VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Vipotnik: Za unapređenje energetske efikasnosti 10 miliona KM

    Vipotnik: Za unapređenje energetske efikasnosti 10 miliona KM

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da je za unapređenje energetske efikasnosti u javnim objektima u ovoj godini planirano ulaganje 10 miliona KM, kao i da će biti nastavljeno sprovođenje aktuelnih projekata u ovoj oblasti.

    On je istakao da je sprovođenje mjera energetske efikasnosti opštedruštveni cilj i strateško opredjeljenje Vlade Republike Srpske, kako zbog ušteda na materijalnim troškovima za grijanje i električnu energiju i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, tako i zbog poboljšanja ukupnog privrednog ambijenta.

    “U okviru projekta energetske efikasnosti koji se finansira iz grant sredstava Njemačke razvojne banke planirana je sveobuhvatna sanacija pet javnih objekata, a procijenjena vrijednost investicije iznosi od 7,5 do 8 miliona KM”, rekao je Vipotnik.

    On je precizirao da se ovaj projekat bazira na unapređenju mjera energetske efikasnosti prvenstveno školskih i predškolskih javnih objekata, čime bi trebalo da se poboljšaju uslovi i komfor korisnika tih objekata.

    Prema njegovim riječima, kroz projekat energetske efikasnosti koji se finansira iz grant sredstava Zelenog klimatskog fonda, biće uloženo 1,2 miliona KM.

    Osim konkretnih aktivnosti na energetskoj obnovi objekata, Vipotnik kaže i da je planirano usvajanje Strategije obnove zgrada u Republici Srpskoj za period do 2050. godine.

    “Usvajanjem ove strategije i ispunjavanjem obaveza, Vlada Srpske će iskazati i jasnu podršku razvoju domaće privrede koja se bavi proizvodnjom i snabdijevanjem materijala i opreme za obnovu zgrada, razvojem efikasnijih i karbon-neutralnih sistema za grijanje i hlađenje”, istakao je Vipotnik.

    Govoreći o problemu skladištenja i odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, na samoj granici sa Republikom Srpskom, Vipotnik je naglasio da je stav Narodne skupštine Srpske, ali i institucija na svim nivoima vlasti u BiH da se ne dozvoli izgradnja odlagališta u napuštenom vojnom objektu u Čerkezovcu, na samo 900 metara od zaštićenog područja – Parka prirode “Una”.

    On je podsjetio da je Savjet ministara formirao ekspertski i pravni tim za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa ovom problematikom kojoj se mora pristupiti ozbiljno i vodeći se interesima više od 250.000 stanovnika koji žive u slivu rijeke Una.

    “Želim da vjerujem da će Hrvatska prihvatiti naše argumente i u duhu dobrosusjedskih odnosa odustati od izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na samoj granici, a ako ne, svoja prava ćemo zaštititi pred međunarodnim sudovima”, poručio je Vipotnik.

  • UKC poslao poziv za zaposlenje najboljoj studentkinji

    Studentkinja generacije Medicinskog fakulteta Duška Regoda dobila je poziv za zaposlenje u UKC, izjavio je direktor Vlado Đajić.

    Poslali smo joj juče ponudu da radi na jednoj od sedam klinika i čekamo je sa radošću, rekao je Đajić.

    Dodao je međutim da na kardiologiji, što je bila njena želja, trenutno imaju 44 ljekara i da nema potrebe za tim kadrom.

    Narednih 7, 8 godina niko od kardiologa neće ići u penziju, a imamo klinika gdje će 112 ljekara u narednih pet godina otići, i mi moramo u ovom trenutku da gledamo prioritet Kliničkog centra. U ovom trenutku je tako, nije smak svijeta da krene na jednu od tih klinika, pa da poslije vidimo. Korektno je od nas što smo pružili mogućnost da od sedam klinika bira jednu koju želi. Tu smo za nju, imaćemo razumijevanja ako se ukaže mogućnost da je sa neke druge klinike premjestimo na kardiologiju, ne bježimo od toga- rekao je Đajić.

    Na novinarsko pitanje da li je bio potreban medijski pritisak kako bi se Duška Regoda zaposlila, s obzirom da je diplomirala još prije nekoliko mjeseci, Đajić tvrdi:

    – One ne čeka, ona je prije 20-ak dana predala molbu- odgovara on.

    UKC se pohvalio i da su lani dodijelili rekordnih 78 specijalizacija u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

    – Ne postoji institucija u regionu koja može da se pohvali činjenicom da je za godinu dana zaposlila 78 svršenih studenata. Ponosan sam na ovu mladost- poručio je Đajić.

  • Tri grada iz BiH na popisu najskupljih gradova u Evropi, među njima i Banjaluka

    Tri grada iz BiH na popisu najskupljih gradova u Evropi, među njima i Banjaluka

    Stranica Numbeo koja analizira troškove života u gradovima svijeta objavila je rang listu za 2023. Na popisu su se našla i tri grada iz BiH.

    Prilikom rangiranja gradova vodili su se cijenama u restoranima i trgovinama, cijenama javnog prevoza, režija, zdravstvene zaštite, najma i slično, a kako bi dobili ukupan indeks troškova života.

    Rangirano je 238 gradova. Posebno je slikovito kako su prvih šest gradova s najvećim indeksom troškova života oni u Švicarskoj, a slijede ih pet norveških gradova.

    Grad s najvećim indeksom troškova života u Evropi je švicarski Bazel.

    Prema njihovoj ljestvici najskuplji grad za život u BiH je Sarajevo, na 206. poziciji između 238 rangiranih gradova i indeksom troškova života od 38,6.

    Sa indeksom troškova života od 36,6, našla se Banjaluka na 223. mjestu.

    Na popisu 238 gradova iz BiH svoje mjesto našla je i Tuzla na 227. mjestu i s indeksom 35,5.

    Poređenja radi, najskuplji grad za život u Hrvatskoj je Zadar na 14. mjestu s indeksom troškova života od 53,2 i zauzeo je 141. mjesto, Dubrovnik se nalazi na 145. mjestu, Zagreb na 150. mjestu, Rijeka na 172, Split na 173. te Osijek na 189. mjestu.

  • Nije moguća kraća radna nedjelja za radnike u BiH

    Nije moguća kraća radna nedjelja za radnike u BiH

    Ono što u svijetu postaje normalno, za radnike u BiH zvuči nevjerovatno, ali primamljivo.
    Zaposleni u nekim svjetskim kompanijama dobili su pravo da odrade punu radnu nedjelju za četiri dana umjesto uobičajnih pet, a da im plata ostane ista. Manje radnih dana ne znači da će raditi manje, nego će jednostavno radno vrijeme uskladiti sa obimom posla.

    Većina radnika kaže da je srećnija jer svoj život žive na bolji i ljepši način.

    Radnici su, pokazali su rezultati, produktivniji i zadovoljniji, a srećan radnik je dobar radnik, kažu poslodavci koji su ideju prihvatili i realizovali. Ističu da je ono što time žele da postignu da radnici iskoriste taj dodatni dan da se opuste i potpuno zaborave na posao.

    Ono što u svijetu postaje normalno, za radnike u BiH zvuči nevjerovatno, ali primamljivo.

    “U današnje vrijeme kada depresija predstavlja veliki problem, kada ljudi imaju prihološke probleme, više vremena bi koristilo da bolje, zdravije i ljepše žive”, kaže Darko Purić, radnik iz Doboja.

    Bijeljinci sa kojima smo razgovarali potvrđuju da je ideja o četiri radna dana dobra, da bi radnici bili zadovoljniji i manje nervozni, jer bi vrijeme mogli da provode sa porodicom i prijateljima, da se druže i izlaze.

    Imali bi, kažu, više vremena za svoju djecu, što je roditeljima najbitnije.

    Više slobodnog vremena za vaspitanje i odgoj djece kao jednu od najvećih dobiti kraće radne nedjelje, izdvajaju i sociolozi.

    Sociolog Vladimir Vasić kaže da zbog nedostatka vremena za posvećenost djeci imamo dosta slučajeva socijalno i vaspitno zapuštene djece.

    “U bazi patološkog, kada je u pitanju problem djece sa problematičnim ponašanjem i maloljetničke delikvencije, jedan od ključnih razloga zašto dolazi do toga je nedostatak slobodnog vremena roditelja”, navodi Vasić.

    Iako zvuči kao utopija, potrebno je dati šansu svakoj opciji koja bi istovremeno bila isplativa za poslodavca i stvorila radnika koji bi ostao odan poslodavcu, smatra Darko Purić.

    “Mislim da bi poslodavac npr. mogao, za početak, skrati taj peti radni dan, da se radi do 13 časova, pa da vidimo da li ima razlike i uticaja na proizvodnju. Taj postepen način bi možda bio i najbolji”, ocjenjuje Purić.

    Dodaje da bi, ako bi produktivnost bila ista i sa skraćenim radnim vremenom, radnici mogli da dobiju slobodan cijeli taj dan.

    Ipak, za poslodavce u BiH je četvorodnevna radnja u proizvodnji nemoguća jer, kažu, manje radnih dana znači manje sati i manju platu, kažu u Uniji udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    “Postoje neki projekti u svijetu za koje još ne postoje rezultati. Međutim, sve te projekte su podržavale države da bi se utvrdilo kakvi su efekti. Znamo da u svijetu uvijek bude “fensi” ideja, pa ćemo mi sačekati da vidimo koji su stvarni efekti toga”, kaže Saša Trivić, predsjednik Unije.

    Iako su svjesni da kraće radno vrijeme nije ostvarivo u pojedinim sektorima, građani su jednoglasni: za tako nešto nema volje među većinom poslodavaca.

    “Poslodavci uvijek žele da izvuku maksimum iz radnika, da se radi što više. Čak je i ukidanje radne nedjelje većina poslodavaca teško prihvatila, pa bi željeli da se radnici i vrate na svoja radna mjesta i tim danom”, smatraju anketirani Bijeljinci.

    Teško je govoriti u dodatnim pravima radnika u BiH koja ima ogroman broj nezaposlenih, u kojoj se često ne poštuju ni osnovna ljudska prava, u kojoj nekim radnicima kasne plate ili se ne uplaćuju doprinosi. Zemlji u kojoj nerijetko zaposleni rade po 12 umjesto 8 sati ili po dva posla kako bi prehranili porodicu, kaže Vasić.

    “Imamo zakonom definisan minimalac, a ljudi rade ispod minimalca. Imamo definisano da trudnice imaju pravo na trudničko bolovanje, a bezbroj je slučajeva u Srpskoj i FBiH da te žene ostaju bez posla. Slovo zakona u mnogim slučajevima štiti radnike, ali u praksi imamo slučajeve da pojedini poslodavci progone običnog radnika”, jasan je Vasić.

    On dodaje da se radnik često bori i za sedmi slobodan dan, onaj koji su mu “propisali i ljudski i Božji zakoni”.

    Dakle, da bismo uopšte mogli govoriti u uvođenju nekih pogodnosti za radnike i usklađivanju sa evropskim standardima, potrebno je prvo ukloniti patološke pojave u sferi rada i ponekad robovski odnos prema radnicima u BiH, zaključuje Vasić, prenosi BN.

  • Siromašne opštine u Srpskoj se plaše da će nestati, treba im veća podrška

    Siromašne opštine u Srpskoj se plaše da će nestati, treba im veća podrška

    1. godinu Republika Srpska ušla je sa 35 siromašnih opština.

    Od tog broja, 20 ih je izrazito nerazvijeno, dok je 15 opština u grupi nerazvijenih.

    Ako se u obzir uzme da na teritoriji Srpske postoje 64 lokalne zajednice, jasno je da, računajući opštine i gradove, više od polovine Republike Srpske (65 odsto teritorije) kuburi sa ogromnim problemima. Da stvar bude gora, u tim opštinama živi svega 206.000 stanovnika, što je manje od petine ukupne populacije u Srpskoj.

    Dok iz Vlade RS poručuju da svake godine dodjeljuju grantove pomoći za nerazvijene opštine, iz ovih lokalnih zajednica za “Nezavisne novine” ističu da ta sredstva nisu dovoljna jer se u najvećoj mjeri koriste za plaćanje poreza, te kao socijalna pomoć najugroženijim građanima.

    Podsjetimo, Ministarstvo lokalne uprave i samouprave RS svake godine donosi odluku o stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Prema toj odluci, izrazito nerazvijene jedinice lokalne samouprave u 2023. godini su: Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Kneževo, Krupa na Uni, Kupres, Lopare, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Pelagićevo, Rudo, Srebrenica, Trnovo, Čajniče i Šekovići.

    Kada su u pitanju nerazvijene opštine, tu se ubrajaju: Bratunac, Višegrad, Vlasenica, Donji Žabar, Kostajnica, Ljubinje, Nevesinje, Novi Grad, Petrovac, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Han Pijesak, Šamac i Šipovo.

    Za sve navedene opštine u 2022. godini Vlada je dodijelila tri miliona KM.

    “Sredstva su, između ostalog, namijenjena za podršku proizvodnji, izvozu, osnivanju i razvoju malih i srednjih preduzeća, poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, izgradnji novih, rekonstrukciji i održavanju postojećih objekata komunalne infrastrukture, zdravstvenoj zaštiti stanovništva i pomoći socijalno ugroženom stanovništvu i brigu o mladima, te za druge namjene”, rečeno je za “Nezavisne” iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS.

    Pored toga, kažu iz resornog ministarstva, u 2022. godini Vlada RS je obezbijedila dodatnih 300.000 KM za sufinansiranje projekata u tim opštinama.

    Međutim, novac koji dobijaju je nedovoljan, jednoglasni su iz ovih lokalnih zajednica. Sve one dobijaju novac od Vlade RS kroz četiri godišnje tranše, što je, kažu, tek toliko da pokriju dio funkcionisanja opštine.

    “Mi ukupno primimo oko 84.000. To je ništa. Mi stalno pišemo da se to poveća, jer čak četvrtina budžeta Lopara ide na socijalu”, kazali su iz opštine Lopare, koja je u grupi izrazito nerazvijenih opština.

    Slična situacija je i u Han Pijesku.

    “Poseban je problem što smo specifični po pitanju klimatskih i drugih uslova života. Posebno jer smo ruralni, pa smo izrazito razuđeni. Mi od Vlade dobijemo oko 81.000 na godišnjem nivou. Vjerujte da to zaista nije ništa, to ne može da kompenzuje većinu stvari koje otežavaju funkcionisanje opštine”, pojašnjava Slavica Ašonja, načelnica Odjeljenja za upravljanje razvojem, privredu i društvene djelatnosti Han Pijeska.

    U Ribniku, uprkos činjenici da je riječ o nerazvijenoj opštini, pokrenuti su brojni projekti, kaže načelnik ove lokalne zajednice Nebojša Karać.

    “Sredstva koja dobijamo od Vlade koristimo za projekte, to dobro dođe, ali je to nedovoljno da bismo razmišljali o nekom većem napretku i radu. Da budem iskren, pokušavamo da najveći dio sredstava nadoknadimo iz vlastitog budžeta, da to bude neki osnov. Mogu istaći da smo mi u proteklom periodu uspjeli izgraditi sve neophodne institucije u našoj opštini, vrtić, vatrogasnu, dvoranu, Dom zdravlja, a radimo i administrativnu zgradu”, navodi Karać za “Nezavisne”.

    Bojo Gašanović, načelnik opštine Istočni Stari Grad, kaže da ova opština godišnje za funkcionisanje dobije od Vlade između 60.000 i 70.000 KM.

    “To je skromna i mala pomoć, koja se u četiri puta godišnje dodijeli u iznosu od 16.000 do 19.000 KM. Mi sa tim ne možemo ništa, sve potrošimo otprilike za plaćanje poreza”, ističe Gašanović i dodaje da su na sjednici Saveza opština i gradova predlagali nekoliko rješenja kako pomoći ovim lokalnim zajednicama.

    “Mi smo predlagali da se osnuje Fond za izrazito nerazvijene opštine, pa da možemo da koristimo taj fond kada imamo neki projekat. Jedna od mogućnosti za izrazito nerazvijene je i da se smanji porez. Ako sad plaćamo 66 odsto, da plaćamo na primjer 40 odsto, pa da tako možemo da namirimo potrebe neke druge vrste. Mi više potrošimo para na čišćenje snijega nego na primjer Bijeljina”, kaže on.

    “Isto tako, smatram da bi trebalo da se poveća grant koji daje Vlada sa tri miliona na 12 miliona KM godišnje. Vlada bi trebalo to da prepozna u ovoj godini. Jer ako i ovo malo što nas ima nestanemo, onda će Republika Srpska biti samo u pet centara i to je to”, istakao je Gašanović.

  • Obilježavanje 30 godina od stradanja Srba iz Skelana

    Obilježavanje 30 godina od stradanja Srba iz Skelana

    U Skelanima kod Srebrenice danas će biti obilježeno 30 godina od stradanja Srba iz ovog i susjednih sela, od kojih je 69 ubijeno 16. januara 1993. godine.

    Najmlađa žrtva bio je petogodišnji Aleksandar Dimitrijević. Kod centralnog spomenika za 305 poginulih srpskih civila i vojnika biće služen parastos.

    Nastavljajući etničko čišćenje srednjeg Podrinja, jake muslimanske snage od nekoliko hiljada vojnika iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, napale su u zoru 16. januara 1993. godine srpska sela oko Skelana.

    Za ovaj zločin nakon 30 godina niko nije odgovarao.

  • Novitović: Sutra sastanak o planu djelovanja u slučaju obilnih padavina i poplava

    Novitović: Sutra sastanak o planu djelovanja u slučaju obilnih padavina i poplava

    U Vladi Republike Srpske sutra će biti održan sastanak o pripremama za adekvatan zajednički odgovor na najavljene velike količine padavina i eventualne poplave, izjavio je Srni vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović.

    Novitović je istakao da se, od kada je Republički hidrometeorološki zavod izdao crveni meteoalarm, konstantno radi u koordinaciji i sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, premijerom Srpske Radovanom Viškovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Savom Minićem i ministrom unutrašnjih poslova Sinišom Karanom.

    On je rekao da će sastanak užeg tima, koji će dati prijedlog odgovora u slučaju da se ostvare meteorološke prognoze, biti održan sutra u 11.00 časova.

    “Moramo napraviti plan djelovanja. Analiziraćemo kako je koja lokalna zajednica sprovela preventivne mjere, ali i plan odgovora u slučaju da se najave meteorologa obistine”, pojasnio je Novitović.

    On je rekao da je Republički hidrometeorološki zavod objavio crveni meteoalarm kao upozorenje da se od 16. do 20. januara očekuje velika količina padavina.

    Novitović je naveo da se očekuje da će u Hercegovini pasti više od 250 litara kiše po metru kvadratnom, a na području Sarajevsko-romanijske regije više od 150 litara.

    “Za nas je zabrinjavajuća prognoza da se u Crnoj Gori, u nekim dijelovima, očekuje više od 400 litara po metru kvadratnom i da će se sve sliti u rijeku Drinu”, rekao je Novitović.

    On je naveo da je sva oprema dodatno provjerena i da je ispravna, te da su i lokalne zajednice u obavezi da sve svoje resurse pregledaju, provjere i stave na raspolaganje.

    “Mi imamo dovoljno kapaciteta i opreme da odgovorimo ovom izazovu, ali je prva odgovornost na građanima. Na njima je da na najadekvatniji način zaštite svoje živote i imovinu”, rekao je Novitović i dodao da će Civilna zaštita djelovati prema prioritetima.

    Novitović je rekao da su u preventivne aktivnosti, ali i u aktivnosti pripreme odgovora u slučaju da se prognostičke najave obistine uključeni i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i premijer Srpske Radovan Višković, kao i neki ministri.

    On je podsjetio da Vlada Republike Srpske godinama ulaže u Republičku upravu civilne zaštite, te da i lokalne zajednice u kontinuitetu ulažu u svoj sistem zaštite i spašavanja.

  • Dvije trećine poslodavaca u Srpskoj bez mogućnosti obuke kadra

    Dvije trećine poslodavaca u Srpskoj bez mogućnosti obuke kadra

    Oko 70 odsto poslodavaca u Republici Srpskoj nema nikakve mogućnosti da ponudi praktičnu nastavu za učenike i studente.

    To su rekli poslodavci u istraživanju Zavoda za zapošljavanje RS, istakavši da nemaju mentora, opremu, materijal ili prostor za praktičnu nastavu.

    Određene mogućnosti praktične nastave može da ponudi 30,1 odsto poslodavaca. Ono što poslodavci mogu ponuditi se razlikuje i po filijalama, ali 28 odsto može obezbijediti mentora, 25,9 odsto može obezbijediti opremu, 24,7 odsto poslodavaca ima prostor, dok 23,7 odsto poslodavaca može obezbjediti materijal za praktičnu nastavu.

    Prema iskazanim potrebama, poslodavci imaju mogućnost da organizuju praktičnu nastavu ili obuku za 1.662 učenika ili studenta.

    U pitanju su sljedeća zanimanja: medicinska sestra/tehničar – 142 (8,5 odsto svih iskazanih mogućnosti), šivač – 106 (6,4 odsto), prodavač/trgovac – 103 (6,2 odsto), kuvar – 64 (3,9 odsto), konobar – 55 (3,3 odsto), ekonomista – 46 (2,8 odsto), elektrotehničar – 46 (2,8%), pomoćni radnik u proizvodnji – 43 (2,6%), bravar – 38 (2,3%), stolar (2,2%) i inženjer elektrotehnike – 30 (1,8%).

    Ovih 10 zanimanja čine 37,3% iskazanih mogućnosti za organizaciju praktične nastave ili obuke.

  • Mišić: Prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata bude 673 marke neprihvatljiv

    Prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata bude 673 KM je smiješan i neprihvatljiv, izjavila je Ranka Mišić, predsjednica Saveza Sindikata Republike Srpske.

    “U inflatornoj godini, radnik sa tolikom platom ne može prehraniti porodicu jer četvoročlana porodica samo za hranu mora mjesečno izdvojiti 1.044 marke”, poručila je Mišićeva za RTRS.

    Mišićeva je naglasila da je prijedlog sindikata da najniža plata bude najmanje 800 KM.

    “Najbolje da se sjedne za pregovarački sto i da se izmjere troškovi života i privredni rast”, dodala je predsjednica Saveza Sindikata Srpske, još jednom poručivši da je prijedlog Unije poslodavaca loša poruka svim radnicima u Republici Srpskoj.

  • Širom Srpske dočekana pravoslavna Nova Godina

    Širom Srpske dočekana pravoslavna Nova Godina

    Srpska, Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva, Sveta Gora i Јerusalimska patrijaršija – dočekali su Pravoslavnu novu godinu. U ponoć su u hramovima služeni molebani za blagosloveno novo ljeto.

    Na šetalištu pored Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci, uz jednu od najpoznatijih pjevačica etno muzike Bilju Krstić i njen Bistrik orkestar, te uz mladu etno pjevačicu iz Crne Gore Branku Zečević pravoslavnu Novu godinu dočekao je veliki broj, kako Banjalučana, tako i gostiju iz drugih gradova. U ponoć je u hramu služen moleban za srećno i berićetno Novo ljeto.

    U ponoć su molebani služeni u hramovima širom Srpske, a doček Pravoslavne nove godine organizovan je na mnogim trgovima, prenosi RTRS.

    Na centralnom gradskom trgu u Bijeljini u novogodišnjoj noći nastupio je Amadeus bend, a veselo je bilo u brojnim kafićima, restoranima, hotelima.

    Svečano na otvorenom, uz kuvano vino, čaj i muziku novo ljeto dočekali su i stanovnici Doboja, Novog Grada, Teslića, Prnjavora, Andrićgrada, Šamca, Foče.

    U Brčkom je pravoslavna Nova godina dočekana na otvorenom uz vatromet i narodno kolo, a tačno u ponoć građanima se obratio predsjednik Skupštine Brčko distrikta Siniša Milić pod čijim pokroviteljstvom je doček organizovan.

    Na dočeku pravoslavne Nove godine u Brčkom posjetioce su zabavljale estradne zvijezde Jelena Grubačić i Dane Svilar uz bend “Patrola 076”.

    Organizator je obezbijedio besplatne tople napitke, a proslavu su pomogli i brojni brčanski privrednici.