VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Trivić: Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem obuhvaćeno više od 30 odsto djece tog uzrasta

    Trivić: Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem obuhvaćeno više od 30 odsto djece tog uzrasta

    Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem u Republici Srpskoj trenutno je obuhvaćeno više od 30 odsto od ukupnog broja djece predškolskog uzrasta i to je veliki uspjeh rada Vlade Srpske, rekla je Srni ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić.
    Trivićeva je izrazila zadovoljstvo što je obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem od 2018. godine sa 22,5 odsto do 2022. godine povećan na 30,7 odsto djece predškolskog uzrasta.

    “Nova analiza Ministarstva prosvjete i kulture pokazala je da uspješno ostvarujemo postavljene strateške ciljeve”, navela je Trivićeva.

    Ona je napomenula da djeca koja ne pohađaju predškolske ustanove imaju mogućnost da pohađaju “Program za djecu u godini pred polazak u školu”, a koji budućim prvačićima omogućava kvalitetnu pripremu za uspješan početak osnovnoškolskog vaspitanja i obrazovanja.

    Trivićeva je navela da ovaj program na godišnjem nivou obuhvata oko 45 do 50 odsto od ukupnog broja djece koja treba da se upišu u prvi razred osnovne škole, te da je Vlada Republike Srpske od 2018. god 2022. godine za sprovođenje Programa izdvojila 1,3 miliona KM.

    “Kroz ovaj program do sada je prošlo 46.041 dijete i to smatramo velikim uspjehom jer su djeca dodatno pripremljena za početak školovanja”, navela je ona.

    Trivićeva je još jednom pozvala roditelje da se do 30. novembra obrate predškolskim ustanovama i osnovnim školama na području svojih lokalnih zajednica, kako bi uključili djecu u ovaj program, koji počinje u martu 2023. godine.

    U Republici Srpskoj program predškolskog vaspitanja i obrazovanja realizuje se u 122 predškolske ustanove /43 u javnom i 79 u privatnom sektoru/. Od 2018. do 2022. godine rješenje o odobrenju za rad Ministarstva dobilo je 39 predškolskih ustanova, a u istom periodu osnovano je 26 novih organizacionih jedinica.

    Jedna od reformskih aktivnosti, koja doprinosi povećanju obuhvata djece, jeste i omogućavanje ustanovama socijalne zaštite, kao i osnovnim školama i školama za djecu sa smetnjama u razvoju da sprovode program predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

    Navedeno zakonsko rješenje omogućilo je djeci iz manje razvijenih opština /Han Pijesak, Rudo, Petrovo, Stanari/ priliku za pohađanje predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

    Pored navedenog, Vlada Republike Srpske obezbijedila je sredstva za osnivanje novih predškolskih ustanova u Donjem Žabaru, Pelagićevu i Jezeru.

  • Pale bi trebalo da budu prijestonica Republike Srpske

    Pale bi trebalo da budu prijestonica Republike Srpske

    Pale zaslužuju da dobiju status prijestonice Republike Srpske jer je u tom mjestu proglašena Republika srpskog naroda u BiH devetog januara 1992. To je potvrdio i predsjednik Srpske Milorad Dodik koji je bio jedan od srpskih političara koji su donijeli odluku o stvaranju Republike Srpske. Zato, kaže Dodik, Pale trebaju da budu prijestonica.

    “Mi smo ranije opredijelili za to i ostaje samo formalno da to učinimo i nema ni jednog razloga da to ne učinimo. Pale su sigurno mjesto koje to zaslužuje da ima istorisjku konotaciju te vrste i da apsolutno ne treba to izbjegavati”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

    Pale mnogi doživljavaju kao prijestonicu Republike Srpske, ali taj status nikada zvanično nije dodjeljen. Po Ustavu, glavni grad Republike Srpske je Sarajevo, pa bi izmjena Ustava i to riješila. Što se Paljana tiče, sve je jasno.

    “Ja mislim da je to logično, jer sve što je krenulo i sve što je postalo od Republike Srpske, krenulo je iz Pala”.

    “Odaje se priznanje i svim borcima sarajevsko-romanijskog pokreta, policija je rođena na Sokocu, ovdje, na Jahorini rođena Republika Srpska”.

    “Pa, već odavno parola navijačka je bila ‘biće Pale opet glavni grad’, to se hvala bogu ispostavilo i kao tačno”.

    “Baš da je stvorena Republika Srpska i to je to”, kažu građani.

    Dodjelom statusa prijestonice Pale dobile istorijsko priznanje, kaže načelnik koji je zahvalan predsjedniku Srpske. Opština se stavlja na raspolaganje za sve potrebne procedure.

    “Ovo je šansa da se zauvijek zapečati priča gdje je stvarana Republika Srpska i da je to urađeno u Palama i da ne smijemo zaboraviti da kroz formiranje drugih institucija, kao što je Univerzitet u Istočnom sarajevu, kao što je Grad tada Srpsko Sarajevo, sada Istočno Sarajevo je udaren temelj Republici Srpskoj koje su pratile ostale regije”, rekao je Boško Jugović, načelnik opštine Pale.

    U Palama su formirane i prve institucije Republike Srpske: Predsjedništvo, Vlada, pravosuđe, prvi fakulteti, ANURS, Srna, RTRS, sa kvalifikovanim kadrovima koji je izbjegao iz Sarajeva. Zbog toga opštinske vlasti, zajedno sa gradskim i republičkim grade muzej koji će trajno svjedočiti o tom vremenu i stvaranju državnosti, kako su to i tada mnogi nazivali.

  • “Ne poštuju svi trgovci Uredbu Vlade o utvrđivanju marži”

    “Ne poštuju svi trgovci Uredbu Vlade o utvrđivanju marži”

    Ne poštuju svi trgovci Uredbu Vlade Republike Srpske o utvrđivanju marži u prometu robe, izjavio je glavni republički tržišni inspektor Radivoje Gavrić, gostujući u Јutarnjem programu naše televizije.

    Gavrić je istakao da su kontrole intenzivirane.U novembru 2022. godine izvršeno je oko dvadesetak kontrola u većim marketima i tržnim centrima i otprilike polovina je bila neuredna. Nije ni čudo što je premijer Srpske Radovan Višković reagovao i dao nalog da se kontrole pojačaju – rekao je Višković.

    Gavrić je objasnio da trgovac koji ne poštuje uredbu Vlade Srpske dobija rok da ispravi nepravilnost.

    – Čim prođe taj rok, inspektor ponovo ide u kontrolu. Ako trgovac nije otklonio nepravilnosti, biće snakcionisan. Ukoliko se to ponovi više puta, inspektor će zabraniti rad – kazao je Gavrić.

    Gavrić je naglasio da ove godine nije bilo zabrana rada, prenosi RTRS.

  • Dodik: Veće penzije od januara

    Dodik: Veće penzije od januara

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je večeras da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 15 odsto.

    Dodik je podsjetio da su penzije usklađivane nekoliko puta ove godine.Od januara ide povećanje penzija 15 odsto. Dakle, od Nove godine. Bilo je povećanja, jednokratnih pomoći, moramo uravnoteženo da vodimo politiku, pogotovo prema toj kategoriji stanovništva – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da će cijena električne energije u Republici Srpskoj za prosječnu potrošnju iz prošle godine, što je oko 500 kilovata mjesečno, ostati u garantovanim granicama, dok će za potrošnju iznad toga cijena biti veća.

    Ad
    – Mi ćemo ostati u procesu garantovane cijene električne energije za prosječnu potrošnju iz prošle godine, a to je po domaćinstvu oko 500 kilovata mjesečno. I to se neće mijenjati. A to je 80 odsto porodica u Republici Srpskoj. Onaj ko potroši 500 kilovata neće platiti ni pfeninga više, ali onaj ko potroši 1.000 i više platiće više i sva priča je u tome – rekao je Dodik, piše RTRS.

    On je istakao da vlast vodi računa o građanima.

    – Da bi sačuvali cijenu električnu energiju za stanovništvo, mi smo morali da imamo neke resurse, koje smo prodali inostranim partnerima. Ako sada potrošimo taj višak, onda šta ćemo prodati, kako ćemo nadomjestiti gubitak koji imamo iz jeftine električne energije za domaćinstva. To je naš izbor, mi vodimo brigu o našim građanima – rekao je Dodik.

    “Potrebna deakumulacija funkcija”
    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ovo vrijeme traži deakumulaciju funkcija, o čemu svjedoči njegov poziv stranačkim kolegama da se odreknu jedne od funkcija.

    Moramo da spriječimo da neki pojedinac, na primjer, ima četiri primanja. Treba da ima samo jedno. To je suština i to ćemo operacionalizovati na partijskim organima. Deakumulacija funkcija će se sprovesti uz našu procjenu, pa i ako neko ima obavezu da primi dva primanja onda jedno mora da uputi u humanitarne svrhe, rekao je Dodik.

    Uz napomenu da dio vladajuće strukture neće biti oni koji ne budu sposobni za to, Dodik je naveo da je na tom planu riječ o sistemskim mjerama koje će građanima uliti dodatno povjerenje u smislu da se očuva vjera u ovdašnji način života.

    – Nisam nikome dužan u političkom smislu. Dužan sam to ljudima Srpske i to je moj dug, odnosno da se stepen odgovornosti vlasti drastično poveća kada je riječ o poslovima u funkciji svakodnevnog rješavanja problema običnih ljudi. Cilj je da se osjeti olakšanje – rekao je Dodik večeras za RTRS.

    “OBA je strana organizacija koja radi protiv Srpske”
    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Obavještajno-bezbjednosna agenciji (OBA) BiH strana organizacija ubačena da radi protiv Srpske, te naglasio da Republika Srpska, prema Ustavu, ima pravo na svoju obavještajnu službu i da će se raditi u tom pravcu.

    Dodik je rekao da Republika Srpska i u ovom trenutku ima informativno-obavještajnu strukturu koja može da parira svim opasnostima te vrste.

    On je naglasio da je OBA njega posmatrala kao neprijatelja i dodao da to nije služba koja koristi narodima BiH, nego je obavještajna služba američke Centralne obavještajne agencije.

    – Ja nisam nikada bio siguran u njih, niti sam se oslanjao na njih. Svaka obavještajna tajna služba štiti predsjednika, Predsjedništvo. Oni su direktno radili protiv mene. Pakovali su one priče za sankcije. Oni pričaju i šire priču o negativnom ruskom uticaju – rekao je Dodik i dodao da je ta agencija devastirana.

    Odgovarajući na pitanje o odnosima u BiH, Dodik je rekao da ne postoji, niti će postojati članstvo BiH u NATO.

  • Ovo su troškovi institucija BiH

    Ovo su troškovi institucija BiH

    U 2021. godini za plate 22.276 zaposlenih u institucijama BiH isplaćeno je 574.192.481 KM.

    Putni troškovi su bili 9,9 miliona KM i veći su za oko 2,9 miliona KM ili čak 41 odsto u odnosu na godinu dana ranije. Više nas je koštalo njihovo putešestvije po inostranstvu nego u BiH.

    U izvještaju o obavljenoj finansijskoj reviziji Izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH u 2021. na jednom mjestu su pobrojani svi finansijski podaci, pa i rashodi po kategorijama. Od kojih se prosječnom stanovniku ove zemlje vrti u glavi.

    Izdaci za fiksne telefone i faks bili su veći od 1,5 miliona KM, izdaci za mobilne 1,1 milion, internet veze smo platili 972.793 KM, pošta je koštala više od dva miliona maraka, plus brza pošta još 385.941 KM.

    Automobili

    Upotrena službenih vozila u institucijama BiH protekle godine nas je koštala oko 12,5 miliona maraka, ili čak 12 odsto više nego ranije! Cifra obuhvata gorivo i ulje, popravke i osiguranja.


    O kakvom javašluku se radi govori i podatak da su institucije poput Instituta za nestale osobe, Granične policije, Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH ili VSTS BiH imale više službenih vozila nego što im je dozvoljeno važećim pravilnikom. Neke institucije su imale tzv. specijalizovana vozila bez prethodnog odobrenja Savjeta ministara BiH.

    – Još uvijek su prisutne nepravilnosti koje se odnose se na korištenje specijalizovanih vozila u nenamjenske svrhe (dolazak na posao i odlazak s posla). Naime, specijalizovana vozila se daju na raspolaganje i zaposlenima koji se ne mogu dovesti u vezu s obavljanjem operativnih poslova iz nadležnosti institucija – upozorili su revizori.

    I u 2021. godini institucije BiH su nastavile s praksom ustupanja svojih vozila drugim institucijama (Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – Upravi za indirektno oporezivanje; Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – Savjetu ministara BiH, Ministarstvo bezbjednosti – Društvu crvenog križa BiH i Savezu sindikata policijskih tijela u BiH).

    Problem je u tome što Pravilnikom Savjeta ministara o uslovima nabave i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH nije propisana mogućnost ustupanja vozila drugim institucijama.

    Iće, piće i pokloni
    Istovremeno, u institucijama BiH se za 20 odsto više jelo i pilo o trošku budžeta nego 2021. Prošle godine su troškovi reprezentacije iznosili 1,7 miliona maraka.

    Pojedine institucije (ne navodi se koje) su novcem namijenjenim za reprezentaciju kupovale i darove, poklone, iako pravilnik Savjeta ministara kaže da se reprezentacija može koristiti samo za ugostiteljske usluge.

    Za zakup imovine i opreme u 2021. godini izdvojeno je ukupno 23.762.034 KM, od čega su najznačajniji izdaci za unajmljivanje prostora ili zgrada (11.444.752 KM), unajmljivanje opreme (501.842 KM), unajmljivanje tornjeva, releja i antenskih stupova (1.755.253 KM), unajmljivanje skladišnog prostora (745.286 KM), unajmljivanje vodova i digitalnih kanala (935.206 KM), unajmljivanje parking prostora (404.398 KM), zakup za smještaj telekomunikacione opreme (329.871 KM)…

    Institucije poput IDDEEA, UIO, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo i dalje plaćaju zakup, iako imaju obezbijeđen novac za kupovinu objekata za trajni smještaj.

    Privremeno, a stalno
    Dalje, za ugovore u djelu iz budžeta je isplaćeno čak 5,5 miliona KM i još 1,7 miliona za povremene i privremene poslove. Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovor o djelu podrazumijeva da se onaj ko ga radi obaveže da će završiti neki posao, kao što je izrada ili popravka neke stvari, izvršenje nekog intelektualnog ili fizičkog rada, dakle za „zaokruženu cjelinu“.

    Međutim, zakon je jedno, a stvarnost u institucijama BiH drugo. Utvrđeno je da su ugovori o djelu zaključuju za one poslove koji spadaju u opis redovnih poslova zaposlenih u institucijama BiH. Čak se za pojedince vodi tzv. „šihterica“, što govori da su oni stalno dolazili na posao, a ne samo povremeno.

    Takođe, naizmjenično se zapošljava po osnovu ugovora o djelu i povremenih poslova, da bi takvi pojedinci na kraju dobili stalni radni odnos.

  • Da li će biti poplava

    Da li će biti poplava

    S obzirom na to da meteorolozi za vikend najavljuju kišu i snijeg koji je moguć i u nizinama, Iz Agencije za vodno područje rijeke Save za N1 su objasnili može li to dovesti do poplava.

    Kako su iz Agencije naveli, trenutno nema mjesta za pogoršanje hidroloških prilka.

    “S obzirom na prognozirane količine padavina, trenutne niske vodostaje u koritima vodotoka i činjenicu da tlo nije zasićeno vodom, a na bazi rezultata prognoznih modela kojima raspolaže AVP Sava, ne prognozira se vanredno hidrološko stanje koje može izazvati izlijevanje vode iz korita”, naveli su za N1 iz Agencije.

    Također, na kraju dodaju da nastavljaju pratiti situaciju i ukoliko dođe do promjene prognoziranog hidrološkog stanja, poručuju da će javnost biti blagovremeno informisana.

    Podsjećamo, iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH najavili su da je u subotu predviđeno oblačno vrijeme sa kišom dok će na planinama padati i snijeg. U nedjelju u Bosni biće slaba kiša, a na planinama može padati slab snijeg. Što se tiče Hercegovine, meteorolozi, najavljuju za nedjelju lokalni pljuskove. Prestanak padavina očekuje se u ponedjeljak.

  • Ponedjeljak neradni dan u Srpskoj

    Ponedjeljak neradni dan u Srpskoj

    U Republici Srpskoj u ponedjeljak je neradni dan jer se obilježava Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je republički praznik.

    “U dane praznika Republike ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti”, naveli su iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Srpske.

    Dodaju da je Zakonom o praznicima Republike Srpske propisano da će načelnik opštine, odnosno gradonačelnik odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana, u dane praznika Republike i u kom obimu.

  • Srpsko sabranje “Baštionik” donosi i ove godine prazničnu radost u domove

    Srpsko sabranje “Baštionik” donosi i ove godine prazničnu radost u domove

    Srbsko sabranje “Baštionik” i ove godine će tradicionalno putem dobrotvornih akcija “Budimo ljudi” prikupljati sredstva i uljepšati praznične dane onima kojima je pomoć najpotrebnija te na taj način još jednom dokazati da uz humana srca niko i nikada nije sam.

    Spoj humanosti i umjetnosti, rodoljublja i bratoljublja, vjere i energije osnovna su načela po kojima “Baštionik” djeluje već godinama, a zahvaljujući njihovom marljivom radu na mnoga lica vraćen je osmijeh.

    Predsjednik Srbskog sabranja “Baštionik” Predrag Adamović potvrdio je da dobrotvorna akcija u vezi sa božićnim praznicima počinje 1. decembra, prenosi Glas Srpske.

    – Od tada pa sve do dana po Božiću prikupljaćemo novac, robu te hranu i sredstva za higijenu, a onda ćemo to dijeliti porodicama pred božićne praznike – rekao je Adamović.

    Dodao je da su do sada pomogli mnogim porodicama, njih oko 100, uručivši im pakete hrane, slatkiša, školskog pribora i sredstava za higijenu te sve ono što je potrebno jednoj porodici.

    – Sa željom da se njihova trpeza u tim prazničnim danima malo popravi, tu bude i mesa, te kolača. Nadam se da ćemo i ove godine uspjeti da prikupimo sredstva za mnogo porodica – kazao je Adamović.

    Objasnio je da se, nažalost, iz godine u godinu povećava broj onih kojima je potrebna i koji traže njihovu pomoć.

    – Na sve to je uticala jednim dijelom i situacija sa virusom korona, kao i svakodnevna poskupljenja, tako da je sada potrebna pomoć i porodicama koje ne spadaju u prvu kategoriju – rekao je Adamović.

    Podsjetio je da u tu kategoriju spadaju porodice sa više djece, kao i staračke samohrane porodice.

    – Međutim sada je podrška potrebna i porodicama sa dvoje djece, koje nemaju dovoljno novca da preguraju čitav mjesec i onda traže pomoć – kazao je Adamović i objasnio je da zahvaljujući parohijskim sveštenicima SPC dobijaju informacije o porodicama koje nisu u mogućnosti da zarade za egzistenciju.

    Da bio stigli do najudaljenijih kuća i dostavili pakete nerijetko pređu veliki broj kilometara po seoskim i makadamskim putevima, a uz sve to ih obično prati “debeli” minus, snijeg, led i kiša.

    – Pomažemo uglavnom na području Eparhije banjalučke, a posljednjih godina i bihaćko-petrovačke, ali težina ovog posla se ipak ne mjeri u kilometrima, jer je teži momenat kada dođete u porodicu u kojoj vidite veliko siromaštvo te im donesete vreću brašna i nešto što će trajati desetak dana, a nemate mogućnost da im date više. To je nešto najteže – rekao je Adamović.

    Prema njegovim riječima postoje brojni primjeri ljudi koji ni sami nemaju dovoljno, ali su spremni da pomognu drugima.

    – Odvoje malo, kilogram, marku, litru, koliko mogu pa daruju onima koji su u težoj situaciji od njih. Sa druge strane veliki je broj onih koji imaju mnogo u materijalnom smislu, ali nemaju u srcu ljubavi da pomognu ugroženima – rekao je Adamović.

  • Ogromne cijene kvadrata oborile prodaju stanova

    Ogromne cijene kvadrata oborile prodaju stanova

    Broj prodatih stanova u Republici Srpskoj u trećem kvartalu ove godine dosta je manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su cijene ove u odnosu na prethodnu godinu drastično povećane.

    Pokazuju ovo podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, u kojima se navodi da je broj prodatih završenih novih stanova u RS u trećem kvartalu ove godine manji za 20,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    “Korisna površina prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine manja je za 13,7 odsto”, ističe se u podacima Zavoda za statistiku RS.

    Dodaje se da je prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove godine u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine viša za 56,7 odsto.

    “U Republici Srpskoj je u trećem kvartalu prodato 649 stanova, a prosječna cijena po kvadratnom metru je bila 2.685 KM. U Banjaluci je u trećem kvartalu ove godine prodato 207 stanova, a prosječna cijena po kvadratu je bila 3.729 KM”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, istakao je za “Nezavisne” da je jedan od razloga pada potražnje za novim stanovima poskupljenje kvadrata, jer su ulazni troškovi investitora zbog poskupljenja građevinskog materijala mnogo veći.

    “Drugim dijelom, to su i opšti kontekst i inflacija jer je kupovna moć ljudi manja. Nakon poskupljenja svega, nevezano za nekretnine, kreditna sposobnost stanovništva je manja. Ovo je jedan normalan ekonomski slijed. Ipak, kada pogledamo ukupan promet nekretnina, on nije smanjen jer je došlo do preraspodjele. Sad ljudi više kupuju placeve i kuće i problem stambenog zbrinjavanja pokušavaju da riješe na drugi način. Slabija prodaja stanova u novogradnji kompenzovana je povećanjem kupovine nekih drugih vrsta nekretnina”, naglasio je Milanović.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice “Dom.ba”, istakao je da nisu primijetili neku slabiju potražnju za stanovima, ali da je ona možda izražena u nekim manjim procentima.

    “I dalje je izražena potražnja za manjim stanovima od 29 do 45 kvadrata. Ono što je drugačije jeste finansijska struktura, te su ljudi početkom godine uglavnom gotovinski rješavali taj vid štednje i ulagali u nekretnine zbog inflacije, a sad učešće uz kredit, da li hipotekarni, stambeni ili namjenski, zavisi od samom učešća. Što se tiče polovnih stanova, isto su traženi, ali ne može se reći da je isto kao prošle godine. Ljudi zovu i informišu se. Ono što je sigurno je da se nije prepolovila potražnja, a cijene stanova u Prijedoru su oko 2.700 KM sa PDVom, dok su cijene garažnih mjesta povećane sa 20.000 na 35.000 KM”, naglasio je Gruban.

  • Privreda u Srpskoj vapi za adekvatnom radnom snagom

    Privreda u Srpskoj vapi za adekvatnom radnom snagom

    Za devet mjeseci ove godine više od 3.000 zaposlenih širom Srpske potpisalo je sporazumni raskid ugovora sa poslodavcem, a prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS više hiljada radnika ostalo je bez posla po drugim osnovama, između ostalog, jer su bili tehnološki višak, zbog gašenja djelatnosti koju su obavljali ili činjenice da je firma u kojoj su radili otišla u stečaj.
    Struka smatra da su radnici koji su sporazumno pristali na prekid radnog odnosa vrlo vjerovatno već pronašli drugo radno mjesto, jer se najčešće radi o kvalitetnoj radnoj snazi. Ali, isto tako, upozoravaju da ne postoji privredni sektor u Srpskoj koji ne traži adekvatnu radnu snagu.

    U periodu od 1. januara do 30. septembra 2022. godine, u republički Zavod za zapošljavanje prijavilo se 3.028 lica koja su ostala bez posla u ovoj godini tako što su potpisali sporazumni raskid radnog odnosa.

    Takođe, analizirajući pregled prijavljenih lica na Zavod u istom periodu gotovo je identičan broj lica koja su ostala nezaposlena kao višak u preduzeću, a taj broj je 2.904.

    Pored toga, iz institucije koja vodi evidencije o broju zaposlenih i nezaposlenih osoba u Republici Srpskoj pojašnjavaju da postoje i drugi razlozi zbog kojih su radnici bili primorani da ostanu bez radnog mjesta.

    “Prema evidenciji Zavoda od 1. januara do 30. septembra 2022. godine (za radnike koji su ostali bez posla u 2022), a prema prethodnom radnom iskustvu, vidimo da su 73 lica ostala bez posla po osnovu stečaja, 810 lica zbog prestanka rada poslodavca, 983 lica zbog prestanka obavljanja privatne djelatnosti, 5.218 zbog prestanka rada na određeno vrijeme, 2.169 lica izjavom radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa, te 221 lice ostali razlozi”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje RS.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, kaže za “Nezavisne novine” da je potpuno normalan proces da ljudi mijenjaju posao te da se svaki otkaz koji ponude poslodavci računa kao sporazumni raskid ugovora.

    Međutim, naglašava da je opšta činjenica da Srpskoj nedostaje radne snage i da se zbog toga donose odluke poput dovođenja stranih radnika.

    “Nedostatak radnika naravno da ugrožava poslovanje preduzeća, ali nadamo se da će to biti umanjeno zapošljavanjem stranaca”, ističe Trivić.

    Iz Privredne komore RS poručuju da je svaka prognoza privrednog ambijenta krajnje neizvjesna jer se i dalje i te kako osjete posljedice pandemije virusa korona i naravno aktuelne inflacije.

    “Poslovanje preduzeća je usložnjeno pa i radna mjesta trpe tu neizvjesnost. Više ne postoji nijedna grana privrede kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage. Ali zaista mora se reći da u slučaju sporazumnog raskida ugovora sigurno je da ti ljudi ne idu ako već nisu pronašli novo radno mjesto, jer su to radnici koji su jako dobri u svom poslu i za kojima je velika potražnja”, kaže za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

    Iz Komore podsjećaju da na evidencijama Biroa trenutno ima oko 66.000 radno sposobnih građana, a među njima i hiljade sa deficitarnim zanimanjima koji ne mogu naći posao, što je po njihovom mišljenju teško zamislivo.

    “Razloge treba tražiti u tome da ti ljudi rade ili na crno ili nisu apsolutno zainteresovani da rade, a možda se radi i o ljudima koji su završili neko srednje stručno obrazovanje, ali se nisu pronašli u tome”, smatra Blagojević.

    Dodaje da u ovom trenutku svakako ogroman problem predstavlja i inflacija, jer kompanije koje se čak i odluče da podignu cijene svojih usluga ka inostranom tržištu opet ne mogu adekvatno da pokriju trenutni inflatorni udar.

    “Oni su opet u minusu, a s druge strane imamo pritiske da se plate povećaju. Jednostavno, tu nema dovoljno prostora da zadržimo radnike i obezbijedimo povećanje plata. Nažalost, ali je tako”, naglašava Blagojević.