Izjava predsjednika SNSD i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na stranačkom skupu na Kozari kojom omalovažava ljude iz dijaspore izavala je brojne kometare i negodovanje kod ljudi širom Srpske, ali i onih koji su “trbuhom za kruhom” otišli „preko“.
Aonda kada nam se vrate u iznajmljenim automobilima i za nekoliko dana spucaju sve svoje plate da bi se pokazali kako su moćni, odlaze na teške poslove koje rade tamo negdje na Zapadu i kažu da im je dobro, a nama je najbolje ovdje – rekao je Dodik na Mrakovici.
„Vama i jeste najbolje“, poručuje Banjalučanin Radomir R, koji je otišao u Njemačku “trbuhom za kruhom” kako bi prehranio porodicu.
– Mi smo otišli da ne gledamo vaše bahaćenje, da ne zavisimo od vas i vaše milostinje, da ne budemo više ovce sa kojima manipulišete uz pomoć sendviča i porcije ćevapa, dok vi uživate – kazao je on za Srpskainfo.
“Trošimo pošteno zarađeno”
Iako s fakultetskom diplomom, na građevinu je otišao raditi prije dvije godine, nezadovoljan niskim platama, prezasićen nacionalnom retorikom i bez vjere u bolju budućnost. Poručuje da tamo „preko“, iza državne granice, ne prestaje patriotizam i ljubav prema domovini, ali svakako ne igra glavnu ulogu šta kažu domaći političari.
– Trošimo, da. Pošteno zarađeno, a radimo tamo gdje su nam omogućili i gdje za svoj rad i trud budemo pošteno plaćeni. Radili bismo i u Republici Srpskoj da su ovdje političari u stanju da stvore uslove da se normalno može živjeti – kaže Radomir R.
Dodaje da sebi često postavlja pitanje da li je pogriješio što je otišao.
– Imamo “sreću” što nas političari uvjeravaju da nismo pogriješili što smo otišli – kaže Radomir R.
Izjavom visoko pozicioniranog političara je pogođena šira populacija, kaže za Srpskainfo politikolog iz Minhena koji djeluje i u udruženjima Srba u Njemačkoj, Vlastimir Vidić.
– Ljudi u inostranstvu se ne osjećaju nimalo ugodno poslije takve vrste izjave. Ne samo oni, već i njihove porodice. U zadnje vrijeme sigurno 80 odsto ljudi odlazi iz potrebe, zato što ne mogu da se zaposle i dosljedno žive. Dijaspora je velika i važna, ona učestvuje u kreiranju ekonomskog života Srpske u značajnom dijelu i to može da negira samo neko ko je ekonomski neznalica i ko zanemaruje dijasporu. Svaka treća porodica ima nekog u inostranstvu, pa vlast strahuje da napravi detaljniji popis kojim bi se vidjelo da je daleko veći broj ljudi iz BiH u dijaspori nego što se to predstavlja – kaže Vidić.
Standardno ponašanje
Nepoštovanje prema dijaspori nije ništa čudno za vladajuće partije. Kaže ovo direktor Centra za ljudska prava Banjaluka, Dejan Lučka.
To je standard prema svima koji se nisu ukalupili u njihovo shvatanje države. Sjetimo se onih rečenica u toku velikih poplava kada se teško stradalima u poplavama željelo dosta kiše i mekanih nasipa, jer ne daju dovoljnu podršku vladajućima, pa nipodoštavanja studenata i njihovo nazivanje svakakvim imenima prije par godina, pa onih izjava da i najbolji studenti, ako nisu u sistemu vlasti i nemaju partijsku knjižicu, u stvari žive u zabludi – podsjeća Lučka.
Dodaje da to jasno ukazuje na to da političari ne poštuju narod, njegove potrebe i želje, već da im je jedina vizura ona prema kojoj druge ljude posmatraju kao veliku glasačku mašineriju, koja nakon davanja svog glasa više nije preko potrebna.
– Dijaspora je u toj postavci očigledno daleko od srca i očiju, ali i ona smeta, jer lako može da bude tas na vagi zbog kojeg se može izgubiti vlast. A ne smije se zanemariti ni to da se takvim izjavama želi stvoriti i jaz između onih kojih su ostali i onih koji su otišli. Tužno je to što je u toj publici bio veliki broj ljudi kojima su djeca otišla u inostranstvo i oni sada moraju slušati i ćutati kad neko na taj način govori o njima – kaže Lučka za Srpskainfo.
Prašina
Kao bitnu stavku ističe to što ljudi koji odu u inostranstvo više ne zavise od posla koji im je dala partija kod nas, već od svog truda i zalaganja.
– To znači da kao što danas glasaju za jednu stranku, oni sutra svoj glas mogu pokloniti nekom drugom. I to je onda problem, jer tu prestaju manipulacije, strah i ucjene kojim su izloženi ljudi u našim mjestima. I toga se, naravno, boje vladajući, jer nije zanemarljiv broj ljudi koji glasaju iz inostranstva, pogotovo što će se taj broj u budućnosti još više povećavati – kaže Lučka.
Dodaje da partije ne shvataju da je zemlja bez ljudi u stvari samo parče prašine.
– Umjesto da se trude da poboljšaju uslove života i ljude zadrže u Srpskoj, oni ih i dalje tjeraju. Čak im, kao što vidimo, i zamjeraju što su otišli – ocijenio je Lučka.
Znaju za šta se bore
Profesorka anglističke lingvistike i kulturoloških studija Danijela Majstorović boravila je neko vrijeme u Njemačkoj i radila istraživanje novije dijaspore iz BiH ili takozvanog „trećeg talasa“, koji je u izvjesnoj mjeri zaustavljen zbog pandemije, a koje je pokazalo da je ova nova dijaspora otišla kako iz ekonomskih tako i bezbjednosnih razloga, jer mnogi od njih nisu vidjeli budućnost u BiH.
– Dok s jedne strane dominiraju tenzije i animoziteti, s druge strane su se desile pljačka i kompletno urušavanje institucija i vrijednosti usljed korumpiranosti i neodgovornosti na svim nivoima. To je onemogućilo „normalan“ život i bilo kakvu viziju budućnosti – kaže Majstorovićeva za Srpskainfo.
Navodi da je život u inostranstvu stalna borba.
– Moji ispitanici i ispitanice su rekli „da u Njemačkoj bar znaju za šta se bore“, a to je budućnost njihove djece. Otišavši mnogi od njih misle da nemaju prava da odlučuju o sudbini zemlje (zemalja Zapadnog Balkana) iz kojih su otišli, što pokazuju i brojke onih koji glasaju na izborima. Te brojke su frapantno male – kaže Majstorovićeva.
Dodaje da se dijaspora s naših prostora dosta druži i sarađuje poslovno kada odu naprimjer u Njemačku ili Austriju. Svi postanu „jugosi“ tako da etnonacionalne podjele mahom ne važe kad se nađu u tuđini.
– Ljudi između sebe sarađuju i formiraju veze, jer svi pričaju isti jezik – objasnila je Majstorovićeva.
Zvanični podaci pokazuju da je Republiku Srpsku do sada napustilo više od pola miliona ljudi.
