VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    U Republici Srpskoj će od 22. februara biti povećana naknada za topli obrok – saopštili su danas iz Saveza sindikata RS.

    Kako navode, visina toplog obroka utvrđena je Odlukom Vlade Republike Srpske o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku i iznosi 0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan.

    – Prema tome, od 22. februara ove godine, radnik ima pravo na topli obrok u bruto iznosu od 11,60 KM, odnosno 8 KM u neto iznosu, za svaki dan koji je radnik bio na poslu – preciziraju iz Saveza sindikata RS.

    Pored prava na platu, pravo na topli obrok je osnovno pravo radnika iz radnog odnosa koje proističe iz odredbi Zakona o radu. Zakonska obaveza svih poslodavaca u Republici Srpskoj je da radniku isplaćuju naknadu troška toplog obroka u novcu, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana.

    – Na primjer, ukoliko radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 176 KM. Ovo je najmanji iznos toplog obroka, Kolektivnim ugovorom Sindikat i poslodavci mogu utvrditi i veći iznos toplog obroka – izračunali su u Savezu sindikata RS.

    U slučaju obavljanja prekovremenog rada, dužeg od tri časa dnevno, radnik ima pravo na još jedan dodatni topli obrok.

    Ako je poslodavac organizovao ishranu radnika, svi troškovi pripremanja toplog obroka ne bi trebali biti ispod iznosa koji je propisan u slučaju isplate troškova toplog obroka radnicima u novcu, jer je Zakonom o porezu na dohodak Republike Srpske propisano da poslodavac ne plaća porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa na troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenom poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,50 KM dnevno po zaposlenom.

    Ukoliko trošak toplog obroka, isporučen putem keteringa, iznosi manje od 8 KM, poslodavac treba da radniku isplati razliku toplog obroka u novcu.

    Organizovana ishrana od strane poslodavca podrazumjeva pravilnu, zdravu i kvalitetnu ishranu prilagođenu naporima koje zaposleni ulažu u toku rada.

    Radnici ne ostvaruju pravo na topli obrok u slučaju korišćenja godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene spriječenosti za rad i neplaćenog odsustva.

    Radnicima čije se plate finansiraju iz budžeta i fondova (obrazovanje, kultura, policija, pravosuđe, uprava, javne službe i zdravstvo), naknada za topli obrok se ne isplaćuje, već je uračunata u platu u skladu sa zakonima o platama.

    U cilju obezbjeđivanja prava na topli obrok svim radnicima u Republici Srpskoj, Savez sindikata Republike Srpske i granski Sindikati budžetskih i fondovskih korisnika su pokrenuli inicijativu za posebno iskazivanje naknade za topli obrok na postojeće plate radnicima u obrazovanju, kulturi, policiji, pravosuđu, upravi, javnim službama i zdravstvu.

    Savez sindikata Republike Srpske poziva sve radnike – članove Sindikata da prijave, svaku vrstu zloupotreba poslodavaca (neisplaćivanje naknade za topli obrok, isplaćivanje toplog obroka u manjem iznosu) kako bi zaštitili njihova prava putem regionalnih kancelarija Službe za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata Republike Srpske.

  • Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Minimalne plate od 590 KM, koje prima većina zaposlenih u industrijskom sektoru na području lijevčanskih i potkozarskih opština, uzrokuju intenzivan odlazak u inostranstvo te manjak radnika u domaćim preduzećima.

    Uposljednjih nekoliko mjeseci, povećan je broj radnika koji su se zaposlili u Italiji, Austriji i Sloveniji.

    Nagovještajem nove turističke sezone, povećana je potražnja radnika sa hrvatskih ostrva. Siniša Kajmaković, rukovodilac Filijale za zapošljavanje u Bijeljini izjavio je u Gradiški, da je odlazak radnika iz Republike Srpske kao i BiH u susjednu Hrvatsku ove godine veoma izražen.

    – Evidentno je pomijeranje radne snage ka zapadu. Radnici iz Hrvatske odlaze u bogatije evropske zemlje, za bolju platu. Kod njih su upražnjena, višestruko bolje plaćena radna mjesta, nego kod nas. Oglašavanje za radnim mjestima u Hrvatskoj je sada intenzivno a interesovanje veliko. Ako uporedimo minimalac od 590 KM u Republici Srpskoj i 1200 eura, uz plaćen stan, hranu i administrativne troškove odlaska i angažovanja za radnike u ugostiteljstvu, zaključak je jasan – izjavio je Kajmaković u Gradiški za Srpskainfo.

    On je takođe rekao, iznoseći konkretnu potvrdu svojih navoda, da “Jadranka turizam”, jedno od vodećih turističko-trgovačkih društava u Hrvatskoj, potrebe za radnicima različitih profila, intenzivno oglašava u većim gradovima Republike Srpske i BiH, među kojima su Banjaluka i Gradiška.

    – Svakodnevno kod nas, predstavnici inostranih preduzeća traže radnike, zvaničnim putem ili po preporuci. Naprimjer, 25. ferbruara, vidljivo je po plakatima, u Banjaluci i Gradišci je jedan od tih masovnih sastanaka sa potencijalnim radnicima u hrvatskom hotelijerstvu a imamo i drugih primjera. To jasno ukazuje na status našeg tržišta radne snage – smatra Kajmaković.

    Podsjećamo, najniža plata u Republici Srpskoj od 1. januara iznosi 590 KM. U poređenju sa prošlom godinom, minimalac je povećan za 50 KM.

    Najniže plate u Republici Srpskoj, u prvih deset mjeseci prošle godine su u građevinarstvu, 720 KM te hotelijerstvu i ugostiteljstvu 721 KM, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku. Prosječna primanja ispod 800 KM, u naznačenom period imali su i radnici u trgovinama, automehaničari, vozači, skladištari, te radnici u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije.

    Platu do 600 KM u Republici Srpskoj prima oko 125.000 radnika, navode u Savezu sindikata Republike Srpske. Stalna poskupljenja jasno ukazuju da je ekonomsko siromašenje sve izraženije a takozvana potrošačka korpa sve skuplja.

    Zato je sasvim jasno da ni radnici za duplo većiom platama od minimalne ne mogu podmiriti obaveze te napuštaju radna mjesta i odlaze u inostranstvo.

  • Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Zbog visokih cijena repromaterijala, a posebno mineralnog đubriva, ovo će biti najkomplikovanija godina kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u svim sektorima, rekao je za “Nezavisne” Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

    Kazao je da poljoprivrednicima predstoji nikad skuplja i neizvjesnija sjetva.

    “Ukoliko se nešto ne promijeni prinosi će biti sigurno desetkovani, ali i kvalitet zrna, tako da će to biti totalno neisplativo. Poljoprivrednici su veoma nezadovoljni svime što se dešava i kod nas i u okruženju. Očekujemo reakcije nadležnih, posebno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kada je u pitanju obezbjeđivanje, odnosno subvencionisanje određenih količina mineralnih đubriva. S druge strane, očekujemo i reakciju Savjeta ministara BiH kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje”, naglasio je Marinković.

    Istakao je da je evidentno da su porasle cijene mesa u trgovinama, a da su pale cijene žive mjere stoke.

    “Poljoprivrednici ne mogu plasirati svoju robu. Hrane je izuzetno skupim žitaricama, proizvodnja ide direktno u propast i stočari su u debelom minusu. Jako je diskutabilno i da li će sjetva biti dovoljna za potrebe Republike Srpske. S ovim cijenama repromaterijala jednostavno se ne isplati ništa raditi, a ono što je sigurno jeste da mi nemamo dovoljno količina kada su u pitanju bilo koji proizvodi. Na primjer, voćari se žale da ne mogu prodati svoje jabuke, a one se uvoze u velikim količinama iz Sjeverne Makedonije, Albanije i drugih zemalja. Tako je i kada su u pitanju povrće, mlijeko, meso i ostalo. Ovo nije nikakva kuknjava poljoprivrednika jer svi mogu vidjeti koliko su poskupjeli gorivo, đubrivo i ostali repromaterijali, te sa kakvim se mi teškoćama suočavamo. U velikim smo dilemama da li uopšte sijati”, naveo je Marinković.

    Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, istakao je da će biti zasijano 20 odsto manje površina u odnosu na godinu ranije i da su povrtari u velikoj krizi.

    “Mi treba da krenemo u proizvodnju, sve je poskupjelo, a azotna urea 300 odsto. Došli smo pred zid i razmišljamo šta i kako dalje jer je proizvodnja jako skupa, a đubriva nema, te mnogi povrtari razmišljaju da li uopšte ići u proizvodnju”, kazao je Mastalo.

    Dodao je da je povrtarstvo najviše pogođeno pandemijom virusa korona.

    “I ako se riješi problem nabavke mineralnog đubriva, svakako će biti dosta manje zasađenih površina. Vidjeli smo da su prošle godine zbog nedovoljnih količina povrća krompir, kupus i još neki proizvodi drastično poskupjeli, a bojim se da će i ove jeseni biti tako”, naglasio je Mastalo.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, istakao je za Srnu da se u skladu sa poskupljenjima na tržištu priprema set mjera kojima će se pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako bi obezbijedili proljećnu sjetvu i prihranu za jesenju sjetvu.

    “Ove mjere će biti predložene na narednoj sjednici Vlade Srpske, koja bi trebalo da bude održana u četvrtak i kada bi one trebalo da budu usvojene. To će biti značajna podrška za poljoprivredne proizvođače”, rekao je Maletić.

    Naveo je da se pored ovih mjera pregovara i sa dobavljačima đubriva iz RS i drugih država da bi se obezbijedile količine vještačkog đubriva po nižim cijenama.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske saopštili su da su isplatili sve podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju iz 2021. godine.

    “Tako je s isplatom 7.633.906 KM isplaćeno svih 75 miliona KM po osnovu podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2021. godinu. Ovo je rekordna isplata podsticaja za jednu godinu, od kada se u Republici Srpskoj primjenjuje isplata subvencija u poljoprivredi”, naveli su iz resornog ministarstva.

  • Sve više djece oboljele od malignih bolesti

    Sve više djece oboljele od malignih bolesti

    Broj djece oboljele od malignih bolesti svake godine raste u svijetu i Republici Srpskoj, a očekuje se da će se ta tendencija nastaviti, rekla je danas u Banjaluci Jelica Predojević Samardžić, šef Odjeljenja hematoonkologije Klinike za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra (UKC).

    Dječija hematoonkologija u Banjaluci ima vrlo zadovoljavajuće rezultate u liječenju, ali radi u teškim uslovima, rekla je Samardžićeva, koja je kao i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, prisustvovala akademiji “Za hrabra mala srca” u organizaciji Udruženja roditelja djece oboljele od malignih bolesti Republike Srpske “Iskra”.

    FOTO: SRNAFOTO: SRNA
    Ona je novinarima rekla da prvenstveno nedostaje prostora i sterilne sobe, a i smještaj bi mogao biti bolji.

    -U našem poslu nema mjesta samozadovoljstvu i moramo uvijek tražiti i stremiti da bude sve bolje – kaže Samardžićeva.

    Predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Iskra” Vita Malešević istakla je da je ovo udruženje od osnivanja do danas u velikoj mjeri pomoglo djeci i roditeljima da prihvate i prebrode malignitet.

    Ona je naglasila da je “Roditeljska kuća” u Banjaluci bila od velike pomoći u liječenju djece, ali i kao podrška roditeljima djece oboljele od malignih bolesti.

    -Mnogo je djece prošlo kroz “Roditeljsku kuću”. Pogotovo je prvih godina bilo toliko djece da nisu mogla ni stati u kuću. Čekala su da se isprazni apartman. Ono što je najpotrebnije jesu lijekovi – rekla je Maleševićeva.

    Akademiju je organizovalo Udruženje “Iskra” povodom Svjetskog dana djece oboljele od malignih polesti – 15. februara.

  • “Platna lista kao presuda”

    “Platna lista kao presuda”

    Novi Pravilnik o obračunu plata u Srpskoj je usaglašen i stupiće na snagu krajem februara, potvrdila je pomoćnica ministra rada u Vladi Republike Srpske, Mira Vasić. Novi obračun plata će podrazumijevati i nove platne liste, koje će biti jedinstvene za cijelu Srpsku i koje će imati snagu izvršne isprave.

    Dakle, ako poslodavac ne ispunjava svoje obaveze, nema više sudovanja. Platna lista ima izvršnu snagu, kao da je u pitanju pravosnažna presuda i radnik s njom ide na sud samo da traži izvršenje, dakle da se sa računa poslodavca “skine” ono što on duguje radniku, objasnila je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, Ranka Mišić.

    Predstavnici Saveza sindikata, Ministarstva rada, Poreske uprave i Inspektorata RS danas su u Banjaluci dogovorili posljednje detalje u vezi sa novim propisima o obračunu plata.

    Pravilnikom po kome će uskoro stupiti na snagu jasno je propisano da naknade za topli obrok, prevoz, minuli rad ili prekovremeni rad, ne mogu biti “upakovane” u osnovnu platu, nego se moraju isplaćivati kao posebna stavka.

    To će najviše ići na ruku radnicima koji primaju minimalac ili platu tek nešto malo veću od minimalne.

    Tako sada minimalac, bar kad je u itanju iznos koji liježe radnicima na račun neće biti samo 590 KM, nego nešto više, a koliko će iznositi to više, zavisi od radnog staža radnika, te od toga da li je radio u dane praznika ili prekovremeno.

    – Znači minimalac više nije 590 KM, nego 590 KM plate, plus naknade za prekovremene sate, minuli rad, topli obrok, rad u dane praznika. Neki radnici mogu imati dodatnih 165 KM. Nije to malo za nekog ko radi za 300 evra – kaže Mišićeva.

  • U Srpskoj najtraženiji radnici kojih je najviše na birou

    U Srpskoj najtraženiji radnici kojih je najviše na birou

    okom prošle godine u Republici Srpskoj najveća potražnja na tržištu rada je bila za diplomiranim ekonomistima, pravnicima, te profesorima razredne nastave.

    Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (ZZ RS), te navode da su građani s ovim zanimanjima i najmnogobrojniji na evidenciji nezaposlenih.

    “Analize pokazuju da su poslodavci koji traže zapošljavanje finansijskih radnika i diplomiranih ekonomista te diplomiranih pravnika zastupljeni u gotovo svim djelatnostima, što opravdava činjenica da u okviru svake firme imamo potrebu za zapošljavanjem lica pomenute struke s jedne strane, a s druge strane imamo priliv lica iz struke obrazovnog sistema”, rekli su iz ZZ RS.

    Kako ističu, poslodavci su bili zainteresovani i za profesore matematike i fizike, profesore informatike, diplomirane farmaceute, ljekare, te inženjere elektrotehnike i dr., a njih je, navode, i najmanje na listi onih koji traže posao. Naime, što se tiče srednje stručne spreme, poslodavci su najviše iskazali interes za zapošljavanjem ekonomskih tehničara, medicinskih sestara – tehničara, operatera na računaru, te mašinskih tehničara.

    “Kada je u pitanju treći stepen stručne spreme, najviše je zaposleno lica sljedećih zanimanja: prodavac, konobar, vozač teretnih vozila, bravar, obućar, te zavarivač”, rekli su iz ZZ RS.

    Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, za “Nezavisne novine” kaže da se u posljednjih 15 godina skoro uduplao broj zaposlenih s visokom stručnom spremom.

    “Međutim, produktivnost po zaposlenom je bilježila minimalan rast, što ukazuje da nismo valorizovali znanje kadrova koje smo zapošljavali. I tu vjerovatno možemo konstatovati da smo dominantno zapošljavali ljude s društvenih nauka, što u konačnici nije rezultiralo rastom ekonomije, već rastom javne potrošnje. Neadekvatne politike zapošljavanja i obrazovanja u kombinaciji s problemima upravljanja u javnoj upravi i preduzećima sada dolaze na naplatu”, istakao je Aćić.

    Kako naglašava, ne treba zanemariti ni to da privatni i realni sektor u prethodnom periodu nisu bili dovoljno aktraktivni iz aspekta visine plata i uslova rada.

    “To se rapidno mijenja i vjerujemo da će u narednim godinama najbolji kadrovi upravo ići prema poslodavcima koji će nuditi bolje plate i uslove rada, odnosno prema privatnom sektoru. Ipak, tu imamo još jedan problem. Sistem vrednovanja rada u javnom sektoru je dekadentan i destimulativan za ljude koji su ambiciozni i teže boljim rezultatima rada. S rastom plata i uslova rada u privatnom sektoru, odliv najkvalitetnijeg kadra iz javnog u privatni sektor je izvjestan”, kazao je Aćić.

    Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, za “Nezavisne novine” kaže da poslodavci najviše potražuju navedena najtraženija zanimanja upravo preko Zavoda za zapošljavanje.

    “S druge strane, inženjerska zanimanja i zanimanja u IT sektoru, a s obzirom na to da je to deficitarno zanimanje, poslodavci još tokom studiranja privlače kako bi nastavili odmah nakon diplomiranja raditi u njihovim firmama”, rekao je Radivojac.

    Za 4,7 odsto više zaposlenih prošle godine
    S evidencije nezaposlenih Zavoda zaposleno je 31.289 lica, a što je za 4,7 odsto ili 1.410 lica više u odnosu na 2020. godinu, kada je bilo zaposleno 29.879 lica, navode iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. “U toku 2021. godine od strane poslodavaca objavljeno je 3.138 oglasa za zapošljavanje 9.569 radnika”, rekli su iz Zavoda.

  • Novi stanovi nikad skuplji u Srpskoj

    Novi stanovi nikad skuplji u Srpskoj

    Aktivna potražnja za stanovima u Srpskoj dovela je do povećanja prodaje novih stanova, pa su tako u četvrtom kvartalu prošle godine prodata 1.053 završena nova stana, što je za 70,9 odsto više nego u istom periodu 2020. godine.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, u četvrtom tromjesečju prošle godine prosječna cijena novih stanova bila je viša za 15 odsto u poređenju sa istim periodom godinu ranije.

    “Prosječna cijena bila je 1.892 KM po kvadratu”, navodi se u podacima zavoda.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je da aktivna potražnja za stanovima dovodi do toga da se u skoro svakom momentu traži stan više.

    “Kupci, kako domaći, tako i oni koji žive izvan granica Republike Srpske, sigurniji vid štednje vide u ulaganju u nekretnine, a ovom treba dodati i veliku inflaciju koja je prisutna, te kupci kao zaštitu svog novca vide u ulaganju u nekretnine”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”. Ističe da je u vremenu inflacije uvijek najsigurnije ulaganje u nekretnine, tako da je ovakvo stanje, kako kaže Petrović, očekivano.

    Dragan Gruban, iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, za “Nezavisne novine” ističe da je u Prijedoru ekspanzija stanogradnje te da se pojavljuje dosta investitora.

    “U Prijedoru svaki mjesec kreće izgradnja jednog objekta s 20 stanova, a to je za ovaj grad specifično, jer je ranije na godišnjem nivou bilo izgrađeno oko 60 stanova, a sada to iznosi i do 160 stanova”, kaže Gruban.

    Dodaje da se stalno pospješuje gradnja, ali i da su cijene u stalnom porastu te, kako kaže, sada je kvadrat novog stana u Prijedoru dostigao cijenu i 2.250KM u centru grada.

    “Što se tiče cijena polovnih stanova, i one su u porastu za 20 odsto, pa je tako sa 1.350 KM polovan renoviran stan dostigao cijenu od 1.600 do 1.700 KM po kvadratu”, rekao je Gruban.

    Ističe da će cijene do ljeta dostići vrhunac, jer je Prijedor grad s jakom dijasporom koja ulaže u nekretnine i očekuje se da će cijene preći 2.300 KM po kvadratu za novu gradnju.

    Kako je rekao, što se tiče kupaca, to su uglavnom ljudi iz dijaspore koji te stanove ostavljaju za sebe kada dođu na godišnje odmore ili ih izdaju nekome u Prijedoru.

    Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe za “Nezavisne novine” da, sve dok ima kupaca, stanovi će se graditi, a cijena će rasti.

    “Cijelu prošlu godinu bilježili smo trend poskupljenja, a to je nastavljeno i u ovoj godini upravo zbog velike potražnje, ali i zbog poskupljenja građevinskog materijala, što je dodatno povećalo cijenu stanova”, istakao je Milanović i dodao da se investitori rukovode samo potražnjom.

    Da kupovinom nekretnina lokalno stanovništvo i ljudi iz dijaspore čuvaju novac, kaže za “Nezavisne novine” i Goran Radivojac, ekonomski analitičar.

    “Ne povećava nam se broj stanovnika, nego je većina tih stanova investicija”, kazao je Radivojac i istakao da se može desiti da u jednom momentu bude prevelika ponuda stanova na tržištu i da dođe do pada cijene.

  • Nikad manje ljudi na birou, radnike traže svijećom

    Nikad manje ljudi na birou, radnike traže svijećom

    Broj zvanično nezaposlenih u BiH od 2005. godine naovamo nikad nije bio manji, a poslodavci priznaju da su na velikim mukama jer je radnike sve teže naći, s tim što će, procjenjuju, kako vrijeme prolazi, situacija biti još alarmantnija.

    Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje na kraju 2021. bile su 375.804 osobe, što je znatno manje u odnosu na ranije godine. Poređenja radi, radno mjesto je na kraju 2020. tražilo 413.627 građana, a u decembru 2015. njih 537.568. U posljednjem mjesecu 2010. na birou su bila 522.052 građanina, a u istom mjesecu 2005. njih 508.039.

    Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske na kraju 2021. godine bilo je tek 69.987 osoba. Štaviše, u poslovnoj zajednici ističu da među tih trenutno manje od 70.000 zvanično nezaposlenih u Srpskoj ima i onih koji posao uopšte ne traže, već su tu kako bi koristili neke benefite, a rade u sivoj zoni.

    Žale se poslodavci da radne snage i te kako nedostaje te strahuju da će ta problematika uskoro biti još i veća.

    “Preveliki su problemi. Nedostatak radnika svih profila i u svim branšama je baš evidentan. Prije se tražio kvalitetan radnik, a u posljednje vrijeme se postavlja pitanje bilo kakvog radnika”, ističe za “Nezavisne novine” Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    Prema njegovim riječima, dešava se da poslodavci zaposle mlade, visokoobrazovane ljude, ali se oni tu dugo ne zadrže.

    “Ako se zaposle u proizvodnji, uvijek imate nezadovoljnog radnika zato što nije dobio onaj posao o kojem je maštao. Takvi radnici vas obično napuste prvom prilikom. Vrlo je teško i poslodavcima u takvim uslovima”, naglasio je Ćorić.

    S druge strane, sindikalci poručuju poslodavcima: Imali ste radnika na pretek, zašto ste ih izgubili?

    “Sam podatak da je, prema procjenama, BiH 2021. godine napustilo više od 170.000 građana jasno govori da su oni svoju sreću, odnosno zaposlenje našli u zemljama zapadne Evrope. Nažalost, to će biti još veći broj. Evo, recimo, Njemačka je olakšala dobijanje radnih dozvola za građane BiH”, ističe Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

    On upozorava na kompletnu situaciju u BiH, zbog koje nas, kako kaže, ne treba iznenaditi da dodatno ostanemo bez enormnog broja građana. Prst upire u poslodavce.

    “Poslodavci su značajnim dijelom kumovali ovoj situaciji, pokušavajući da ostvare što veći profit nauštrb radničkog znoja. Zato su radnici odlučili otići tamo gdje su cijenjeni”, naveo je Šatorović za “Nezavisne novine”.

    Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH ranije su saopštili da su 31. decembra 2021. godine u BiH bile 375.804 osobe na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, kao i da je, u odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih smanjen za 2.275 osoba. Stopa registrovane nezaposlenosti za novembar 2021. godine iznosila je 31,2 odsto i u odnosu na oktobar 2021. smanjila se za 0,3 odstotna poena.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u novembru 2021. godine u BiH je bilo 834.970 zaposlenih.

  • Otkriven gen važan za dug život – starost će se lječiti?

    Otkriven gen važan za dug život – starost će se lječiti?

    Retka varijanta gena zabeležena je kod ljudi koji su doživeli 100 i više godina usporava temeljne procese starenja, tvrde autori nove studije, objavljene u časopisu PNAS.

    Naučnici koji su sproveli novo istraživanje kako bi otkrili koji mehanizmi stoje iza ove delotvornosti smatraju da bi nova otkrića trebalo da omoguće razvoj lekova protiv starenja.

    Istraživanja procesa starenja i mogućnosti njegovog usporavanja poslednjih godina postaju sve popularnija jer bi mogla da postanu temelj za lukrativnu anti-ejdžing industriju.

    Istraživanja su pokazala da metformin, jedan od lekova za dijabetes, produžava životni vek obolelih od dijabetesa iako bi bilo za očekivati da oni žive nešto kraće. Taj lek je navodno vrlo popularan među milijarderima Silicijske doline.

    Važna uloga gena Sirt6 u starenju

    Jedna je od meta naučnika koji se bave starenjem, među ostalim, i gen Sirt6. Brojna istraživanja već su ranije utvrdila da su aktivnosti tog gena, koji se može naći kod ljudi, ali i kod brojnih životinja, važne u ćelijskim funkcijama i bolestima, u popravljanju DNA te da su snažno povezane s dugovečnošću. U novoj studiji Vera Gorbunova sa Univerziteta Ročester u Njujorku i njene kolege odlučili su da pronađu mehanizme kojima on deluje na dugovečnost jer je to razumevanje ključno za eventualni razvoj supstanci koje bi mogle da imaju učinak na starenje.

    straživanje molekularne funkcije i uloge Sirt6 u starenju i dugovečnosti kod vinskih mušica Drosophila pokazalo je da pojačana ekspresija (overexpression – OE) Sirt6 u eksperimentalnim uslovima utiče na životni vek kod nižih višećelijskih organizama eukariota, baš kao i kod brojnih viših organizama. Takođe je utvrdilo da je ključni mehanizam kojim pojačana ekspresija dSirt6 uzrokuje produženje životnog veka potiskivanje aktivnosti transkripcije dMyc, proteina koji se povezuje sa stvaranjem brojnih tumora kod ljudi.

    Povećanje nivoa ekspresije gena Sirt6 produžuje životni vek miševa.
    Dodatno, autori su pokazali da se ekspresija Sirt6, pojačana pomoću sistema za uključivanje gena GeneSwitch-GAL4, dovoljna za produženje životnog veka može pokrenuti u odrasloj dobi, a ne isključivo tokom rane faze razvoja. To znači da bi eventualni lekovi mogli da deluju na trajanje života čak i ako organizam nije programiran za pojačanu ekspresiju Sirt6 u ranoj fazi razvoja. Naime, u svim dosad sprovedenim istraživanjima naučnici su genetski modifikovali životinje tako da inherentno imaju pojačanu ekspresiju Sirt6; nisu im naknadno davali terapije.

    Autori pišu da su neka novija istraživanja već utvrdila da pojačana ekspresija Sirt6 pomoću GeneSwitch produžuje život miševa, dabrova i vinskih mušica, što govori u prilog tezi da je Sirt6 dovoljno specifičan da se može koristiti za produženje životnog veka. Nadalje, naučnici su utvrdili da je OE dSirt6 specifičnog za masno tkivo dovoljna za produženje života, a poznato je da je masno tkivo vinske mušice analogno masnom tkivu, jetri i imunosnom tkivu sisavaca.

    Zanimljivo je takođe da je kod miševa kojima je životni vek produžen pomoću pojačane ekspresije Sirt6 u jetri i belom masnom tkivu zabeležena smanjena fosforilacija AKT-a koji ima ključnu ulogu u više ćelijskih procesa, poput metabolizma glukoze te proliferacije, migracije i programirane smrti ćelija.

    Jedno nedavno istraživanje takođe je pokazalo da pojačana ekspresija Sirt6 štiti od starenja povezanog sa smanjenjem proizvodnje glukoze u jetri i homeostaze. Zajedno, ovi nalazi ukazuju na važnost tih tkiva u produženju životnog veka pomoću Sirt6.

    Razumevanje mehanizma delovanja Sirt6
    Glavni cilj nove studije, pišu autori, bilo je bolje razumevanje molekularnih mehanizama pomoću kojih dSirt6 produžuje životni vek. Analiza je pokazala da je dSirt6 snažan negativni regulator biogeneze ribosoma i gena za sintezu proteina, koji su takođe ciljni geni za dMyc.

    No studija je pokazala da OE dSirt6 ne deluje na produženje života samo kroz smanjenje aktivnosti dMyc.

    Tim smatra da je moguće objašnjenje da pojačana ekspresija dSirt6 kod vinskih mušica poboljšava popravljanje grešaka na DNA te da smanjuje ekspresiju RTE, što su dve dodatne funkcije Sirt6 koje su snažno povezane sa starenjem i dugovečnošću. Ovo zapažanje u skladu je s ranijim nalazima da SIRT6 poboljšava popravak dvolančanih lomova DNA, jednog od tipova oštećenja našeg genetskog materijala.

    Autori pišu da je poslednjih godina identifikovano nekoliko malih molekula aktivatora gena Sirt6, što otvara mogućnost da bi se njihovom primenom mogla pojačati aktivnost ovog enzima te bi ti spojevi mogli da se koriste u produženju zdravlja ljudi i lečenju bolesti povezanih sa starenjem.

    Zašto baš Sirt6?
    Sirt6 nije jedini gen koji učestvuje u popravljaju DNA. No, voditeljka novog istraživanja Vera Gorbunova smatra da je on iz terapeutske perspektive zanimljiviji od drugih jer se čini da je popravak DNA njegova glavna funkcija.

    Na primer, gen FOXO3 takođe učestvuje u popravljanju DNA, no budući da je zadužen i za neke druge funkcije u ćeliji, pojačavanje njegove funkcije imalo bi uticaja i na neke druge bitne mehanizme u ćeliji. To Sirt6 čini jednom od potencijalnih meta za razvoj novih anti-ejdžing terapija.

    No treba imati na umu da je put od laboratorija do lekova obično vrlo dug.

  • Trivić:“Pojačaće se saradnja sa privredom na ovom planu”

    Trivić:“Pojačaće se saradnja sa privredom na ovom planu”

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić najavila je da će se intenzivirati saradnja sa privredom da se aktivnije uključi u saradnju sa školama o pitanju praktične nastave učenika kod poslodavaca.

    Trenutni podaci govore da je zaključno sa prošlom godinom praktičnu nastavu pohađalo 3.468 učenika kod 963 privredna subjekta. Njih oko 79 je podsticalo učenike na praksi i kroz određene finansijske podsticaje, rekla je Trivićeva.

    Trivićeva je u obraćanju poslanicima u Narodnoj skupštini napomenula da je resorno ministarstvo prije tri godine uradilo veliku aktivnost, pokrenuvši obavljanje praktične nastave sa poslovnom zajednicom i privrednicima.

    – To je u tom momentu išlo očekivanim razvojem. Bez obzira što je u posljednje dvije godine zbog pandemije i mjera usporen proces angažovanja đaka na praktičnoj nastavi u preduzećima, Ministarstvo nije baš u potpunosti zadovoljno na koji način se to odvija – dodala je Trivićeva.

    Podsjetila je da su sa poslodavcima radili na reviziji zanimanja, novim nastavnim planovima i programima, upisnim politikama, mijenjali zakon.