciju i po istom osnovu duguje Srpskoj 10,34 miliona maraka.

    Direktori zdravstvenih ustanova koje su najveći dužnici navode da su potpisani reprogrami u vezi sa izmirenjem obaveza nastalih ranijih godina, te da se i na taj način smanjuje dug zdravstvenog sektora za poreze i doprinose.

    “Mi imamo potpisan reprogram u vezi sa izmirenjem obaveza. Kako stižu na naplatu obaveze po osnovu tih reprograma tako ih i izmirujemo. Na taj način se smanjuje taj dug. Pored toga, nove obaveze redovno izmirujemo uz plate medicinskih radnika”, rekao je “Glasu” direktor Bolnice u Foči, Radmil Marić.

    Direktor bolnice u Gradišci Rajko Dodik rekao je da od 2020. godine, od kada je na čelu te zdravstvene ustanove, redovno izmiruju obaveze za poreze i doprinose uz platu radnika.

    Dugovanja za poreze i doprinose datiraju odranije.

    Potpisani su i reprogrami za izmirenje tih obaveza.

    Mi se trudimo da uplatimo poreze i doprinose i za one radnike koji su stekli uslove za penziju. Tako da ti ljudi na taj način odlaze u penziju bez ikakvih problema – rekao je “Glasu” Dodik.

    U programu ekonomskih reformi RS za period 2023-2025. godina navedeno je da Vlada RS planira da nastavi i sa započetom reformom zdravstvenog sistema te da je opredjeljenje da u narednom periodu bude obezbijeđen novac za izmirenje dugovanja javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja iz prethodnog perioda.

    Trezor
    Iz Vlade RS najavili su da bi iduće godine svi domovi zdravlja u Srpskoj trebalo da pređu na na trezorski sistem poslovanja.

    “Nakon toga i bolnice će preći na isti sistem poslovanja”, naveli su u Vladi.

  • Brašno u Srpskoj poskupljuje za 10 odsto

    Brašno u Srpskoj poskupljuje za 10 odsto

    Udruženje mlinara potvrdilo je da će u narednom periodu u Republici Srpskoj doći do poskupljenja brašna za 10 odsto.
    Kao razlog za to navode poskupljenje goriva i trenutno nestabilnu situaciju na tržištu Ukrajine.

    Očekuju se i veće cijene pekarskih proizvoda.

    Umjesto dosadašnjih 30 KM za 25 kilograma brašna standardnog kvaliteta, građani će uskoro morati da izdvoje četiri KM više. Vreća onog kvalitetnijeg mogla bi biti i do 35 maraka. Građani kažu da uzimaju koliko mogu, ne samo brašna, već svih namirnica.

    Ponovno poskupljenje mlinari pravdaju problemima u vezi s izvozom žitarica iz Ukrajine.

    Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kaže da domaćom proizvodnjom snabdijevaju 30 odsto pekarske industrije, dok se ostala brašna i pšenica uvoze iz Srbije i Mađarske na čiju cijenu ne mogu uticati.

    Veće cijene pekarskih proizvoda u pojedinim pekarama već su vidljive. Cijena hljeba veća je od dvije marke, a pekari već najavljuju nova poskupljenja.

    Saša Trivić, vlasnik lanca pekara u Banjaluci, kaže da su pekari u lošoj situaciji i da je za očekivti povećanje cijena hljeba i pekarskih proizvoda od 5 do 10 odsto.

    Zbog ovog poskuljenja nema potrebe da građani prave zalihe, jer brašna i ostalih pekarskih proizvoda ima dovoljno. U to uvjeravaju i iz nadležnih institucija.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede, kaže da Srpska ima obezbijeđene dovoljne količine hrane za sve stanovnike, od mesa, mlijeka, pšenice, pa sve do ostalih proizvoda.

    – Imajući u vidu samo jednu statistiku da Republika Srpska posjeduje preko 0,6 hektara obradivih površina po glavi stanovnika ako se to uporedi sa svjetskim prosjekom koji je oko 0,19 hektara po glavi stanovnika, onda to govori o kakvim komparativnim prednostima govorimo – ističe Stevo Savić, predsjednik područne Privrene komore Bijeljina.

    Veće cijene brašna na policama marketa biće vidljive već krajem ovog mjeseca, a kako navode mlinari eventualnog pojeftinjenja neće biti u dogledno vrijeme.

  • Broj nezaposlenih u Srpskoj smanjen za 7,3 odsto

    Broj nezaposlenih u Srpskoj smanjen za 7,3 odsto

    Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske zaključno sa 31. oktobrom prijavljeno je 66.259 nezaposlenih lica, što je za 5.218 ili 7,3 odsto manje u odnosu na 2021. godinu, kada je bilo evidentirano 71.477 lica, rekao je Srni direktor Zavoda Miroslav Vujičić.

    Vujičić je istakao da je od ukupnog broja evidentiranih lica 13.413 nekvalifikovanih radnika, 983 polukvalifikovanih, 21.146 kvalifikovanih radnika, 21.475 lica sa srednjom stručnom spremom, 322 visokokvalifikovana radnika, 797 lica sa višom stručnom spremom, 17 lica sa višom stručnom spremom specijalista, 7.535 lica sa visokom stručnom spremom, 480 mastera, 37 magistara, 35 lica sa visokom stručnom spremom 300 ECTS, te 19 doktora nauka.

    On je naveo da je na evidenciji nezaposlenih najviše lica starosti od 55 do 60 godina – 8.935, a najmanje od 15 do 18 godina 1.419.

    Vujičić je naglasio da se za 10 mjeseci na evidenciju nezaposlenih prijavilo 17.331 lice, od kojih 78 zbog stečaja, 860 zbog prestanka rada kod poslodavca, 1.034 zbog prestanka obavljanja privatne djelatnosti, a 3.290 zbog tehnološkog viška.

    • Zbog prestanka rada na određeno vrijeme na evidenciju nezaposlenih prijavilo se 5.899 lica, zbog izjava radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa 2.459 lica, sporazumni raskid 3.453 lica, te ostali razlozi 258 lica – dodao je Vujičić.

    Kada je riječ o zapošljavanju lica sa evidencije nezaposlenih Zavoda, Vujičić je naveo da je za 10 mjeseci zaposleno ukupno 25.525 lica.

    On je istakao da su poslodavci iskazali najveći interes za zapošljavanje lica sa srednjom stručnom spremom 8.630, zatim kvalifikovanih radnika 7.290, te lica sa visokom stručnom spremom 6.577.

    • Uglavnom su to ekonomski tehničari, fizoterapeuti, medicinske sestre, elektotehničari, vozači teretnih vozila, konobari, kuvari, automehaničari, diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnici, profesori matematike, inženjeri informacionih tehnologija i drugi – dodao je Vujičić.

    Vujičić je naglasio da su programi zapošljavanja samo jedna od mjera koje Vlada Republike Srpske primjenjuje radi smanjenja ukupne nezaposlenosti i povećanja zašpošljavanja u Srpskoj, a koja daje dobre rezultate.

    On je podsjetio da je, u skladu sa Akcionim planom za 2022. godinu, Zavod u ovoj godini pripremio četiri programa zapošljavanja poslodavcima i nezaposlenim licima za šta su odobrena sredstva u iznosu od 33.917.053 KM za zapošljavanje 6.337 nezaposlenih lica.

    Vujičić je rekao da je za Program sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih boraca, demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida Vojske Republike Srpske “Zajedno do posla” odobreno 15.540.000 KM za zapošljavanje 1.641 lica.

    On je precizirao da je za samozapošljavanje djece poginulih i demobilisanih boraca odobreno po 10.000 KM za 1.454 lica, za zapošljavanje kod poslodavca 4.500 KM za 162 lica, a za 25 pripravnika sa visokom stručnom spremom ukupno 271.000 KM.

    • Za Program zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija u privredi u 2022. godini odobreno je 7.650.000 KM za zapošljavanje 1.775 lica i to za 1.225 lica za zapošljavanje kod poslodavaca po 4.000 KM po jednom licu, za samozapošljavanje 550 lice planirano je 5.000 KM po jednom licu – naveo je Vujičić.

    Prema njegovim riječima, za Program podrške zapošljavanju mladih sa visokom stručnom spremom u statusu pripravnika u ovoj godini izdvojeno je 7.048.800 KM za zapošljavanje 979 lica, dok je za Program podrške u privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje radnika izdvojeno 3.541.253 KM za 1.925 lica.

    Vujičić je naglasio da je zaključno sa 31. oktobrom zaposleno 5.759 lica, za šta je utrošeno 30.354.525 KM, a realizacija programa je u toku.

  • Todorovićeva o sistemu IZIS

    Todorovićeva o sistemu IZIS

    Direktor Doma zdravlja u Banjaluci Nevena Todorović rekla je da u program IZIS treba da budu uvršteni dokumenti neophodni za rad svih službi jer pojedini nedostaju, istakavši da je nekorektno prozivati jedino radnike ove ustanove da nisu mogućnosti savladati informatički program.

    Todorovićeva je istakla da svi radnici ove zdravstvene ustanove, zajedno sa predstavnicima FZO Srpske i implementatorima IZIS, ulažu ogromne napore da prevaziđu teškoće vezane za prelazak na rad u novom informacionom sistemu, saopšteno je iz Doma zdravlja Banjaluka.

    – Sada se rad naše ustanove ogleda u unosu različitih vrsta podataka u elektronske kartone IZIS, koji svakodnevno obavlja 700 zdravstvenih radnika, što usložnjava korištenje i samu implementaciju ovog sistema – navela je Todorovićeva, reagujući na iznesene navode u određenim medijima u vezi novonastalih poteškoća u radu i pritužbi pacijenata.Todorovićeva je rekla da su predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske i implementatori programa IZIS upoznati sa činjenicama da se u bazičnoj platformi IZIS ne nalaze pojedini dokumenti neophodni za rad svih službi Doma zdravlja Banjaluka i da je usaglašeno da će oni biti uvršteni u platformu.

    Ona smatra da je nekorektno da se jedino radnici Doma zdravlja u Banjaluci i sama ustanova targetiraju da nisu u mogućnosti da savladaju informatički program, za razliku od drugih ustanova i njihovih zaposlenih na primarnom nivou zdravstvene zaštite Republike Srpske.

    – Krajnje je nekorektno da se poteškoće u korišćenju programa pripisuju nestručnom radu doktora, te napominjem da se stručnost doktora medicine ogleda u primjeni dijagnostičkih metoda i efikasnom liječenju pacijenata, a ne u savladavanju informacionih tehnologija – rekla je Todorovićeva.

    Prema njenim riječima, Dom zdravlja Banjaluka je u dogovoru sa FZO Srpske započeo posljednji među svim domovima zdravlja implementaciju IZIS, isključivo zbog potrebe prilagođavanja funkcionalnosti programa veličini i kompleksnosti ove zdravstvene ustanove, kao i broju usluga koje ona pruža krajnjim korisnicima.

    – U odnosu na ostale domove zdravlja naša ustanova ima daleko složeniju organizaciju u Službi porodične medicine koja je smještena u 33 objekta ambulanti porodične medicine rasprostranjenih u većini gradskih, prigradskih i ruralnih mjesnih zajednica i čine je 123 tima porodične medicine – napomenula je Todorovićeva.

    Ona je zahvalila pacijentima za strpljenje i zamolila za razumijevanje za ovu situaciju.

    – Veliku zahvalnost imamo i prema našim medicinskim i nemedicinskim radnicima koji naporno rade puno radno vrijeme i ulažu maksimalne napore kako bismo adekvatno odgovorili na sve potrebe naših pacijenata – istakla je Todorovićeva.

    Ona tvrdi i da nijedan radnik ne trpi pritisak i prijetnje u bilo kom obliku od rukovodstva Doma zdravlja Banjaluka, kao ni da niko od radnika nije dobio prijetnje otkazom ugovora o radu, niti da je za navedeno postojao bilo kakav razlog, a posebno ne zbog iznošenja njihovog stava u medijima.

    – Od samog početka primjene novog informacionog programa imali smo svakodnevnu komunikaciju naših zdravstvenih radnika sa raznim medijima kroz odgovore na pitanja, izjave i direktna uključenja u program, na teme koje su vezane za rad u IZIS, a sve u svrhu informisanja naših građana – napomenula je Todorovićeva.

    Ona je rekla i da je Uprava Doma zdravlja Banjaluka nakon sagledavanja sedmodnevne implementacije IZIS zatražila medijski prostor kako bi medicinski radnici predstavili sugrađanima rad u novom informacionom sistemu, koji mogu otežavati pružanje zdravstvenih usluga građanima.

  • Zanatlije zarade i ljekarsku platu

    Zanatlije zarade i ljekarsku platu

    Zanati u Srpskoj pali su na leđa starih zanatlija, nerijetko i onih u penziji, dok se mladi ako se i odluče za neki od njih uglavnom otisnu u inostranstvo.

    Remenara, vunovlačara, stolara je sve manje. Trenutno je najveća potražnja za keramičarima, a kovača je najteže naći. Poznati mrkonjićki kovač Đuro Milanović kaže da mu se i otac bavio ovim poslom, a on je nakon njegove smrti, 1994. godine nastavio tradiciju.

    Ostavio je dnevnik u školi i uzeo čekić u ruke. Pravi sve za poljoprivredu i šumarstvo, jer selo ne može bez kovača.

    – Pravim kose, sjekire, kramp, motike i lopate. Sve popularniji su i ugostiteljski programi, ražanj, roštilj, sačevi – rekao je Milanović.

    Prema njegovim riječima, mladi se rijetko odlučuju za zanatstvo.

    – Mladi nauče da rade i odoše. Već sam takvih 35 obučio. Budu po godinu i odoše nakon toga, najčešće u Njemačku – dodaje Milanović.

    Iako su posebno cijenjeni u evropskim zemljama zanatlije i kod nas mogu lijepo da žive.

    – Vjerujem da sada najbolje keramičari prolaze, čak mislim i bolje od ljekara. Po kvadratu naplaćuju 22, 23 marke, a danas urade bez problema 15 kvadrata – kazao je Milanović.

    Da bi neko bio dobar zanatlija mora usvajati znanje, ali i imati malo dara i veliku želju.

    – Ako ima volju mlad čovjek može naučiti brzo ali kovački zanat je najteži, zato što moraš imati dar, kao i umjetnici. Od 56 mrkonjićkih vatri koje su kovale ostale su samo dvije aktivne – rekao je Milanović.

    Slično je i kada su stolari u pitanju. Da su ove zanatlije tražene potvrdio je Zoran Grbić koji je zahvaljujući svom znanju radio na više kontinenata.

    – U penziji sam ali i sada me stalno neko kontaktira da radim, prihvatim nešto minimalno, dosta sam radio.

    Nema mladih stolara, a oni što nauče brzo odu u inostranstvo. Ovdje je bitna tačnost, ali se sve stiče radom i željom da naučite. Na kraju, od ovoga se može lijepo živjeti, tako je bilo uvijek, ali mora se raditi – rekao je Grbić.

    Dobar alat leđa čuva kaže direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić za Glas Srpske, a bez dobrog zanatlije nema ni alata.

    – Stari zanati polako izumiru, za njih nema interesovanja. To je prije svega vunovlačar, stolar i remenar. Uz njih tu su zanatlije koji proizvode stare nošnje, a najviše kovači kojih skoro i da nema. Ko danas potkiva konje i pravi nakovnje i kose – rekao je Bratić.

    Prema njegovim riječima, ključni problem jeste to što je slabo interesovanje kod mlađe populacije.

    – Mladi bježe od zanata, iako se sada može dobro živjeti od njega. Nema dnevnice za radnike manje od 60 maraka, za majstora minimalno 100 maraka. Mladi većinom idu na fakultete misleći da će im biti lakše ali i da će bolje zaraditi, što i nije uvijek slučaj – rekao je Bratić.

    On tvrdi da je ključno đake usmjeriti tamo gdje su najjači te prepoznati njihove sklonosti.

    – Zašto mladi neće da budu zanatlije svi smo podjednako krivi. Prvo smo te zanate devalvirali a ništa nismo ozbiljno uradili da ih rehabilitujemo. Moramo probuditi njihovo interesovanje – rekao je Bratić.

    Ne nestaju samo zanati, nego i radnici. Prema njegovim riječima, od svog rada može odlično živjeti zidar, pekar, biger.

    – Keramičari su odlično plaćeni, a i alat je jeftin. Teško je doći do takvih majstora, a na njihove usluge čeka se mjesecima – rekao je Bratić.

    Dovoljno znanje
    Privatnik ne traži diplomu, nego samo rad. Jovica Bratić naglašava da su one neophodne u javnom sektoru, dok se u realnom traži isključivo znanje.

    – Radnici se prekvalifikuju, na zapadu više ne treba diploma, jer recimo te keramičke poslove ili stolarske oni koji žele, a uz to imaju malo dara, nauče za 10 dana – rekao je Bratić.

  • U prvom polugodištu ove godine prijavljena 8.192 ilegalna migranta

    U prvom polugodištu ove godine prijavljena 8.192 ilegalna migranta

    Državljani Avganistana, Bangladeša i Pakistana zajedno čine više od polovine ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata.
    Od ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata, 7.390 iskazalo je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH, a samo 90 ga je i podnijelo, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Granična policija BiH je od januara do kraja juna u nezakonitom prelasku i pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala 2.760 lica, što je gotovo dva puta manje nego u istom periodu 2021. godine.

    Rute preko Srbije i Albanije ostaju glavni korišteni pravci za nezakonit ulazak pa teritoriju BiH.

    Shodno tome, u prvoj polovini godine u pokušaju nezakonitog ulaska u BiH sa teritorija Srbije i Crne Gore otkriveno je 2.125 lica, od kojih su u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli odvraćena 1.592 lica.

    Istovremeno, na izlazu iz BiH otkriveno je 635 lica. Najveći broj otkrivenih osoba su državljani Avganistana, Turske, Burundija, Pakistana i Bangladeša.

    Informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci 2022. godine Ministarstvo bezbjednosti dostaviće Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Na sjednici su usvojene i pojedinačne informacije o stanju u oblasti migracija na mjesečnom nivou, a Savjet ministara donio je i tri odluke o izmjenama Odluke o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata, koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.

    Na ovaj način se bivši hotel “Sedra”, bivša tvornica “Bira” i bivša tvornica “Miral” u Velikoj Kladuši prestaju koristiti kao privremeni prihvatni centri za smještaj migranata jer su prebačeni u privremeni prihvatni centar “Lipa”, nakon što je otvoren u aprilu ove godine.

  • Malo nade da će išta biti jeftinije

    Malo nade da će išta biti jeftinije

    Najavljeno ograničenje i smanjenje cijena robe široke potrošnje naredne godine u Republici Srpskoj sagovornici “Nezavisnih” pozdravljaju, ali nisu sigurni da li će išta biti moguće od toga.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, još aktuelni član Predsjedništva BiH i novoizabrani predsjednik Republike Srpske, prije nekoliko dana najavio je da će naredne godine dio cijena robe široke potrošnje biti ograničen, a cijena nekih proizvoda smanjena.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, rekla je za “Nezavisne” da potrošači već dugo očekuju da dođe do zaustavljanja poskupljenja.

    “Najavljene mjere jesu dobre, ali imamo najave da će dodatno poskupjeti brašno, struja, da će rasti kamate. Koliko god se obradujemo da će doći do nekog poboljšanja situacije, dočekaju nas ovakve stvari. Podržavamo sve mjere vlasti u RS koje će omogućiti građanima što kvalitetniji život jer ovakva poskupljenja, sa ovakvim primanjima, mogu dovesti samo do većeg siromaštva”, navela je Marićeva.

    Dodala je da potrošači već godinu i po dana govore o inflaciji i pokušaju da se zaustavi dalji rast cijena.

    “Vlada je ranije donijela odluku da se zaustave marže, ali to nije urodilo plodom jer su trgovci svaku nabavku tretirali kao novu i podizali cijene. Ne znamo da li su bila opravdana poskupljenja, ali podaci inspekcije i veliki broj kažnjavanja trgovačkih lanaca dovoljno govore. Ako se ovako nastavi, ljudi neće kupovati jer neće imati od čega, biraće samo osnovno bez čega ne mogu”, kazala je Marićeva.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, istakao je da su ovo sve najave i priče i da se treba nešto konkretno uraditi.

    “Ne znamo da li će se to odnositi samo na hranu ili će to biti i svi ostali proizvodi, jer je sve poskupjelo. Ipak, ovaj potez Vlade je pozitivan i nadamo se da će on poklopiti makar inflaciju. Mi apelujemo već više od godinu dana da se ograniče cijene proizvoda, a takve odluke su u Srbiji davno donesene”, kazao je Vasilić.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za “Nezavisne” da pojedini faktori koji utiču na visinu cijene pojedinih vrsta robe ne mogu da se spriječe lokalnim djelovanjem.

    “Na primjer, iz ugla energenata ili transporta sirovina dekretom ili nekim lokalnim djelovanjem ne možete da utičete na te faktore jer su njihove cijene vezane za tržište koje je razoreno manipulacijama na svjetskom nivou, a cijene energenata su pored manipulacije definisane geostrateškim kretanjima u svijetu. Ovo jeste jedna ispravna odluka vlasti u RS da se zaštiti stanovništvo, ali u ovom slučaju mislim da nije realno da se to uradi zato što mi ne utičemo na te cijene. Jedino rješenje je povećanje primanja ljudi kako bi se inflacija i rast cijena robe prebrodili. Do smanjenja cijena, nažalost, neće doći, roba će i u narednom periodu samo poskupljivati, te je ovo rješenje kako bi građani lakše prebrodili inflaciju”, objašnjava Ljuboja.

    Podsjećamo, jedno vrijeme u BiH u opticaju su bili ukidanje akciza na gorivo i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, kako bi cijene gotovo svih proizvoda bile smanjene, međutim to nije usvojeno.

  • Cijena peleta pod budnim okom inspekcije

    Cijena peleta pod budnim okom inspekcije

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić rekla je da će u narednom periodu inspekcijski organi kontrolisati poštovanje odluke Vlade Republike Srpske o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta.

    Ona je, tokom današnjeg sastanka sa predstavnici privrednih društava koja se bave proizvodnjom peleta, istakla da mjere Vlade imaju za cilj zaštitu životnog standarda stanovništva i omogućavanje zadovoljenja potreba stanovništva, te da ni na koji način nisu usmjerene na ugrožavanje poslovanja privrednih subjekata.

    Gašićeva ističe da će u skladu sa situacijom na tržištu, razmatrati moguće inicijative prema Savjetu ministara kada je u pitanju ukidanje zabrane izvoza peleta i moguće uvođenje kvota za izvoz.

    Podsjećamo, Vlada RS nedavno je usvojila odluku o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta, kojom se propisuje najviša prodajna cijena peleta od drveta na 480 KM plus PDV po toni u svim pakovanjima, u trgovini na malo na teritoriji Republike Srpske.

    Ova odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 4. novembra, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja i prestaje da važi 31. marta 2023. godine.

    Ministarstvo trgovine i turizma apeluje na sve korisnike peleta, koji do sada nisu nabavili potrebne količine ovog energenta, da u narednom periodu izvrše nabavku dodatnih količina kako, bi nadležni organi u skladu sa iskazanim pokazateljima izvršili potrebne analize i donosili mjere za predstojeći period.

    Sastanku su prisustvovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

  • Dodik: Cijene nekih proizvoda će biti ograničene, a neki će pojeftiniti

    Dodik: Cijene nekih proizvoda će biti ograničene, a neki će pojeftiniti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da će naredne godine dio cijena robe široke potrošnje biti ograničen, a cijena nekih proizvoda će biti smanjena.

    Dodik, koji je na opštim izborima pobijedio za predsjednika Republike Srpske, istakao je da će naredne godine u Srpskoj biti primarno održavanje sektora javnog plaćanja, odnosno plata i materijalnih troškova, kao i da socijalna situacija bude na postojećem nivou.

    On je naveo da je plan da u ruralnim dijelovima Srpske na stambene i privredne objekte budu postavljeni paneli za struju.

    “Vlada Republike Srpske je u septembru ove godine povisila plate 10 odsto, linearno smo isplatili po 100 KM za sve u javnom sektoru što je dogovor sa Sindikatom”, rekao je Dodik za Televiziju “Una”.

    On je naglasio da će cijena viška električne energije biti ponuđena investitorima za 80 evra, a tržišna je 500 evra, kako bi otvorili neki pogon što bi trebalo pokrenuti investicioni ciklus.

    “Kada je riječ o hrani, Srpska je ima dovoljno, a dijelom smo naslonjeni na Srbiju i zahvalan sam vlastima ove zemlje što nas podržavaju. Gas ne koristimo puno i nećemo imati problema”, dodao je Dodik.

    Komentarišući odlazak stanovništva iz Srpske i BiH, Dodik kaže da sve više sreće ljude koji žele da se vrate, jer “Zapad nije više što je bio”.

    Govoreći o situaciji na Balkanu i u Evropi, Dodik je ocijenio da Evropa sada nema lidera kakav je bila Angela Merkel.

    “Moj politički izbor jeste EU, ali je tačno da sam manji entuzijasta nego ranije. Mnogi danas u Italiji, Francuskoj, Poljskoj i u Češkoj, gdje su demonstracije, žele da izađu iz EU. Sigurno je da ne želimo da EU dominira nad nama, nego moramo biti partneri”, rekao je Dodik.

    On smatra da se Srbi moraju okupiti i vidjeti šta bi bio program u ovom vijeku, te da zacrtaju cilj kao što je nacionalno ujedinjenje.

    “Sigurno je da Republika Srpska neće povlačiti poteze koji će dovesti do destabilizacije. Samo tražimo da se BiH vrati u ustavne okvire. Nismo nerazumni ljudi, ali je naša procjena da bi 10 zemalja, od toga šest sigurnih, priznalo nezavisnost Srpske”, rekao je Dodik.

    On je istakao da ima kapacitet za formiranje nezavisne države, i da će Republika Srpska “donijeti odluku o samostalnosti ukoliko ne dobije ulogu i poziciju koja je zapisana u Ustavu Bosne i Hercegovine i u Dejtonskom sporazumu”.

    “Deset zemalja, šest sigurno, a za četiri vjerujemo, bi priznale Republiku Srpsku kada bi se otcjepila. Nije ni Kosovo u Ujedinjenim nacijama, pa ne moramo ni mi biti, možemo naći zemlju koja će nas zastupati”, rekao je Dodik, ne želeći da otkriva koje su države u pitanju.

    Dodik je govorio i o razlozima svoje dugotrajnosti na političkoj sceni, kojoj se i sam ponekad čudi, ali i izdvojio najveću grešku koju je napravio u političkoj karijeri za koju tvrdi da je nikada neće ponoviti.

    “Sad strancima ne vjerujem ništa. Sigurno neću ponoviti tu grešku. Nema tu dobrog. Ima tu i dobrih ljudi, postižem razumijevanje kod Orbana koji je zainteresovan za Balkan, ali kad vam dođe Nijemac i kaže da ih ne zanima Republika Srpska, nego da žele samo Bosnu i Hercegovinu – ne možemo se složiti nikako, jer mi nećemo Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Milorad Dodik .

    Dodik je naveo da će finansijska sredstva koja su opredijeljena za kabinet predsjednika Republike Srpske potrošiti ciljano i strateški, a ne na, kako ističe, njegov “hir i ćar”.

    “Kada predsjednik ide bilo gdje, očekuje se da on i uradi nešto. Ranije mi se desilo da obećam da ću uraditi nešto, ja to delegiram ministarstvu, a onda za šest mjeseci mi jave da nije urađeno. Ne želim da ostavljam iza sebe nezavršene projekte, nego da iz budžeta odmah novac mogu da prebacim da se uradi šta treba. To jača funkciju predsjednika Republike Srpske, ne mene lično. Glupost je da ću ja od toga da plaćam muziku”, rekao je Milorad Dodik i dodao:

    “Iz tih sredstava će se pomagati bolesnoj djeci, školama, kinematografiji, namjenski će se trošiti pare na sve segmente društva. Naravno, postojaće i revizija kako se troši taj novac”, naglasio je Dodik.

  • Univerzitet u Banjaluci jedan od stubova akademske i naučne misli u Srpskoj

    Univerzitet u Banjaluci jedan od stubova akademske i naučne misli u Srpskoj

    U Banskom dvoru danas je održana svečana akademija povodom 47 godina rada Univerziteta u Banjaluci, na kojoj su uručene povelje i plakete zaslužnim pojedincima.

    Rektor ove visokoškolske ustanove Radoslav Gajanin rekao je da Univerzitet u Banjaluci u proteklih 47 godina kontinuirano napreduje na svim poljima (visokog) obrazovanja.

    On je naveo da su na tom planu unaprijeđeni i modernizovani studijski programi u skladu sa evropskim preporukama, navodeći i primjer ove godine pokrenutog studijskog programa sinologija.

    Gajanin je istakao da je u proteklom periodu učinjen znatan iskorak u pogledu kapitalnih investicija radi unapređenja uslova rada i studiranja na Univerzitetu.

    “S tim ćemo nastaviti i u ovoj godini uz podršku Vlade, premijera Radovana Viškovića i resornih ministara, kojima smo zahvalni za ogromnu pomoć”, rekao je Gajanin i dodao da je unapređenje studijskih programa i izlaznih kompetencija studenata kontinuiran proces, kao i prilagođavanje tržištu.

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će Vlada i dalje nastojati da pravi poveznicu između obrazovanja i privrede, jer treba školovati kadar koji će doprinositi razvoju Srpske.

    “Nama više ne treba kadar za biroe rada, niti onaj koji će razvijati tuđe ekonomije širom svijeta. Trebaju nam ljudi koji će ostati, raditi i razvijati Srpsku. Imamo za to sve ljudske potencijale i prirodne resurse. Naši pokazatelji na tom planu, koje smo ranije napravili, govore da smo na dobrom putu”, rekao je Višković.

    On je podsjetio da je izmjenama odgovarajućih zakona omogućeno besplatno školovanje i obrazovanje za sve studente prvog ciklusa i prve godine drugog ciklusa studija koji redovno ispunjavaju svoje obaveze.

    “Od ove godine je i smještaj u studentskim domovima besplatan”, rekao je Višković, kome je uručena povelja za zasluge i izuzetan doprinos razvoju Univerziteta u Banjaluci.

    Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević rekao je da je banjalučki Univerzitet jedan od stubova akademske i naučne misli u Srpskoj.

    Ministar prosvjete i kulture RS Natalija Trivić kazala je da je resorno ministarstvo sa banjalučkim Univerzitetom imalo uspješnu saradnju, pogotovo na planu zajedničkih programa kada je riječ o usaglašavanju upisnih politika u srednje škole.

    Svečanoj akademiji prisustvovali su i ministri u Vladi Srpske, predstavnici gradske vlasti u Banjaluci, te brojne ličnosti iz javnog, naučnog i društvenog života Banjaluke i Srpske.

    Studenti generacije na fakultetima banjalučkog Univerziteta rekli su novinarima da su zadovoljni uslovima studiranja i postignutim rezultatima, navodeći da planiraju budućnost u Srpskoj.