Kategorija: Društvo

Loša ekonomska situacija, neizvjesnost, korupcija, nepovjerenje u institucije, glavne su brige građana zemalja Zapadnog Balkana, što je pokazao i sedmi po redu Balkan barometar.

Kada je u pitanju ekonomija nije dobro ni Albaniji, ni Sjevernoj Makedoniji, ali ipak BiH prednjači, jer podaci pokazuju da u poređenju sa ostalim zemljama regiona čak 63 odsto stanovnika BiH je nezadovoljno ekonomskom situacijom. Kako je navedeno u istraživanju, ovo bi trebao biti alarm nadležnim vladama da se konačno uhvate u koštac sa problemima koje imaju građani BiH.

Koliko su ljudi u Bosni i Hercegovini pesimističnih pogleda na budućnost pokazuje i podatak da većina građana ne vjeruje u lični finansijski napredak u narednih 12 mjeseci. Vodeći smo pesimisti u regiji i kada je riječ o iskoraku nacionalne ekonomije u narednih 12 mjeseci.

Građani BiH, ali i regiona, prema podacima istraživanja su prilično skeptični i ne vjeruju da njihove vlade ulažu dovoljno napora da zaštite ljude od gubitka posla tokom pandemije.

Suljo Lupčević živi na Vlašiću i zabrinut je za svoju budućnost.

– Brine me ako i zaradim penziju. Da li će država moći da mi je isplati, jer omladina masovno odlazi i ne znam hoće li imati ko ostati da radi – kaže Lupčević za Srpskainfo.

Dalibora Kojića iz Modriče najviše brinu dvije stvari, učitelji i „poslušni poltroni bez mozga“.

– Drugarica mi je pričala kako je u Bijeljini na učiteljskom ispitu iz matematike bilo “ako neko ima da hoće više od šest, neka ostane, a ostali mogu izaći i biće im upisane ocjene”. Zašto je ovo problem? Zbog toga što takvi promašeni slučajevi ne znaju da prenesu znanje ili ga nemaju. Davno mi je jedan profesor rekao: kad praviš kuću, najbitniji je temelj. Temelj bi u ovom slučaju bili naši učitelji. Učitelj koji se učlani u stranku je sve rekao koliko (ne) zna, jer to smatram kao i za sveštena lica – zašto da ideš u politiku kad je tvoj posao uvijek isti i ti moraš tu da daješ svoj maksimum taman da ti država bude Norveška – kaže Kojić za Srpskainfo.

Loše nam je i državi, objašnjava, zato što su ljudi koji su bili loši đaci i studenti ušli u politiku.

– Što takav čovjek manje razmišlja, to je veća šansa da će napredovati, jer “ko nema puno u glavi da razmisli, on će svašta potpisati”. Da poltron jednom razmisli da zbog njegovog djela cijela država ide nazad, ne bi to radio, jer u toj državi su i njegova djeca – kaže Kojić.

Da što hitnije treba ozbiljno shvatiti da mladi ovdje nemaju perspektivu ukoliko se nešto ne promijeni govori i izjava generalne sekretarke Savjeta za regionalnu saradnju Melinde Bregu, koja je početkom mjeseca na predstavljanju balkanskog barometra u Ohridu rekla da čak 71 odsto mladih sa Zapadnog Balkana želi otići u inostranstvo.

Ekonomista Draško Aćimović kaže za Srpskainfo da je, uz ovakve ekonomske trendove, jasno da će dostizanje i prosjeka razvijenosti EU za BiH ostati trajni san.

Međutim, on smatra da je pitanje svih pitanja – zašto vlast Republike Srpske ne podržava projekat Mini ili Balkan Šengen u kojem je vrlo aktivna Srbija. Da li je to znak, pita Aćimović, da se vlast iz Republike Srpske odlučila da građane ostavi u potpunoj bijedi i izolaciji i da ih zbog svog ostanka na vlasti odvoji od Srbije!?

– Savjet ministara je napravio zločin nad vlastitim narodom i nisu uradili ništa. Ono što su trebali uraditi jeste da iskoordinišu s regionom – Crnom Gorom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom, koje trebaju ići u Balkan Šengen, da pomažemo jedni drugima da izađemo iz krize. Pandemija ne bira između entiteta, država, granica – kazao je Aćimović.

Balkanski barometar je godišnje istraživanje javnog mnjenja i poslovnog raspoloženja u šest ekonomija Zapadnog Balkana, koje je naručio Savjet za regionalnu saradnju. Ispituje težnje i očekivanja o životu i radu, prevladavajuće socio-ekonomske i političke trendove, te regionalne i evropske integracije.

BiH ni lani nije napravila ozbiljnije korake s ciljem bolje zaštite ličnih podataka stanovnika, a iz evidencija je vidljivo da svijest građana raste, jer ih sve više prijavljuje zloupotrebe i traži zaštitu, posebno kada je u pitanju video-nadzor.

Agencija za zaštitu ličnih podataka uputila je parlamentarnu proceduru na nivou BiH izvještaj o stanju u toj oblasti tokom 2020. godine, u kojem je potvrđeno da BiH još nije uskladila svoje zakonodavstvo sa novousvojenim propisima EU, iako duže vrijeme traje priča o izradi novog zakona, kao i o aktivnostima koje nadležni sprovode u tom pravcu.

U godišnjem izvještaju Agencije o zaštiti ličnih podataka u BiH, koji je potpisao direktor Dragoljub Reljić, istaknuto je da je BiH jedina u regiji koja nema potpisan sporazum sa EUROJUST-om.

• Ranije su imenovane kontakt osobe, a uslov da se pokrenu pregovori jeste da BiH usvoji novi zakon o zaštiti ličnih podataka. I pored činjenice da nije usvojen novi zakon, to ne predstavlja prepreku aktivnijem učešću, kako zakonodavne tako i izvršne vlasti, na svim nivoima, o ovom pitanju – navodi Reljić i poziva nadležne da usvoje novi zakon.

Nepostojanje novih propisa nije jedini problem u Agenciji. Požalili su se i ovaj put na manjak zaposlenih te ponovo tražili službeno vozilo, jer im je, kao i nekim drugima, u opisu posla specijalizovani nadzor, ali nisu na listi institucija koje ima pravo na još jedno takvo vozilo.

Podaci iz godišnjeg izvještaja pokazuju da su lani izvršili ukupno 36 inspekcijskih nadzora, od čega 25 redovnih, na osnovu ranijih planova te 11 vanrednih, gdje su posjetili ministarstva na nivou BiH, Srpske i FBiH, zatim kazneno-popravne zavode te određena javna preduzeća. Utvrđeno je da većina nije izvršila svoje obaveze, nisu usvojili planove bezbjednosti za zaštitu ličnih podataka ni posebne evidencije o ličnim podacima koji su dati trećoj strani i razloge za to.

Službenici Agencije, osim po službenoj dužnosti, postupaju i na osnovu prigovora, koje, po zakonu, može svako da podnese kada sazna ili posumnja da je kontrolor ili obrađivač podataka povrijedio njegovo pravo ili da postoji direktna opasnost po povredu prava.

Po tom osnovu zaprimljeno je 168 prigovora, a završeno 108 predmeta. Od toga je u potpunosti usvojeno 27, dok je djelimično usvojeno njih sedam.

• Najveći broj prigovora je podnesen u vezi sa obradom ličnih podataka putem video-nadzora, što svjedoči i o povećanju svijesti građana o zaštiti ličnih podataka – istaknuto je u dokumentu u kojem piše da su primjeri zloupotrebe potvrđeni na radnim mjestima, u teretanama, zajednicama etažnih vlasnika i drugima.

U Agenciji su lani imali posla i zbog pandemije virusa korona te obrade i objave podataka o zdravstvenom stanju, u smislu objave imena i prezima onih koji su kršili važeće epidemiološke mjere te zbog drugih slučajeva koji su se odnosili i na korišćenje otisaka prsta i podataka iz ličnih karata. Zbog kršenja zakona su, po svim osnovama, izricali kazne od 500 do 10.000 KM.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava u Parlamentu BiH Lazar Prodanović rekao je za “Glas Srpske” da je očigledno da problema u ovoj oblasti ima, ali da to nije samo slučaj u BiH.

• Zloupotreba ima i u drugim zemljama, ali to ne može da bude izgovor. I po ovom pitanju je potrebno više koordinacije – rekao je Prodanović.