VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Danas počinje isplata julskih penzija

    Danas počinje isplata julskih penzija

    U Republivi Srpskoj danas počinje isplata penzija za jul, saopšteno je iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske.
    Isplatom penzije za jul obuhvaćeno je ukupno 271.699 korisnika prava, od čega je 219.957 u Republici Srpskoj, a van Republike 51.741.

    Za isplatu penzije za jul potrebno je 99,02 miliona KM u neto iznosu, odnosno 100,26 miliona KM u bruto iznosu.

    Prosječna penzija iznosi 405,63 KM i čini 40,80 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

    Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 415,82 KM i čini 41,83 odsto prosječne plate u Srpskoj.

    Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za jul iznosi 597,31 KM, što čini 60,14 odsto od prosječne plate u Republici.

    Iznos najviše penzije za jul u Republici Srpskoj je 2.138 KM.

    Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u julu je iznosio 88,76 miliona KM.

    Strukturu korisnika prava za jul čine starosne penzije sa 59,42 odsto, porodične sa 27,15 odsto, te invalidske sa 13,36 odsto.

  • Dijaspora puni kase otanjene pandemijom

    Dijaspora puni kase otanjene pandemijom

    Tokom ovih ljetnih mjeseci i godišnjih odmora, a posebno dolaskom dijaspore u Republiku Srpsku, došlo je do većeg prometa i većeg obima posla preduzetnika i pojedinih grana privrede, što im je značajan oporavak od posljedica pandemije, ali ipak strah od novog zatvaranja nije nestao.

    Između ostalih, povećan promet su, prema riječima sagovornika, tokom ljeta zabilježili frizeri i kozmetičari, ugostitelji i stomatolozi, ali svi oni se boje da bi nakon dobre ljetne sezone moglo doći do ponovnog zatvaranja zbog pandemije virusa korona.

    Dragica Arsić, predsjednica Udruženja frizera i kozmetičara grada Banjaluka, rekla je za “Nezavisne novine” da se zbog godišnjih odmora i dolaska dijaspore iz inostranstva osjeti povećan promet, ali ne mnogo.

    “Frizeri i kozmetičari imaju više posla, ali to nije na nivou iz 2016. i 2017. godine, kada smo dosta više radili. Ovo jeste mali pomak, ali se svi nekako plašimo narednog ograničenja i zatvaranja koje se sve više najavljuje. Mislim da će to dosta uticati na ovaj mali pomak”, navela je Arsićeva.

    Dodala je da je povećan promet u junu i julu za oko 20 do 30 odsto.

    “Nisu velike gužve u salonima. Imamo situaciju da su dozvoljene svadbe pa je i tu neki mali pomak”, kazala je Arsićeva.

    Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, istakao je da je povećan promet u ljetnim mjesecima i da se to zaista osjeti.

    “Većinom je to dolazak dijaspore iz inostranstva, ali ima i turista, ali u manjem broju. U odnosu na prethodnu godinu kada se osjetio njihov nedolazak zbog pandemije virusa korona i zatvaranja granica – situacija je bolja i povećan je promet za oko 50-60 odsto”, naveo je Kurtinović za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, zadovoljni su trenutnim stanjem, ali je ostalo puno teških vremena iza njih te se sada krpe rupe iz tog perioda.

    “Mi sada saniramo sve što se dešavalo zbog zatvaranja i restrikcija usljed pandemije. Nikad nije bilo teže biti ugostitelj nego sada i moramo razmišljati o mnogim stvarima o kojima ranije nismo morali. Takođe, postoje veliki strah i neizvjesnost ugostitelja od toga da bi moglo doći do ponovnog zatvaranja, nemamo nikakve planove i ne znamo u šta da se upuštamo. Jedino nam ostaje da čekamo, radimo i borimo se”, naglasio je Kurtinović.

    Aleksandar Stajčić iz stomatološke ordinacije “Dr Stajčić” u Banjaluci naglasio je da su tokom ljetnih mjeseci prebukirani te da tada imaju uvijek više posla u odnosu na druge dijelove godine.

    “Povećan obim posla uvijek imamo od početka jula pa do kraja avgusta. Takođe, tokom praznika je isto period kad dolazi dijaspora i kao što popravljaju automobile ili idu na frizure, dolaze i kod stomatologa, jer je ovdje sve tri ili četiri puta jeftinije nego u inostranstvu”, naglasio je Stajčić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da prema njegovim informacijama sve stomatološke ordinacije trenutno imaju povećan obim posla.

    Saša Dabić, predsjednik Komore doktora stomatologije RS, kazao je da je tokom ovih ljetnih mjeseci značajno povećan obim posla te da su sve stomatološke ordinacije prepune klijenata.

    “Mi svakako imamo veliki broj pacijenata koji dolaze iz inostranstva, a zbog zatvaranja granica prošle godine nisu mogli dolaziti pa je sada značajno povećan obim posla”, potvrdio je Dabić za “Nezavisne novine”.

  • BiH ima uslove za “Otvoreni Balkan”, ali nema volje za povezivanje s regionom

    BiH ima uslove za “Otvoreni Balkan”, ali nema volje za povezivanje s regionom

    Bosna i Hercegovina ima gotovo sve potrebne preduslove da bi ušla u ideju “Otvoreni Balkan”, koju su započeli Srbija i Albanija, a kasnije prihvatila Sjeverna Makedonija.

    Primjera radi, nedavno je i Uprava za indirektno oporezivanje BiH digitalizovala svoje carinske poslove i nalazi se među najnaprednijim carinskim ispostavama u regionu. Naredni zadatak u “Otvorenom Balkanu” će biti digitalizacija i spajanje na centralni server svih graničnih robnih ispostava kako bi se stvorili uslovi za otvaranje granica za teretni saobraćaj. Prevozničke firme, primjera radi, žale se da njihovi kamioni i do 80 odsto vremena provedu na graničnim prelazima, što predstavlja gubitak novca, stvara gužve i poskupljuje robu koju konzumiraju građani. Osim toga, BiH je, zahvaljujući EU i donacijama drugih partnera, digitalizovala značajan dio svoje javne administracije. Putne i lične isprave BiH su među najnaprednijim ne samo u regionu, već i u Evropi, a “Otvoreni Balkan” predviđa slobodu putovanja, prebivališta i rada za državljane svih zemalja u regionu. BiH ima svu potrebnu tehničku infrastrukturu da ovaj novi režim primijeni, ali naša zemlja i dalje odbija da postane dio ove inicijative, iako bi ona donijela dobrobiti za sve građane.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, kaže da je “Otvoreni Balkan” šansa za BiH da ostvari bolju ekonomsku perspektivu.

    Košarac je naveo da je BiH na tržište CEFTA izvezla robe u vrijednosti 1,08 milijardi maraka, što je za 29,6 odsto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. “Naš najznačajniji partner po obimu razmjene je Srbija, na čije tržište smo izvezli robe u vrijednosti 732 miliona maraka, što predstavlja povećanje za 32 odsto u odnosu na prošlu godinu”, naveo je Košarac.

    Kako je istakao, “Otvoreni Balkan” bi automatski značio bolju ekonomsku perspektivu za BiH, imajući u vidu obim razmjene i nivo ekonomske saradnje.

    “Regionalna ekonomska zona će omogućiti olakšanu trgovinu robom i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala, te doprinijeti većem ekonomskom rastu, smanjenju nezaposlenosti i privlačenju investicija”, rekao je Košarac.

    Ipak, BiH i dalje ne želi da se priključi ovoj inicijativi, a razlozi za to su kompleksni. Iz Republike Srpske tvrdi se da blokade dolaze iz Sarajeva, jer ne žele da BiH bude previše vezana za Srbiju.

    Podsjećanja radi, najveći prijatelji samoproglašenog Kosova u Americi i Njemačkoj, bez čije podrške ono ne bi moglo da proglasi nezavisnost, sada pozivaju Kosovo da prestane s blokadama i priključi se ovoj inicijativi, jer bi inače moglo ostati mimo svih ekonomskih tokova.

    Prilikom nedavnog neformalnog brifinga, “Nezavisnim” je u Regionalnom centru za saradnju, tijelu koje je formirano da bude facilitator stvaranja regionalnog zajedničkog tržišta, rečeno da će se Kosovo, ali i ostale zemlje koje ne žele da budu dio ove inicijative, uskoro suočiti s činjenicom da će ostati po strani i neće biti uključeno u najvažnije tokove, što se sada polako pokazuje u praksi.

    Naime, “Nezavisne” su juče prenijele izjavu Džejmsa O'Brajana, “oca” Dejtonskog sporazuma, koji je na panelu bliskom američkoj i njemačkoj administraciji upozorio da bi Zapad mogao napustiti dosadašnji model bezuslovne podrške svim šest zemalja zapadnog Balkana i da bi se mogao fokusirati da pomaže onim zemljama koje žele da sprovode u dijelo ideju o zajedničkom regionalnom tržištu, što bi trebalo da upali alarm i u BiH.

    Napomene radi, važno je znati šta zajedničko regionalno tržište obuhvata. Ono predstavlja prostor slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, bez carinskih kontrola i birokratskih prepreka. To takođe znači da, primjera radi, firma iz BiH može otvoriti podružnicu u Srbiji kao da je otvara negdje u BiH ili da radnik iz Srbije može posao tražiti i naći u BiH bez birokratije ili bilo kakvih boravišnih dozvola.

    Da bi ova ideja profunkcionisala u praksi, morao bi da bude uspostavljen i sud za rješavanje sporova, ali i način finansiranja socijalnih fondova i drugih davanja na zajedničkom nivou.

  • Jedino BiH i Kosovo u regionu nemaju nikakve pogodnosti za nabavku električnih automobila

    Jedino BiH i Kosovo u regionu nemaju nikakve pogodnosti za nabavku električnih automobila

    Električni automobili budućnost su cijelog svijeta, a u razvijenijim zemljama oni su i sadašnjost. Koliko god da se nekada činilo nemoguće, i u našoj zemlji raste broj ovih automobila.

    Pohvalno je to, kaže Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, ali je potrebno još mnogo toga uraditi kako bi stanje bilo makar slično kao u zemljama regiona.

    “Upućivali smo i ranije neke inicijative, a to smo uradili opet, zahtjevom za smanjenje carina prilikom uvoza električnih automobila. Mi trenutno imamo carinu od pet posto na električne i 15 posto na hibridne automobile. Tražimo da se za električne automobile ta carina skroz ukine te da se ona sa 15 smanji na 5 posto za hibride”, kazao je Muratović za Klix.ba.

    Prema podacima kojima u ovom udruženju raspolažu, u Srbiji se za kupovinu električnog automobila dobije 5.000 eura subvencije, dok se za plug in hibride (one s električnim punjačem) dobija 3.500, a za obične hibride 2.500 eura stimulacije. U Hrvatskoj je, kaže Muratović, za ovu godinu osigurano 65 miliona kuna (oko 25 miliona KM) za subvencioniranje električnih vozila i hibrida.

    “Izračunali smo da je to oko 9.000 za električne automobile i 5.000 za hibridne. Slovenija daje 7.500 eura za električni i 4.500 za plug in hibrid. Crna Gora daje 5.000 eura za električni, a za hibridni automobil 2.500 eura. Albanija oslobađa PDV-a, koji je 17 posto, i carine koja varira u zavisnosti od kubikaže, a imaju i niže troškove registracije za 70 eura. Sjeverna Makedonija nema neke posebne stimulacije, ali imaju porez na motorna vozila koji se plaća prilikom uvoza automobila, on je od nula do 20 posto. Električna vozila su oslobođena plaćanja tog poreza. Jedine dvije države bivše Jugoslavije koje nemaju nikakve pogodnosti za električna vozila su Kosovo i BiH”, kaže Muratović.

    Međutim, Muratović smatra kako se klima po ovom pitanju i kod onih koji donose odluke u proteklom periodu promijenila te se nada kako bi se već ove godine neka pitanja trebala početi rješavati. Jedno od njih je infrastruktura električnih punionica.

    “Mi imamo nedostatke u regulativi gdje se električna punionica ne prepoznaje kao priključak, nego kao objekat, pa se traže građevinske i urbanističke dozvole, brdo neke papirologije. Razgovarali smo s Vladom Kantona Sarajevo i uputili inicijativu koja sadrži dvije tačke, a jedna od njih je da se punionice smatraju priključkom i u tom slučaju nam ne bi trebala građevinska dozvola, što bi smanjilo procedure i bilo bi primamljivije investitorima, a očekujemo da bi to moglo biti tokom ljeta, jer je u fazi izrada novog urbanističkog plana za KS. Što se tiče drugog segmenta, riječ je o ukidanju poreza na imovinu, koji se plaća prilikom registracije električnog vozila. Mi sada plaćamo najveći porez na imovinu zato što u regulativama ne postoji električni automobil. U Ministarstvu finansija KS nisu znali koji porez na imovinu da nam obračunaju za električni automobil, pa su nam obračunali najveći od 220 KM, što nema smisla. I to očekujemo da se ukine, a da se za hibride prepolovi. Jedino je do sada Tuzlanski kanton prošle godine ukinuo porez na imovinu za električna vozila, a prepolovio za hibride, što je pohvalno”, istakao je Muratović.

    S obzirom na revoluciju u autoindustriji koja se dešava, gdje svi proizvođači prelaze na ekološki prihvatljive automobile, Muratović se nada da će važnost izmjene zakona shvatiti i nadležni te da će BiH ići donekle makar ukorak s ostatkom Evrope.

    “Volkswagen grupacija je već najavila da od 2035. godine neće proizvoditi automobile sa SUS motorima (dizele i benzince), već će svi ići na električnu energiju. Evropska komisija je 14. jula donijela prijedlog i neke zaključke koje je uputila Evropskom parlamentu gdje se zahtijeva još rigoroznija mjera za proizvođače automobila koja kaže da do 2050. godine ne žele da imaju zagađenje koje dolazi iz automobila, žele biti karbonski neutralni, a to znači da u fazi proizvodnje ne smije biti zagađenja. To znači da sama fabrika i sva postrojenja i dobavljači i sve ostalo mora ispoštovati mjere koje ne zagađuju okoliš. Druga faza je faza eksploatacije, to je ovo kad mi kupimo auto pa vozimo, da i tu ne smije biti zagađenja i da ti automobili treba da koriste punionice, obnovljive izvore energije, a treća faza je faza reciklaže – da se automobil može sto posto reciklirati bez ikakvog zagađenja okoliša”, zaključio je Muratović.

  • Na liječenje u inostranstvo ove godine otputovalo 44 djece

    Na računu Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu trenutno ima 11.574.385 maraka, navodi se na sajtu ove ustanove.

    Utoku ove godine odobreno je 95 zahtjeva za liječenje i dijagnostiku oboljelih mališana, te troškove prevoza i smještaja roditelja i djece širom svijeta.

    Na liječenju je od januara do avgusta bilo 44 djece, i to u bolnicama u Srbiji, Turskoj, Italiji, Španiji, Austriji, Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Posljednje liječenje u Italiji koštalo je 83.440 evra.

    Od početka rada Fonda solidarnosti, od 2018. godine do danas, odobren je ukupno 451 zahtjev za dijagnostiku i liječenje u inostranstvu, i to za 293 djece, jer su pojedina liječenja produžavana više puta. U prošloj godini odobreno je oko 6,1 miliona za liječenje 107 djece.

    Najveći broj zahtjeva odnosio se na liječenja koja su obavljena u inostranstvu, a najčešći razlozi za upućivanje u inostranstvo su bila liječenja djece oboljele od malignih bolesti, rijetkih bolesti, transplantacija, urođenih ortopedskih anomalija, bolesti oka, srca i drugih oboljenja.

    Fond solidarnosti u potpunosti snosi troškove liječenja djece kojima je odobreno liječenje u inostranstvu, što podrazumijeva kompletno liječenje, uključujući sve ono što je djetetu neophodno u toku liječenja, poput lijekova i drugo. Takođe, Fond solidarnosti snosi i troškove smještaja pratioca uz dijete, a po potrebi se obezbjeđuje i stručna pratnja.

    Takođe, sav novac koji se prikupi u Fond solidarnosti troši se isključivo za liječenje djece u inostranstvu, jer administrativno-tehničku podršku radu ovog fonda pružaju zaposleni u Fondu zdravstvenog osiguranja RS.

    U finansiranju Fonda učestvuje cjelokupno društvo, a najveći doprinos daju radnici koji svaki mjesec od svoje plate, ukoliko to žele, izdvajaju 0,25 odsto za finansiranje liječenja djece. Pored neto plate zaposlenih, izvori finansiranja Fonda solidarnosti su i budžeti lokalnih zajednica i budžet Republike Srpske, 5 odsto od kupovine službenih vozila javnih preduzeća, ustanova, institucija, izuzev MUP RS i zdravstvenih ustanova, te donacije.

  • Siju mržnju za žetvu glasova

    Siju mržnju za žetvu glasova

    “Ped**ska politika”, “migrantski ološ”, “hodža koji arlauče” i zabijanje glogovog koca muškarcu, političkom protivniku, i zna se čega ženi predsjednici susjedne države. Ovo nisu pikanterije iz nekog bizarnog rijaliti šoua, nego poruke vodećih političara u BiH.

    Kad je u pitanju borba za glasove, oni ne prezuju ni od čega i ne štede nikoga. Jednako žestoko vrijeđaju pripadnike drugih vjera i nacija, političke protivnike, ali i žene, LGBT osobe, migrante.

    Istaknuto je to u studiji “Govor mržnje kod političara u Bosni i Hercegovini”, koja je nedavno objavljena u izdanju Fondacije “Fridrih Ebert” u BiH.

    Autor studije Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, naveo je nekoliko eklatantnih slučajeva govora mržnje u predizbornim kampanjama, koji nisu sankcionisani, ili njihovi vinovnici bar nisu kažnjeni na odgovarajući način.

    Kad je u pitanju borba za glasove, oni ne prezuju ni od čega i ne štede nikoga. Jednako žestoko vrijeđaju pripadnike drugih vjera i nacija, političke protivnike, ali i žene, LGBT osobe, migrante.

    Istaknuto je to u studiji “Govor mržnje kod političara u Bosni i Hercegovini”, koja je nedavno objavljena u izdanju Fondacije “Fridrih Ebert” u BiH.

    Autor studije Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, naveo je nekoliko eklatantnih slučajeva govora mržnje u predizbornim kampanjama, koji nisu sankcionisani, ili njihovi vinovnici bar nisu kažnjeni na odgovarajući način.

    Tako je, na primjer, na mitingu podrške Željku Komšiću u Tuzli, koji su organizovali Demokratska fronta i Građanski savez, organizatori dozvolili pristalicama da istaknu skandalozan transparent.

    – Glasom koji za Komšića damo, glogov kolac Čoviću zabijamo – i zato ga k'o bosanska raja i Kolindi zabijamo do jaja – poručili su građanski orijentisani Komšićevi glasači.

    Izjavama o “migrantskom ološu” i hodži koji “arlauče”, proslavio se Milorad Dodik, lider SNSD.

    Organizacija prve Parade ponosa u Sarajevu izazvala je čitavu salvu mrzilačkih poruka, pogotovo iz bošnjačkog političkog establišmenta. Ali, i politički Mostar je imao svog šampiona homofobije.

    – Drago mi je što će se Povorka ponosa održati baš u Sarajevu, pošto političko Sarajevo već godinama vodi ped**sku politiku, bar prema bh. Hrvatima – poručio je 2019. Mario Karamatić, lider Hrvatske seljačke stranke i član predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora.

    Skandaloznih primjera ima još, i to ne samo zbog nekažnjavanja ovakvih ispada, nego prije svega zato što građani, svojim glasovima, podržavaju upravo propovjednike govora mržnje.

    – Teško se mogu očekivati značajnije promjene u pogledu jezika mržnje na političkoj sceni u BiH sve dok je normalno da političari koji siju mržnju očekuju žetvu glasova, a dobar dio građana im pomaže u tome, glasajući upravo za njih – ocjenjuje Dejan Lučka.

  • Plivanje će vas učiniti inteligentnijim više od bilo kog drugog oblika vježbanja

    Plivanje će vas učiniti inteligentnijim više od bilo kog drugog oblika vježbanja

    Iako nauka tvrdi da gotovo svaka vrsta vježbe može potaknuti rast novih moždanih ćelija i učiniti vas inteligentnijim, plivanje donosi najviše prednosti za kongnitivne funkcije mozga, pokazalo je novo istraživanje.

    Prednosti plivanja u odnosu na druge oblike vježbanja su tema novog, detaljnog članka koji je napisala neurobiologinja (i strastvena rekreativna plivačica) Seena Mathew.

    U njemu se bavi novom, ali intrigantnom naukom koja pokazuje da vrijeme provedeno u bazenu može ponuditi jedinstvene kognitivne prednosti u odnosu na ono što dobijete kada trčite, planinarite ili vozite bicikl.

    Za one koje zanima neuronauka (ili traže motivaciju za odlazak u teretanu), Mathewin članak detaljno govori o dobrim stvarima koje se događaju u vašem mozgu dok radite bilo koju vrstu aerobnih vježbi. Krajnji rezultat kaže da znojenje pojačava pamćenje, ubija stres, poboljšava kognitivne performanse i pomaže u odvraćanju od demencije.

    To je prilično impresivna lista prednosti. No, istraživanje pokazuje da bi plivanje moglo biti čak i bolje za vaš mozak od drugih vrsta vježbi.

    Većina dokaza za to dolazi iz istraživanja na pacovima. U jednoj studiji, naučnici su prisilili pacove da plivaju sat vremena dnevno, dok su povremeno testirali uspomene malih krznenih skitnica na plaži, tjerajući ih da se kreću labirintom.

    “Nakon samo sedam dana treninga plivanja, istraživači su vidjeli poboljšanja i u kratkoročnom i u dugoročnom sjećanju, na osnovu smanjenja grešaka koje pacovi čine svaki dan”, izvještava Mathew. Ova poboljšanja su nadišla ono što biste očekivali samo od pacova koji su bili aktivniji.

    “Iako je istraživanje na pacovima značajno, istraživanja na ljudima daju slične rezultate koji ukazuju na jasnu kognitivnu korist od plivanja u svim uzrastima”, piše ona.

    Jedno istraživanje koje je uspoređivalo plivače sa sportašima u kopnenim sportovima pokazalo je da plivanje daje mozgu dodatni poticaj.

    Drugo istraživanje je ispitivalo sposobnost djece da zapamte rječnik nakon plivanja, crtanja i obavljanja aktivnosti nalik CrossFitu. Djeca su se nakon plivanja sjetila daleko više riječi.

    “Ovi nalazi ukazuju na to da je plivanje čak i na kratak period od velike koristi za mlade mozgove u razvoju”, tvrdi Mathew.

    Matthew smatra da je još mnogo posla potrebno učiniti kako bi se potvrdili ovi rezultati i shvatilo zašto je plivanje jedna od najboljih vrsta vježbi za vaš mozak.

    Plivanje je oduvijek bio odličan način za održavanje kondicije, a sljedeći put kad zaronite, možete sebi čestitati na tome što ste učinili nešto posebno lijepo i za svoj mozak.

  • Patrijarh Porfirije poziva na pomoć za Grčku, prikupljanje priloga u hramovima

    Patrijarh Porfirije poziva na pomoć za Grčku, prikupljanje priloga u hramovima

    Srpski patrijarh Porfirije izdao je danas nalog svim hramovima u Beogradu i Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke da se na svim bogosluženjima skupljaju prilozi za građane Grčke, koja je pogođena katastrofalnim požarima.

    Kako je saopštila Informativna služba Srpske pravoslavne crkve (SPC) patriharh je takođe arhiepiskopu atinskom i sve Jelade Jeronimu pismo u kojem izražava saučešće postradalima i ljubav i podršku Crkvi i grčkom narodu povodom katastrofalnih požara.

    “Patrijarh je zamolio arhiepiskopa Jeronima da sveštenstvu i bratskom grčkom narodu, pogotovo u oblastima koje se najviše pogođene vatrenom stihijom, prenese molitve vascelog srpskog pravoslavnog roda koji nije i nikada neće zaboraviti da je u skoroj prošlosti gotovo jedinog prijatelja u velikim, ratnim nedaćama koje je preživio imao u bratskom grčkom narodu i sestrinskoj Jeladskoj Crkvi”, navodi se u saopštenju SPC.

    “Izobilna pomoć koju ste Vi, naša grčka braća i sestre, slali u srpske zemlje predstavljala je za nas ne samo hranu, odjeću, obuću i druge potrepštine, nego i znak da u našoj blizini imamo najbliže prijatelje koji ne žele da učestvuju u nepravdi kojoj smo bili izloženi”, istakao je patrijarh Porfirije.

  • Ima se, može se: “Narodna vlast” koristi 39 limuzina

    Izdaci za 39 službenih vozila, koliko ih ima u voznom parku Predsjedništva BiH, u 2020. godini iznosili su 317.960 KM, a samo za gume je potrošeno više od 100.000 KM, utvrdila je Kancelarija za reviziju institucija BiH.

    U revizorskom izvještaju za prošlu godinu navodi se da je jedno od 39 vozila “posuđeno” od Republike Srpske za potrebe člana Predsjedništva iz Republike Srpske, Milorada Dodika.

    – Za potrebe tri člana Predsjedništva BiH korištena su 23 vozila, ostalih devet bilo na raspolaganju Sekretarijatu – navode revizori.

    Prema internom pravilniku, vozila koja se koriste za potrebe članova Predsjedništva BiH, šefova njihovih kabineta, te generalnog sekretara Predjedništva, izuzeta su od vođenja dnevne evidencije korištenja.

    U prevodu, niko ne zna kuda se te limuzine vozikaju, za koje i čije potrebe, Samo se na početku i na kraju mjeseca upiše kilometraža.

    U Predsjedništvu BiH lani je bilo 112 zaposlenih, od čega je četvoro radilo u kancelarijama oficira za vezu sa Haškim tribunalom.

    Ipak, to nije bilo dovoljno, pa je lani na osnovu ugovora o djelu honorarcima isplaćeno 171.447 KM.

    Tako je tajanstveni “Ured 3” isplatio “eksperima iz regiona” ukupno 39.000 KM honorara.

    – Jedna osoba je angažovana po ugovoru o djelu tokom cijele godine za mjesečnu naknadu od 2.000 KM, a za poslove regionalnog političkog analitičara. Plaćanje se vršilo mjesečno u eurima putem inozemne doznake – navodi se u revizorskom izvještaju.

    Revizori dodaju da je još jedna osoba angažovana za poslove logistike, za mjesečni honorar od 1.250 KM, koji je primala tokom cijele godine.

    – Analizom troškova nastalih na osnovu ugovora o djelu, nismo se mogli uvjeriti da su ti troškovi opravdani – ocijenili su revizori.

    Ipak, kada su u pitanju troškovi oficira za vezu sa Haškim tribunalom, daleko najviše novaca je potrošio kabinet bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer jedino oni, suprotno odluci Predsjedništva, još uvijek imaju oficira za vezu u Hagu.

    Upravo zato njihovi troškovi iznose 346.100 maraka tokom 2020. godine. To je čak duplo više nego što su za te potrebe potrošili zajedno kabineti srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva, koji, umjesto oficira u Hagu, imaju po jednog savjetnika za saradnju sa Tribunalom u Sarajevu.

  • Višković: Demobilisani borci neće ostati sami

    Višković: Demobilisani borci neće ostati sami

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je večeras Srni da bi u oktobru ponovo trebalo da bude raspisan javni poziv za novčanu pomoć socijalno ugroženim nezaposlenim borcima

    To ćemo praktikovati i u narednom periodu i pomagaćemo boračku populaciju u skladu sa budžetom i našim mogućnostima – rekao je Višković, koji je večeras u Milićima prisustvovao skupu koji je organizovala opštinska Boračka organizacija.

    On je poručio da demobilisani borci, oni koji nemaju primanja i čija je egzistencija ugrožena, neće ostati sami, navodeći da se uvijek zalagao za to da sva primanja koja neko treba da dobije budu redovna.

    – Činimo sve da ispunimo datu riječ, da pomognemo svima maksimalno, posebno borcima. Možda neko očekuje više, ali sam uvijek bio za to da ne dajemo lažna obećanja – naveo je Višković.

    On je naveo da će se, kao premijer i kao čovjek, truditi da se više sredstava izdvaja za boračku populaciju, jer zna koliki je njihov doprinos za stvaranje Republike Srpske.

    Višković je podsjetio da je raspisan javni poziv za novčanu pomoć za socijalno ugrožene nezaposlene borce i da postoje dokumentacija i spiskovi iz lokalnih zajednica koji će pomoći da se formira socijalna karta boračke populacije.

    – Dobićemo konačan spisak ljudi, njihov broj, da možemo u budžet kreirati sredstva da ti ljudi imaju godišnje određena primanja koja će im omogućiti dostojanstven život, da bi prebrodili period do navršenih 60 godina, kada ulaze u mjesečni borački dodatak koji imaju svi borci – rekao je Višković.

    Premijer Srpske kaže da je podržao ideju opštine Milići i Boračke organizacije da večeras okupe borce uz vojničku pasulj i da na ovom skupu evociraju uspomene.

    Višković je podsjetio da je i on borac Vojske Republike Srpske prve kategorije, učesnik u odbrambeno-otadžbinskom ratu, te da je sa saborcima stvarao Republiku Srpsku, zbog čega je neizmjerno ponosan.

    Predsjednik Boračke organizacije opštine Milići Dragutin Đuričić rekao je da je zadovoljan saradnjom sa Vladom i instotucijama Republike Srpske i da će izradom socijalne karte boračke populacije svima biti lakše.

    – Znaćemo ko je stvarno ugrožen. Imamo još tri-četiri čovjeka na području opštine kojima treba da izađemo u susret jer su zdravstveno loše i to ćemo uraditi u narednom periodu – rekao je Đuričić.

    On je naveo da se na večerašnjem skupu okupilo više od 300 nekadašnjih boraca, članova porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, građana i gostiju iz susjednih opština.

    Načelnik opštine Milići Marko Savić rekao je da je opština podržala održavanje večerašnjeg skupa, ističući da opština godišnje iz budžeta izdvaja 70.000 KM za poboljšanje statusa boračke populacije.

    – Svi znamo da je prema borcima učinjena nepravda i mi te krive Drine moramo ispraviti. Na nama je da to radimo u narednom periodu – rekao je Savić i dodao da je premijer Višković obezbijedio određena sredstva za organizaciju večerašnjeg skupa.

    Bivši komandant Vlaseničke brigade Vojske Republike Srpske Mile Kosorić srećan je što se nakon dugih godina vidio sa nekim saborcima i podsjetio da su zajedno u najtežoj ratnoj situaciji uspjeli da sačuvaju teritoriju i odbrane stanovništvo.

    On je dodao da je iz Milića i Vlasenice za Srpsku živote dalo više od 400 boraca.

    – Veliko stradanje je bilo i sada su neki od nas nepravedno optuženi, neki i osuđeni, i ja pripremam svoju odbranu i tražim svjedoke, ali teško je, jer niko ne želi poslije toliko godina da se izlaže opasnosti – kaže Kosorić.