VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Najveća dugovanja po osnovu doprinosa prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske imaju zdravstvene ustanove, rečeno je u ovom fondu.

    Dug prema Fondu PIO po osnovu doprinosa u prva tri mjeseca ove godine iznosi 485,5 miliona KM, što je za šest miliona manje u odnosu na isti period lani.

    Na glavnicu se odnosi 420,5 miliona KM, a 65 miliona na zakonsku obračunatu kamatu zbog neredovnog plaćanja doprinosa.

    Direktor Fonda Mladen Milić rekao je da od ukupnog duga po osnovu doprinosa prema Fondu PIO na javne zdravstvene ustanove otpada 141 milion KM, privatna preduzeća 118 miliona, a samostalne preduzetnike 92 miliona.

    On je za “Glas Srpske” rekao da su akcionarska društva dužna 64 miliona za doprinose, a preduzeća s većinskim državnim vlasništvom 39 miliona KM.

  • Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Skoro 28% ljudi iz zemalja EU ne može sebi priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora

    Blizu 28 posto ljudi koji žive u Evropskoj uniji ne mogu da priušte sedmicu dana godišnjeg odmora, pokazalo je istraživanje koje je objavila Evropska konfederacija sindikata.

    Za one čiji su prihodi blizu ili ispod praga siromaštva – uključujući milione slabo plaćenih radnika, penzionere i nezaposlene – taj je udio čak 59,5 posto, pokazalo je istraživanje.

    “Iako je u posljednjoj deceniji mogućnost odlaska na odmor porasla, većina porodica s niskim primanjima i dalje to ne može priuštiti”, saopštili su iz Evropske konfederacije sindikata u analizi koja se temelji na podacima službene statističke agencije Eurostat.

    Stanovnici Grčke čiji su prihodi ispod praga siromaštva najlošije stoje od svih EU zemalja gdje njih 88,9 posto ne mogu priuštiti godišnji odmor. Nakon njih slijede Rumunija sa 86,8 posto, Hrvatska s 84,7 posto i Kipar sa 79,2 posto.

    Analiza je takođe pokazala da sedam miliona Talijana nije u mogućnosti priuštiti godišnji odmor, 4,7 miliona Španaca, 4,3 miliona Nijemaca i 3,6 miliona francuskih radnika.

    Zamjenica generalnog sekretara Evropske konfederacije sindikata, Esther Lynch, rekla je da odmori ne bi trebali biti luksuz za rijetke.

    “Direktivu EU-a o odgovarajućim minimalnim platama potrebno je ojačati kako bi se osiguralo da plate nikada ne budu tako niske”, rekla je Lynch.

    Konfederacija je istakla da je nejednakost između onih sa slabijim prihodima i onih iznad tog praga porasla u 16 država članica u posljednjih deset godina.

  • Prijave se na izbore samo da bi trgovali u biračkim odborima

    Prijave se na izbore samo da bi trgovali u biračkim odborima

    U Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa primjetan je porast broja političkih partija i kandidata koji ne osvajaju nijedan glas u jednoj ili više izbornih jedinica, što je i više nego očigledan znak da se registruju isključivo radi trgovine u biračkim odborima.

    Prema zvaničnoj statistici Centralne izborne komisije BiH, 2016. godine bilo je devet političkih partija koje na jednoj ili više izbornih jedinica nisu osvojile nijedan glas, a na posljednjim izborima 2020. godine bila ih je čak 51. Slično je i sa nezavisnim kandidatima, onih koji na izborima 2016. godine nisu osvojili nijedan glas bilo je 16, dok ih je na izborima 2020. godine bilo 34.

    “I to je dokaz da ljudi žele da se bave politikom isključivo iz materijalnih razloga. Nezavisni kandidati se prijavljuju za učešće na izborima tamo gdje nemaju nikakvo uporište, a onda smo svjedoci razmjene biračkih mjesta, ali i prodaje mjesta u biračkim odborima, i to je postao biznis. Radi se o korupciji koja je neprihvatljiva i neophodno je u tom dijelu mijenjati zakon i to spriječiti”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    Inače, u Bosni i Hercegovini javna je tajna da se mjestima u biračkim odborima trguje, a kako tvrde dobri poznavaoci izbornog procesa, trend prijavljivanja nezavisnih kandidata i političkih partija koje ne dobiju nijedan glas počeo je još 2004. godine. I danas, kao i ranije, nisu rijetki slučajevi da velike političke partije svoje članove prijavljuju kao nezavisne kandidate, jer po zakonu svi su ravnopravni kada je riječ o raspodjeli mjesta u biračkim odborima. Primjera radi, na prethodnim lokalnim izborima u Doboju moglo se glasati za Čapljinsku neovisnu stranku – Čapljina u srcu, a čak šest političkih subjekata, što stranaka, što nezavisnih kandidata, nije osvojilo nijedan glas. U ovoj lokalnoj zajednici jedan glas osvojilo je čak 15 političkih subjekata, uglavnom nezavisnih kandidata, dok ih je deset imalo svega dva glasa.

    “Tome treba stati na kraj i ukoliko ima volje, to se može riješiti, a koalicija ‘Pod lupom’ je tražila da se to uradi. Može se, recimo, zabraniti čovjeku da se kandiduje ako u prethodnih godinu dana nema prebivalište u toj lokalnoj zajednici ili političkoj partiji ukoliko nema aktivnu organizacionu jedinicu tamo gdje se kandiduje”, naglašava Šehić.

    I Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da to što nezavisni kandidati i političke partije ne dobijaju nijedan glas demistifikuje sve naše “slabosti” na izborne malverzacije i korupciju.

    “Imati članove u biračkim odborima postao je unosan posao na kojem se prodajom može zaraditi pristojan novac. Takve političke partije i pojedinci postali su poželjne udavače za velike političke igrače koji ne pitaju za cijenu. Naš izborni zakon je izbušen na sve strane i nema rupe na koju ne bi trebalo obratiti pažnju. Strah me je da ni izmjene Izbornog zakona neće promijeniti politički mentalitet koji će iznova uvijek bušiti rupe i tražiti nove prečice”, istakla je Topićeva.

    Iz nekoliko nezvaničnih razgovora saznajemo da pojedinci i političke partije za mjesta u biračkom odboru dobijaju od 500 pa do 3.000 KM, zavisno od izborne jedinice u kojoj su se prijavili za izbore. Pored toga, po principu “ja tebi – ti meni” na terenu se dešava da pojedinac ili stranka svoja mjesta u biračkom odboru na nekom mjestu ustupi drugoj stranci koja joj zauzvrat daje mjesta tamo gdje stranka ili pojedinac imaju bazu i najveću šansu za osvajanje mandata.

  • Miodrag Linta: Zapadni centri moći odgovorni za krizu u BiH

    Miodrag Linta: Zapadni centri moći odgovorni za krizu u BiH

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da pojedini zapadni centri moći nose glavnu odgovornost za jednu od najvećih političkih kriza u BiH od završetka rata, jer su podržali nedemokratsku i anticivlizacijsku odluku Valentina Incka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH i nelegalan izbor Kristijana Šmita za visokog predstavnika.
    Linta ističe da određeni zapadni centri moći uporno pokušavaju da Srbima nametnu epitet genocidnog naroda, a istorijske činjenice nedvosmisleno ukazuju da su Srbi jedini narod nad kojim je u 20. vijeku zaista izvršen genocid i to na području nekadašnje zloglasne Nezavisne države Hrvatske.

    On navodi da brojni podaci pokazuju da Srbi ne samo da nisu počinili genocid nad Muslimanima već su imali velike žrtve širom BiH tokom građanskog rata, a to je potvrdio, između ostalih, i izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za stradanje naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine.

    “Jasno je da je krajnji cilj ukidanje Republike Srpske kao navodne genocidne tvorevine i stvaranje unitarne BiH pod dominacijom Bošnjaka. U toj funkciji je bio i Valentin Incko koji je 12 godina, kao visoki predstavnik, promovisao bošnjačke interese i često satanizovao srpski narod”, naveo je Linta.

    On dodaje da je Incko besramno, između ostalog, Dan Republike Srpske 9. januar upoređivao sa danom nastanka NDH, srpske zvaničnike sa nacistima i samo je Srbe okrivljivao za ratne strahote.

  • Kojić: Tužilaštvo BiH nastavlja praksu neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima

    Kojić: Tužilaštvo BiH nastavlja praksu neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske Milorad Kojić rekao je Srni da Tužilaštvo BiH, nažalost, nastavlja hašku praksu neprocesuiranja ratnih zločina nad Srbima donošenjem odluke o nesprovođenju istrage u vezi sa zločinom nad 39 Srba na području Prijedora 30. maja 1992. godine.

    Kojić je naveo da je riječ o dokumentovanom slučaju u kome su ljudi ubijani, ranjavani, a izvršen je i brutalan napad na obilježeno sanitetsko vozilo.

    “Ako to što se tada desilo u Prijedoru nema karakter zločina, šta ima?”, upitao je Kojić i dodao da ako to nije ratni zločin ne vidi svrhu rada i postojanja Tužilaštva u smislu uspostave vladavine prava i jednakosti građana pred zakonom.

    On je naglasio da ovakva praksa u pravosuđu BiH postaje iritirajuća, ali je poručio da zločin nad Srbima u Prijedoru neće biti zaboravljen, jer je, između ostalog, upisan u knjizi “Republika Srpska u odbrambeno-otadžbinskom ratu”, kao trajnom dokumentu.

    Nekadašnji Centar javne bezbjednosti Banjaluka podnio je 28. septembra 2010. godine izvještaj o napadu na Prijedor protiv Asima Muhića, Kemala Alagića, Jasmina Blaževića, Ferida Delkića, Halima Mešića, Edina Čajića, Merima Čauševića, Slavka Ećimovića, Suada Karagića, Izeta Mešića i Nedžada Babića zbog osnova sumnje da su počinili krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, protiv ranjenika i bolesnika, protiv ratnih zarobljenika i krivično djelo organizovanje grupe ljude i podstrekavanje na činjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

    Prema saznanjima Srne, izvještaj je teretio Muhića, Alagića, Ećimovića, Mešića i Karagića da su planirali, pokrenuli, naredili, učinili i podstrekavali činjenje krivičnog djela ratnog zločina nad civilima, naseljima, pripadnicima Vojske Republike Srpske i licima zaštićenih međunarodnim pravom.

    Krivična djela izvršena su nad 39 lica srpske nacionalnosti i to 20 pripadnika Vojske Republike Srpske (osam njih je ubijeno, osam ranjeno i četiri zarobljeno) i 19 civila (šest ubijeno, 13 ranjeno).

    U tadašnjem izvještaju, uz brojnu dokumentaciju i izjave svjedoka o svim ubijanjima i zarobljavanju vojnika i civila tog 30. maja 1992, između ostalog, zadokumentovan je i napad na policijsku stanicu i vozilo saniteta, što dodatno dokazuje apsurdnost obrazloženja Tužilaštva BiH, koje je 11 godina analiziralo dostavljenu dokumentaciju da bi na kraju donijelu odluku o nesprovođenju istrage.

  • Građani prazne police s jeftinim namirnicama

    Građani prazne police s jeftinim namirnicama

    Na policama prodavnica sa outlet hranom u BiH mogu se naći proizvodi i duplo jeftiniji nego u drugim prodavnicama, a za samo tri, odnosno dvije godine, radnje sa outlet hranom iz Banjaluke i Sarajeva pridobile su povjerenja građana.

    Marinka Stojić, vlasnica Food Outleta “Globus” iz Banjaluke, kaže da je na samom početku bilo mnogo potrošača koji su bili skeptični prema outlet hrani.

    “Nama je bilo najvažnije da im objasnimo o kakvoj radnji je riječ. Bilo je potrebno mnogo vremena i truda, ali nakon dvije godine možemo reći da smo zadobili povjerenje sugrađana”, kazala je Stojićeva za “Nezavisne”.

    Prema njenim riječima, najbitnije im je bilo da outlet hrana može da promijeni naviku kod ljudi da podignu svijest o pretjeranom bacanju hrane, a, kako kaže, uspjeli su da steknu povjerenje kupaca.

    Dodaju da su na samom početku imali osam dobavljača, ali da je sada situacija mnogo bolja.

    “Sada imamo više od 60 dobavljača, a zbog toga smo nakon godinu i sedam mjeseci od otvaranja prve, otvorili i drugu radnju. Kada smo počeli raditi, radnju od 30 kvadrata nismo mogli da napunimo robom, ali sada je situacija skroz drugačija”, rekla je Stojićeva.

    Kako kaže, sada na policama imaju sve što je potrebno jednom domaćinstvu.

    “S obzirom na to da je outlet hrana, svaki dan se na našim policama može naći drugi asortiman proizvoda, od slatkiša, preko pića, pa do higijenskih proizvoda”, rekla je Stojićeva.

    Ističe da su cijene outlet hrane niže za 50 odsto u odnosu na druge prodavnice te da rok trajanja igra ulogu.   

    Axel Alić, vlasnik Food Outleta “Yumm BiH” iz Sarajeva, za “Nezavisne” ističe da su prije tri godine otvorili prodavnicu outlet hrane te da su veoma zadovoljni poslovanjem.

    “Prošle su tri godine, a samo je na početku sve ovo bilo nepoznanica ljudima, kada su mislili da se prodaje roba sa isteklim rokom trajanja. Tek kada su uvidjeli da je 90 odsto asortimana sa rokom trajanja kao i u trgovinama, počeli su dolaziti”, rekao je Alić.

    Prema njegovim riječima, u ovoj radnji cijene su mnogo niže nego u prodavnicama.

    “Generalno, nekih 80 odsto robe je jeftinije za 40 do 50 odsto u odnosu na redovne cijene u prodavnicama, ali ima i nekih stvari koje su jeftinije 20-30 odsto. Sve zavisi od roka trajanja. Iako je sve poskupjelo, kod nas je cijena ostala ista kao kad smo otvorili radnju”, kazao je Alić. 

    Dodaje da određeni proizvodi znaju imati i duži rok trajanja nego što je to slučaj u prodavnicama.     

    Naime, kako kaže, imaju mali problem sa dobavljačima, jer nemaju dovoljno robe kojom bi popunili police.

    “Kada smo otvorili prvu radnju, sarađivali smo samo sa dvije firme, a sada ih je već oko 50. Većina njih ide na preporuku, a neki ne žele ni da sarađuju, ali uspijemo se dogovoriti”, rekao je Alić.   

    Dodaje da su bili otvorili još jednu radnju, ali su je morali zatvorili, jer nisu imali dovoljno robe. Ističe da je i ovako ova radnja skoro non-stop poluprazna.   

    “Koliko god robe da uzmete, veoma se brzo prodaje, tako da je nikad nema dovoljno”, kazao je Alić.   

    Oni ističu da pandemija virusa korona nije znatno uticala na njihov rad te da su im dobavljači svakodnevno isporučivali robu.

  • Dvije trećine građana ocjenjuju situaciju u pravosuđu BiH nezadovoljavajućom

    Dvije trećine građana ocjenjuju situaciju u pravosuđu BiH nezadovoljavajućom

    Dvije trećine građana procjenjuju trenutnu situaciju u pravosuđu Bosne i Hercegovine nezadovoljavajućom, pokazalo je istraživanje percepcije građana o stanju u pravosuđu koje je za potrebe Ureda visokog predstavnika provela agencija Ipsos.

    Istraživanje je provedeno u martu 2021. godine na reprezentativnom uzorku građana BIH starosti 15 i više godina.

    Prema ovom istraživanju, većina građana BiH bi podržala Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ili visokog predstavnika da interveniše u pravosuđu ako bi takva intervencija bila usmjerena na uklanjanje korumpiranih sudija i tužilaca.

    Dvije trećine građana BiH smatra da je potrebno vraćanje stranih sudija i tužilaca u Sud i Tužilaštva BiH.

    Sedam od deset građana BiH, podržava visokog predstavnika da u skladu sa svojim ovlastima sankcioniše tužioce koji ne postupaju po krivičnim prijavama u razumnom roku (drže ih u ladici, vode predmet u zastaru).

    Građani Federacije BiH bi podržali Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ili visokog predstavnika da interveniše u pravosuđu, ako bi takva intervencija bila usmjerena na uklanjanje korumpiranih sudija i tužilaca.

    Oni također smatraju da je potrebno vraćanje stranih sudija i tužilaca u Sud i Tužilaštva BiH.

    S druge strane, građani Republike Srpske i Distrikta Brčko ne podržavaju visokog predstavnika u sankcionisanju tužilaca koji ne postupaju po krivičnim prijavama u razumnom roku.

  • Dok BiH vodi unutrašnje borbe region ide naprijed

    Dok BiH vodi unutrašnje borbe region ide naprijed

    U isto vrijeme dok BiH zbog odluke odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka o zabrani negiranja genocida vodi unutrašnje borbe i ulazi u političku krizu, region ide naprijed i jača ekonomske odnose.

    Tako su se lideri Srbije Aleksandar Vučić, Albanije Edi Rama i Sjeverne Makedonije Zoran Zaev sastali i istakli da se zalažu za međusobno otvaranje granica za putovanja i poslove. Oni su negodovali zbog sporog tempa proširenja EU ističući pri tome značaj „mini Šengena“, odnosno „Otvorenog Balkana“ kako glasi novi naziv.

    Tri lidera su u Skoplju učestvovala na skupu regionalne inicijative za saradnju „Otvoreni Balkan“.

    – Treba da vidimo šta možemo da uradimo za sebe, šta možemo za naš narod, kako možemo da proširimo naše tržište – citirao je londonski list FT predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Tako su Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija odlučile da, prije nego što ih Evropska Unija primi u članstvo, kroz „Otvoreni Balkan“ ostvare ekonomske olakšice i razviju ekonomsku saradnju, kroz sporazume koje su potpisali. “Otvoreni Balkan” uključivaće postepeno olakšavanje putovanja, brže “zelene linije” na granicama i smanjeno vrijeme čekanja za teretna vozila, kao i lakše dobijanje radnih dozvola.Postoji nada da će zona, za koju je Vučić rekao da će zaživjeti prije kraja godine, vremenom uključiti i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Kada je realno očekivati da se to desiti.

    Ekonomista Zoran Pavlović kaže za Srpskainfo da je BiH nažalost daleko od ovog programa i da nije prepoznala koristi i dobrobit cijele priče.

    – Vidite šta se dešava na političkoj sceni ovdje u BiH. Teško da će se naći zajednički jezik za bilo šta. Koliko vidim nije se našao ni za gašenje požara u Neumu, tako da nisam optimista. Važnije je Bosni i Hercegovni da komšiji crkne krava, nego da ima tele. To nas prati u svemu i svačemu u životu i zato smo ovako tužni, ružni, bijedni, jadni i siromašni – ocijenio je Pavlović.

    Važno je reći, dodaje, da je otvaranje granica, što bi omogućio „Otvoreni Balkan“, značajno za sve ekonomije.

    – Neke ekonomije će dati više radne snage onima drugima kojima treba, neke će uspostaviti bolju ekonomsku saradnju u domenu proizvodnje roba i usluga i to neće biti na štetu učesnica, osim za one koji nisu pristale da uđu u priču – rekao je Pavlović.

    “Otvoreni Balkan” između ostalog znači olakšavanje uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, slobodni pristup tržištu rada.

    – Stav Evrope o takvim programima je pozitivan i EU to podržava, jer ako uđu u EU siromašne, jadne zemlje kakve su na Balkanu, onda će oni dobiti probleme, umjesto da dobiju partnere, a ako se ta ekonomija počne revitalizovati kroz neku regionalnu saradnju, onda će biti lakše taj prostor između Grčke i Hrvatske prihvatiti kao zajednicu zemalja koje bi mogle biti primljene u EU ili postati dio Evropske Unije u paketu, tako da je “Otvoreni Balkan” dobra priča – zaključio je Pavlović.

  • Šansa da BiH ima štand u Dubaiju još visi o koncu

    Šansa da BiH ima štand u Dubaiju još visi o koncu

    Još je neizvjesno da li će Bosna i Hercegovina imati svoj izložbeni štand na ovogodišnjem sajmu “EXPO Dubai”, koji je jedan od najvećih svjetskih izložbenih sajmova država koje traže investitore za svoje projekte i žele predstaviti privredu za inostrano tržište.

    Već mjesecima se čeka na odluku Vijeća ministara BiH u vezi sa učešćem na ovoj svjetskoj izložbi preduzetništva, a prema nezvaničnim informacijama, organizatori su čak ponudili i da finansiraju štand na kojem bi se BiH predstavljala.

    Učešće na ovom uglednom sajmu inače košta oko tri miliona KM. Budžet institucija BiH iz kojeg bi se finansiralo ovo učešće još nije usvojen, a s obzirom na to da je na snazi blokada rada institucija BiH zbog odluke predstavnika iz Republike Srpske da ne učestvuju u radu zbog nametnute odluke Valentina Incka, teško da će BiH moći obezbijediti učešće na ovom prvom velikom postkovid predstavljanju, ali ipak postoje određene šanse.

    Sajam “EXPO Dubai” će trajati od 1. oktobra 2021. godine do 31. marta 2022.

    Kako “Nezavisne” nezvanično saznaju, Privredna komora Republike Srbije ponudila je mogućnost da se BiH predstavi u okviru njihovog štanda, tako da bi, ukoliko bude interesa, a ne bude odluke Vijeća ministara BiH do 25. avgusta, do kada bi BiH trebalo da se prijavi za učešće, postoji i druga opcija, a to je da se predstavi u okviru štanda susjedne države.

    Nije problem više ni novac, kako su nas obavijestili iz Privredne komore FBiH, jer je organizator spreman platiti i mjesto i izgradnju štanda, ali još nema potvrde za učešće koju treba dati Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Iz Kabineta resornog ministra Staše Košarca juče nismo dobili odgovor do zaključenja ovog broja “Nezavisnih”.

    Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, za “Nezavisne” kaže da se nadaju da Bosna i Hercegovina ipak neće propustiti priliku da se predstavi na ovogodišnjem sajmu u Dubaiu.

    “EXPO Dubai 2020”, ističe Egrlić, svjetska je izložba koja se organizuje pod sloganom “Connecting Minds, Creating the Future” te se posebno fokusira na tri područja: održivost, mobilnost i prilike.

    “Uvažavajući svoje mogućnosti, Bosna i Hercegovina se prijavila da sudjeluje u području ‘prilike’ s ciljem privlačenja ulagača i potencijalnih partnera u segment unapređenja usluga, a najviše u segment razvijanja turističkih ponuda, razmjene inovativnih rješenja u iskorištavanju prirodnih potencijala vezanih za drvni sektor, turizam i usluge. Kako se u BiH već tradicionalno iz godine u godinu bilježi sve veći broj dolazaka turista iz UAE i okolnih zemalja, ova manifestacija bi predstavljala i dobru priliku da se prezentuju upravo turistički potencijali Bosne i Hercegovine, a koji su zaista bogati”, kazao je Egrlić.

    Admir Čavalić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli i ekonomski analitičar, ističe da je ovo prvi veliki postkovid sajam i da je to prilika da se ponovo rasplamsa ekonomska diplomatija koja je naglo pala tokom čitave pandemije, jer su se zemlje zatvorile, a manje se trgovalo.

    “Dakle, sada je pravo vrijeme da se otvore novi bilateralni, trilateralni, multilateralni odnosi u vezi s pitanjem vanjske trgovine i BiH mora učestvovati u navedenim. Tu je najveća šteta i vidimo kako neke posljedice domaćih političkih radnji i odluka imaju namjerno ili nenamjerno izuzetno štetne posljedice po ekonomiju. Mišljenja sam da ekonomiju treba pokušati depolitizirati maksimalno”, kaže Čavalić.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kazao je za “Nezavisne” da pojavljivanje BiH na ovako važnom događaju može da ima niz benefita te da je BiH dobila mnogo povoljnije uslove za učešće nego neke druge zemlje.

    “Problem je da još nema odluke, a to je dobra šansa da BiH predstavi sebe, svoje projekte, mogućnosti koje nudi BiH, jer je tu niz investitora koje možemo zainteresovati za saradnju sa privredom”, kazao je Blagojević, koji je potvrdio nezvaničnu najavu mogućnosti da se BiH predstavi u okviru štanda Privredne komore Republike Srbije, ali da bi bilo bolje da ima svoj štand.

    “Kako god bilo, mi ćemo tražiti bilo kakvu mogućnost da odemo i predstavimo se na toj izložbi”, kazao je Blagojević.

    Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, istakao je da je to veoma značajna izložba, da je organizator BiH ponudio i da o svom trošku izgradi štand te da ono što BiH treba da uradi jeste samo da potvrdi učešće na izložbi koja traje šest mjeseci i ništa više.

    “Jedino što moramo finansirati su naši odlasci tamo, a vjerujem da bi većina velikih firmi to i sama uradila samo da se predstavi na takvom mjestu”, kazao je Jašarspahić.

  • Nestle upozorio da bi hrana mogla još više poskupjeti

    Nestle upozorio da bi hrana mogla još više poskupjeti

    Najveći proizvođač hrane na svijetu Nestle je jučer ukazao da bi cijene prehrambrenih proizvoda mogle biti još više jer su troškovi proizvodnje i transporta sve skuplji.

    Poručili su da će morati povisiti cijene zbog skupljih troškova u drugoj polovini ove godine.

    “Inflacija praktično već nekoliko godina nije postojala, a zatim se naglo pojavila. To nas je direktno pogodilo”, izjavio je izvršni direktor Nestlea Mark Schneider.

    Ali, vjeruje da je inflacija prolazna. Nestle je najavio da će morati cijene proizvoda Gerber i Cheerios učiniti skupljima za dva posto kako bi kompenzirao poskupljenje troškova proizvodnje od četiri posto. U prvoj polovini ove godine Nestleovi proizvodi su već poskupjeli za 1,3 posto.

    Schneider je naglasio da se kompanija može nositi sa poskupljenjem proizvodnje za pojedine proizvode, kao što je npr. rast cijena kafe. No, tvrdi da ne mogu utjecati na troškove transporta za koje je naveo da predstavljaju veliki pritisak za kompaniju.

    Ranije su kompanije General Electric, Anheuser-Busch InBev, Unilever upozorili da će poskupjeti troškovi proizvodnje dok se globalna ekonomija oporavlja od pandemije koronavirusa. To je uzrokovano time što su se ekonomske aktivnosti ponovo naglo pokrenule, dok se svjetski lanac opskrbe suočava sa problemima.

    CNN je istakao da je veliko pitanje da li su nestašica i poskupljenje resursa potrebnih za proizvodnju privremeni ili je pandemija uzrokovala dugoročni rast cijena, a što bi za posljedicu moglo imati novu eru inflacije.