Kategorija: Društvo

U prvi razred osnovnih škola u Srpskoj ove godine upisana su 173 učenika manje nego lani, a najmanje prvačića, odnosno njih troje, na jesen će u klupe sjesti u opštini Kalinovik.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, u školsku 2021/2022. godinu u aprilu i maju upisano je 8.949 učenika, odnosno 4.632 dječaka i 4.317 djevojčica. U školskoj 2020/2021, podsjećaju, ukupno su bila upisano 9.122 prvačića, a godinu ranije 9.293.

• Najviše đaka u prvi razred ove godine upisano je u banjalučkim osnovnim školama i to 1.896. Slijedi Bijeljina sa 809, te Doboj sa 494 prvačića. U klupe prijedorskih osnovnih škola na jesen će sjesti 477 prvačića, a u Gradišci 376 učenika – istakli su u ministarstvu.

Dodali su da je najmanje učenika u prvi razred upisano u Kalinoviku, gdje će na jesen u školu krenuti tri prvačića. U prvi razred u Jezeru, Driniću i Trnovu, kako su naveli u ministarstvu, krenuće po sedam učenika.

Iako se grad na Vrbasu može pohvaliti najvećim brojem prvačića, pojedine škole, čak i one u užem centru grada, na jesen će imati manje đaka. Direktorica OŠ “Ivo Andrić” u Banjaluci Željka Opačić kaže da su ove godine u prvi razred ove ustanove upisana 94 đaka.

• Prošle godine smo imali 105 prvačića – kazala je Opačićeva.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola u bijeljinskoj regiji Predrag Račanović rekao je za “Glas” da se broj prvačića smanjuje iz godine u godinu, a ovaj problem najviše je izražen u ruralnim sredinama, jer se stanovništvo seli u grad ili u inostranstvo.

• U 12 područnih škola nije upisan nijedan prvačić. Kad su u pitanju gradske škole, tu nema velikih oscilacija u odnosu na prethodne godine – kazao je Račanović.

Prema riječima predsjednika Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije Zdravka Budimira, na ovom području nema škola koje nisu upisale bar nekoliko prvačića.

• Neke škole na području ovog aktiva su upisale manje prvačića, a neke više u odnosu na prošlu godinu i promjene su neznatne – kazao je Budimir.

Direktorica OŠ “Vuk Karadžić” u Jezeru Milanka Vasiljević kaže da ove godine imaju tri prvačića manje nego lani.

• U prosjeku godišnje prvi razred u Jezeru upiše desetoro djece. Međutim, ove godine je to nešto manje – kazala je Vasiljevićeva i dodala da je deveti razred ove godine završilo 12 đaka.

Uslovi

Načelnica Jezera Snežana Ružičić smatra da opštine poput ove treba maksimalno da jačaju ruralne krajeve i stvaraju što kvalitetnije uslove života kako bi i škole bile punije.

• Sa svojim timom sam učestvovala u infrastrukturnim projektima i stvaranju jednakih uslova za djecu na selu i u gradu. Na primjer, sagrađena je sala, gdje djeca iz ruralnih krajeva mogu da održavaju manifestacije i sekcije – kazala je Ružičićeva.

Građani BiH su se, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), ove godine rjeđe odlučivali za kupovinu putem interneta te su u prvih pet mjeseci ove godine naručene 1.773 pošiljke manje u odnosu na isti period 2020. godine.

Period pandemije i lokdauna natjerao je građane da, zbog nemogućnosti izlaska iz kuće i kupovine u prodavnicama, šoping presele u virtuelni prostor, a s ublažavanjem mjera i otvaranjem trgovina sve manji broj građana odlučuje da robu nabavlja putem interneta.

Prema podacima UIO BiH, građani su u prvih pet mjeseci prošle godine naručili robu u težini od 13.610 kilograma, za šta su morali izdvojiti 2.685.217 KM.

“Od 1. januara do 31. maja 2020. godine u BiH je pristiglo 2.368 pošiljki naručenih putem interneta”, naveli su u UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Dodali su da su ove godine u istom periodu putem interneta kupljena 6.662 kilograma proizvoda u vrijednosti od 1.232.117.

“Građani su u prvih pet mjeseci ove godine naručili 595 pošiljki”, kazali su u UIO BiH.

Kako su naglasili u UIO BiH, ove brojke ne predstavljaju ukupnu vrijednost svih internet narudžbi bh. građana jer se ne uzimaju u obzir pošiljke čija je vrijednost manja od 300 KM i za koje je izvršeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.

“Takođe, ovo nisu podaci ni o narudžbama naših građana putem interneta ako se pošiljke već nalaze u BiH”, istakli su u UIO BIH.

Najveći broj pošiljki i ove, a i prošle godine stigao je u poštu u Sarajevu, te su Sarajlije u prvih pet mjeseci prošle godine naručile 1.586 paketa, a ove godine tek 297.

“Za 7.452 kilograma robe naručene prošle godine građani Sarajeva su izdvojili 1.554.611 KM, a ove godine je u Sarajevo stigao 3.731 kilogram proizvoda kupljenih putem interneta u vrijednosti od 644.952 KM”, stoji u podacima UIO BiH.

S druge strane, u poštu u Mostaru ove godine su stigla 1.592 paketa, što je za 2.954 manje u odnosu na isti period prošle godine, dok su Banjalučani prošle godine virtuelnim putem poručili 1.611 paketa, a ove godine 1.338.

U Mostaru je ove godine na onlajn šoping utrošeno 300.664 KM, a u istom periodu lani 847.878 KM. S druge strane, stanovnici grada na Vrbasu su ove godine na proizvode naručene putem interneta potrošili 286.501 KM, a prošle godine 282.727 KM.

Kako su naveli u UIO BiH, građani najčešće naručuju odjeću, obuću, ali i kozmetičke proizvode.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” iz Tuzlanskog kantona, navela je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je sigurno da su građani BiH u periodu pandemije, posebno lokdauna, češće kupovali preko interneta.

“To da je u prvih pet mjeseci ove godine bilo manje prodaje putem interneta u odnosu na raniji period je vjerovatno tačno. Sjećamo se perioda od marta do jula prošle godine kada su na snazi bile stroge mjere – tada su posebno starije osobe odlučivale da kupuju putem interneta”, navela je Bulićeva.

Dodala je da otkad je epidemiološka situacija nešto bolja nema ni mjera ograničenja kretanja, pa građani mogu da idu u kupovinu u realnom svijetu.

“Prošla godina nas je sve zatekla, bile su strože mjere, policijski sat, tako da je svijet bio prinuđen da kupovinu obavlja putem interneta”, kazala je Bulićeva.

Siniša R. iz Banjaluke je rekao da je prošle godine naručivao stvari iz Kine, najviše zbog pandemije virusa korona i zatvaranja mnogih prodavnica u njegovom gradu.

“Ove godine su mjere popustile i sve je otvoreno, tako da nisam ništa naručivao preko interneta. Nekako više volim da stvari probam prije nego što ih kupim, ali prošle godine je bila specifična situacija pa sam bio primoran da naručujem preko interneta”, naveo je ovaj Banjalučanin.

Da mnogima u državnim institucijama očigledno ne odgovara da se objelodane diplome zaposlenih govori i činjenica da je takva inicijativa poslanice Mirjane Marinković Lepić ignorisana više od godinu dana, uprkos nizu urgencija.

Naime, inicijativa poslanice Predstavničkog doma PS BiH, za provjeru diploma u institucijama BiH, iako pokrenuta početkom prošle godine nije naišla na razumijevanje nadležnih, tako da sve do danas nema apsolutno nikakvih pomaka.

Na djelu je klasična opstrukcija, kaže za Srpskainfo Marinković Lepićeva i dodaje da očigledno ne postoji volja da se ova inicijativa razmatra.

– Ne postoji volja da se to uradi. Taj postupak opstruišu i ministar pravde Josip Grubeša i ministarka Ankica Gudeljević, s obzirom na činjenicu da je postupanje po toj inicijativi dato u nadležnost Ministarstva civilnih poslova kojim rukovodi Gudeljevićeva – kaže poslanica.

Javni interes
Jedini pomak koji se zamalo desio bio je još u septembru 2020. godine, kada je Ministarstvo pravde dalo mišljenje na odluku Ministarstvu civilnih poslova o postupku načina provjere diploma, nakon čega je Marinković Lepićeva očekivala da će se konačno krenuti u postupak sa ovom inicijativom.

– Međutim, nije se ništa dešavalo, pa sam postavila usmeno pitanje (iako je prije toga bilo još dosta mojih urgencija). Poslije više od godinu dana predsedavajući Savjeta ministara, odgovarajući mi u martu ove godine, kaže kako najvjerovatnije od toga neće biti ništa, zbog toga što Agencija za zaštitu ličnih podataka ima drugačije mišljenje, da se radi o zaštiti ličnih podataka – kaže Marinković Lepićeva.

Navodi da je tada ukazala da je Ombudsman za ljudska prava dao mišljenje da se u ovom slučaju ne može pozivati na Zakon o zaštiti ličnih podataka, zato što je javni interes značajniji, odnosno viši u odnosu na privatni.

– U javnom interesu je da se sazna da li zaspoleni u državnim institucijama imaju validne diplome. Nekome to očigledno ne odgovara, jer se na sjednici Odbora za unutrašnju politiku Savjeta ministara BiH, koja je održana 25. maja, našao prijedlog odluke o provjeri diploma i taj prijedlog je skinut s dnevnog reda. Predsjednik odbora je Josip Grubeša, koji je tada zatražio još neka pojašnjenja od ministarke Gudeljević. Tada su kao problem naveli pitanje diploma stečenih van BiH. Ovdje je očigledno da se ide na taktiku iscrpljivanja – jasna je Mirjana Marinković Lepić.

Javna isprava
Ona je kao obrazloženje navela i to da je u više navrata ukazivala da se ne radi o ličnim podacima.

– Jer diploma je javna isprava i na naprednijim veb stranicama fakulteta možete naći te podatke. Ovdje se samo radi o imenu, prezimenu i broju diplome – objašnjava Marinković Lepićeva.

Nadležnima je predložila da se ugledaju na Federaciju BiH, koja je istražila i objelodanila diplome zaposlenih.

– Pošto je više nego očigledno da se ovdje radi o opstrukciji, štite se oni koji nemaju validne diplome ili se štite školske institucije, odnosno njihovi vlasnici, rukovodioci, koji izdaju ili su izdali takve diplome. Naime, svjedočimo da su određene institucije odavno poznate po kupovini diploma – kazala je Marinković Lepićeva.

Tvrdnju da se radi o opstrukcijama odbacio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, na posljednoj posebnoj sjednici oba Doma Parlamenta BiH.

Nadležnost
Odgovarajući na pitanje poslanika Mirjane Marinković Lepić zašto još nije počela provjera validnosti diploma u institucijama BiH, s obzirom da je Predstavnički dom inicijativu o tome usvojio prije više od godinu dana, Tegeltija je rekao da ova inicijativa, iako je prošla u parlamentu, nije u skladu s nadležnostima Savjeta ministara.

On je ukazao da je ova inicijativa pokrenuta u vrijeme kada su institucije BiH bile suočene s pandemijom kovid-19.

– Mi u Savjetu ministara nemamo ništa protiv da se provjeri svačija diploma, ali pokrenuta procedura nije usklađena s propisima i našim nadležnostima. Zato ta odluka još nije ni razmatrana niti donesena – rekao je Tegeltija.

Sve i da odluka bude donesena, teško bi bila provodiva. Smatra to direktorka Transparensi Internešenela BiH, Ivana Korajlić, koja kaže za Srpskainfo da postoji više strana takve vrste inicijative. Dodaje da svakako treba da postoje provjere diploma, ali se to treba raditi u procesu samog zapošljavanja i imenovanja.

– Bile su različite inicijative u vezi provjere diploma, i to u odnosu na to ko bi bio nadležan da ih provjerava. Ovo je osjetljivo pitanje, zato što ne može svako biti nadležan da provjerava diplome, a pitanje je i načina na koji bi se to radilo – kaže Korajlićeva.

Procedura
Ono što bi bila neka normalna praksa, smatra ona, jeste da se diplome provjeravaju u procesu samog imenovanja i zapošljavanja, posebno kada pričamo o funkcijama gdje su neophodne određene provjere.

– To je dio koji se tiče imenovanih lica, a u drugom dijelu, koji se odnosi na državne službenike, trebalo bi da se u procesu samog zapošljavanja i provođenja konkursa rade te provjere, a ne sada, naknadno, da formiramo komisije. Pitanje je da li bi bile kompetentne da rade takvu vrstu provjera – upozorava Korajlićeva.

Ona ističe da je teško naknadno ispitivati diplome već imenovanih zaposlenih, ali da je, s druge strane, neophodno vidjeti ko bi bio kompetentan da obavlja takvu vrstu provjera.

– Bila bi upitna bilo kakva vrsta komisije, koja bi bila na ko zna koji način sastavljena, i to bi bilo upitno i u smislu kvalifikacija, i u smislu nadležnosti. To mora biti služba koja bi se uvezala sa svim institucijama da izvrši takvu jednu provjeru- zaključila je Korajlićeva.

Predstavništvo u Ruskoj Federaciji od osnivanja 2001. godine do sada je budžet Republike Srpske koštalo 14.281.200 KM, podatak je do koga se dođe sabiranjem godišnjih budžeta.

Uodnosu na početni budžet od 75.000 KM, prije deset godina, troškovi Predstavništva koje u Moskvi vodi Duško Perović, ove 2021. godine narasli su na čak 2,6 miliona maraka. Sjedište predstavništva je u Moskvi, a u Sankt Peterburgu ima kancelariju.

Prema podacima koje je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske dostavilo u Narodnu skupštinu, kao odgovor na pitanje poslanika Nebojše Vukanovića, godišnji budžet predstavništva u Moskvi je uglavnom rastao svake godine. Međutim, zanimljiv je prelaz iz 2018. godine, kada je budžet iznosio 970.000 KM, u 2019. godinu u kome troškovi rastu više nego duplo – na čak 2,1 milion KM.

Duško Perović
Sredstva se doznačuju na godišnjem nivou, Odlukama o rasporedu sredstava za finansiranje rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.

– U 2019. godini iznos od 2.135.000 KM su doznačila tri ministarstva i to: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju 955.000 KM, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske 610.000 KM i Ministarstvo privrede i preduzetništva 570.000 KM. U 2020. godini iznos od 1.760.000 KM su doznačila dva ministarstva i to: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju 880.000 KM i Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske 880.000 KM. U 2021. godini iznos od 2.640.000 KM su doznačila tri ministarstva: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju 440.000 KM, Ministarstvo trgovine i turizma 1.100.000 KM i Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske 1.100.000 KM – navodi se, između ostalog, u odgovoru koga potpisuje ministar Zlatan Klokić.

Osim u Rusiji, Srpska ima predstavništva još i u Njemačkoj, Belgiji, Izraelu, Austriji, SAD i Grčkoj. Svim predstavništvima je u 2020. godini doznačeno ukupno 4,8 miliona KM. Međutim, spisak bi mogao da se proširi.

Da li Republika Srpska ima u planu otvaranje predstavništava u zemljama kao što su Kina ili na kontinentima Afrike ili Azije gdje postoji veliki potencijal za firme iz Republike Srpske?

Ovo pitanje je na sjednici NSRS 28. aprila postavio potpredsjednik parlamenta, Denis Šulić. Od ministra Klokića je obio odgovor da za Vladu dalje širenje mreže predstavništava u zemljama od interesa za Republiku Srpsku „predstavlja značajno i aktuelno pitanje“.

– Pri tome je važno pomenuti izbijanje pandemije virusa korona koja je u značajnoj mjeri uticala na globalne prilike i na određeni način izmijenila i ograničila aktivnosti usmjerene u tom pravcu. Svakako je jedan od prioriteta jačanje saradnje sa NR Kinom koja je za nas veoma važan partner i u tom kontekstu i razmatranje mogućnosti otvaranja predstavništva u toj zemlji. Saradnja Republike Srpske sa NR Kinom je uspostavljena i razvija se kroz potpisane sporazume i projekte prvenstveno iz oblasti privrede (energetika, saobraćaj) i kulture, kao i obrazovanja, zdravlja i drugim oblastima od obostranog interesa – naveo je Klokić.

Predstavništva u inostranstvu osniva Vlada Republike Srpske, radi obavljanja poslova od interesa za Republiku Srpsku u oblasti privredne, naučno-tehničke, kulturne, prosvjetne, socijalne, informativne, sportske i druge saradnje sa subjektima u inostranstvu na osnovu društveno-ekonomske opravdanosti osnivanja predstavništva u državi sjedišta.

Republika Srpska bilježi blagi rast rođene djece tokom ove godine, pokazuju zvanični podaci.

Tako je u prvom kvartalu rođeno 1.997 beba, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 62 djece.

Inače, prošle godine u Srpskoj je rođeno rekordno najmanji broj beba, i to manje od 8.500.

Po podacima Zavoda za statistiku RS, živorođenih je tačno 8.494 tokom 2020. godine. Primjera radi, godinu prije je rođeno 9.274 beba.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je u prošloj godini, koju je obilježila pandemija virusa korona, evidentirala rekordan broj pristiglih pritužbi na postupke javnih nabavki, čime je ponovo potvrđeno da odgovornost i transparentnost u tom sektoru još nisu na zadovoljavajućem nivou.

U BiH je lani, prema podacima iz sistema “E-nabavke”, koje je objelodanila Agencije za javne nabavke BiH, dodijeljeno 196.699 ugovora, čija vrijednost premašuje 2,77 milijardi maraka, ali nadležni i ovaj put upozoravaju da to nije konačan broj, jer na platformi nisu registrovani svi ugovorni organi, među kojima su i zvanične institucije, pravna lica i ostali te se opravdamo sumnja da znatan dio poslova biva dogovoren u “četiri oka”.

Žalbe na postupke javnih nabavki u BiH stižu na adresu kancelarije, čija je centrala u Sarajevu, a filijale u Banjaluci i Mostaru. Posljednji presjek rada, od januara do kraja decembra prošle godine, pokazuje da broj žalbi, u odnosu na 2019, skočio za više od 600.

Predsjedavajući Kancelarije za razmatranje žalbi Marko Kolobarić naveo je da, od 2014. godine broj žalbi stalno raste te da je jedino smanjen 2019, ali da je razlog neusvajanje budžeta, što je dovelo do manjeg obima nabavki, a time i žalbi.

• Tokom 2020. godine ponovo je porastao trend zaprimljenih žalbi i to za 15,5 odsto – potvrdio je Kolobarić u izvještaju o radu kancelarije za prošlu godinu, gdje je navedeno da je najviše žalbi stiglo na njihovu adresu u Mostaru.

Nadležni su naglasili da su uspjeli da riješe 3.512 žalbi, od kojih je u meritumu uvaženo 1.327, gotovo 1.470 odbačeno u startu, a dio je otišao i na ruke nadležnih organa.

Protiv odluka kancelarije je, kako je navedeno, upravni spor u Sudu BiH pokrenut u nešto manje od deset odsto slučajeva.

Agencija za javne nabavke BiH je u proteklim godinama u nekoliko navrata prečešljala zaključene ugovore o nabavkama, a iz analiza je bilo vidljivo da ugovorni organi mahom ponavljaju iste greške i izgovore. Posljednja analiza javnih nabavki u 2020. je pokazala i da su određeni primjenjivali izuzeća od zakona i za predmete nabavke koje ni na koji način se nisu mogli dovesti u vezu sa sprečavanjem širenja pandemije. Agencija u takvim slučajevima je te predmete dostavljala nadležnim tužilaštvima u BiH.

U nevladinom sektoru, koji drži pod lupom javne nabavke u BiH, ranije su isticali da jedan od razloga za povećanje broja žalbi leži u zakonu koji je u primjeni od novembra 2014. godine. Ističu da je napravljen takav sistem da ponuđač piše žalbu ugovornom organu, a ako je on odbije, automatski je prosljeđuje Kancelariji za razmatranje žalbi.

U BiH bi uskoro trebalo da budu usvojene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, koje od domaćih vlasti zahtijeva i EU.

Zahtjev

Uz dostavljeni presjek stanja kada su u pitanju žalbe, koje su lani evidentirali, nadležni su popisali i svoje zahtjeve. U jednom traže dodatni novac da bi popunili slobodna mjesta, a u drugom prostor od 100 kvadratnih metara za smještaj arhivske građe i to u bivšoj zgradi Union banke u Sarajevu.