VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Cisterne u BiH nema ko da vozi

    Cisterne u BiH nema ko da vozi

    Na području Bosne i Hercegovine sve više fali profesionalnih vozača, a pogotovo onih koji imaju ADR licencu, odnosno koji su položili ispit za prevoz tečnih i opasnih materija u cisternama, potvrdili su nam prevoznici.

    Po forumima i oglasima za zapošljavanje širom BiH sve više se traže vozači sa iskustvom koji prevoze cisterne tečnih i opasnih materija, a prema podacima prevoznika, veliki broj njih je posljednjih godina najviše zbog većih plata otišao raditi u zemlje Evropske unije.

    Naći vozača cisterne u BiH postao je tako veliki problem, a s tim se bore i neke razvijenije zemlje u svijetu.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, kazao je za “Nezavisne” da je u Bosni i Hercegovini stanje, što se tiče vozača, katastrofalno, te da ovog kadra najviše fali.

    “Između ostalih, fali veliki broj vozača koji imaju ADR licencu, odnosno koji su položili ispit za prevoz tečnih i opasnih materija i prevoze cisterne. Oni su plaćeniji od vozača kamiona”, naveo je Grbić.

    Prema njegovim riječima, najveći razlog što fali ovog tipa vozača u Bosni i Hercegovini jesu veće plate u zemljama Evropske unije, te vozači odlaze za boljim materijalnim uslovima.

    “Tamo zarađuju od 3.000 do 4.000 evra, a ovdje im je mjesečna plata bila od 1.500 do 2.000 KM”, rekao je Grbić.

    On je istakao da je od 2019. godine do sada BiH napustilo više od 5.000 profesionalnih vozača.

    “Ne znam da li postoji ijedna firma u državi u kojoj ne fali makar jedan vozač, a nekima fali i njih 50. Veće plate i sigurnost su jedini i osnovni razlog napuštanja Bosne i Hercegovine i odlaska u Evropsku uniju. Mi već godinama apelujemo na sve institucije da se nešto mora uraditi po ovom pitanju, ali nema nikakvog pomaka”, naglasio je Grbić.

    Ono što je takođe jedan od problema, prema Grbićevom mišljenju, jeste i to da cijena prevoza u BiH nema isplativost.

    “I tu naplatu mi čekamo od tri mjeseca do godinu dana, a nekada ne uspijemo ni naplatiti. E, tu je veliki problem jer na taj način nismo konkurentni sa Evropskom unijom i ne možemo povećati plate našim vozačima”, objašnjava Grbić.

    Jedan vozač cisterne iz Modriče koji je prije nekoliko godina otišao raditi u Sloveniju da prevozi tečne i opasne materije kazao je da se najviše odlučio za odlazak zbog skoro troduplo veće zarade.

    “Godinama sam ovo radio u Bosni i Hercegovini, a ipak je ovo rizičan i veoma odgovoran posao. Nisam bio zadovoljan primanjima, pa sam se odlučio na odlazak kako bih obezbijedio lakšu egzistenciju za svoju porodicu”, naglasio je ovaj vozač.

    Iz Agencije za posredovanje pri zapošljavanju Mojposao.ba istakli su ranije da je velika potražnja za profesionalnim vozačima za teritoriju Bosne i Hercegovine.

    “U odnosu na isti period prošle godine za sedam odsto je više oglašavanja iz ove skupine. U sličnom rangu je i potražnja za vozačima autobusa na području cijele države”, kazali su ranije u ovoj agenciji.

  • Sijarto: BiH je zaslužila kandidatski status EU, ali odluke Brisela nisu optimistične

    Sijarto: BiH je zaslužila kandidatski status EU, ali odluke Brisela nisu optimistične

    Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto boravio je juče u posjeti Bosni i Hercegovini, kada je uručio 200.000 doza vakcina uz ocjenu da se ta odluka bazira na međusobnom prijateljstvu dvije zemlje.

    U intervjuu za Fenu kazao je da su u Mađarskoj vrlo svjesni da je jedino rješenje za izlazak iz pandemije, zaštitu zdravlja i života ljudi vakcinacija i nikad nisu od toga pravili ideološko ili geopolitičko pitanje, nego su na njega gledali onako kako jeste, a to je potreba spašavanja života.

    “COVAX mehanizam je zakazao, a Evropska unija nije opravdala očekivanja kada je u pitanju pomoć kojoj smo se od njih nadali. No, budući da smo donijeli strateške odluke na početku u nabavci kineskih i ruskih vakcina u Mađarskoj je do sada vakcinisano 65 odsto stanovništva”, dodao je.

    Zbog toga su od ovog vikenda sve restriktivne mjere uvedene za sprečavanje širenja korona virusa u Mađarskoj ukinute, a sada su u mogućnosti da pomognu drugima te su tako Bosni i Hercegovini donirali 200.000 doza vakcina Sinopharma.

    “Imajući u vidu prijateljstvo između dvije zemlje i jaku međuovisnost u kojoj živimo bilo je vrlo jasno da ćemo odmah pomoći BiH. Prema zvaničnim podacima i istraživanjima Sinopharm je efektivna i sigurna vakcina. Državni naučnici istražili su je vrlo temeljito i imamo veoma pozitivna iskustva”, pojasnio je šef mađarske diplomatije.

    Ponovio je da što je Bosna i Hercegovina uspješnija kada je u pitanju vakcinacija to je bolje za sve budući da živimo u međuzavisnosti, ljudi putuju iz jedne zemlje u drugu i kako bi se opasnost od zaraze svela na što je moguće niži nivo ovo je bio najbolji način, kaže ministar.

    Mađarska je jedna od rijetkih zemalja članica Evropske unije koja je odlučila vakcinisati stanovništvo vakcinama koje još uvijek nisu odobrene u EUi, ali ministar smatra da je najveća greška Brisela u ovom procesu bila činjenica što su na to pitanje gledali sa ideološkog i geopolitičkog stanovišta.

    “Za nas je bilo vrlo očito da što više stanovništva vakcinišemo imamo šansu da spasimo više ljudi i zato smo zatražili od naših eksperata da odu u Rusiju i Kinu i uvjere se u kvalitetu proizvodnje”, naglasio je ministar.

    Oni su obišli mjesta proizvodnje vakcina, uradili potrebne konsultacije s proizvođačima te proučili na hiljade stranica dokumentacije i nakon te vrlo temeljite procedure, eksperti su odobrili korištenje obje vakcine Sputnik i Sinopharm u Mađarskoj.

    “To znači da nismo ulazili u nepoznato područje nego smo donijeli ove jasne odluke bazirane na profesionalnoj procjeni. Znamo da je s vakcinama najvažnije da li su sigurne i efikasne što su potvrdili naši eksperti te se postavlja pitanje zašto ih ne bismo onda kupili i ponudili građanima”, kazao je Sijarto.

    Ministar spoljnih poslova i trgovine osvrnuo se u intervjuu za Fenu i na pitanje proširenja Evropske unije i mogućnost da BiH do kraja ove godine dobije očekivani kandidatski status za članstvo, kazavši da kada bi se pitala Mađarska to bi se sigurno dogodilo, jer je BiH taj status zaslužila.

    “No kada je u pitanju donošenje odluka u Briselu manje sam, nažalost, optimist da će se to dogoditi. Ipak postoje tri stvari koje pružaju dozu optimizma, a jedna od njih je uvođenje nove metodologije za proces proširenja. U pitanju je politički proces i on ne bi trebao biti zaustavljen kroz birokratiju i tehničke probleme što je bio slučaj ranije”, pojasnio je Szijjarto.

    Kao drugu pozitivnu stvar naveo je činjenicu da je Mađarska od 1. jula preuzela predsjedavanje Višegradskom grupom koja se snažno zalaže za proširenje, a sada će to pitanje ponovo staviti na stol.

    Takođe, Slovenija je od 1. jula preuzela predsjedavanje Savjetom Evropske unije koja, kaže ministar Sijarto, razumije mnogo bolje situaciju u BiH nego što je to slučaj s drugim zemljama koje su ranije predsjedavale Savjetom EU, jer je susjedna zemlja i funkcioneri te zemlje posvećeni su proširenju Unije.

    “Slovenija razumije važnost da ova regija bude integrisana u Evropsku uniju. Ove tri stvari mogu pružiti određenu nadu kada je u pitanju dobijanje kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu”, mišljenja je ministar vanjskih poslova Mađarske.

    Ministar ističe da je jasno da su zemlje zapadnog Balkana imale određena oklijevanja kada je u pitanju napredak ka članstvu u EU, a potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da mađarski pristup ka proširenju Unije ne dijeli većina drugih zemalja, no potrebno je nastaviti rad na tome.

    Govoreći o bilateralnim odnosima dvije zemlje u smislu ekonomije, ministar Sijarto naglasio da su BiH i Mađarske udaljene samo 70 kilometara zbog čega je jasno da se odnosi dvije zemlje moraju unapređivati i razvijati.

    Napomenuo je da je povezanost jedna od osnovnih stvari na kojima se treba raditi, a Wizz Air je nedavno počeo saobraćati i s banjalučkog aerodroma, što je treći aerodrom u BiH poslije Tuzle i Sarajeva na kojem ova kompanija vrši prevoz putnika.

    Kada je u pitanju energija, u toku je priprema kooperacije u smislu modernizacije termoelektrana u BiH i ugradnjom sistema za hlađenje, što je mađarski patent.

    Takođe, Ambasada Mađarske u BiH je kontakt tačka za NATO zbog čega je ta država i u tom smislu na raspolaganju BiH u onoj mjeri ukoliko to BiH želi.

    Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto u intervju za Fenu zaključio je da je nedavno otvorena i 85 miliona evra teška kreditna linija namijenjena isključivo za povezivanje biznisa između dvije zemlje te je pozvao privrednike da iskoriste te mogućnosti.

  • Bosna i Hercegovina još čeka na zakone potrebne za dobijanje EU kandidatskog statusa

    Bosna i Hercegovina još čeka na zakone potrebne za dobijanje EU kandidatskog statusa

    Bosna i Hercegovina još nema zakone potrebne za dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Oni su dio od 14 uslova koje je potrebno ispuniti da bi Bosna i Hercegovina konačno postala kandidat.

    Među tim uslovima je usvajanje zakona kojima će se osnažiti vladavina prava, a to su zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), sukobu interesa i javnim nabavkama. Pred bosanskohercegovačku državnu vlast je postavljen zahtjev da izmijeni i dopuni ove zakone u skladu s pravnim naslijeđem EU.

    Da li će se to desiti, zavisi od Vijeća ministara i Parlamenta Bosne i Hercegovine. Na Vijeću ministara je da utvrdi i prihvati izmjene i dopune zakona, a potom da ih proslijedi parlamentarcima na razmatranje.

    Najudaljeniji od izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u

    Najudaljeniji smo od usvajanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u. Vijeće ministara je tek prihvatilo njegove izmjene koje su ocijenjene kao najurgentnije u datom trenutku.

    Njima se ispunjava zahtjev Venecijanske komisije Vijeća Evrope o borbi protiv korupcije u pravosuđu. To podrazumijeva da sudije i tužioci, među kojima su i članovi VSTV-a, podnose izvještaje o svojoj imovini. Njihovu imovinu i prihode bi provjeravala Jedinica za integritet pri Sekretarijatu VSTV-a, čije je formiranje predviđeno izmjenama ovog zakona.

    Sudije i tužioci tokom mandata u VSTV-u i godinu nakon toga se više ne bi mogli prijavljivati, niti bi mogli biti birani na upražnjene pravosudne funkcije, što se odnosi i na pozicije u entitetskim ustavnim sudovima, poziciju rukovodećeg državnog službenika u Uredu disciplinskog tužioca i Sekretarijatu VSTV-a.

    Jasnije je definisano kada prestaje mandat članovima VSTV-a te u kojim okolnostima i kako će biti razriješeni te dužnosti. Osmišljeni su i pravni lijekovi protiv odluka o imenovanju.

    Formulirano je kada su članovi VSTV-a u sukobu interesa, kada ne mogu biti suzdržani prilikom glasanja – donošenja odluka, kada za sudije i tužioce postoji neospojivost funkcija koja je zabranjena, koje dodatne aktivnosti sudije i tužioci moraju izvršavati te im se ograničavaju prihodi u kontekstu dodatnih aktivnosti.

    U roku od godinu od stupanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, državna vlast mora donijeti novi zakon o VSTV-u, koji će biti usklađen sa standardima EU, a što je istaknuto u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine da dobije status kandidatkinje za članstvo.

    Napominjemo da je 2019. pravni stručnjak Reinhard Priebe Evropskoj komisiji predstavio izvještaj o stanju u bosanskohercegovačkom pravosuđu, a u kojem je ukazano na niz nedostataka i u VSTV-u.

    Zakoni o sukobu interesa i javnim nabavkama u parlamentarnoj proceduri

    Za razliku od usvajanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, veći odmak je učinjen po pitanju zakona o sukobu interesa i javnim nabavkama. Ova dva zakona su u parlamentarnoj proceduri, tj. usvojio ih je Zastupnički dom, a predstoji da to učini Dom naroda.

    Postojeći zakonski nedostaci su doprinijeli tome da Bosna i Hercegovina prošle godine bude među državama u kojima je korupcija postala još izraženija, navedeno je u izvještaju Transparency Internationala o indeksu percepcije korupcije. Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su ocijenjene najlošijim državama na Zapadnom Balkanu. Za podsjetiti je da su desetine političara u sukobu interesa.

    Među najznačajnijim izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa jeste formiranje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, čiji članovi ne mogu biti državni parlamentarci nijednog doma, što je trenutno slučaj. Bilo bi zabranjeno da to budu i članovi političke stranke, kao i osobe koje obnašaju javne funkcije.

    Članovi komisije bi mogli biti oni koji pet godina prije kandidovanja za ovu funkciju nisu bili parlamentarci, općinski vijećnici, načelnici/gradonačelnici, članovi vlade i savjetnici na bilo kojem nivou vlasti.

    Komisija za odlučivanje o sukobu interesa bi imala sjedište u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

    Predviđena je i kontrola tačnosti imovinskih kartona onih koji obnašaju javne funkcije, kao i sankcije onima koji ne budu dostavljali podatke ili koji budu dostavljali netačne podatke.

    Izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama propisani su, između ostalog, način imenovanja odgovorne osobe za javne nabavke, obavezna prethodna provjera tržišta, definisanje plana nabavki, uvođenje elektronskih nabavki te u kojim okolnostima se ponuđač može isključiti iz javnih nabavki na 36 mjeseci.

    Samo Bosna i Hercegovina i Kosovo na Zapadnom Balkanu imaju status potencijalnih kandidata

    Većina analitičara ne očekuje da će Bosna i Hercegovina do kraja ove godine uspjeti ostvariti preostale uslove, kriterije iz Mišljenja Evropske komisije. Neke od njih je potpuno ili djelimično ispunila.

    Bosna i Hercegovina i Kosovo su jedine zapadnobalkanske zemlje koje imaju status potencijalnih kandidata za članstvo u EU, dok su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati.

    Srbija i Crna Gora su počele pregovore, a očekuje se da će ih uskoro početi Sjeverna Makedonija i Albanija. Po okončanju pregovora ugovor o pristupanju ratificiraju države članice, a svoju saglasnost daje i Evropski parlament.

  • Virus oslabio, navala na Sloveniju pojačana

    Virus oslabio, navala na Sloveniju pojačana

    Da je pandemija tek privremeno zaustavila odliv radne snage iz BiH, potvrđuju najnoviji podaci koji pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine samo u Sloveniju otišlo više od 7.000 radnika, što je gotovo isti broj kao za cijelu 2020.

    Ove evidencije otkrili su nam u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, gdje navode da je njihovim posredstvom do 31. maja ove godine u Sloveniji radne dozvole dobilo 7.046 ljudi iz BiH, a u cijeloj prošloj godini njih 7.887.

    • Jasno je da se u ovoj godini povećao broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji, tačnije, za samo pet mjeseci gotovo je jednak kao za cijelu prošlu godinu – ističu u agenciji.

    U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH podsjećaju da oni posreduju u zapošljavanju u onim državama sa kojima imaju potpisan pravni okvir o posredovanju i iz kojih dobijaju oglase. Trenutno to su samo Slovenija za sva zanimanja i Njemačka, gdje posreduju, kako kažu, za osobe sa završenom srednjom medicinskom školom. Kada je riječ o Njemačkoj, do 2. jula za program posredovanja izdato je 225 radnih dozvola.

    Međutim, situacija je dosta alarmantnija nego što to pokazuje zvanična statistika, jer je veliki broj onih koji samostalno pronalaze posao i odlaze da rade u Sloveniju i Njemačku, ali i druge zemlje. Stručnjaci ističu da je odavno upaljen alarm zbog odlaska domaće radne snage, ali da se gotovo ništa ne čini kako bi se taj problem riješio.

    • Zvanični podaci o migracijama pokazuju tek mali segment u ovoj oblasti, tačnije, situacija je mnogo ozbiljnija, jer je odliv radne snage ponovo u ekspanziji kako korona jenjava – rekao je “Glasu Srpske” direktor Agencije za posredovanje u zapošljavanju “Spektar” Miroslav Vukajlović.

    Vukajlović navodi da je stvarna cifra o broju stanovnika koji zbog zaposlenja napuštaju BiH daleko veća, što predstavlja ozbiljan problem za privredu.

    • Nedostatak radne snage u cijeloj BiH je sve izraženiji, a ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da smo zbog toga sve manje konkurentni za neke ozbiljnije poslove i investicije – naglasio je Vukajlović.

    Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da se već godinama ne čini dovoljno kako bi se zaustavio odlazak radnika iz BiH.

    • Bez povećavanja plata ne možemo zadržati radnike. Naša politička klima je već dugo vremena nestabilna, zbog čega nema novih investicija, a radnici gledajući lične interese odlaze u potrazi za plaćenijim poslovima – ističe Pavlović.

    Radne dozvole

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u Sloveniji je tokom prošle izdato 7.887 radnih dozvola, što je smanjenje za 46 odsto u odnosu na 2019. Na to smanjenje najviše je uticala korona, jer je evidentirana manja ekonomska aktivnost, kao i potražnja za stranim radnicima.

    • Za Njemačku su lani izdate 533 radne dozvole, što je za oko 20 odsto manje nego godinu ranije, a osnovni razlog je što Ambasada Njemačke u BiH nije radila gotovo tri mjeseca zbog pandemije – naveli su u agenciji.
  • Žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor, Trebinje i Mostar

    Žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor, Trebinje i Mostar

    Meteoalarm je izdao žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor, Trebinje i Mostar zbog prognozirane ekstremno visoke temperature vazduha.

    Žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor i Trebinje izdato je jer će dnevna temperatura vazduha iznositi 32, a u Mostaru 34 stepena Celzijusova.

    Žuto upozorenje znači da je vrijeme potencijalno opasno.

    “Vremenske prilike koje se prognoziraju nisu neuobičajene, ali je potreban oprez”, navedeno je na sajtu Meteoalarma.

  • Akademska zajednica, stručnjaci i NVO ignorisali CIK

    Nakon što je početkom juna usvojila Nacrt inicijative za izmjenu Izbornog zakona i predložila rješenja, Centralna izborna komisija (CIK) BiH pozvala je organe za sprovođenje izbora, akademsku zajednicu, nevladin sektor i stručnjake iz oblasti izbornog prava da dostave svoje sugestije, primjedbe i prijedloge, međutim na taj poziv praktično se niko nije javio.

    Tačnije, na dopis im je odgovorilo samo devet lokalnih izbornih komisija od 143, koliko ih ima u BiH, dok su svi ostali ignorisali taj poziv, što je izazvalo razočarenje u samoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

    “Dosta nas je razočarala činjenica da smo zaprimili akte od devet izbornih povjerenstava od njih 143. Obratila su nam se i četiri umirovljenika. Ni predstavnici nevladinog sektora ni akademske zajednice nisu našli za shodno da se osvrnu na materijal, mada su, navodno, svi u ovoj zemlji zainteresovani za izbornu reformu”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a.

    Pored poziva koji je CIK uputio domaćim stručnjacima i nevladinom sektoru, pismo je otišlo i prema OEBS-u, Venecijanskoj komisiji, ODIR-u i GRECO-u, od kojih je traženo mišljenje na njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, međutim nikakav odgovor nije stigao ni iz tih institucija.

    “Kada dobijemo i ta mišljenja, onda ćemo raditi na finalnom prijedlogu, koji će biti upućen i parlamentu BiH i na adresu Interresorne radne grupe”, rekao je Bakalar.

    Inače, kada je riječ o samim izmjenama, prijedlog CIK BiH za izmjene Izbornog zakona napisan je na čak 170 stranica i uglavnom se radi o tehničkim popravkama postojećeg zakona koji je mijenjan više od 20 puta.

    Između ostalog, CIK predlaže i veće novčane kazne za pojedince i političke partije pa tako umjesto sadašnje maksimalne kazne od 10.000 KM, koju mogu platiti političke partije, CIK predlaže da ta kazna bude 30.000 KM.

    “S obzirom na to da praksa pokazuje da izricanje novčanih kazni ne odvraća političke subjekte od kršenja odredaba ovog zakona, Centralna izborna komisija BiH predlaže strože kazne za zaposlene ili angažovane u izbornoj administraciji”, navodi se u obrazloženju rješenja koje je usvojio CIK, a prema kojima bi zaposleni u administraciji, umjesto dosadašnjih 1.000 KM, mogli biti kažnjeni sa 3.000 KM.

    Dobar dio izmjena koje je predložio CIK odnosi se i na medije, a u odnosu na postojeći zakon, CIK predlaže i novi član, koji kaže da su “mediji dužni javno objaviti i učiniti transparentnim informacije o vlasništvu nad medijima”, a ako kojim slučajem to ne bi uradili, CIK bi imao pravo da ih prijavi Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.

    Iako tokom priče o izmjeni Izbornog zakona BiH CIK praktično svi ignorišu, i političari, i stručnjaci, kao i NVO sektor, međunarodni zvaničnici insistiraju na tome da oni budu dio pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Metju Palmer, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, rekao je da su u samom izbornom sistemu uočene brojne potrebe za reformom poput transparentnosti i promjena kako bi se unaprijedio sistem za naredne izbore.

    On je nakon sastanka sa Interresornom radnom grupom za izmjenu Izbornog zakonodavstva rekao da ta grupa “uz pomoć Centralne izborne komisije BiH, ali i civilnog sektora” treba da nađe rješenja kako bi se na narednim opštim izborima, koji u BiH treba da se održe iduće godine, poboljšala “pravičnost i transparentnost”.

    Pored Palmera, i brojni drugi međunarodni zvaničnici tražili su da CIK bude dio Interresorne radne grupe, međutim SNSD i HDZ to ne žele da prihvate, jer smatraju da je sadašnji saziv CIK-a nelegalan jer nisu ispoštovane procedure za njegovo imenovanje.

  • FZO Srpske oborio tender koji je dobio “Prointer”!

    FZO Srpske oborio tender koji je dobio “Prointer”!

    Fond zdravstvenog osiguranja RS poništio je javnu nabavku UPS uređaja za neprekidno napajanje na kojoj je prethodno kao najpovoljniji ponuđać izabran Prointer.

    Odluka kojom se poništava ova javna nabavka donesena je 25.juna.

    Prethodno je u maju ove godine firma Prointer izabrana kao najpovoljniji ponuđač za nabavku UPS uređaja za neprekidno napajanje. 

    Nedugo nakon toga stigla je žalba u Fond zdravstva na osnovu koje je odlučeno da ipak ni jedna ponuda nije prihvatljiva i da se odustaje od davanja posla vrijednog 16.000 KM “Prointeru”.

  • Počeo drugi rok za upis u srednje škole: Ministarka Trivić pozvala đake da razmisle o deficitarnom zanimanju

    Počeo drugi rok za upis u srednje škole: Ministarka Trivić pozvala đake da razmisle o deficitarnom zanimanju

    Drugi rok za upis učenika u prvi razred srednjih škola Republike Srpske u školskoj 2021/2022. godini počeo je danas, a trajaće do petka, 16. jula.

    Ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić pozvala je sve učenike koji u prvom upisnom roku nisu upisali željeno zanimanje da se prilkom izbora u drugom upisnom roku posebno osvrnu na nova zanimanja, kao i na deficitarna zanimanja potrebna domaćem tržitu rada.

    – Prioritetan zadatak Ministarstva prosvjete i kulture RS jeste da u kontinuitetu sa Privrednom zajednicom usklađuje upisne politike sa potrebama tržišta rada. Tako smo i ove godine usvojili pravilnik koji je definisao zanimanja u koja će biti upisani učenici u novu školsku godinu, među kojima smo uveli i osam novih zanimanja. Pozivamo sve učenike, koji u prvom upisnom roku nisu upisali željeno zanimanje, da razmotre mogućnost upisa u deficitarna zanimanja, a za šta je Ministarstvo prosvjete i kulture, odnosno Vlada RS, obezbjedilo stipendiju u visini od 100 KM i troškove prevoza od kuće do škole, ukoliko je učenicima to potrebno – rekla je Trivićeva.

    U julskom upisnom roku, prijem dokumenata za upis učenika u srednje četvorogodišnje škole i srednje trogodišnje škole završava se u srijedu, 7. jula. Rezultati upisa objavljuju se u petak, 9. jula. Od 12. do 16. jula , kandidati koji nisu zadovoljili uslove konkursa za željeno zanimanje upisuju se u škole, odnosno smjerove u gimnazijama, struke i zanimanja u srednjim tehničkim i srednjim stručnim školama gdje ima slobodnog mjesta.

    Prijem dokumenata za upis učenika u srednje umjetničke škole u julskom upisnom roku završava se sutra, 6. jula, dok posebni ispit kandidati polažu 8. i 9. jula. Rezultati upisa objavljuju se u subotu, 10. jula. Kandidati koji nisu zadovoljili uslove konkursa za željeno zanimanje upisuju se u srednje škole gdje ima slobodnog mjesta od 12. do 16. jula.

    Javni konkurs za upis učenika u prvi razred srednjih škola Republike Srpske u školskoj 2021/2022. godini, kao i plan upisa, dostupni su i na portalu Vlade RS, na stranici Ministarstva prosvjete i kulture.

  • “Ne možemo reći da je neuspješna, ali ima mračan ton” Iz Andrićevog instituta poručili da je skulptura patrijarha Pavla poklon

    “Ne možemo reći da je neuspješna, ali ima mračan ton” Iz Andrićevog instituta poručili da je skulptura patrijarha Pavla poklon

    Andrićev institut saopštio je da su ishodi u umjetnosti skulpture uvijek neizvjesni, te da je inspiracija za statuu blaženopočivšeg patrijarha Pavla nastala u manjoj verziji koju je stvorio skulptor Ljubomir Lacković i prikazao je na svojoj izložbi u Andrićevom institutu.

    Međutim, kao što to biva i sa filmovima – kratki film o nekom događaju može da bude veoma impresivan, a dugometražni može da promaši temu. Tako se desilo i sa skulpturom patrijarha Pavla za koju ne možemo reći da je neuspješna, ali da ima mračan ton i da ne izražava duh blaženopočivšeg patrijarha zbog čega je i skinuta – navodi se u saopštenju Andrićevog instituta.

    U saopštenju se ističe da je prvo smetalo što podsjeća na “Osmog putnika”, a onda je protestovano zbog toga što je sklonjena sa postolja.

    Iz Andrićevog institute su naglasil da skulptura nije plaćena državnim novcem, već je poklon od autora Lackovića.

  • Pčelari u Srpskoj nezadovoljni: Očekuju se veoma mali prinosi meda

    Pčelari u Srpskoj nezadovoljni: Očekuju se veoma mali prinosi meda

    Pčelarska sezona ove godine u Republici Srpskoj je jedna od najlošijih, pa se očekuje da će prinosi meda biti veoma mali i nikakvi, izjavio je Srni predsjednik Saveza udruženja pčelara Srpske Damir Barašin.
    “Na našim prostorima maj je glavni mjesec paša, ali je bio kišan i jednostavo pčele nisu bile u mogućnosti da iskoriste taj potencijal koji imaju. Bagrem nam je propao, a nakon njega dolazi bagremac koji je izuzetno kasnio”, rekao je Barašin.

    On je dodao da preostaje još da se pokuša iskoristi livadska paša, ali da ne očekuje da će se nešto bitnije promjeniti o pitanju prinosa meda u Republici Srpskoj.

    Najmedonosnije biljke na ovim prostorima su bagrem, bagremac, lipa i kesten, ali su se pčelari, kako je rekao Barašin, suočili sa toplim ranim proljećima gdje su se u aprlu pčele dobro razvile i očekivala se dobra sezona kada je riječ o bagremovoj paši, koja je propala zbog kišnog maja.

    On je napomenuo da su posljednje tri do četiri pčelarske sezone katastrofalne i da se u razgovoru sa starijim pčelarima može čuti da se ne pamte ovakve loše godine.

    “Evidentno je da su prisutne klimatske promijene koje zadaju velike probleme pčelama i nama pčelarima jer izostaje medenje biljaka. Ova sezona predstavlja jedan veliki izazov za sve pčelare u Republici Srpskoj o pitanju uzimljavanja”, rekao je Barašin.

    Kada je riječ o cvijenama meda, Barašin je rekao da je došlo do blagog povećanja cijena u odnosu na prije dve godine, gdje bio 15 povećan je na 16, ili sa 16 na 17 KM , dok je u Hercegovini konstantna cijena meda od 18 do 20 KM po kilogramu.

    Barašin je napomenuo da je svake godine usljed bolesti – varoe i američke gniloće evidentno uginuće pčelinjih zajednica zbog čega će Savez u narednom periodu više pažnje posvetiti edukaciji mladih pčelara u Republici Srpskoj.