Kategorija: Društvo

Republika Srpska duže od decenije upire prst u Institut za nestala lica BiH, označavajući ga kao glavnog krivca jer stotine srpskih porodica nisu pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih, a okidač za novu ofanzivu prema toj instituciji je izbor Kolegijuma direktora, što je, kako tvrde, samo vrh ledenog brijega.

Savjet ministara BiH je, uz saglasnost Međunarodne komisije za nestale, kao drugog suosnivača Instituta za nestale BiH, 2016. godine formirao Privremeni upravni odbor, što, prema mnogim mišljenjima, pa i revizije, predstavlja rizik u pogledu odluka, a situaciju dodatno komplikuje to da su mandati istekli i Nadzornom odboru još 2010.

Upravni odbor, prema propisima, upravlja Institutom, ima šest članova koji se biraju na mandat od četiri godine i ne mogu ponovo biti izabrani, a za predstavnike Srpske je sporno što je aktuelni saziv, koji djeluje kao privremeni, sproveo krajem jula konkurs za izbor Kolegijuma, nakon kojeg su izabrani Nikola Perišić i Marko Jurišić, koji su tako nastavili mandat direktora, dok je Mujo Hadžiomerović zamijenio Amora Mašovića.

Iz udruženja koje okupljaju porodice iz Srpske naglašavaju da je trebalo da prvo bude izabran novi Upravni odbor, pa da se onda ide sa imenovanjem članova Kolegijuma. Na njihove apele je reagovao i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić. Za “Glas” je potvrdio da je, uz to što je upućen zahtjev za inspekcijski nadzor sprovedenih procedura, u toku i priprema određene informacije o stanju u Institutu, koja će biti upućena u Savjet ministara.

• Mi prosljeđujemo informacije. Nismo bili upućeni u izbor Kolegijuma, imamo jednog člana u Upravnom odboru koji je iz reda bošnjačkog naroda. Čekamo rezultate inspekcijskog nadzora. Pokušaćemo sa informacijom da odemo prema Savjetu ministara u vezi sa Upravnim odborom, da uključimo u sve to i ICMP, pa ćemo vidjeti šta će biti – rekao je Lučić.

Prvi čovjek Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić kaže da gotovo punih šest godina traju opstrukcije jer se ne pokreće izbor članova Upravnog odbora, te pita kako se uredno, po isteku mandata, bira Savjetodavni odbor, koji isto tako imenuje Upravni odbor. Potvrdio je da tokom ove sedmice očekuje odgovor iz republičkih institucija na poziv za sastanak koji su zatražili kako bi utvrdili zajedničku platformu i pokušali da dovedu u red Institut.

• Nećemo stati dok ne istjeramo sve na čistac. Ili će se raditi ili neće ni ovako. Potrebna je rekonstrukcija ili rasformiranje Instituta. Mora se nešto raditi, osim opstruisanja. Od toga nećemo odustati. Ne znam dokle ćemo stići, ali moramo jasno stati u kraj neradu. Ništa nije legalno u toj instituciji, ako se gledaju propisi. Razmišljao sam i o protestima, ali ne mogu dovoditi majke i očeve koji imaju 70, 80 godina. Drugi se moraju dozvati pameti – istakao je Lazić, koji stalno ističe da Srpska traži još 1.652 borca i civila.

Predsjednik Privremenog upravnog odbora Instituta Petar Šikman, s druge strane, tvrdi da su sproveli konkurs po pravilima i da tu nema nikakvog osnova za inspekcijski nadzor, dodavši da mu je obraz čist.

Govoreći o statusu odbora, za “Glas” kaže da to nije njihova nadležnost i da o tome treba da se dogovaraju oni čija jeste. Predstavnici iz Srpske ukazuju i da je sadašnjim “omjerom snaga prekršen i Statut Instituta, jer prema tim odredbama predsjedavajući Upravnog, Nadzornog odbora i predsjedavajući Kolegijuma direktora ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Mandat ovog saziva Kolegijuma, na mjestu predsjedavajućeg, otvorio je Perišić, koji je za “Glas Srpske” poručio da sva otvorena pitanja, a u vezi sa procedurama, treba da rješavaju oni čija je to i nadležnost.

Nadzor

Istekli mandati nisu jedino sporni u Nadzornom odboru, koji broji, prema pravilima, tri člana sa četvorogodišnjim mandatom, te ne mogu ponovo da budu imenovani na te pozicije. Odluke donosi konsenzusom, ali trenutno su u njemu samo dva člana kojima je mandat istekao 2010. godine, a član iz reda srpskog naroda je nedavno preminuo, tako da ne mogu da rade u punom kapacitetu.

Druženje s predstavnicima medija o temi “Klimatska kriza: Šta ‘crveni alarm za čovječanstvo’ znači za Bosnu i Hercegovinu?, održano je nedavno kako bi se ukazalo na važnosti realizacije konkretnih klimatskih akcija na smanjenje uticaja klimatskih promjena.

Tom prilikom diskutovani su ključni nalazi objavljenog izvještaja Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene (IPCC), s posebnim osvrtom na uticaj klimatskih promjena na BiH, a uoči COP26 konferencije koja se održava u novembru u Glazgovu.

“Razgovaramo o najvećem izazovu našeg vremena i to će redefinisati naš svijet kakvog poznajemo, a to je klimatska kriza. Globalno zagrijavanje već generiše sve češće ekstremne vremenske prilike i klimatske događaje u svim regijama, čemu svjedočimo i u BiH. Mi, Ujedinjene nacije, smo u potpunosti predani da pomognemo BiH na ovom putu, pa smo tako podržali smanjenje emisije CO2 za 13.150 tona, poboljšali uslove za život za više od 250.000 ljudi i otvorili više od 1.800 zelenih radnih mjesta od 2015. godine. To pokazuje da se promjene mogu ostvariti”, izjavila je rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Makdonald.

Kako su saopštili organizatori skupa, u procesu podizanja nivoa svijesti građana mediji imaju važnu ulogu u prenošenju ključnih informacija o nužnosti djelovanja kada su u pitanju klimatske promjene.

Britanski ambasador Met Fild je istakao da postoje dobre i loše vijesti.

“Loša vijest jeste da, koliko god da su bile ozbiljne posljedice pandemije COVID-19 na ekonomiju, zdravstvo i pojedinačne živote, nešto opasnije je pred nama. Ako značajno ne promijenimo naš pravac kretanja, dekarbonizujemo globalnu ekonomiju tri do pet puta brže nego što to trenutno radimo, nećemo ispuniti ciljeve Pariskog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja. Dobre vijesti su da je mogućnost ove promjene u potpunosti u našim rukama. Možemo već danas donijeti odluke koje će preokrenuti ovu putanju, poput obnovljivih izvora energije, čistih investicija, zelenih infrastruktura”, kazao je Fild.

Rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Steliana Nedera naglašava kako se sve više smanjuje prostor za djelovanje kako bi se promijenio tok ekonomskog razvoja širom svijeta, jer je nauka pokazala da ljudske aktivnosti imaju veliki uticaj na ravnotežu planete.

“Klimatske promjene tiču se svakoga. Nije samo odgovornost vlada da sprovode korake, već i kompanija da osiguraju da njihov rad ne zagađuje okolinu. Odgovornost je i na svakom pojedincu. UNDP gleda na klimatske promjene kao hitan i prioritetan problem. Kao dio UN porodice u BiH, ostajemo predani ulaganju napora da realizujemo aktivnosti zajedno s partnerima”, navela je Nedera.

Druženje je organizovano u sklopu projekta “Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom stopom emisije ugljika u BiH”, koji implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Zelenog klimatskog fonda (GCF), a u saradnji s Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, te entitetskim fondovima za zaštitu okoline.

Privrednici iz Srpske traže da na sajtu Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, kojoj plaćaju članarinu, bude zastupljeno i ćirilično pismo, odnosno srpski jezik, što sada nije slučaj.

Sajt ima svoju latiničnu i englesku verziju, a ćirilicu je moguće naći tek na jednom mjestu na naslovnoj stranici u lijevom gornjem uglu, gdje je dvojezično napisano “Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine” na latinici, odnosno “Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine” na ćirilici.

Dejan Mijić, direktor banjalučkog “Autoprevoza” i predsjednik Udruženja za međunarodni prevoz putnika BiH pri STK BiH, smatra da je ovakva praksa neprihvatljiva, jer, prema njegovom mišljenju, na sajtu Komore podjednako treba da budu zastupljeni jezici svih naroda u BiH, kao i oba pisma.

– Smatram da je potrebno zadržati ravnopravnost. Nema razloga da takva ozbiljna institucija, koja predstavlja sve privrednike u BiH, ne koristi sva tri službena jezika – naveo je u izjavi za Mijić, te dodao da sve firme koje su registrovane u BiH na osnovu svog prometa plaćaju članarinu STK.

Predrag Zorić, generalni direktor kompanije “Kolektor CCL” Laktaši, koji je i član Skupštine STK BiH, ističe da je u pitanju zajednički organ koji treba da sva tri jezika tretira isto.

– Apsolutno je jasan stav. Kada imamo potpunu ravnopravnost jezika na čitavoj teritoriji BiH, ne vidim zašto to ne bi bio slučaj u instituciji koja predstavlja sva tri naroda odnosno oba entiteta – rekao je Zorić.

On smatra da srpski narod ima pravo da se i njihov jezik, odnosno pismo, nađu na sajtu STK te dodaje da nema osjećaj da neko iz STK BiH teži tome da ovaj sajt nema ćirilicu.

– To već neko vrijeme tako egzistira, ali se može promijeniti. To, međutim, nije najveći problem. Postoji možda niz drugih stvari koje bih ja predložio – rekao je Zorić.

S druge strane, iz STK BiH napominju da su oni samostalna, nepolitička, nevladina, neprofitna asocijacija privrede, koja ima svoje izvorno članstvo i svoje izvore finansiranja.

U STK ističu da Komora nije institucija vlasti na nivou BiH, u smislu Zakona o institucijama vlasti, kao i da se na nju ne odnosi, kako su u svom odgovoru naveli, uputstvo o izradi i održavanju službenih internet stranica institucija BiH.

Pritom dodaju da im je zakonom ostavljena apsolutna samostalnost u radu, jer sve svoje aktivnosti finansiraju samostalno.

U ovoj instituciji dodaju da radnici STK BiH nisu državni službenici, te da je osnovna svrha njenog postojanja zastupanje interesa privrednih subjekata.

– Spoljnotrgovinska komora BiH svakako poštuje i u svakodnevnoj komunikaciji kroz sve službene komunikacijske kanale koristi službene jezike i pisma naroda u BiH. Svakako da ćemo i dalje poštovati sve navedeno, u skladu s interesima naših članica, te nastojati uspostaviti i ćiriličnu verziju veb-stranice Komore – tvrde iz STK BiH u izjavi za Nezavisne novine.

U prvoj polovini 2021. godine u BiH je rođeno 11.937 beba, dok su u istom periodu preminule 25.243 osobe.

Podaci Agencije za statistiku BiH potvrđuju nastavak izuzetno negativnog i opasnog trenda, prema kojem je u odnosu na isti period prošle godine broj rođenih pao za 0,47 odsto, a broj umrlih porastao za čak 39,69 odsto.

“Ovi podaci svjedoče da se BiH ne nalazi više u periodu depopulacije, već slobodno mogu reći da je ovdje riječ o demografskoj kataklizmi”, kaže doc. dr. Amer Osmić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih nauka Sarajevo.

Niz uzroka

Jedan od uzroka pada nataliteta i negativnog prirodnog priraštaja je odlazak ljudi, jer se iz BiH iseljavaju mladi, obrazovani, radno sposobni stanovnici.

“Samo u Njemačku, za dvije godine, otišlo je oko 50.000 stanovnika. Kad pogledate koliko stanovnika imaju Bugojno, Jajce ili Konjic, vidjećete da je u Njemačku za dvije godine otišao cijeli jedan grad. Ne spominjem Sloveniju, Hrvatsku, Češku, Slovačku ili skandinavske zemlje. Mi nemamo čak ni statistiku i ne znamo ni ko nam odlazi ni gdje ide”, dodaje Osmić.

Profesorica sociologije iz Tuzle Smiljana Vovna kaže da je ovakva situacija posljedica niza uzroka.

“Zbog ekonomske situacije ljudi se ne odlučuju ni na sklapanje braka, a kamoli rađanje potomstva. Politička situacija je nesigurna. Mlađeg sina sam rodila 1993, u jeku ratnih zbivanja, i sad ne znam je li to bila ludost. Danas nema ljudi koji se odlučuju da u ovom miru rađaju, jer svaki dan nas bombarduju i s Istoka i sa Zapada, a mi dođemo kao zemlja za potkusurivanje nekih većih interesa”, kaže Vovna.

Sagovornici se slažu s tim da ekonomski problemi često nisu presudni za odlazak, već je to nezadovoljstvo sistemom poremećenih vrijednosti. Mladi žele sigurnost, društvo jednakih šansi i barem nadu da će budućnost biti bolja.

Bolje prolaze

“Odrasli smo u sistemu u kojem su se cijenili poštenje i rad, a danas se susrećemo s tim da oni koji dođu kriminalnim putem do diploma bolje prolaze. Što manje znaš, više vrijediš, a to je naopako”, ističe Vovna.

Osmić naglašava da svaka država u ovakvoj situaciji mora imati strategije, jer se problem nestajanja stanovnika BiH ne rješava za nekoliko, već za 20 do 50 godina.

“Mi već sada moramo krenuti s mjerama za djecu koja su u osnovnoj školi. Za njih stvarati društvo. Prva stvar koju političari moraju raditi je da promijene retoriku. Mladi su umorni od priča ko je ko, šta je ko, ko je ugrožen, a ko nije. Svojim odlaskom, okretanjem leđa, oni daju crveni karton, najveću moguću kaznu onima koji odlučuju, i to je najveći poraz politike BiH”, ističe Osmić.

Produžena mladost

Prema podacima Agencije za statistiku, tokom prvih šest mjeseci 2021. godine u BiH je sklopljen 6.831 brak, što je za 29,13 odsto više nego u istom periodu 2020. Istovremeno su razvedena 983 braka, za 10,20 odsto više nego u prvom polugodištu 2020. godine.

“Granica za mlade svugdje u svijetu je od 15 do 27 ili 29 godina, dok u BiH mi imamo “produženu mladost”, koja traje do 35 godina. U društvenom sistemu u kojem živimo nisu u mogućnosti da se osamostale u isto vrijeme kada i njihovi vršnjaci u zemljama zapadne Evrope”, kaže dr. Amer Osmić, piše Avaz.

• Aeroderomi u BiH opslužili su u periodu januar – avgust ove gdoine 704.068 putnika, što je povećanje za 81,65 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuje statistika Direkcije za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine.

Oporavak bh. avionskog transporta primjetan je u posljednje tri mjeseca, a naročito je bio prometan u avgustu, kada je registrovano 228.465 putnika, što je 318 odssto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Najviše putnika za osam mjeseci ove godine prošlo je kroz vrata sarajevskog aerodroma – 450.533, što je za 151,8 odsto više nego prošle godine. Otvaranje baze “WizzAira” i veliki broj sezonskih letova, pogotovo iz zemalja Golfskog zaliva, doprinio je rastu broja putnika na sarajevskom aeroedromu.

Banjalučki aerodrom imao je u istom periodu 69.000 putnika, što je 82 odsto više nego 2020. godine.

Tuzlanski aerodrom registrovao je 183.939 putnika, uz povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period lani.

Mostarski aerodrom bilježi sporadične letove, pa je ukupan broj putnika koje je opslužio u ovoj godini 596, što je za 30,7 manje nego u 2020. godini, kada su evidentirana 1.374 putnika

Katolička crkva se “nedvosmisleno” izvinila kanadskim starosjediocima za stogodišnju zloupotrebu i zlostavljanje u školama koje vodi Crkva, ali lideri starosjedilaca i dalje čekaju priznanje krivice i od samog pape.

“Mi, katolički biskupi Kanade, izražavamo duboko kajanje i nedvosmisleno se izvinjavamo”, navodi se u saopštenju u kojem se kaže da su “potpuno posvećeni” pomirenju.

Ovaj potez uslijedio je nakon nedavnih otkrića oko 1.200 neobilježenih grobova na tri lokacije na kojima su djeca starosjedilačkih plemena bila prisiljena da pohađaju škole.

Ukupno je oko 150.000 indijanske, metiske i inuitske djece bilo je upisano od kasnih 1800-ih do devedestih u 139 rezidencijalnih škola širom Kanade, provodeći mjesece ili godine izolovani od porodica.

U izjavi, biskupi su rekli da priznaju patnju koju su učenici iskusili kao i teške zloupotrebe koje su im nanesene, uključujući fizičko, psihološko, emocionalno, duhovno, kulturno i seksualno zlostavljanje od strane direktora i nastavnika.

“Mnoge katoličke vjerske zajednice i biskupije učestvovale su u ovom sistemu, što je dovelo do potiskivanja jezika, kulture i duhovnosti, ne poštujući bogatu istoriju, tradiciju i mudrost starosjedilaca”, navodi se u saopštenju.

Biskupi sa žalošću priznaju istorijske i vječne traume i posljedice patnje i muka sa kojima se i danas suočavaju starosjedilački narodi, prenio je AFP.

Izvinjenje je upućeno manje od nedjelju dana prije nego što će Kanađani 30. septembra obilježiti prvi Nacionalni dan istine i pomirenja.

Svečanu komemoraciju hiljadama djece starosjedilaca koja su umrla ili nestala iz škola organizovao je kanadski premijer Džastin Trudo, koji je u junu rekao da su Kanađani “užasnuti i postiđeni kako se država ponašala”.

Kada je riječ o realizaciji Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) u zdravstvenim ustanovama, zastoja nema, osim onog koji je pruzrokovan aktuelnom epidemiološkom situacijom.

Odgovor je to iz Fonda na pitanje Srpskainfo da li hapšenje Slavka Bojića, koji je ujedno i direktor firme “MMSCODE”, sa kojom je Fond sklopio sporazum za provođenje projekta IZIS, koči provođenje ovog projekta u Srpskoj.

Bojić je, podsjetimo, zajedno sa Branislavom Zeljkovićem, Sašom Markovićem i Draganom Dubravcem, uhapšen zbog teških zloupotreba u procesu javnih nabavki.

Konzorcijum
Iz Fonda preciziraju da je ”MMSCODE” d.o.o. Banjaluka dio konzorcijuma koji čine još ”Lanaco” d.o.o. Banjaluka i ”Ericsson Nikola Tesla” d.d. Zagreb i koji su u postupku javne nabavke izabrani kao najpovoljniji ponuđač kada je u pitanju realizacija sistema.

Okvirni sporazum sa ovim konzorcijumom FZO Republike Srpske potpisao je u julu 2018. godine. Vrijednost projekta je oko 23 miliona maraka.

Iz Fonda poručuju da je, i pored epidemije, IZIS sistem implementiran i dostupan svima, budući da su sve javne zdravstvene ustanove potpisale sporazum o razmjeni podataka u okviru IZIS-a.

Tako da u svim regijama Republike Srpske zdravstvene ustanove unose podatke u IZIS i već sada uočavaju njegove prednosti, posebno što sada porodični doktor ima direktan uvid u svaki pregled koji je imao njegov pacijent na višem nivou zdravstvene zaštite. U kojoj mjeri će se koristiti IZIS zavisi i od spremnosti zdrastvenih ustanova da svoje sisteme prilagode novom načinu rada – govore iz FZO.

Postepeno uvođenje
Fond je najavio da primjena IZIS-a u svim zdravstvenim ustanovama počinje od 1. avgusta. Međutim, Banjalučani svjedoče da se projekat u ovom gradu još ne primjenjuje, iako su preuzeli svoju e-karticu. Fond smo pitali i zašto se kasni sa implementacijom.

– Kada je riječ o DZ Banjaluka, kao najvećoj zdravstvenoj ustanovi primarnog nivoa zdravstvene zaštite, sa najvećim brojem osiguranika, takođe je počela implentacija IZIS-a. Međutim, zbog veličine doma zdravlja, specifičnosti rada, ogromnog broja timova porodične medicine (skoro petina od ukupnog broja timova porodične medicine u čitavoj RS), IZIS se uvodi postepeno. Tako je Centar za bazičnu rehabilitaciju, HES, te Centar za mentalno zdravlje već počeo da koristi IZIS, a postepeno se uvodi i u sve ostale službe doma zdravlja – preciziraju iz Fonda.

Kako poručuju, IZIS nisu samo elektronske kartice, već međusobno uvezivanje zdravstvenih ustanova, integrisanje podataka u jedan sistem, što podrazumijeva i razmjenu medicinskih podataka, “što je možda i najvažniji segment ovog projekta”.

To znači da ako je pacijent bio u bilo kojoj privatnoj ustanovi, ili više njih, da kada dođe u, na primjer, službu hitne pomoći ili u UKC RS ili u bilo koju bolnicu, nadležni ljekari u skladu s definisanim pravom pristupa vide koji su pregledi rađeni tom pacijentu u drugim ustanovama, koje terapije je primao. To će, između ostalog, spriječiti dupliranje pregleda i doprinijeti efikasnijem liječenju pacijenata na osnovu uvida ljekara u njegov elektronski karton, gdje će biti integrisani medicinski podaci o pacijentu iz svih ustanova u kojima mu je pružana zdravstvena zaštita. To do IZIS-a nije bilo moguće, jer je svaka zdravstvena ustanova bila sistem za sebe – kažu iz FZO RS.

Informaciona uvezanost
Preciziraju da je do sada oko 400.000 osiguranika preuzelo svoju elektronsku karticu.

– Ovaj proces je znatno ubrzan i zbog činjenice da je Fond podjelu elektronskih kartica organizovao posredstvom poslodavaca za radnike i članove porodica koji su preko radnika prijavljeni na zdravstveno osiguranje. Samo u Filijali FZO RS Banjaluka do sada je uručeno oko 150.000 e-kartica – rekli su iz ove institucije.

IZIS podrazumijeva potpunu integraciju, odnosno informacionu uvezanost svih ustanova zdravstvenog sistema Srpske, te upotrebu elektronskih uputnica, recepata, kartica umjesto zdravstvenih knjižica i elektronskog kartona.

Dosadašnji kartoni pacijenata zamjenjuju se elektronskim zdravstvenim kartonima, koji sadrže sve podatke o pacijentu na jednom mjestu, nezavisno od toga u kojoj zdravstvenoj ustanovi su prikupljeni. Ljekari na jednom mjestu imaju detaljan uvid u pacijentovu istoriju liječenja, te podatake o alergijama, hroničnim oboljenjima, terapijama koje je primao i drugo.