Kategorija: Društvo

Skoro 45.000 radnika ili oko 15,5 odsto od ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj u prvoj polovini godine nisu bili zdravstveno osigurani, jer poslodavci ni za jedan mjesec nisu uplaćivali doprinose.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je jako bitno ustanoviti iz kojih oblasti, odnosno privrednih grana dolazi taj broj neosiguranih radnika.

“Poreska uprava Republike Srpske u svakom momentu ima pristup tim podacima i njima može da alarmira i Inspektorat Republike Srpske, kao i poreske inspektore da obiđu takve firme i utvrde zbog čega je došlo do neuplaćivanja poreza i doprinosa, odnosno zbog čega je došlo do toga da radnici nemaju zdravstveno osiguranje”, kazao je Škrebić.

Kako je rekao, postavlja se pitanja zbog čega nije došlo do uplate poreza i doprinosa.

“Ali i tu ima rješenje, mnogo puta se u ranijem periodu dešavalo da privrednici traže reprogramiranje poreza i doprinosa, zbog toga što su nastale negativne ekonomske situacije”, kazao je Škrebić.

Božana Radomir, viši stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kazala je da je zakonska obaveza svakog poslodavca da prilikom isplate plata izvrši uplatu poreza i doprinosa na tu platu.

“Nažalost, značajni broj radnika još ima neosiguranu knjižicu, odnosno tek kad odu kod ljekara i zatraže zdravstvenu pomoć onda im se tek u sistemu vidi da nisu uplaćeni porezi i doprinosi”, kazala je Radomirova.

Dodala je da postoji određen broj poslodavaca koji su nesavjesni, te ne žele da uplate, ali i poslodavci koji naprave propuste.

“Ali ima i pozitivnih primjera, gdje poslodavci imaju poteškoće u poslovanju, pa postepeno uplaćuju koliko imaju priliva sredstava”, kazala je ona.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS za Fenu su naveli da su ovo posljednji podaci kojima raspolažu, pa ne mogu da kažu da li je u međuvremenu došlo do promjene.

“Procijenjeni gubitak prihoda Fonda po osnovu neuplaćivanja doprinosa u prvom polugodištu 2024. godine iznosi oko 67,5 miliona KM. Napominjemo da prihodi od zaposlenih čine više od 80 odsto ukupnih prihoda Fonda od doprinosa, što dovoljno govori o tome koliko je važna svaka uplata doprinosa, jer se od njih finansira i kompletan zdravstveni sistem”, navode u FZO RS.

Istovremeno, 1.236 osiguranika u Srpskoj uplaćuju sami sebi doprinos za zdravstveno osiguranje po ličnom osnovu.

“Jedan od osnova za prijavu na zdravstveno osiguranje jeste i takozvani lični osnov kada građani nemaju drugi osnov osiguranja (nisu zaposleni i sl.), oni mogu da se prijave po ovom osnovu i da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u skladu sa važećom stopom doprinosa, kako je propisano Zakonom o doprinosima. Ovi osiguranici mjesečno uplaćuju oko 90 КM po osnovu doprinosa za zdravstvo”, kazali su iz FZO RS.

Podsjećaju da je Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju predvidio i brojne druge osnove osiguranja, kako bi osiguranjem bile obuhvaćene najosjetljivije kategorije osiguranika poput djece do 18 godina, osobe bez prihoda, trudnice i porodilje, osobe koje boluju od malignih i drugih teških oboljenja itd.

Međutim, po ovim osnovama mogu da se prijave samo ukoliko nemaju drugi osnov osiguranja.

“Primjera radi, trudnica po osnovu svog stanja može da se prijavi na osiguranje samo ako je nezaposlena, jer su poslodavci dužni da plaćaju doprinose za zaposlene trudnice i oni ne mogu da se prijave po nekom drugom osnovu”, objašnjavaju u FZO RS.

U svijetu koji se rapidno mijenja, važno je osvrnuti se na bogatu istoriju inovacija koje su oblikovale našu zajednicu. Banja Luka je oduvijek bila grad u kojem su inovacije i tehnološki napredak zauzimali centralno mjesto, zahvaljujući predanom radu njenih inovatora. Kroz različite fabrike i institucije, od kojih je najpoznatija Rudi Čajavec, banjalučki inovatori su ostavili neizbrisiv trag, kontinuirano njegujući duh inovacije i stvaralaštva. Danas, Ana Lojić, predsjednica Udruženja inovatora Grada Banja Luka i osoba koja čvrsto vjeruje u intelektualni potencijal naših ljudi, govori za Vrbas Media o tome kako spaja slavnu prošlost sa budućnošću. U ovom intervjuu, razgovaramo o njenoj motivaciji, projektima i planovima za budućnost inovacija u Banjoj Luci.

VM: Ana, spomenuli ste da je Banja Luka oduvijek bila mjesto gdje su inovacije i tehnološki napredak igrali ključnu ulogu. Kako su Vas nasljeđe naših inovatora i njihov rad u različitim fabrikama, uključujući Rudi Čajavec, inspirisali u Vašem radu i viziji za budućnost?

Lojić: Inovatori iz Banje Luke su kroz decenije postavljali temelje za tehnološki napredak, radeći u mnogim fabrikama koje su bile srce našeg industrijskog razvoja. Ta povezanost s prošlošću pokazuje našu sposobnost da budemo lideri i kreatori u tehnološkom svijetu. Smatram da je važno spojiti tu bogatu tradiciju sa savremenim tehnologijama kako bismo stvorili nove prilike za naš grad i njegove ljude. Digitalizacija i tehnološke inovacije pružaju nam priliku da stvorimo centar za razvoj ideja koje će svijet ponovo prepoznati kao plod našeg talenta.

VM: Da li smatrate da postoji kolektivna svijest o tome koliko su naši inovatori i inženjeri doprinijeli globalnom napretku? Kako možemo tu svijest dodatno probuditi?

Lojić: Vjerujem da su mnogi svjesni naših doprinosa, ali ta svijest nije dovoljno izražena. Naši inovatori su oblikovali mnoge industrije na globalnom nivou, ali nažalost, često se desi da ti uspjesi ostanu u sjeni. Trebamo konstantno naglašavati da mi možemo stvoriti brojna tehnološka rješenja i inovacije, i to smo već mnogo puta dokazali. Moramo podsticati priče o našim velikanima i omogućiti mladim ljudima da vide kako je moguće postići velike stvari kada se vjeruje u vlastite ideje i sposobnosti. Na ovaj način bismo usmjerili pažnju mladih ljudi na istinske vrijednosti.

VM: Imali ste priliku da radite kao profesor u srednjoj školi gdje ste ujedno i bili mentor mladim ljudima. Kako Vas je to iskustvo oblikovalo i motivisalo u Vašem radu na inovacijama?

Lojić: Rad sa mladima je bio presudan u oblikovanju mog pogleda na inovacije. Kao profesor u Srednjoj ekonomskoj školi, imala sam priliku svakodnevno se susretati s briljantnim idejama i energijom mladih ljudi. Njihova želja za učenjem i inoviranjem bila je i ostala moja inspiracija. Kada vidite koliko potencijala postoji u našim mladima, jednostavno morate vjerovati da oni mogu promijeniti svijet. To me motivisalo da nastavim raditi u IT industriji, pružajući prilike ljudima sa kvalitetnim idejama da iskažu svoj inovativni potencijal.

VM: Godinama uspješno organizujete Međunarodni sajam inovacija Inost mladih. Šta smatrate ključem tog uspjeha?

Lojić: Ključ uspjeha leži u vjeri u mlade ljude i njihov potencijal. Banja Luka već 25 godina u kontinuitetu predstavlja mjesto spajanja inovatora iz zemlje i regiona kroz Međunarodni sajam ideja, inovacija i stvaralaštva Inost mladih, na kojem svi mladi imaju podjednaku šansu da predstave svoje ideje iz brojnih oblasti. Inost mladih je rezultat zajedničkog rada, entuzijazma i posvećenosti. Cilj svih nas koji aktivno radimo na organizaciji ovog sajma je da omogućimo priliku da naši inovatori pokažu svijetu šta mogu, a rezultati govore da je vjerovanje da možemo puno ispravan stav.

VM: Danas govorite o Vašoj viziji kroz Digitalnu platformu inovacija Saveza inovatora Republike Srpske. Kako vidite taj projekat u kontekstu kvalitetne budućnosti Banje Luke i Republike Srpske?

Lojić: Digitalna platforma inovacija Saveza inovatora Republike Srpske je rezultat mog desetogodišnjeg rada u prepoznavanju potreba inovatora i investitora, vjere i podrške predstavnika Saveza inovatora Republike Srpske, podrške svih članova Udruženja inovatora Grada Banja Luka, kao i kontinuiranog ulaganja u obrazovanje, uključujući i doktorsku disertaciju koja se bavi stvaranjem prediktivnih modela i algoritama. Ova platforma ima za cilj da povezuje inovatore s investitorima na način koji će omogućiti globalnu povezanost i pristup međunarodnim tržištima. Ne pričamo samo o tehnološkom rješenju, već o mjestu gdje će mladi talenti i inovatori iz različitih oblasti imati priliku da promovišu svoje ideje i projekte i tako ostanu u Republici Srpskoj i Banjoj Luci, a ne traže ovakve prilike u inostranstvu.

Rudi Čajavec je ispisao istoriju kao simbol inovacije i tehnološkog napretka, ali sada je vrijeme da gradimo budućnost kroz ovu platformu, kako bismo osigurali da naši mladi ostanu ovdje i doprinesu razvoju našeg društva.

VM: Da li Vas je to što ste majka troje djece dodatno motivisalo na ovako uspješan rad i stvaranje prilike da i Vaša djeca pronađu ostvarenje svog potencijala u našem gradu?

Lojić: Apsolutno. Kao majka, osjećam duboku odgovornost da stvorim svijet u kojem će moja djeca, i sva djeca ove zemlje, imati priliku da ostvare svoje snove ovdje, a ne da odlaze u potrazi za boljim mogućnostima. Moja misija je da kroz inovacije i obrazovanje omogućim mladima da ostanu ovdje, da se razvijaju i da budu ponosni na ono što stvaraju u svojoj zemlji. Zato radim na projektima koji će im omogućiti upravo to – priliku da ostvare svoje ideje i snove ovdje, u Banjoj Luci.

VM: Na kraju, koji su Vaši sledeći koraci u realizaciji vaše vizije i kako možemo kao zajednica podržati ove inicijative?

Lojić: Sledeći koraci uključuju dalju izgradnju i promociju Digitalne platforme inovacija. Planiram intenzivno raditi na uspostavljanju partnerstava sa lokalnim i međunarodnim organizacijama, kako bismo osigurali što veći broj prilika za naše inovatore. Takođe, važno mi je da se ova platforma koristi kao alat za edukaciju i povezivanje mladih talenata sa mentorima i investitorima, kako bi njihove ideje mogle da se razvijaju i ostvare svoj puni potencijal.
Podrška zajednice je ključna u ovoj fazi. Potrebno je da se što više lokalnih institucija, kompanija i pojedinaca uključi u ovaj proces. To može biti kroz direktno učešće u platformi, pružanje mentorske podrške, finansiranje projekata ili jednostavno kroz širenje svijesti o značaju inovacija za našu zajednicu. Zajedničkim snagama možemo osigurati da naši mladi ostanu ovdje, da imaju priliku da svoje ideje realizuju upravo u Republici Srpskoj i Banjoj Luci, te da ponosno pokažu svijetu koliko je naše nasljeđe bogato i koliko još toga imamo da ponudimo.

Digitalizacija u sektoru obaveznog osiguranja bi donijela brojne benefite, kako korisnicima obaveznog osiguranja, tako i javnom interesu, te bi prekinula velike gužve i čekanja prilikom registracije vozila.

Stručnjaci za osiguravajuća društva koji su upoznati sa ovom temom smatraju da više od 20 godina, sa manje ili više uspjeha, društva za osiguranje u Republici Srpskoj pokušavaju da otklone rizik poslovanja koji proističe zbog visokih troškova sprovođenja osiguranja.

“Rezultati dosadašnjih aktivnosti su bili ograničenog kapaciteta i vremena trajanja i nisu u potpunosti otklonili operativni rizik proistekao iz visokih TSO”, navode stručnjaci.

Ističu da bi centralna elektronska evidencija u Zaštitnom fondu trebalo da se odnosi na direktnu korist koju će obični ljudi imati digitalizacijom sektora obaveznih osiguranja.

“Promjenom ambijenta stvaraju se uslovi da građani i privreda poslove u vezi s registracijom vozila obavljaju jednostavnije i brže, uz smanjenje obima neophodne dokumentacije. Oštećena lica će na jednostavniji i transparentniji način ostvarivati svoje pravo na naknadu štete nastale u vezi s obaveznim osiguranjem u saobraćaju”, pojašnjavaju stručnjaci.

Prema njihovim riječima, upotreba tehnologije u sektoru obaveznog osiguranja više nije stvar izbora, već potrebe i zdravog razuma.

“Javni interes u pogledu digitalizacije u sektoru obaveznog osiguranja je nesumnjiv, naročito ukoliko se imaju u vidu sva pozitivna iskustva iz okruženja, naročito iz Srbije. Javni interes je da ovaj postupak sprovedemo po uzoru na zemlje okruženja (najpozitivnija iskustva su iz Srbije), kako bismo izbjegli sve eventualne negativnosti koje se u tom poslu mogu javiti. Digitalizacija je prisutna u svim sferama društva, samo još nije u sektoru obaveznog osiguranja”, kazali su oni.

Naveli su da je javni interes da sektor osiguranja ima značajnije mjesto u finansijskom poslovanju Republike Srpske i bruto domaćem proizvodu.

“Da bi se ostvario ovaj javni interes, potrebno je postići veću razvijenost tržišta osiguranja i izvršiti preusmjeravanje sredstava osiguravajućih društava sa finansiranja nedozvoljenih praksi (sive zone) na finansijsko tržište Republike Srpske (institucije sistema). Preduslov za otklanjanje rizika kojem su izložena društva za osiguranje usljed visokih TSO je sagledavanje objektivnog stanja na tržištu. Potrebno je da se učine transparentnim svi procesi i poslovni odnosi u koje stupaju osiguravajuća društva tokom preuzimanja osiguranja AO. Transparentnost svih procesa će omogućiti da se objektivno sagleda stanje i donesu mjere čiji će se efekti moći pratiti u realnom vremenu, a ne post festum, koje će smanjiti izloženost društava zbog povećanih TSO.

Nemogućnost uvida u podatke o štetnim događajima i štetnicima u realnom vremenu onemogućava osiguravajuća društva da pravovremeno reaguju kod fingirane štete i spriječe zloupotrebu sredstava namijenjenih za naknadu štete.

Nedvosmislena je potreba svih da se proces naknade štete učini transparentnim u realnom vremenu zarad potpune naknade štete, jedinstvene primjene premijskog sistema i adekvatnosti rezervacija za štetu.

“Interes društava je da budu obezbijeđene tačnost i sveobuhvatnost podataka, dostupnost i pouzdanost tokom upotrebe IS zaštita podataka i kontinuitet poslovanja”, objašnjavaju oni.

Kažu da će se osiguranim licima omogućiti pojednostavljen pristup tokom izvršavanja obaveza ugovaranja obaveznog osiguranja, jedinstvena primjena cjenovnika ne teritoriji RS, te da na transparentniji i jednostavniji način ostvare svoje pravo na naknadu štete proistekle po osnovu obaveznog osiguranja.

Piše: Vesna Vipotnik, predsjednik Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Republici Srpskoj

Pablo Eskobar poznatiji kao „El Patron“, sin siromašnog farmera, do svoje 35. godine bio je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, sa nedjeljnom zaradom od 420 miliona dolara.  Da li ste znali da je mjesečno trošio 2.500 dolara na gumene trake koje su mu bile potrebne da se hrpe novčanica drže zajedno?

Problemi povezani sa drogama, na globalnom nivou, imaju višestruke posljedice utičući na živote miliona ljudi širom svijeta, polazeći od pojedinaca koji se suočavaju sa bolestima zavisnosti, do zajednica koje se bore sa posljedicama krijumčarenja i organizovanog kriminala koji je povezan sa drogama. Upotreba droga se širi, posebno u zemljama u razvoju, podstaknuta mnoštvom faktora, kao što su urbanizacija, demografske promjene i socioekonomske nejednakosti.

Smanjenje ponude droge postalo je izazovnije, jer tržišta ilegalnih droga postaju složenija. Tradicionalnim drogama pridružile su se stotine sintetičkih droga, od kojih mnoge nisu pod međunarodnom kontrolom, što predstavlja nove izazove za sisteme javnog zdravlja ali i za službenike u domeni sprovođenja zakona. Došlo je do naglog porasta nemedicinske upotrebe farmaceutskih lijekova, te negativnih posljedica po zdravlje koje iz toga proističu. Način suočavanja sa navedenim izazovima je primjena naučno zasnovanog pristupa koji je usmjeren na prevenciju i tretman.

Republika Srpska, kao i mnoge zemlje svijeta, suočavaju se sa složenim izazovima u oblasti borbe protiv zloupotrebe opojnih droga. Vlada Republike Srpske je 2008. godine imenovala Komisiju za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Republici Srpskoj, koja broji trinaest članova – predstavnici ministarstava, tužilaštva, odbora Narodne skupštine Republike Srpske, inspekcije i nevladinih organizacija.

Veoma je važan strateški fokus u ovoj oblasti, nakon definisanih slabosti i prednosti, prilika i prijetnji, kako na republičkom nivou, tako još važnije na nivou svake lokalne zajednice.

Svaka lokalna zajednica mora da radi prvenstveno na smanjenju potražnje opojnih droga, tako što će razvijati programe koji su usmjereni na razvoj socijalnih vještina, koje će osim prevencije imati za cilj ranu intervenciju u slučaju pojave eksperimentisanja sa drogama.

Takođe, neophodno je razvijati preventivne programe za djecu i mlade, ali i za porodice koje predstavljaju prvi zaštitni i vaspitni faktor kod mladih ljudi. Ovi programi se razvijaju ne samo sa ciljem smanjenja potražnje opojnih droga, nego i radi važnosti za zdravlje i rješavanje drugih negativnih navika prisutnih u našem društvu, poput konzumiranja alkohola, upotrebe duvana i duvanskih proizvoda, a pogotovo nemedicinsko korištenje lijekova sa opojnim ili psihoaktivnim djelovanjem.

Poznato je da se zavisnici, vrlo često, nakon završenog liječenja, ne mogu uspješno uklopiti u društvenu sredinu zbog postojanja više razloga, a jedan od njih je i javno mišljenje o njima, koje cijelu zavisničku populaciju marginalizuje i stigmatizuje. Zato je važno uključivanje lokalne zajednice koja će sprovoditi uspješne programe i projekte resocijalizacije koji bi doprinijeli destigmatizaciji liječenih zavisnika, smanjenju recidiva nakon završenog tretmana u terapijskim zajednicama, te većoj senzibilizaciji cjelokupne, a posebno stručne javnosti za rad na problemu socijalne reintegracije liječenih zavisnika.

Kao predsjednik Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga odgovorno tvrdim da je naša posvećenost ovoj borbi neupitna, jer shvatamo da je ovo pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup, od prevencije i obrazovanja, do pravosudnih i zdravstvenih mjera.

Rukovodstvo Osnovne škole “Branko Radičević” u Banjaluci raspisalo je nedavno konkurs za prijem sedam novih radnika, a jedan oglas posebno je interesantan.

Naime, među oglasima u kojima škola traži nastavnike sa položenim stručnim ispitom i radnim iskustvom za šest predmeta, što na određeno, što na neodređeno vrijeme, našao se i oglas u kome se navodi da se raspisuje javni konkurs za mjesto pedagoga u školi, na punu normu i na neodređeno vrijeme.

Ali, specifično u oglasu je to što ta osoba ne treba da ima nikakvo radno iskustvo.

“Direktor Javne ustanove Osnovna škola ‘Branko Radičević’ Banjaluka na osnovu člana 122, 125. i 152. stav (3) tačka 16 Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, člana 2. Pravilnika o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata u osnovnoj školi i odluke direktora o raspisivanju konkursa za popunu slobodnog radnog mjesta od 14. avgusta 2024. godine,  raspisuje javni konkurs za popunu slobodnog radnog mjesta pedagog, puna norma, neodređeno vrijeme, jedan izvršilac, lice bez radnog iskustva, pripravnik”, piše u oglasu.

“Ovdje nema ništa sporno”, tvrdi “Nezavisnim novinama” Siniša Rendić, direktor Osnovne škole “Branko Radičević” u Banjaluci, koji dalje dodaje:

“Konkurs na neodređeno radno vrijeme i na punu normu može biti raspisan za lice sa radnim iskustvom ili lice bez radnog iskustva, odnosno pripravnika. Pogledajte slobodno u zakonu”, poručuje Rendić.

Kaže da će, nakon što konkurs bude zatvoren, svi koji su se prijavili biti pozvani na testiranje i intervju.

Međutim, iako zakon omogućava da se raspiše ovakav konkurs te zaposli pripravnik na neodređeno vrijeme, ono što se u ovom slučaju može smatrati spornim jeste to da se na oglas mogu prijaviti samo pedagozi bez radnog iskustva, dok oni koji imaju radnog staža i iskustva to neće moći. Time su odmah izgubili šansu da uopšte budu uzeti u obzir za zaposlenje, i to u najvećoj osnovnoj školi u Republici Srpskoj.

Kada je u pitanju konkretno Banjaluka, na ovaj način praktično je otpalo već devet potencijalnih kandidata, koliko ih sa radnim stažom trenutno ima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

“Sa stažom je evidentirano devet lica. Jedna osoba na evidenciji ima manje od jedne godine radnog iskustva u struci, pet lica ima više od jedne godine, dok tri lica po evidenciji imaju više od pet godina iskustva u struci”, pojašnjavaju za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Pored navedenih devet, prema podacima Biroa, još šest svršenih pedagoga u Banjaluci čeka na posao.

“Na evidenciji JU Zavod za zapošljavanje, biro Banjaluka, evidentirano je ukupno 15 lica sa zanimanjem pedagog. Od ukupnog broja evidentiranih lica pomenutog zanimanja položen stručni ispit ima njih 10”, ističu iz Zavoda za zapošljavanje RS.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da direktori škola prilikom raspisivanja konkursa imaju ekskluzivno pravo da postave uslove.

“Nažalost, u ovoj situaciji direktor može da propiše konkurs kako njemu odgovara, da li za pripravnika, da li sa položenim stručnim ispitom, da li za osobe s iskustvom ili ne”, navodi Gnjatić za “Nezavisne novine”.

On dodaje da je sindikat prilikom donošenja Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju RS skretao pažnju da “nije previše školovan onaj ko je položio stručni ispit” i da se u obzir uvijek mora uzeti iskustvo, način rada i slično.

“Mi smo ranije u nekim situacijama ne samo za stručne saradnike, već i za neke nastavnike, govorili o činjenici da neko korektno i kvalitetno radi u nekoj školi 30 godina, a koja je 30 km daleko od nekog mjesta, i da u tom periodu stekne ogromno iskustvo i da može preći negdje drugo da radi, te da će tada ostati njegovo radno mjesto drugima koji tek treba da steknu to iskustvo za posao”, ističe Gnjatić.

Draženko Jorgić, član Društva pedagoga Republike Srpske, poručuje da za konkurse u obrazovnim ustanovama uvijek postoje različite varijacije, odnosno da li prije svega treba ili ne treba radno iskustvo, odnosno da li je položen pripravnički staž ili nije.

“Ovdje, kako je navedeno da treba osoba koja nema radnog iskustva, vjerovatno je data mogućnost da se na konkurs prijavi više ljudi koji su na birou”, ističe on.

Ipak, saglasan je da će dio oglasa “bez radnog iskustva” onemogućiti da se na konkurs za posao prijave svi pedagozi koji čekaju na zaposlenje.

“Time je svakako spuštena rampa onima koji imaju radno iskustvo”, navodi Jorgić za “Nezavisne novine”.

Treba dodati da OŠ “Branko Radičević” zapošljava pedagoga nakon tragične pogibije Milane Koprene, koja je bila dugogodišnji i vrsni pedagog u ovoj školi.

Piše: Mr ph Nataša Milanović, Predsjednik Farmaceutskog Društva Republike Srpske

 

Farmaceut, najdostupniji zdravstveni profesionalac, svakodnevno se suočava s brojnim izazovima u farmaceutskoj praksi, koji se razvijaju zajedno s napretkom medicine i tehnologije. Uloga farmaceuta prelazi okvire tradicionalne apoteke i postaje ključna u pružanju savjeta pacijentima, upravljanju terapijama i prevenciji bolesti. Ovo sveobuhvatno angažovanje zahtijeva neprestano usavršavanje, prilagođavanje novim smjernicama i razvoj vještina u komunikaciji i upravljanju informacijama.

Mi u Republici Srpskoj slijedimo i svjetske standarde i našu tradiciju. FIP je međunarodno udruženje farmaceuta čiji smo mi farmaceuti iz Republike Srpske ravnopravan član. FIP-ove smjernice naglašavaju važnost saradnje između farmaceuta, drugih zdravstvenih profesionalaca i zajednice.

Ove smjernice pružaju okvir za unapređenje farmaceutske prakse, posebno u oblastima kao što su sigurnost pacijenata, racionalna upotreba lijekova i integracija digitalnih alata u svakodnevni rad. U tom kontekstu, farmaceuti imaju priliku i odgovornost da svoj rad prilagode savremenim izazovima i postanu predvodnici u unapređenju zdravstvenog sistema. To je nešto za što mogu reći da moje kolege i ja smjerno primjenjujemo.

Međutim, kako bi farmaceuti mogli efikasno odgovoriti na ove izazove, neophodno je da se uključe i u sve bitne procese koji su ključni za oblikovanje zakonodavnog okvira koji direktno utiče na farmaceutsku praksu, dostupnost lijekova i zaštitu interesa pacijenata.

Samo kroz aktivno učešće u kreiranju svoje struke možemo osigurati da glas farmaceuta bude čuven i da reforme koje sprovodimo zaista odgovaraju potrebama struke i zajednice. S obzirom na sve ove promjene, neophodno je kontinuirano usavršavanje i aktivnost kako bismo, kao farmaceuti, ostali pouzdani izvori informacija i podrška pacijentima u njihovom zdravstvenom putovanju.

Piše; Jasna Milešević, Direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske

Nekropole sa stećcima u Nevesinju, Mrkonjić Gradu, Berkovićima, Crvene stijene na Romaniji, rječica Cvrcka u Kotor Varošu – sve su to dijelovi naše bogate baštine koja svjedoči o trajanju i opstanku generacija na ovim prostorima. Ona predstavlja snagu prošlosti i garant budućnosti. Na nama je da ovu baštinu čuvamo.

Baština nije samo naslijeđe, ona je i ogledalo naše svijesti i savjesti – prema samima sebi, ali i prema svijetu. Postoji svijest o tom blagu, ali se ona mora kontinuirano unapređivati.

Ljepota jednog stećka, vodeničkog kola ili gipsane štukature na staroj fasadi – sve su to odrazi naše duše. Prošlost nam pruža snagu, a budućnost garant. Na nama je da prepoznamo tu silu koja nas vodi.

Pred nama su novi izazovi u očuvanju ovog nasljeđa. Već smo započeli neke projekte, dok se drugi privode kraju. Naša snaga i kapaciteti se ogleda u projektima kao što su završena dokumentacija za obnovu spomenika na Šehitlucima i očekivana obnova Sat kule u Banjaluci. To su činjenice koje nam daju snagu za dalje.

Najveći izazovi leže u slojevitosti projektnih zadataka, koji zavise od stanja objekata ili zaštićenih lokacija, kao i od materijalnih resursa. Međutim, spremni smo suočiti se s tim izazovima. Obnova spomenika na Šehitlucima je u toku, a očekuje se i obnova stare crkve brvnare u Romanovcima kod Gradiške. Poseban fokus bit će na obnovi sakralnog nasljeđa u Hercegovini – u Gomiljanima i Dubljanima.

U kompleksnoj godini iza nas, uspjeli smo proglasiti nepokretnim kulturnim dobrima nekropole sa stećcima, koje su nebrušeni dijamanti naše baštine. To su biseri naše kulture kojima bi trebalo posvetiti još veću pažnju, jer ovaj fenomen je zaštićen i od strane Uneska. Prošle godine, zaštićene su nekropole na Morinama, u opštini Nevesinje, poznata i kao “Svatovsko groblje”, i u Baljvinama, opština Mrkonjić Grad, na Tešanovića Krčevinama, sa jedinstvenom predstavom neobične životinje.

Ovo nas ohrabruje i pokazuje da bdijemo nad baštinom od Trebinja do Novog Grada. Usvojena je odluka o zaštiti srednjovjekovne nekropole stećaka “Radovac” u selu Potkom, opština Berkovići, kao kulturnog dobra od velikog značaja.

Posebna pažnja posvećena je i očuvanju bisera narodnog graditeljstva, poput vodenice porodice Vujičić na Bjelavi, opština Foča. Ovaj dragulj našeg nasljeđa vraća nas u neka mirnija i toplija vremena.

Osim toga, svjesni smo i bogatstva urbanih zona, referentnih tačaka prepoznavanja naših gradova. Zaštićena je zgrada Banske uprave u Banjaluci, te su u toku radnje koje prethode zaštiti Gospodske ulice i zgrade bivše Hipotekarne banke – danas Palata Republike.

U zaštiti prirodne baštine, zaštićene su Crvene stijene na Romaniji, čije markantne konture odražavaju snagu ovog kraja, kao i rječica Cvrcka, koja krasi međe opština Kotor Varoš i Kneževo. Brinuli smo, istraživali i čuvali prirodno nasljeđe poput Neretve, Vitoroga, Rzava i šuma Starčevice.

Kultura čuvanja i zaštite prirodnog i istorijskog nasljeđa ne dolazi sama po sebi. U ovoj misiji sve institucije i poluge društva, od porodice do države, moraju zauzeti ključno mjesto. Ključ za nacionalni ponos i osjećaj pripadnosti leži u edukaciji i znanju. Svi se moramo učiti vrijednostima i potencijalima koje sami imamo, postajući tako najčvršći čuvari i najbolji ambasadori našeg nasljeđa.

Nedostatak ljekara, medicinskih sestara i tehničara već nekoliko godina je gorući problem u Republici Srpskoj.

Naime, kako kažu naši sagovornici, razlog tome što veliki broj medicinskih radnika odlazi u inostranstvo gdje su bolji uslovi rada, dok jedan dio ljekara ide na specijalizacije, ali i u zasluženu penziju.

Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” Istočno Sarajevo, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni imaju najozbiljniju situaciju na cijelom području Republike Srpske po pitanju odlaska radnika…

“Mi smo naslonjeni na najveći grad u BiH, gdje je sigurno najveći kanton i oni su spremni da daju svim zdravstvenim radnicima puno bolje uslove nego što je slučaj kod nas”, kazao je Šešlija i dodao da ljekari ne moraju čak ni da napuste državu da bi našli bolje zaposlenje.

“U toku ove godine dva doktora i oko 20 medicinskih tehničara su otišli iz naše ustanove, ali imamo najavu da će nas u narednom periodu napustiti još dva-tri tehničara”, kazao je Šešlija i istakao da je gorući problem što su to obučeni tehničari, koji rade dugi niz godina i koje je teško nadomjestiti.

“Ono što nam pravi problem je i to što na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nema medicinskog kadra”, kazao je Šešlija i istakao da manjak kadra pokušavaju da nadomjeste prekvalifikacijom.

“Nekog ko je završio za fizioterapeuta prekvalifikujemo u opšti smjer samo da bismo imali radnika”, kazao je Šešlija.

Kako je rekao, budući da je manjak ljekara postoje i liste čekanja na određenim odjeljenjima kao što je kardiologija.

“U saradnji sa Ministarstvom smo u pregovorima sa UKC Srpske da se nađe najbolje rješenje za ovaj problem”, kazao je Šešlija.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kazali su da već dugo alarmiraju nadležne institucije o problemu nedostatka doktora kako u Službi hitne medicinske pomoći, tako i u Službi porodične medicine.

“U prilog tome govore i podaci da smo u više navrata od Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske tražili da nam dostave podatke o broju mladih doktora medicine koji su trenutno nezaposleni te smo dobili odgovor da takvog stručnog kadra nema na birou”, kazali su iz Doma zdravlja Banjaluka.

Ističu da su takve dopise slali više puta, posebno jer od 1. septembra određeni broj doktora kojima je odobrena specijalizacija odlazi na specijalizaciju, što će dodatno smanjiti broj doktora u procesu rada i opteretiti dodatno Službu hitne pomoći i porodične medicine.

“Zabrinjava i podatak da je naša ustanova dva puta u toku tekuće godine raspisivala konkurse za zaposlenje sedam doktora u Službi porodične medicine te da su se na iste prijavila samo dva doktora, od kojih je jedan u međuvremenu odustao”, kažu u DZ Banjaluka.

Ističu da je ove godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske odobrilo 10 specijalizacija iz porodične medicine i pet iz urgentne medicine.

“Na ove konkurse za specijalizaciju iz porodične medicine bilo je zainteresovano troje, dok su se za urgentnu medicinu prijavila samo dva doktora. Ovaj podatak nam pokazuje da ćemo u narednom periodu, zbog nedostatka i manje zainteresovanosti mladih doktora za ove grane medicine, imati veliki problem u popunjavanju timova porodične i urgentne medicine”, ističu iz banjalučkog Doma zdravlja.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da dosta njihovih kolega odlazi u zemlje zapadne Evrope, u druge profesije, ali dosta njih odlazi u penziju.

“Imamo mlade kolege koje dolaze da rade da steknu malo iskustva i čim se stvori prilika oni bježe glavom bez obzira, tako da ćemo imati nesagledive posljedice po zdravstveni sistem”, kazao je Šerbedžija i dodao da sadašnji kvalitet, ali i profesionalnost radnika neće moći nadoknaditi te, kako kaže, biće opšte rasulo u zdravstvu.

“Svi naši vapaji da se povećaju plate radnicima, da se uredi struka kroz zakonska rješenja prolaze totalno nezapaženo”, ističe Šerbedžija i dodaje da se stvara slika da se situacija u ovoj oblasti nikad neće popraviti.

“Kolege jednostavno moraju da pobjegnu na bolja mjesta, gdje su im i plate bolje, a posljedica toga biće da nas neće imati ko liječiti”, kazao je Šerbedžija i dodao da dosta njihovih kolega iz Hercegovine čak idu da rade sezonu na Hrvatsko primorje, jer im je bolje plaćeno.

Vlado Đajić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Srpske, ističe da ova ustanova nema problem sa manjkom kadra.

“Mi nemamo problem sa nedostatkom ni doktora, ali ni medicinskih sestra i tehničara. Imamo sve po sistematizaciji popunjeno”, kazao je Đajić te istakao da je razlog tome upravo to što su, kako kaže, dobra ustanova, te da imaju dobre uslove rada.

“Ljekari rade na najboljoj opremi, plate su redovne, imamo mogućnost odlaska na razne edukacije pa stoga i ne čudi zbog čega svi žele da rade kod nas”, zaključio je Đajić.