Koliko već godina unazad smo “svaki dan korak bliže” Evropskoj uniji? Tako bar političari pokušavaju da predstave, iako je stvarna slika nešto drugačija.
Da vrijedno rade kada je u pitanju put BiH ka EU i ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vidi se, ali samo kada su sastančenja u pitanju. Najnoviji je sastanak člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića s ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u BiH Erikom Nelsonom. Na tom sastanku posebna pažnja je, kažu iz Predsjedništva, bila posvećena blokadama reformskih procesa i obavezama institucija kada je u pitanju realizacija pomenutih 14 prioriteta.
O tim blokadama priča se već godinama, ali nikako da se deblokiraju. Sve je to zato što se ne poklapaju ocjene EU i BiH o tome koliko je toga urađeno na evropskom putu, smatra predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.
Reforme
Tegeltija je podsjetio da je, kada je Savjet ministara formiran, rečeno da je za dobijanje kandidatskog statusa BiH potrebno usvajanje tri zakonska rješenja, od kojih su dva u parlamentarnoj proceduri, a treće je u proceduri usvajanja u Savjetu ministara.
– Onog trenutka kada je bilo jasno da će BiH biti u stanju da ispuni ta tri uslova pojavila se priča da je za dobijanje kandidatskog statusa potrebno usvojiti izmjene Izborog zakona BiH – rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, BiH nije nikakav izuzetak ni u odnosu na Sjevernu Makedoniju niti Srbiju, koja je, prema većini kriterijuma, najuspješnija zemlja Balkana.
– Postoji sedam do osam zemalja EU koji ne razmišljaju o mogućnosti proširenja EU u ovom trenutku. To stvara neku vrstu zasićenja i među građanima i ljudima koji vode politike na Zapadnom Balkanu. Time se gubi određeno povjerenje prema EU – naglasio je Tegeltija, sumirajući rezultate nedavnih sastanaka u Briselu.
Predsjedavajući Savjeta ministara je apelovao prema EU da mora da razumije kako je u redu da kažu da nisu spremni za proširenje u nekom vremenskom periodu.
– S druge strane, mi smo spremni da radimo na reformama koje radimo i sada, kroz mnoga zakonska rješenja i na nivou entiteta i na nivou Savjeta ministara. Mi te reforme i promjene ne radimo zbog EU, već zbog građana BiH, zato što mislimo da možemo da bolje živimo, da imamo bolje puteve i mnogo čega drugog – istakao je Tegeltija.
Licemjerna farsa
Da je sve to “licemjerna farsa” smatraju u Transparensi Internešenelu BiH, gdje kažu da se ključni zakoni za jačanje vladavine prava, navedeni kao prioritetni uslovi u Mišljenju Evropske unije za sticanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU – Izborni zakon, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije FBiH, već duži vremenski period nalaze u proceduri.
– Odsustvo stvarne namjere vlasti da suštinski unaprijedi zakonski okvir u navedenim oblastima potvrđuje činjenica da procedura usvajanja niti jednog od navedenih zakona ni nakon više od dvije godine od objavljivanja Mišljenja EK nije okončana – kažu u Transparensi Internešenalu.
Umjesto usklađivanja zakonskog okvira u navedenim oblastima sa međunarodnim standardima i mišljenjima relevantnih tijela (Venecijanska komisija, ODIHR), u Transparensiju kažu da je pažnja vlasti fokusirana na nastojanja da se izigra suština međunarodnih standardna i dobrih praksi, zadovoljavanjem puke forme i borbom za uske stranačke interese.
– Pri tome, manipulacija procedurama, opstrukcije, međusobne optužbe i ucjene ključnih političkih aktera, osim što uzrokuju nepotrebna odugovlačenja, urušavaju kredibilitet i povjerenje u sam proces. Rad Parlamentarne skupštine je praktično blokiran, a Savjet ministara i Ministarstvo pravde BiH su u funkciji opstrukcije procesa – navode u TI.
Zemlja snova
Zato u opoziciji Srpske tvrde da već godinama uzalud slušamo bajke kako smo skoro pa zemlja snova. Kako tvrdi predsjednik PDP Branislav Borenović, činjenica je i svi znamo da nije ispunjen nijedan prioritet iz Mišljenja Evropske komisije.
On je naglasio da pandemija korona virusa jeste težak svjetski izazov, ali da ne smije biti izgovor. Slično apeluju i iz Transparensija.
– Činjenica da je Parlamentarna skupština BiH od objavljivanja Mišljenja EK 2019. usvojila tek dva zakona (ne računajući devet zakona o izmjenama i dopunama i dva zakona o budžetu), te niti jedan koji se odnosi na prioritete iz Mišljenja, potvrđuje neophodnost promjene dosadašnjeg pristupa. U postojećoj atmosferi manipulacije reformskim procesima, koji se koriste za dodatno urušavanje zakonskog i institucionalnog okvira, te međusobnog vrijeđanja i optuživanja i, čak, poziva na fizičke obračune, što je najvidljivije iz dosadašnjeg rada Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, teško je očekivati konstruktivan napredak – zaključili su u TI.
