VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Šansa da BiH ima štand u Dubaiju još visi o koncu

    Šansa da BiH ima štand u Dubaiju još visi o koncu

    Još je neizvjesno da li će Bosna i Hercegovina imati svoj izložbeni štand na ovogodišnjem sajmu “EXPO Dubai”, koji je jedan od najvećih svjetskih izložbenih sajmova država koje traže investitore za svoje projekte i žele predstaviti privredu za inostrano tržište.

    Već mjesecima se čeka na odluku Vijeća ministara BiH u vezi sa učešćem na ovoj svjetskoj izložbi preduzetništva, a prema nezvaničnim informacijama, organizatori su čak ponudili i da finansiraju štand na kojem bi se BiH predstavljala.

    Učešće na ovom uglednom sajmu inače košta oko tri miliona KM. Budžet institucija BiH iz kojeg bi se finansiralo ovo učešće još nije usvojen, a s obzirom na to da je na snazi blokada rada institucija BiH zbog odluke predstavnika iz Republike Srpske da ne učestvuju u radu zbog nametnute odluke Valentina Incka, teško da će BiH moći obezbijediti učešće na ovom prvom velikom postkovid predstavljanju, ali ipak postoje određene šanse.

    Sajam “EXPO Dubai” će trajati od 1. oktobra 2021. godine do 31. marta 2022.

    Kako “Nezavisne” nezvanično saznaju, Privredna komora Republike Srbije ponudila je mogućnost da se BiH predstavi u okviru njihovog štanda, tako da bi, ukoliko bude interesa, a ne bude odluke Vijeća ministara BiH do 25. avgusta, do kada bi BiH trebalo da se prijavi za učešće, postoji i druga opcija, a to je da se predstavi u okviru štanda susjedne države.

    Nije problem više ni novac, kako su nas obavijestili iz Privredne komore FBiH, jer je organizator spreman platiti i mjesto i izgradnju štanda, ali još nema potvrde za učešće koju treba dati Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Iz Kabineta resornog ministra Staše Košarca juče nismo dobili odgovor do zaključenja ovog broja “Nezavisnih”.

    Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, za “Nezavisne” kaže da se nadaju da Bosna i Hercegovina ipak neće propustiti priliku da se predstavi na ovogodišnjem sajmu u Dubaiu.

    “EXPO Dubai 2020”, ističe Egrlić, svjetska je izložba koja se organizuje pod sloganom “Connecting Minds, Creating the Future” te se posebno fokusira na tri područja: održivost, mobilnost i prilike.

    “Uvažavajući svoje mogućnosti, Bosna i Hercegovina se prijavila da sudjeluje u području ‘prilike’ s ciljem privlačenja ulagača i potencijalnih partnera u segment unapređenja usluga, a najviše u segment razvijanja turističkih ponuda, razmjene inovativnih rješenja u iskorištavanju prirodnih potencijala vezanih za drvni sektor, turizam i usluge. Kako se u BiH već tradicionalno iz godine u godinu bilježi sve veći broj dolazaka turista iz UAE i okolnih zemalja, ova manifestacija bi predstavljala i dobru priliku da se prezentuju upravo turistički potencijali Bosne i Hercegovine, a koji su zaista bogati”, kazao je Egrlić.

    Admir Čavalić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli i ekonomski analitičar, ističe da je ovo prvi veliki postkovid sajam i da je to prilika da se ponovo rasplamsa ekonomska diplomatija koja je naglo pala tokom čitave pandemije, jer su se zemlje zatvorile, a manje se trgovalo.

    “Dakle, sada je pravo vrijeme da se otvore novi bilateralni, trilateralni, multilateralni odnosi u vezi s pitanjem vanjske trgovine i BiH mora učestvovati u navedenim. Tu je najveća šteta i vidimo kako neke posljedice domaćih političkih radnji i odluka imaju namjerno ili nenamjerno izuzetno štetne posljedice po ekonomiju. Mišljenja sam da ekonomiju treba pokušati depolitizirati maksimalno”, kaže Čavalić.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kazao je za “Nezavisne” da pojavljivanje BiH na ovako važnom događaju može da ima niz benefita te da je BiH dobila mnogo povoljnije uslove za učešće nego neke druge zemlje.

    “Problem je da još nema odluke, a to je dobra šansa da BiH predstavi sebe, svoje projekte, mogućnosti koje nudi BiH, jer je tu niz investitora koje možemo zainteresovati za saradnju sa privredom”, kazao je Blagojević, koji je potvrdio nezvaničnu najavu mogućnosti da se BiH predstavi u okviru štanda Privredne komore Republike Srbije, ali da bi bilo bolje da ima svoj štand.

    “Kako god bilo, mi ćemo tražiti bilo kakvu mogućnost da odemo i predstavimo se na toj izložbi”, kazao je Blagojević.

    Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, istakao je da je to veoma značajna izložba, da je organizator BiH ponudio i da o svom trošku izgradi štand te da ono što BiH treba da uradi jeste samo da potvrdi učešće na izložbi koja traje šest mjeseci i ništa više.

    “Jedino što moramo finansirati su naši odlasci tamo, a vjerujem da bi većina velikih firmi to i sama uradila samo da se predstavi na takvom mjestu”, kazao je Jašarspahić.

  • Nestle upozorio da bi hrana mogla još više poskupjeti

    Nestle upozorio da bi hrana mogla još više poskupjeti

    Najveći proizvođač hrane na svijetu Nestle je jučer ukazao da bi cijene prehrambrenih proizvoda mogle biti još više jer su troškovi proizvodnje i transporta sve skuplji.

    Poručili su da će morati povisiti cijene zbog skupljih troškova u drugoj polovini ove godine.

    “Inflacija praktično već nekoliko godina nije postojala, a zatim se naglo pojavila. To nas je direktno pogodilo”, izjavio je izvršni direktor Nestlea Mark Schneider.

    Ali, vjeruje da je inflacija prolazna. Nestle je najavio da će morati cijene proizvoda Gerber i Cheerios učiniti skupljima za dva posto kako bi kompenzirao poskupljenje troškova proizvodnje od četiri posto. U prvoj polovini ove godine Nestleovi proizvodi su već poskupjeli za 1,3 posto.

    Schneider je naglasio da se kompanija može nositi sa poskupljenjem proizvodnje za pojedine proizvode, kao što je npr. rast cijena kafe. No, tvrdi da ne mogu utjecati na troškove transporta za koje je naveo da predstavljaju veliki pritisak za kompaniju.

    Ranije su kompanije General Electric, Anheuser-Busch InBev, Unilever upozorili da će poskupjeti troškovi proizvodnje dok se globalna ekonomija oporavlja od pandemije koronavirusa. To je uzrokovano time što su se ekonomske aktivnosti ponovo naglo pokrenule, dok se svjetski lanac opskrbe suočava sa problemima.

    CNN je istakao da je veliko pitanje da li su nestašica i poskupljenje resursa potrebnih za proizvodnju privremeni ili je pandemija uzrokovala dugoročni rast cijena, a što bi za posljedicu moglo imati novu eru inflacije.

  • Đuričić nakon prijave Durakovića: Odazvaću se na poziv institucija Srpske, ali ne i SIPA

    Novinar RTRS-a Branimir Đuričić, protiv kojeg je predsjednik Skupštine opštine Srebrenica Ćamil Duraković podnio Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu zbog, kako navodi, poricanja genocida u Srebrenici, rekao je da će se odazvati ukoliko mu poziv na saslušanje dostave institucije Republike Srpske, ali ne i ako to učini Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

    “Ako mi institucije Republike Srpske dostave poziv, naravno da ću se odazvati, ali ako mi Sipa dostavi poziv, pretpostavljam da se neću odazvati s obzirom na to da ću i na taj način pokazati da ne poštujem pokušaj nametanja zakona o negiranju genocida. U svakom slučaju, neću praviti nikakve incidente, prepustiću Sipi da učini sve po sili zakona što misli da treba da uradi”, rekao je Đuričić, koji je i predsjednik Skupštine Udruženja novinara Republike Srpske.

    Đuričić je podsjetio da je potomak žrtava jasenovačkog genocida, ističući da nikada neće pristati na to da se genocid u Jasenovcu poistovjećuje sa ratnim zločinom počinjenim nad Bošnjacima u Srebrenici.

    “Kao predstavnik Udruženja novinara Republike Srpske, politikolog i novinar smatram da imam pravo da preispitam sve sudske odluke i da apsolutno ne mogu da ostanem nijem na pokušaj nametanja zakona i uskraćivanja slobode mišljenja”, rekao je on za RTRS.

    Đuričić je istakao da nikada nije nipodaštavao bošnjačke žrtve, niti žrtve bilo kojeg drugog naroda.

  • Prašumu Janj UNESCO proglasio prirodnim dobrom od svjetskog značaja

    Prašumu Janj UNESCO proglasio prirodnim dobrom od svjetskog značaja

    Odbor za svjetsku baštinu UNESCO danas je donio odluku kojom je prašuma Јanj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO.

    Prirodno dobro od svjetskog značaja “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” proširene su sa lokalitetima iz još šest država potpisnica UNESCO Konvencije o zaštiti prirodne i kulturne baštine i to s lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Švajcarske i Bosne i Hercegovine. Među 15 novih zaštićenih područja u okviru ove serijske nominacije nalazi se i prašuma Janj kod Šipova.

    Uvrštavanjem prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske baštine upisano je prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine na ovu prestižnu Listu svjetske baštine. Prašuma Јanj je strogi prirodni rezervat, površine od 295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke.

    Lokaliteta svjetske baštine UNESCO “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” trenutačno je najveće serijsko dobro Svjetske baštine. Sa 94 lokaliteta u 18 zemalja, jedino je mjesto svjetske baštine u svijetu koje povezuje toliko komponenata. Obuhvaća područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švajcarskoj i Ukrajini. To zahtijeva prekograničnu saradnju i oslikava bliski odnos bukove šume s evropskom kulturom.

    Sve je počelo 2007. godine sa “Praiskonskim bukovim šumama Karpata”, deset područja u Slovačkoj i Ukrajini – što je prekogranična svjetska baština od samog početka. Upisom “Drevnih bukovih šuma Njemačke” na Listu svjetske baštine 2011. godine prošireno je za pet sastavnih dijelova. 2017. godine dodata su 63 dodatna područja iz deset zemalja. Današnjom odlukom prošireno je za još 15 lokaliteta iz 6 zemalja.

    Bukove šume su sjenovite i ljeti izgledaju mračno, a mogu se čak činiti i siromašnima vrstama u poređenju sa nekim mješovitim listopadnim šumama. To se, međutim, sigurno ne odnosi na bukovu šumu u njenom prirodnom stanju. Bukove šume sa visokim udjelom starog rasta i stajaćeg i ležećeg mrtvog drveta pružaju idealno stanište mnogim vrstama flore i faune. Procjenjuje se da u bukovim šumama ima do 10. 000 vrsta životinja. Stoga je to svjetska baština sa budućnošću. Vrhunsko remek-djelo bez granica.

    Uvrštavanjem prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske baštine, u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”, na ovoj prestižnoj Listi svjetske baštine našlo se još jedno dobro iz Bosne i Hercegovine, pored do sada upisanih dobara: Područja Starog mosta Starog grada Mostara; Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.

  • Udruženje novinara Republike Srpske: Izvještavajte bez straha

    Udruženje novinara Republike Srpske: Izvještavajte bez straha

    Udruženje novinara Republike Srpske pozvalo je sve svoje članove, cjelokupnu novinarsku zajednicu u Republici Srpskoj, ali i Federaciji BiH, da bez straha od povratka verbalnog delikta, nastave da izvještavaju o svim pojavama u društvu po svojoj savjesti i uz primjenu profesionalnih standarda.

    Povodom nametnute odluke odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka, Udruženje novinara je poručilo da Ustav Republike Srpske garantuje slobodu štampe i slobodu izražavanja mišljenja, kao i da se ustavne slobode ne mogu oduzimati i ograničiti, te se uživaju neposredno na osnovu Ustava.

    “Ustav je, kao izraz svenarodne volje, za Udruženje novinara Republike Srpske svetinja, od koje se ne smije i neće odstupati. Mi nećemo unižavati ni Ustav, ni novinarsku profesiju”, saopšteno je iz Udruženja novinara.

    U saopštenju se dodaje da su demokratsko uređenje i sloboda govora u slobodnoj Repubici Srpskoj, tekovine za koje su pali mnogi životi.

    “Dužnost svih nas je da ih štitimo, jer tako štitimo sopstvene živote, budućnost i dostojanstvo”, ističu u Udruženju novinara.

    Iz Udruženja navode da demokratija i osnovna ljudska prava neće i ne mogu biti oduzeta objavom stranog državljanina na bilo čijoj mrežnoj stranici.

    Pogotovo je nebitno, dodaje se u saopštenju, da li je od te objave prošlo osam dana ili osam decenija, koliko je juče obilježeno od podizanja ustanka protiv Nezavisne Države Hrvatske i njenih nacističkih i fašističkih saveznika.

    “Јasno je da čestit novinar neće ni pomisliti da kalja sebi obraz, sramoti pretke i potomke, odričući se vjekovnom borbom izvojevane slobode misli i štampe, a da bi se umilio bilo kome. Pogotovo strancu koji već prekosutra pakuje kofere”, poruka je iz Udruženja novinara.

    Udruženje novinara Republike Srpske, navodi se u saopštenju, biće svim pojedincima, grupama i organizacijama neupitan saveznik i podrška pri odbrani osnovnih ljudskih prava bilo gdje u svijetu, a posebno u Republici Srpskoj.

  • Pravda (ni)je ista za sve: Zašto međunarodna zajednica ignoriše srpske žrtve

    Pravda (ni)je ista za sve: Zašto međunarodna zajednica ignoriše srpske žrtve

    Valentin Incko je zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ali nije obrazložio zašto je dozvoljeno negiranje zločina nad Srbima u BiH. S obzirom na dosadašnje djelovanje međunarodne zajednice u BiH, postavlja se pitanje da li je pravda ista za sve.

    Iz Ambasade SAD jesu saopštili da svaka žrtva rata zaslužuje poštovanje i pravdu i da pravosudne institucije BiH treba da osiguraju pravdu za sve, ali predstavnici Srba, posebno u Federaciji BiH, smatraju da je očigledno da međunarodnu zajednicu srpske žrtve ne zanimaju.

    Delegat iz reda Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH, Goran Broćeta, smatra da je odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko posegnuo za bonskim ovlašćenjima radi satanizacije srpskog naroda. On je pozvao Incka da ih iskoristi i protiv onih koji Srbima godinama uskraćuju Ustavom zagarantovana prava u FBiH.
    Goran Broćeta
    – Bezbroj primjera uskraćivanja prava Srba u FBiH pokazuje da to, kada su Srbi u pitanju, ne zanima visokog predstavnika, kao što je potvrđeno da ga ni srpske žrtve ne zanimaju – naveo je Broćeta.

    Predsjednik Inicijativnog odbora krovne asocijacije Srba u Federaciji BiH, Mile Marčeta, istakao je da odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nikada nije zaštitio Srbe povratnike u Federaciji i da ih je svojim nedjelovanjem sveo na “statističku grešku u Federaciji BiH”.

    On je dodao da se Incko oglušio na sve probleme Srba u FBiH s kojima se svakodnevno suočavaju, da ih nikada nije zaštitio.


    Prema njegovim riječima, o tome svjedoči, između ostalog, nepoštivanje odluka Ustavnog suda FBiH da se prirodni resursi daju na upravljanje lokalnim zajednicama u skladu sa evropskom konvencijom o lokalnoj upravi.

    Navodeći da Incko daje sebi za pravo da uzima Srbe kao primjer da su krivci za sve loše u BiH, Marčeta naglašava da se srpski narod u svim ratovima borio za slobodu i ljudska prava, da je uvijek na strani istine.

    – Stoga se pitamo odakle tolika mržnja Incka prema Srbima – rekao je Marčeta.

    Zbog takvog odnosa prema Srbima, i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je u više navrata rekao da visoki predstavnik radi samo u interesu Bošnjaka i njihove politike.


    – Oni su počinili zločine u prošlom ratu, u kojem je ubijeno više od 30.000 Srba, a za njih nema presuda. Mi smo potpuno uvjereni da je sva međunarodna pravda koja je kreirana nakon građanskog rata u BiH bila da dodatno osudi Srbe i da ih kvalifikuje na način kako je i sam Incko pokušao da uradi – ocijenio je Dodik.

  • Češće zloupotrebe bolovanja u Srpskoj

    Češće zloupotrebe bolovanja u Srpskoj

    Od početka ove godine Fond zdravstvenog osiguranja RS je na osnovu prijava 38 poslodavaca pri provjeri 45 radnika utvrdio da je šest bolovanja bilo zloupotrijebljeno, a poslodavci ističu da je vidljivo da se broj zloupotreba bolovanja iz godine u godinu povećava.

    U FZO RS su za “Nezavisne novine” kazali da se tokom prošle godine 107 poslodavaca obratilo Fondu sa zahtjevom za provjeru opravdanosti bolovanja za 133 radnika, te da su kod devet slučajeva utvrđene nepravilnosti kod propisivanja bolovanja.

    Kada je riječ o regularnim bolovanjima, u Fondu ističu da je u prvoj polovini ove godine u prosjeku mjesečno bilo 15.200 bolovanja, dok je taj broj prošle godine u istom periodu bio nešto niži, i iznosio 15.150 bolovanja mjesečno.

    “Međutim, krajem prošle godine značajno je povećan broj slučajeva bolovanja, prvenstveno zbog velikog rasta broja zaraženih virusom korona”, kazali su u FZO RS.

    Kako su istakli, u novembru je bio zabilježen rekordan broj bolovanja.

    “Samo u novembru 2020. godine bilo je 35.683 slučaja bolovanja, što je najveći broj u jednom mjesecu prošle godine”, naveli su u Fondu zdravstvenog osiguranja RS.

    Dodali su da je tokom prošle godine u prosjeku mjesečno bilo 18.800 bolovanja, dok je taj broj 2019. godine iznosio 16.300.

    Kako su naveli, troškovi Fonda, koji refundira poslodavcima neto platu za radnike koji se nalaze na bolovanju dužem od 30 dana, u 2020. godini iznosio je 17,5 miliona KM, dok je u 2019. bio nešto niži i iznosio je 16,2 miliona KM.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakao je da je primjetno da se broj slučajeva zloupotrebe bolovanja svake godine povećava.

    “Dobijamo takve informacije od svih poslodavaca. Da tako kažem, krajnje je interesantno da sve više pritužbi imamo od rukovodilaca iz javnog sektora, koji kažu da više ne mogu organizovati posao zbog tolikog broja slučajeva zloupotrebe bolovanja”, naveo je Trivić.

    Dodao je da su aktivnosti sprečavanja ovog problema pokrenute prošle godine.

    “Imali smo sastanak u Ministarstvu rada i Ministarstvu zdravlja, a ovih dana ćemo inicirati još jedan sastanak jer je očito da država mora preuzeti određene mjere”, kazao je Trivić.

    Poručio je da ovakva bolovanja nisu samo problem finansijske prirode u smislu koliko poslodavac trpi zbog toga, već da zbog zloupotrebe bolovanja trpe i drugi radnici.

    “Radnici koji regularno rade onda moraju raditi i svoj, ali i posao za drugog radnika. Svako neopravdano bolovanje kvari raspored radnika”, rekao je Trivić.

    Dodao je da je krajem prošle godine zbog velikog broja bolovanja, prouzrokovanih virusom korona, došlo do povećanja troškova poslodavaca na mjesečnom nivou za oko pet miliona KM.

  • Plate u ugostiteljstvu skočile samo četiri marke

    Plate u ugostiteljstvu skočile samo četiri marke

    U prosjeku, plate u Srpskoj su u proteklih godinu dana povećane za 36 maraka, sa 958 na 994, što zavisi od oblasti do oblasti, pa su, recimo, zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijerstvu osjetili rast na tekućim računima od svega četiri KM.

    Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku o prosječnim zaradama isplaćenim u junu ove i prošle godine, koje su “Nezavisne” analizirale, za svaku oblast pojedinačno.

    Kada je riječ o spomenutoj djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, radnici su, dakle, dobili dodatne svega četiri marke – sa 695, plate su im otišle na 699.

    Recimo, zaposlenima u oblasti poljoprivreda, šumarstvo i ribolov, plate su sa 786 otišle na 801 marku. U oblasti vađenja ruda i kamena zabilježen je skok sa 1.273 na 1.374 marke.

    U prerađivačkoj industriji su u junu 2020. zarađivali 753, a u proteklom mjesecu 807 KM. Kada je riječ o oblasti proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, plate su sa 1.241 otišle na 1.371 marku.

    Zaposleni u oblasti gdje, između ostalog, spada snabdijevanje vodom, zarađivali su 843, a u junu ove godine isplaćene su im 864 marke.

    Građevinci su lani na tekuće račune dobijali 657, a sada im je “leglo” 715 KM, a trgovci su, sa 724, napredovali na 759 maraka.

    Zaposlenima u oblasti saobraćaj i skladištenje, umjesto prošlogodišnjih 744, u junu ove godine isplaćeno je 748 KM, što takođe predstavlja mršav skok od četiri marke.

    U oblasti informacije i komunikacije zabilježen je skok sa 1.283 na 1.347 KM. Kada su u pitanju finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u junu prošle godine isplaćivane su 1.434, a u istom mjesecu ove godine 1.472 marke.

    U poslovanju nekretninama, umjesto 834 marke, radnici dobijaju 826 KM, što je jedina oblast gdje su plate smanjene.

    Stručne, naučne i tehničke djelatnosti u junu prošle godine plaćane su 946, a godinu kasnije 1.045 maraka.

    U oblasti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, umjesto prošlogodišnjih 775, plate su otišle na 797 KM, a u oblasti javna uprava i odbrana te obavezno socijalno osiguranje, zabilježen je skok sa 1.261 na 1.266 KM.

    Obrazovanje je i u junu prošle i u junu ove godine plaćano 977 maraka, dok je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada zabilježen skok sa 1.165 na 1.187. U oblasti umjetnost, zabava i rekreacija došlo je do povećanja plata, i to sa 674 na 787, a u oblasti ostale uslužne djelatnosti sa 913 na 960 KM.

    Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, kaže da su statistički podaci tek jedan dio istine o ugostiteljstvu.

    “A istina je da je oblast ugostiteljstva u prethodnom periodu prošla izuzetno teško, da je dosta ljudi ostalo bez posla, dosta ljudi napustilo je firme, a sada je prisutan i trend odlazaka u Crnu Goru i Hrvatsku. Imamo izuzetno puno problema, jer nema radne snage, a i ono što ima, nije stručno”, rekao je Savanović za “Nezavisne”.

    Dodao je da je opštepoznato da se u sektoru ugostiteljstva, izuzimajući neke ozbiljne firme, radi na način da se dio plata isplaćuje na crno.

    “Ali ljudi se teško odlučuju da rade u toj oblasti bez obzira na plate. Ovo sad ljudi što rade u ugostiteljstvu, uglavnom su to mladi ljudi, početnici, sa nimalo ili malo radnog staža”, rekao je Savanović.

    Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva “Horeca RS”, uvjerava da će se uskoro ozbiljno morati povećavati plate u oblasti ugostiteljstva i turizma.

    “Ljudi odlaze i nemamo adekvatnu radnu snagu, koja treba što bolje da odgovori potrebama kada govorimo o dolasku turista, ljudi iz dijaspore i slično”, naglasio je Šajić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Međusobne blokade zaštitni znak partnera na vlasti

    BiH je zemlja na silu i nemoguća zemlja. Tako tvrdi Milorad Dodik, koji je nakon Inckovog poteza ekspresno najavio da će se protiv te odluke boriti, prije svega, institucionalno. Šta to u stvari znači i kakve bi to posljedice moglo da ima za BiH?

    Naime, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik rekao je da se situacija nakon nametanja odluke visokog predstavnika Valentina Incka o zabrani i kažnjavanju “negiranja geocida” može riješiti odbacivanjem te odluke kroz institucije BiH, a ako ne bude dogovora, uslijedila bi blokada rada tih institucija.

    – Situacija se može riješiti odlukama institucija na nivou BiH, dogovorom koji treba postići. U svakom slučaju, riješiti tako što će se to odbaciti kroz zakonodavne institucije BiH onako kako je predviđeno Ustavom BiH – rekao je Dodik.

    On je istakao da se neće moći ništa dešavati i da će Srpska odbiti dalje učešće u radu institucija BiH dok se to pitanje ne riješi.

    – Naš pristup odlučivanja na novi nivou BiH će ići za tim da u svim institucijama na nivou BiH ne bi trebali da dolazimo, odnosno da dajemo našu saglasnost za bilo koju odluku dok se ovo pitanje ne razriješi na način da to bude dogovor između konstitutivnih naroda – rekao je Dodik.

    Ovo stajalište znači jednu vrstu povlačenja u odnosu na prvobitnu reakciju u kojoj je istaknuto kako će se „Srpska ove sedmice otcijepiti, pa šta bude“. Kaže ovo za Srpskainfo politička analitičarka Tanja Topić i dodaje da samo stajalište najavljuje traženje rješenja u institucijama BiH, ali i da svi dobri poznavaoci prilika u BiH znaju da je nemoguće postići dogovor ili doći do rješenja kad je riječ o ovom slučaju.

    – Sličnih scenarija smo već imali. Mislim na najave povlačenja kadrova Srpske iz tih institucija. Čini mi se da bi to bilo teško izvesti u praksi, jer biste praktično hiljade ljudi izvukli sa njihovih radnih mjesta čime biste im direktno ugrozili egzistenciju. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko njih bi se dobrovoljno odlučilo na takav korak. Čini mi se, veoma malo – smatra Topićeva.

    Što se tiče funkcionalnosti BiH, ona je na veoma niskom nivou, kaže ona, i dodaje da se upravo čitava logika onih koji su na vlasti zasniva na pokazivanju njene nefunkcionalnosti, što na kraju daje alibi i ide u prilog tezi o osamostaljenju.

    – Međusobne blokade su zaštitni znak partnera na vlasti, tako da to ne bi značilo političku novinu. Jednostavna država BiH zakovana je u njihovim računicama, podmetanjima i blokadama. Stalno donošenje zaključaka NS RS na teme potrošeno je i samo je dovelo do degradacije ove institucije koja nam je pokazala da papir trpi svašta i da u ovim slučajevima ima jednu jedinu funkciju – skuplja prašinu – ocijenila je Tanja Topić i dodala da je međunarodna zajednica ranije puno vise zazirala od ovakvih prjetnji i gotovo panično reagovala, dok se danas pretjerano ne uzbuđuje zbog ovakvih stajališta, tako da okakva vrsta političkog djelovanja ima unutrašnju dnevnopolitičku svrhu – mobilizaciju građana.

  • Nezavisna komisija za Srebrenicu: Hag muslimanske borce posmatrao kao nemoćne za borbu

    Nezavisna komisija za Srebrenicu: Hag muslimanske borce posmatrao kao nemoćne za borbu

    Haški tribunal u slučaju istrage o Srebrenici nije se bavio krucijalnim stvarima, netačno je posmatrao pripadnike tzv. Armije RBiH u vojnoj operaciji proboja prema Tuzli kao “osobe koje nisu bile u poziciji da se bore” i nije utvrdio način stradanja učesnika u toj koloni, što je jako bitno.

    Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine ocijenila je da se rad tima za sprovođenje istrage pred Haškim tribunalom u predmetu Srebrenica može posmatrati kritički, jer se istraga nije odnosila na uzroke i dešavanja prije 11. jula 1995. godine niti na krucijalne činjenice dešavanja u vojnoj koloni tokom proboja 28. divizije tzv. Armije RBiH ka Tuzli.

    Netačna pozicija Haga prema muslimanskim borcima
    U izvještaju Nezavisne komisije naglašeno je da je Haški tribunal posmatrao pripadnike vojne formacije koji su stradali u vojnim operacijama kao osobe koje nisu bile u poziciji da se bore, što ne odgovora činjeničnom stanju. Oni su bili u poziciji da se bore.

    Vojnu formaciju 28. diviziju Armije Republike BiH činilo je šest lakih pješadijskih brigada: 280, 281, 282, 283, 284, 285 brigada i 28. samostalni brdski bataljon.

    Istraga istražnog tima kojeg je imenovalo Tužilaštvo Tribunala, a koji je bio zadužen za sprovođenje kriminalističke istrage pred Tribunalom u Hagu u predmetu Srebrenica, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom nije se odnosila na vojne operacije ili sudbinu boraca, već na sudbinu onih koji nisu borci, bez obzira da li su prvobitno bili pripadnici vojske ili ne, odnosno na one koji više nisu bili u poziciji da se bore.

    “Međutim, značajan broj učesnika u koloni stradao je u borbama, od nagaznih mina, u međusobnim obračunima i počinivši samoubistva. Pozicija tih osoba ne može se izjednačiti sa sudbinom zarobljenih. Oni su bili u poziciji da se bore, ili su se borili sa srpskim snagama koje su, u vojnom smislu, imale značajnu taktičku nadmoć na terenu, iako su raspolagali sa znatno manjim brojem boraca u odnosnu na bošnjačku stranu”, naglašava se u izvještaju Nezavisne komisije.

    Istražni tim Haškog tužilaštva nije imao u vidu te krucijalne činjenice niti je to bilo predmet njihove istrage, te da je takav pristup doveo do nedovoljno i netačno utvrđenog činjeničnog stanja u vezi sa dešavanjima u vezi sa Srebrenicom u julu 1995. godine.

    Šta je radio Haški istražni tim?
    “Prvi zadatak istražnog tima Haškog tužilaštva bio je da utvrdi šta se desilo u Srebrenici nakon ulaska srpskih snaga u enklavu. Očevici događaja bili su najpouzdaniji izvor informacija. Istražni tim nije obavljao detaljne intervjue sa tim osobama, već se u odabiranju ključnih svjedoka oslanjao primarno na podršku bošnjačke policije i AID-a, bošnjačke obaveštajne službe, odnosno službi bezbjednosti jedne od strana u sukobu”, navodi se u izvještaju.

    Drugi zadatak bili su ekshumacija grobnica i prikupljanje materijalnih dokaza, a značajan dio istrage odnosio se na pronalaženje i identifikaciju nestalih osoba.

    Eksperti sudske medicine, navodi se, pregledaju ekshumirane ostatke kako bi utvrdili mogući uzrok smrti. Utvrđivanje okolnosti stradanja, odnosno, da li su te povrede nastale kao posljedica strijeljanja, u borbi ili pod drugim okolnostima, nije nadležnost niti stručnost eksperata sudske medicine, već onih koji sprovode kriminalističku istragu.

    Treći zadatak u istrazi bio je pronaći odgovorne osobe za izvršena krivična djela i u velikoj mjeri istražni tim Tužilaštva MKSJ prikupljao je informacije u vezi sa izvršiocima iz transkripata radio komunikacija koje je presrela Armija Republike BiH tokom vojne operacije Vojske Republike Srpske pod kodnim nazivom “Krivaja 95”.

    Moguće da su mijenjani sadržaji transkripata
    Nakon što je Haško tužilaštvo podnijelo zvanični zahtjev, stoji u Izvještaju, bošnjačkoj strani trebalo je nerazumno dugo da dostavi prve transkripte razgovora i, u manjoj mjeri, audio-snimke, dok je ostale dostavila još kasnije. Naime, zahtjev je podnesen još 13. novembra 1996. godine, dok je bošnjačka strana ogovorila na njega tek u martu 1998. godine.

    Komisija ističe da nije uspjela utvrditi razloge kasnog dostavljanja transkripata, ali da može konstatovati da je strana, učesnica sukoba, bila motivisana da predstavi svoju interpretaciju događaja i može pretpostaviti da postoji mogućnost da su sadržaji traskripata mijenjani u skladu sa interesima jedne strane u sukobu, u ovom slučaju bošnjačke.

    Istražni tim Haškog tužilaštva nije provjeravao autentičnost transkripata, već ih je koristio u istrazi kao izvor visoke pouzdanosti, zaključila je Nezavisna komisija.

    Na osnovu tih transkripata (i već spomenutih očevidaca), utvrđivana je uloga pripadnika na terenu, kao i njihova odgovornost kao počinilaca krivičnih djela za koje su optuženi i kasnije osuđeni u Hagu. Na osnovu postupaka pred Haškim tribunalom, stvoren je široko prihvaćen diskurs o dešavanjima u vezi sa padom Srebrence.

    Demilitarizovana “zaštićena zona” nikad nije demilitarizovana – 28. divizija aktivno djelovala
    U izvještaju stoji da je enklava Srebrenica imala status “zaštićene zone” na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 819 od 16. aprila 1993. godine, koja je predviđala demilitarizaciju zaštićene zone, što u praksi nikada nije urađeno.

    Nakon dijelimične demilitarizacije, ocjenjuje se u izvještaju, u enklavi je nastavila aktivno da djeluje 28. divizija 2. korpusa tzv. Armije RBiH, a nakon napuštanja enklave 11. jula, ta formacija krenula je u proboj u pravcu Tuzle, teritorije pod kontrolom tzv. Armije RBiH, oko 80 kilometara udaljenu od Srebrenice.

    Sastav kolone i dešavanja u koloni tokom proboja je izuzetno značajan aspekt rekonstrukcije događaja. Njihov značaj je veliki s obzirom na mandat istražnog tima Haškog tužilaštva i pravac vođenja istrage u predmetu Srebrenica.

    Istraga o dešavanjima u koloni nije učinjena, ali je Nezavisna međunarodna komisija na to stavila težište u rekonstrukciji događaja u i oko Srebrenicu u julu 1995. godine.

    Evakuisano 23.000 civila, a oko 12.500 Bošnjaka je krenuo u proboj ka Tuzli
    “Prije elaboracije prirode kolone navodimo opšte demografske pokazatelje u enklavi Srebrenica. Prema zvaničnim podacima Zavoda za statistiku BiH, na području opštine Srebrenica u januaru 1994. godine ukupan broj stanovnika iznosio je 37.255. Od tog broja, 9.791 bilo je lokalno stanovništvo Srebrenice, 10.756 lokalno stanovništvo dislocirano sa svojih ognjišta u okviru opštine Srebrenica, i 16.708 stanovništvo prognano iz drugih opština u Podrinju”, kaže se u izvještaju.

    Broj stanovnika u enklavi se smanjivao usljed iseljavanja zbog teških okolnosti i ukupnih društvenih neprilika. “Zvaničnih podataka nema, ali možemo pretpostaviti da je broj stanovnika u enklavi do jula 1995. iznosio oko 35.500”, navodi se u Izvještaju.

    Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, oko 23.000 civila okupilo se na prostoru ispred baze mirovnih snaga UN u Potočarima i određeni broj njih u samoj bazi. Ta grupa civila, uglavnom žena, djece i staraca evakuisana je na zahtjev mirovnih snaga UN i predstavnika civilnog stanovništva Srebrenice.

    Evakuacija je izvršena 12. i 13. jula 1995. godine, a ljudi su evakuisani u Kladanj, teritoriju pod kontrolom Armije Republike BiH.

    “Pored civilnog stanovništva (žene, djeca i starci) ispred i u samoj bazi UN u Potočarima našao se određeni broj vojno sposobnih muškaraca koji su zatražili zaštitu mirovnih snaga. Evidentiran broj prema izvještaju UN iznosio je 239, dok je 60 osoba odbilo dati imena. Velika većina tih lica se vode kao nestala – pretpostavlja se da su ih ubile srpske snage”, ističe se u Izvještaju.

    Za jednu od tih osoba, naglašava se, utvrđeno je da je prevezena u logor u Batković i da je kasnije razmijenjena.

    Na osnovu tih pokazatelja u Nezavisnoj komisiji navode da mogu sa velikom vjerovatnoćom pretpostaviti, uzimajući u obzir izjave svjedoka, da je kolona u proboju ka Tuzli brojala oko 12.500 ljudi.

    Vojni status kolone u proboju prema Tuzli
    Na osnovu analiziranih dokumenata tzv. Armije RBiH, piše u Izvještaju, može se zaključiti da je 28. divizija 2. Korpusa tzv. Armije RBiH do demilitarizacije u aprilu 1993. brojala između 10.900 i 11.500 ljudi. Procjenjuje se da je broj aktivnih pripadnika divizije nakon demilitarizacije iznosio između 5.700 i 6.200 boraca.

    Nakon demilitarizacije ljudstvo koje je smanjeno za gotovo 5.000 raspoređeno je u rezervni sastav koji se aktivirao po potrebi, što potvrđuju dokumenti tzv. Armije RBiH citirani u Izvještaju.

    Nakon ulaska Vojske Republike Srpske u enklavu 11. jula 1995. godine, stanovništvo Srebrenice se evakuiše u dvije velike kolone. Jednu kolonu činila je 28. divizija Drugog korpusa tzv. Armije RBiH, u čijem sastavu su se nalazili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava koji su se po naredbi Komande 28. divizije javili na mjesto okupljanja u selima Šušnjari i Jaglići pored Srebrenice.

    “Drugu kolonu činilo je civilno stanovništvo u kojoj su se nalazile žene, djeca, starci, kao i određeni broj vojno sposobnih muškaraca koji su zatražili zaštitu pripadnika mirovnih snaga UN. Relevantni izvori, prvenstveno dokumenti vojne i civilne bezbjednosti RBiH i dokumenti Haškog tribunala potvrđuju vojni status kolone, kao i da je ista vršila vojnu operaciju proboja iz okruženja”, naglašava se u izvještaju.

    Izjave učesnika u proboju koje su date organima civilne i vojne bezbjednosti BiH, a citirane su u ovom izvještaju, detaljno opisuju vojnu prirodu kolone, vojni status učesnika, lanac komandovanja, borbeni raspored, naoružanje itd.

    Očevici navode da su pripadnci Vojne policije zajedno sa komandantom 281. brigade 28. divizije tzv. Armije RBiH Zulfom Tursunovićem sprečavali vojno sposobne muškarce i vojnike da samovoljno napuštaju grad 11. jula 1995.

    Takođe, piše u izvještaju, očevici događaja u izjavama navode da se na ulicama Srebrenice pojavio vojni kurir sa porukom iz komande 28. divizije Armije Republike BiH, tj. od vojnog rukovodstva enklave, da se svi vojno sposobni i naoružani muškarci upute kroz šumu u pravcu sela Šušnjari na zborno mjesto, a civili u ka bazi UN u selu Potočari.

    Izjave očevidaca potvrđuju formiranje dvije kolone, jedne koja se uputila u pravcu baze UN u Potočarima i sa druge strane vojne kolone za čija su zborna mjesta za proboj određena sela Šušnjari i Jaglići, a na zbornom mjestu pridružili su im se borci iz susjednih sela iz okoline Srebrenice.

    “U noćnim časovima, oko ponoći 11/12. jula 1995. godine izvršeno je postrojavanje brigada u sastavu 28. divizije Armije Republike BiH u selu Šušnjari. Neposredno prije postrojavanja, prema izjavama učesnika, plan za proboj je sačinjen u jednoj kući u tom selu, određena je ruta kretanja kao i raspored pokreta brigada u sastavu 28. divizije Armije Republike BiH u pravcu Tuzle”, kaže se i Izvještaju.

    U koloni se nalazilo muško, vojno sposobno stanovništvo, pripadnici aktivnog i rezervnog sastava tzv. Armije BiH, kojima je naređeno da dođu na zborno mjesto radi proboja ka Tuzli. Očevici navode da se radilo u muškarcima starosti od 15 do 65 godina. Takođe, navode da je u koloni bio manji broj žena. Pojedine su bile pripadnice 28. divizije, a druge su krenule kroz šumu sa svojim muževima, braćom i rođacima, jer se nisu htjele razdvajati od njih.

    U izvještaju se naglašava da je vojna kolona bila slabo opremljena u smislu naoružanja, posebno uniformi, pošto je samo manji broj vojnika posjedovao uniforme. Najveći broj njenih učesnika bio je naoružan pješadijskim naoružanjem, lovačkim oružjem, te minsko-eksplozivnim sredstvima. Određeni broj učesnika u koloni nije bio naouružan.

    “Čelo kolone je krenulo u proboj iz okruženja oko 1.00 čas 12. jula 1995. godine. U kratkim vremenskim intervalima u koloni po jedan, krenule su i ostale brigade. Kolona je bila nekoliko kilometara duga. Prema izjavama očevidaca, začelje kolone krenulo je u proboj sa područja Ravnog Buljima 12. jula 1995. godine oko 12.00 časova”, navodi se u izvještaju.

    Važan aspekt rekonstrukcije događaja, kako se naglašava, odnosi se na borbe koje su se vodile duž linije proboja 28. divizije tzv. Armije BiH. Posebno je značajno utvrditi okolnosti stradanja učesnika u proboju. Iz perspektive kriminalističke istrage, okolnosti stradanja tokom proboja su izuzetno značajne.

    Jako je bitno utvrditi načine stradanja velikog boroja učesnika u koloni. Istražni tim Haškog tužilaštva tom aspektu nije posvetio pažnju.

    Izvještaj Nezavisne međunarodne komisijnje za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine prošle sedmice objavljen je na sajtu Komisije i Republičkiog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.