Kategorija: Društvo

  • Curi vrijeme za promjenu Izbornog zakona BiH

    Curi vrijeme za promjenu Izbornog zakona BiH

    Ukoliko do kraja mjeseca ne počnu aktivni razgovori na rješavanju pitanja izbornog zakonodavstva, BiH je u opasnosti da u izbornu godinu uđe s postojećim rješenjima, što najvjerovatnije znači da neće biti dovoljno vremena da se ovo pitanje riješi.

    Imajući u vidu 14 preporuka EU iz Mišljenja o kandidaturi, stavove Kancelarije za demokratiju i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), Savjeta Evrope i drugih pravnih akata, BiH bi se mogla naći u ozbiljnoj opasnosti da pobjednici narednih izbora budu delegitimirani u očima međunarodne zajednice. Kako nam je rekao diplomatski izvor, u međunarodnim krugovima se ne razgovara o tome na koji način će postupiti ako ne dođe do izbornih promjena, ali da lično ne isključuje da bi to mogla biti ozbiljna prepreka za BiH.

    U OEBS-u su “Nezavisnim novinama” rekli da je Misija u naporima da se izborni proces što više osnaži pomogla uspostavljanju kontakata između CIK-a i Tužilaštva BiH, a kasnije i kontakata sa drugim tužilaštvima, da bi podstakla razmjenu informacija i aktivnije istrage navoda o izbornim prevarama. ODIHR je nakon proteklih opštih izbora u BiH napravio 22 preporuke s ciljem unapređenja izbornog procesa, a one do sada nisu implementirane.

    Najvažnije odredbe odnose se na prestanak pritiskanja glasača kako će glasati, omogućavanje svim građanima da slobodno biraju po svojoj savjesti, a zanimljivo je i da traže da birački odbori prestanu naglas izgovarati imena ljudi koji dolaze na birališta. Posebno naglašavaju, kao jednu od ključnih preporuka, potrebu da se ograniči pristup glasačkim odborima samo partijama koje se već nalaze u parlamentu, ili da se potpuno odustane od prakse imenovanja predstavnika partija u odbore.

    “Trebalo bi osnažiti regulatorni okvir kako bi se omogućila transparentnost i odgovornost pri finansiranju kampanja. Potrebno bi bilo razmotriti eksplicitnu odredbu u zakonu da se sve finansijske transakcije koje se odnose na kampanju provode preko bankarskih računa”, naglasili su oni.

    Vehid Šehić, predsjednik koalicije građana “Pod lupom” i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, kaže da očekuje da će Vašington, London, Berlin i Brisel ovog puta izvršiti pritisak na domaće političare da se konačno implementiraju odredbe iz 14 prioriteta i preporuke ODIHR-a, kao i odluka “Sejdić i Finci”. On kaže da su SAD u regionu imenovale ili planiraju da imenuju visoko rangirane funkcionere i diplomate koji imaju odlično znanje o regionu, te da nije slučajno da je Metju Palmer imenovan kao specijalni izaslanik za reformu Izbornog zakona BiH.

    “Ako bi to ostalo na domaćim političarima, nažalost, male su šanse da se išta promijeni jer se kod nas o izbornom zakonodavstvu govori iz ugla političkih partija, a ne prema potrebama građana da slobodno biraju svoje predstavnike”, rekao je Šehić za “Nezavisne novine”. On ističe da je kampanja za naredne izbore već počela i da je očigledna funkcionerska kampanja i borba za “kapilarne glasove” na terenu.

    Šehić ističe da su najpotrebnije izmjene koje se odnose na uvođenje skenera, na način da građani prvo glasaju na papiru, i da se taj glas broji kao i do sada, a da se nakon toga listić provuče kroz skener, kako bi postojala i elektronska kopija listića.

    “Za ovo je potrebna minimalna izmjena Izbornog zakona. Potrebno je dodati samo da se glasa ručnim i elektronskim putem. Time bi bila ispunjena forma”, zaključio je Šehić.

  • Korona zatrpala sudove i tužilaštva predmetima

    Složena epidemiološka situacija usporila je rad pravosudnih institucija u BiH te je prošle godine povećan broj neriješenih predmeta, kako u sudovima, tako i u tužilaštvima.

    To se može zaključiti iz Godišnjeg izvještaja za prošlu godinu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH. Trend smanjenja broja neriješenih predmeta u sudovima bilježen je svake godine, sve od 2012. do prošle, kada dolazi do preokreta. Ili, konkretnije, recimo, 2012. ih je u sudovima bilo čak 457.708, 2015. broj je bio 374.575, 2019. ih je zabilježeno 297.783, a prošle godine 303.069, što znači da su, nakon višegodišnjeg ohrabrujućeg trenda, sudije ponovo počele da se zatrpavaju.

    Iz VSTS-a navode da su sudovi u planovima za rješavanje predmeta za 2020. godinu predvidjeli rješavanje njih 176.669, od čega je tokom 2020. godine riješeno 140.452 predmeta, čime je ostvaren procenat realizacije plana u iznosu od 80 odsto. Broj riješenih predmeta, dodaje se, manji je za 10 odsto u odnosu na 2019. godinu.

    “Na ostvarivanje takvih rezultata svakako je uticalo proglašeno stanje nesreće, odnosno vanredne situacije u BiH, uzrokovano pojavom i širenjem virusa korona, tokom kojeg su sudovi radili u posebnim režimima rada”, naveli su iz VSTS-a.

    Sa druge strane, tužilaštva su, takođe, u proteklim godinama, istina sve do 2019, smanjivala broj neriješenih predmeta, a onda je te, ali i prošle, pandemijske godine, došlo do obrnutog trenda. “Broj neriješenih predmeta 31. decembra 2020. godine bio je 15.608, što je 15 odsto više u odnosu na broj neriješenih predmeta 31. decembra 2019. godine (13.546)”, naveli su iz VSTS BiH. Statistika pokazuje da je rastao i broj starih neriješenih predmeta u tužilaštvima – 2019. godine bilo ih je 4.858, a prošle čak 5.464.

    Zoran Bulatović, glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, ističe da rješavanje starih predmeta predstavlja apsolutni prioritet u radu Tužilaštva, a svi tužioci su u obavezi da posebnu pažnju posvete rješavanju ovih predmeta do kraja godine. Dodao je da ovi predmeti ne predstavljaju problem u radu ovog tužilaštva. “Sa posljednjim danom prošle godine, Okružno javno tužilaštvo Banjaluka imalo je u radu 339 predmeta iz kategorije starih predmeta te 42 predmeta u kojima ne postoji mogućnost okončanja postupka, jer su za osumnjičenim licima raspisane potjernice. Na osnovu statističkih pokazatelja u devet mjeseci ove godine, od spomenutih 339 predmeta, riješeno je ukupno 237 starih predmeta, dok su u radu ostala još 102 predmeta”, rekao je Bulatović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Bulatović je potvrdio da je na dinamiku rješavanja starih predmeta u prošloj godini uticala pandemija kovida-19, zbog koje je Tužilaštvo više mjeseci radilo u složenim uslovima, sa skraćenim radnim vremenom, redukovanim brojem tužilaca i zaposlenih, a rješavani su prioritetni predmeti.

    Banjalučki advokat Milan Petković rekao je da je jedan od problema i nedovoljan broj sudija u sudovima u BiH te zaposlenih u tužilaštvima. “To je jedan od velikih problema kada je riječ o neriješenim predmetima, te kada govorimo o sporosti u radu ovih institucija. Na drugoj strani, prošle godine se nije radilo nekoliko mjeseci, nakon čega se ušlo u fazu godišnjih odmora te je i to jedan od razloga zašto je povećan broj neriješenih predmeta”, naveo je Petković u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Regulisan saobraćaj lakih električnih vozila u Srpskoj: Vozači će morati da imaju potvrdu

    Regulisan saobraćaj lakih električnih vozila u Srpskoj: Vozači će morati da imaju potvrdu

    Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kojima je prvi put u Srpskoj regulisan saobraćaj lakih ličnih električnih vozila, kao što je električni trotinet, električni skejtbord, haverbord, segvej i slična vozila, istakao je Milija Radović, iz Agencije za bezbjednost saobraćaja.

    Zakon kaže da lice koje koristi lako lično električno vozilo klase 1 i klase 3 obavezno je da posjeduje identifikacionu potvrdu za lako lično električno vozilo sa kojim se kreće.

    “Јedna smo od prvih zemalja koja reguliše ovo pitanje. Nema jedinstvenog stava ni u većini zemalja Evropske unije, a mi smo se rukovodili onim najboljim što u ovom trenutku ima”, naglasio je Radović gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

    On je poručio da će lica morati imati identifikacionu potvrdu sa karakteristikama za određeno vozilo.

    “Za pretpostaviti je da će MUP izdavati potvrdu. Lica koja imaju vozačku dozvolu bilo koje kategorije, neće morati imati potvrdu. Vozila koja idu brzinom od šest do 25 kilometara na čas ići će trotoarom, a preko 25 kolimotara na čas stazom koju koriste biciklisti. Vozači će morati nositi zaštitnu kacigu, a ona koja idu preko 25 kilometara moraju imati osvjetljenje, odnosno svjetlo koje daje vidljivost za šest do osam metara puta”, poručio je Radović.

    On je naglasio da mlađa djeca od 14 godina, moći će upravljati samo vozilima koja će ići do šest kilometara na čas.

  • Patrijarh Porfirije poručio narodu “Čuvajte pravoslavnu vjeru, ona je uvod u ljubav”

    Patrijarh Porfirije poručio narodu “Čuvajte pravoslavnu vjeru, ona je uvod u ljubav”

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije poručio je okupljenima na Trgu Srbija u Istočnom Sarajevu da treba da čuvaju pravoslavnu vjeru i žive po njenim načelima.

    Ona je uvod u ljubav, put ka Bogu, put ka sebi i drugome – istakao je patrijarh Porfirij obraćajući se hiljadama stanovnika Istočnog Sarajeva i Sarajevsko-romanijske regije koji su ga dočekali na Trgu Srbija.

    On je rekao da bez žive jevanđeljske vjere nije moguće biti ni čovjek, a kamoli koristiti i umnožavati darove Božije koje smo dobili kao pojedinci i kao narod.

    Patrijarh Porfirije izrazio je zahvalnost za prisustvo mitropolitima dabrobosanskom Hrizostomu i crnogorsko-primorskom Joanikiju, arhijerejima, sveštenstvu, predstavnicima vlasti, kao i vjerujućem narodu.

    – Gospod me je odredio da budem pastir svome narodu, svojoj crkvi, pripadnicima svoje vjere, da svoj narod vodim u blagodeti Božijoj kako bi upoznavajući Boga, izgrađujući jedinstvo s njim u Crkvi kao tijelu Hristovom, mogao da bude nasljednik carstva nebeskog – rekao je patrijarh srpski.

    Patrijarh Porfirije izrazio je radost što će na Trgu biti izgrađen pravoslavni hram, za koji je rekao da treba da bude mjesto sabiranja, molitve, vrline, izgrađivanja duhovnog zdravlja, na kojem će danas sabrani biti živi hram Hrista i crkve njegove.

    On je blagoslovio okupljene, grad, zemlju i sve ljude koji tu žive, te im poželio mir.

    Mitropolit dabrobosanski Hrizostom zahvalio je patrijarhu što se odazvao pozivu da posjeti Sarajevo i Istočno Sarajevo, navodeći da je najvažniji susret čovjeka sa čovjekom, susret naroda sa svojim patrijarhom, svojim arhijerejima.

    – Vaša svetosti, ovaj narod je narod Svetoga Petra Dabrobosanskog, mučenika, ispovjednika vjere, koji je i u težim prilikama i neprilikama svjedočio vjeru u Hrista Gospoda i u čemu ga ništa nije moglo pokolebati – istakao je mitropolit Hrizostom i dodao da ovaj narod zna put i istinu, i taj put slijedi.

    Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić zahvalio je patrijarhu Porfiriju, mitropolitima, vladikama i sveštenstvu za posjetu Istočnom Sarajevu, kao i svima koji su dolaskom uveličali ovaj dan.

    – Vjerujemo da će molitve našeg patrijarha dovesti da Istočno Sarajevo bude još bolje nego danas i da sve svoje greške ispravimo – rekao je Ćosić, a sve prisutne je pozdravio i blagoslovio arhijerejski namjesnik sarajevski Čedo Đureinović.

  • Naučnici: Pad nivoa kiseonika mogao bi ugušiti većinu života na Zemlji

    Naučnici: Pad nivoa kiseonika mogao bi ugušiti većinu života na Zemlji

    Zemlja nije uvijek bila planet bogat kiseonikom i životom koji cvjeta zahvaljujući njemu. U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience naučnici predviđaju da će nivoi kiseonika u određenom trenutku u budućnosti početi padati tako da će naša planeta ponovno postati bogat metanom, a siromašna kiseonikom, kakav je bio u davnoj prošlosti, prije velike oksidacije (GOE) koja se dogodila prije 2,4 milijarde godina.

    To se najvjerovatnije neće dogoditi narednih milijardu godina. Ali, kada dođe do promjene, ona će nastupiti prilično brzo.

    Naučnici u svojoj studiji ističu da stanje planeta u kojem su bogati kiseonikom uglavnom nije stabilno, što, među ostalim, ima implikacije u potrazi za vanzemaljskim životom.

    “Model predviđa da će deoksigenacija atmosfere, pri čemu će atmosferski O2 naglo pasti na nivoe koje podsjećaju na arhajsku Zemlju, najvjerovatnije biti pokrenuta prije početka vlažnih uslova staklenika u klimatskom sistemu Zemlje i prije velikog gubitka površinske vode iz atmosfere”, napisali su istraživači u sažetku svojeg rada.

    Kiseonika će nestati prije nego vode
    To će biti kraj puta za ljudska bića i većinu drugih oblika života koji se oslanjaju na kiseonik kako bi preživjeli, pa se treba nadati da ćemo u narednih milijardu godina naučiti kako kolonizovati i eventualno teraformisati druge planete.

    Kako bi došli do svojih zaključaka, istraživači su proveli detaljna modelisanja biosfere Zemlje, uzimajući u obzir promjene u sjaju Sunca i odgovarajući pad nivoa ugljen-dioksida jer se taj gas razgrađuje s porastom temperature. Manje ugljen-dioksida znači manje organizama koji imaju sposobnost fotosinteze, poput biljaka, što pak rezultuje s manje kiseonika koji oni stvaraju tokom fotosinteze.

    Naučnici su ranije predviđali da će povećano zračenje Sunca ispariti okeanske vode s lica Zemlje u roku od oko dvije milijarde godina, međutim, novi model – temeljen na nešto manje od 400.000 simulacija – pokazuje da će smanjenje nivoa kiseonika biti prvo što će ubiti većinu života.

    “Pad nivoa kiseonika je vrlo, vrlo ekstreman”, rekao je ranije ove godine za New Scientist Chris Reinhard s Tehnološkog instituta Georgia.

    “Govorimo o milion puta manje kiseonika nego što ga ima danas.”

  • Na prijemu u čast mitropolita u Sarajevu prisustvovali ambasadori, političari i vjerski lideri

    Na prijemu u čast mitropolita u Sarajevu prisustvovali ambasadori, političari i vjerski lideri

    U zgradi mitropolije dabrobosanske je večeras održan prijem u čast mitropolita Hrizostoma i njegove višedecenijske službe, a osim patrijarha Porfirija koji je tim povodom došao u Sarajevo, prijemu su prisustvovali brojni ambasadori i političari.

    Patrijarh Porfirije je došao danas poslijepodne u Sarajevo povodom 50 godina monaške i 30 godina episkopske službe mitropolita Hrizostoma. U hramu Rođenja Presvete Bogorodice je u čast patrijarha održana služba, a Porfirije je poslao poruke mira te je imao pozitivne riječi o Sarajevu.

    Na prijem u čast mitropolita Hrizostoma, koji je nakon smrti prethodnog patrijarha Srpske pravoslavne crkve čuvao “tron” novom patrijarhu, došli su i mnogi vjerski lideri. Tu su bili predstavnici iz Islamske zajednice, jevrejske i katoličke crkve, ali i predstavnici vjerskih zajednica iz Rusije, Amerike, Francuske, Velike Britanije, Grčke, Srbije i drugi. Na prijemu su bili Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski, Jakob Finci koji je predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove Islamske zajednice i drugi.

    Osim vjerskih zvaničnika, prisutni su bili i mnogi političari i ambasadori pa je tako na prijemu bio ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, austrijska ambasadorica Ulrike Hartmann, japanski ambasador Makoto Ito…

    Prijemu su prisustvovali uglavnom lokalni političari poput gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića, Sokoca Milovan Cicko Bjelica, a došao je i lider SDS-a Mirko Šarović.

  • Država mora smanjiti namete na gorivo

    Država mora smanjiti namete na gorivo

    • Skoro svakodnevno divljanje cijena goriva u BiH postalo je nepodnošljivo, te ogromnu štetu trpe i građani i bh. privreda, a na potezu je država, koja mora smanjiti svoje namete.

    Stav je to brojnih sagovornika “Nezavisnih novina”, koji ističu da su male šanse da će se prometnici naftnim derivatima odreći dijela svoje zarade, te smanjiti marže, tako da je preostalo jedino da se vlast konačno uhvati u koštac s ovim problemom.

    Zanimljivo, uprkos brojnim negodovanjima građana i prevoznika, od Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH još uopšte niko nije ni zatražio da država smanji vlastite apetite.

    “UO UIO nije primio nijednu inicijativu za smanjenje akciza na naftu i naftne derivate”, rekli su za “Nezavisne” iz Kabineta predsjedavajućeg UO UIO BiH.

    Međutim, kako nam je potvrđeno, inicijativa da se nameti srežu već za nekoliko dana će otići ka nadležnim institucijama, od kojih se očekuje brza reakcija.

    “Hitna sjednica Odbora za međunarodni putnički saobraćaj pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH biće održana u srijedu u Sarajevu. Jedna od tačaka dnevnog reda odnosi se na skupo gorivo. Naš prijedlog biće da se država odrekne dažbina koje je nametnula. To je jedini način da se ublaži ovaj udar”, ističe za “Nezavisne novine” Dejan Mijić, predsjednik Udruženja za međunarodni prevoz putnika BiH.

    Da država ima mehanizme da se odupre poskupljenjima goriva smatra i Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH. On ističe da je to i uloga države – da pomogne u ovakvim situacijama.

    “Država treba da reaguje preko robnih rezervi, ali toga nema. Dakle, u toj situaciji distributeri bi trebalo da imaju razumijevanja i rade sa manjim profitom. A, jedna od mjera bi trebalo da bude smanjenje akciza ili taksa”, rekao je Komljenović za “Nezavisne novine”.

    Potrebno je, prvo, poraditi na kontroli, ističe Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, te dodaje da nikad nismo vidjeli primjere da se prometniku kaže: “Vrati cijene, gorivo si kupio kada je nabavna cijena bila niska”.

    “S druge strane, kad uspemo 50 maraka u rezervoar, 24 marke damo državi. Tu smo prevareni, jer nismo dobili ono što smo platili – mogli smo bez kredita izgraditi tri auto-puta i da se po njima vozimo besplatno”, rekao je Bago za “Nezavisne novine”, koji takođe dodaje da bi jedna od mjera trebalo da bude i smanjenje nameta.

    I zaista, apetiti države nisu mali… Po svakoj litri goriva koje se proda u BiH trenutno se, u zavisnosti od naftnog derivata, plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM. Tu su i dvije putarine: prva za održavanje puteva, na koju izdvajamo 0,15 KM, a druga za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva – 0,25 KM po litri.

    I to nije sve… U osnovicu za obračun PDV-a ulaze i troškovi proizvodnje i ostali zavisni troškovi, kao što su transport i skladištenje. Sve skupa predstavlja osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 odsto, što takođe ide na teret potrošača.

    U praksi to znači da, ako je cijena po litri dizela u BiH ovih dana u prosjeku 2,40 KM, od tog iznosa državi ide 1,05 KM (akciza 0,30 KM, putarina 0,15 KM, putarina za auto-puteve 0,25 KM i PDV 0,35 KM).

    Država se još više “omasti” po litru benzina 95. Naime, ako je cijena po litru ovih dana 2,40 KM, tu su uračunate dažbine u ukupnom iznosu od 1,10 KM (akciza 0,35 KM, putarina 0,15 KM, putarina za auto-puteve 0,25 KM i PDV 0,35 KM).

    Kada se podvuče crta, vrtoglave su cifre koje je država do sada uzela od vozača, a koji se voze po saobraćajnicama punim pukotina, klizišta, neravnina…

    “Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva od 2006. do 30. septembra ove godine je 2,960 milijardi KM. Putarina za izgradnju auto-puteva naplaćuje se od 2009. godine, a po tom osnovu su do 30. septembra 2021. prikupljene 2,542 milijarde KM”, kaže za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH.

    Ili, prostom računicom, vozači su državi samo po osnovu putarine dali više od 5,5 milijardi KM. Ali, platili su vozači i akcize – od 2006. do 30. septembra ove godine je po tom osnovu ukupno prikupljeno dodatnih 7,248 milijardi KM. Naravno, ni to nije dovoljno državi pa je uzela dodatnih 17 odsto na PDV.

    Ovih dana, dakle, svjedoci smo dodatnih poskupljenja iako su i u FBiH i u RS na snazi ograničene marže, a da li Ministarstvo trgovine i turizma Srpske planira uvođenje i drugih mjera – pitanje je na koje nam konkretan odgovor nije stigao.

    “Vlada Srpske, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i nadležnostima, ograničavanjem marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata utiče na formiranje cijene ovih proizvoda”, kažu iz Ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, Vlada Srpske je 1. aprila donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata. Tom uredbom propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, te 0,25 KM po litri u maloprodaji.

    Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske poručuju da je njihova marža u skladu sa zakonom. Nude i oni rješenje…

    “Mislim da se ovakve situacije mogu kontrolisati na više načina, ali svakako nije smanjenje taksa, takozvanih akciza, nego zakonskim regulativama koje bi podstakle ili obavezale da distributeri naftnih derivata imaju određene zalihe”, rekao je za “Nezavisne novine” Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije.

    Jedno od rješenja je, predlaže on, da se izdvaja određeni novac za potrebe obaveznih rezervi, kako bi se intervenisalo u ovakvim situacijama, a što bi direktno uticalo na stabilnost cijena na tržištu i zaštitilo potrošače.

    Brojne zemlje se suočavaju sa poskupljenjem goriva, ali su se neke od njih, za razliku od BiH, već uhvatile u koštac sa problemom. Npr, u Hrvatskoj je najavljeno ograničavanje cijena. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je rekao da vjeruje da će to distributeri izdržati te da je to odluka na korist njihove privrede i građana.

  • Dejton je projekat SAD i neće dozvoliti njegovo urušavanje

    Dejton je projekat SAD i neće dozvoliti njegovo urušavanje

    Amerika najavljuje sankcije za BiH. Dodik maše stenogramom razgovora sa Eskobarom u kojem, psujući, poručuje da ga baš briga za sankcije. Gdje su građani u svemu tome?

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Džoa Bajdena za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, već neko vrijeme upozorava Dodika kako su “prijetnja otcjepljenjem i vraćanje reformi na institucije na državnom nivou antidejtonske i građanima Republike Srpske ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja”.

    Ključne riječi su „izolacija“ i „ekonomski očaj“, što se direktno tiče građana. Eskobar upozorava da bi pripremljene sankcije, koje najavljuje, mogle biti „agresivne“. Koliko to srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD Milorada Dodika brine vidimo iz poruka koje on Eskobaru u svom stilu šalje uz psovke, dok poručuje da ne doživljava ozbiljno američke sankcije.

    Lista sa 36 imena
    A sankcije koje spremaju SAD namijenje su za sve one koji se bave korupcijom, štete interesima svih građana BiH i podrivaju Dejtonski mirovni sporazum.

    Ekonomista Draško Aćimović kaže da se sankcije koje će biti uvedene od strane SAD, pa i EU, odnose na fizička i pravna lica.

    – Prema informacijama, trebale bi se odnositi na 36 osoba sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine umiješanih u kriminal i korupciju, ali prema posljednjim dešavanjima vrlo je vjerovatno da će biti i proširene – kaže Aćimović.
    Dodaje da bi se sankcije od strane SAD trebale odnositi ne samo na zabranu ulaska i blokadu računa tih lica u SAD, već na mnogo više konkretnih mjera.

    – Očekuje se da će BiH usvojiti i “Magnitski zakon”, kao što je učinilo i Kosovo, a ono označava formiranje instrumenta koji predviđa uvođenje restriktivnih mjera u odnosu na fizička lica ili subjekte odgovorne za velika kršenja međunarodno priznatih ljudskih prava, te borbu protiv terorizma i međunarodnog kriminala – navodi Aćimović.

    Nije potreban konsenzus
    On kaže da, što se tiče sankcija Evropske unije, one već postoje i samo je potrebna odluka o imenima koja će biti na toj listi.

    – Odluka je od 2011. godine, produžava se svake godine i može se donijeti kvalifikovanom većinom, što znači da za sankcije nije potreban konsenzus svih zemlja Evropske unije, već je dovoljno samo 15 zemalja da donesu tu odluku. Sankcije EU se primjenjuju na teritoriji svih zemalja EU, a obavezujuće su i za sve zemlje koje imaju kandidatski status sa EU (sve zemlje regiona). Sve sankcije su u vezi sa fizičkim licima i firmama – objašnjava Aćimović za Srpskainfo.

    Dodaje da ono što je posebno problematično, a vezano je za Republiku Srpsku, jeste da se u slučaju sankcionisanja predsjednika Republike Srpske primjenjuje član 80. stav 4 Ustava RS, koji kaže da predsjednik Srpske mora prenijeti u tom slučaju svoja ovlašćenja na potpredsjednika Republike Srpske.

    – U ovom slučaju, na potpredsjednika Ramiza Salkića. Dosta je rizičnih stvari koje će biti jasnije u toku ovog mjeseca. Tako je borba protiv pandemije, korupcije i siromaštva evidentno sklonjena u drugi plan – objašnjava Aćimović.

    Savjetnici
    Ekonomista Svetlana Cenić, navodeći da ne zna koju vrstu sankcija SAD planiraju, kaže da sankcije bilo koje vrste koštaju građane.

    – Ako su ove sankcije u vidu izolacije, mogu da se odnose na političku elitu i ne moraju da se odnose na građane. Ako govorimo o ekonomskim sankcijama, opet bi stradali građani. Inače sam protiv ekonomskih sankcija za bilo koju državu – kaže Cenićeva.

    Dodaje da ako su sankcije usmjerene prema političarima, to je već pravo SAD i to je odluka jedne mnogo veće države nego što će BiH ikada biti.

    – Bez obzira što neki savjetnici Milorada Dodika govore kako SAD nisu više što su bile, još uvijek su SAD mnogo jače nego što je čitav Balkan zajedno. Njihovo je potpuno pravo da uvedu sankcije nekoj političkoj eliti, na šta ne možemo uticati – kaže Cenićeva za Srpskainfo.

    Izvoz
    Navodi da na građane to može da se odrazi u onom smislu što će ih ista ta politička elita ubjeđivati da šteta koja bude nanesena nije zbog korupcije i kriminala i zbog kršenja Dejtonskog sporazuma, koji je ipak čedo SAD.

    – Političari će govoriti građanima da je to zato što se oni zalažu i bore za svoj narod. Kako se bore to zna narod koji zna kako živi i kako mu je u ovim trenucima, dok razmišlja hoće li biti rata ili neće, šta nam se dešava i koliko je psihičko zdravlje otišlo u toj neizvjesnosti i nesigurnosti – ističe Cenićeva.

    Pričajući o mogućim sankcijama navodi da bi se one najverovatnije odnosile na zastoj kredita i investicija.

    – Ekonomske sankcije uvesti samo jednom dijelu zemlje, u ovom slučaju za Republiku Srpsku, značile bi da ne može da dobije međunarodne kredite ili da neće biti investicija, zatim bojkot robe iz Republike Srpske. Mada mi i nemamo neki izvoz u SAD. Sve su to samo nagađanja, jer još nije poznato šta se predviđa najavljenim sankcijama – kazala je Cenićeva.

  • Broj osiguranika najveći u istoriji

    Broj osiguranika najveći u istoriji

    • Uprkos pandemiji virusa korona, u Republici Srpskoj nastavljen je razvoj privrednih aktivnosti zahvaljujući kojima je u ovoj godini zabilježen rekordan broj osiguranika Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, a još bolji omjer radnika i penzionera očekujemo iduće godine.

    Rekao je to “Glasu Srpske” direktor ovog fonda Mladen Milić, nakon što su juče iz te ustanove saopštili da su na kraju trećeg tromjesečja evidentirali 321.319 osiguranika, što je za 2.091 više nego na kraju prethodnog mjeseca. To je, istovremeno, kako su istakli, i najveći broj osiguranika u istoriji postojanja Fonda PIO, od aprila 1992. godine. Fond je u septembru imao ukupno 272.188 korisnika.

    Milić je naglasio da se i u ovom teškom vremenu stanje u privredi uspjelo stabilizovati uz pomoć raznih mjera Vlade RS, a to se direktno odrazilo na cjelokupan penzioni sistem.

    • Trenutno bilježimo čak i povećan rast broja osiguranika u odnosu na rast broja korisnika prava – naveo je Milić. Podsjetio je da su u nekim zemljama u regionu, pa i šire, prisutni negativni pokazatelji.
    • Nadamo se da ćemo nastaviti sa pozitivnim statistikama i da ćemo na kraju ove i početkom iduće godine doći do omjera 1:1,19, što bi u posljednjih 15 godina bio najpovoljniji odnos broja osiguranika i korisnika prava – poručio je Milić.

    I dok su u fondu zadovoljni trenutnim stanjem i statistikama, među penzionerima vlada zabrinutost i niz problema, koji su, kako ističu, kulminirali tokom pandemije.

    • Korona je ostavila najveće posljedice među penzionerima, jer ih je najviše među oboljelima. Potrebna nam je pomoć i na lokalnom nivou, posebno kada su pitanju troškovi sahrane koje snose porodice, jer je smrtnost ove populacije čak za 40 odsto veća nego ranijih godina – rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Udruženja penzionera RS Ratko Trifunović.

    Naglasio je da je važno da penzije u Srpskoj nastave rasti, te da se novo usklađivanje očekuje već od januara iduće godine, i to u skladu sa rastom cijena i troškova života.

    • Očekujem da će doći do značajnijeg povećanja penzija. Nadamo se i značajnijoj podršci Vlade RS kada je riječ o banjsko-klimatskoj rehabilitaciji – naveo je Trifunović.

    Evidencije

    Prema evidencijama Fonda PIO, za posljednja tri mjeseca broj osiguranika povećan je za 2.617.

    • I pored negativnog uticaja u periodu pandemije, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen je stalni rast broja osiguranika, za oko 650 na mjesečnom nivou, a u odnosu na septembar 2020. kada je bilo 313.707 osiguranika, povećanje je za 7.612 ili 634 na mjesečnom nivou – istakli su u fondu.
  • Šta je otkrila revizija stranaka u BiH

    Šta je otkrila revizija stranaka u BiH

    Revizija poslovanja političkih partija, od strane Službe za reviziju CIK BiH, pokazuje da stranke iz godine u godinu uglavnom ponavljaju iste vrste bezakonja.

    Problem je što ovi izvještaji kasne godinama, pa su na sajtu CIK objavljene revizije za 2019.

    Kada su u pitanju najveće stranke, SDA Bakira Izetbegovića nije prijavila nenovčanu donaciju u iznosu od 21.250 KM, koju je ostvarila prilikom nabavke poslovnog prostora u Tesliću, što je suprotno Zakonu o finansiranju političkih partija BiH.

    O čemu se radi? Utvrđeno je da je stranka za nabavku stambeno-poslovne zgrade površine 154 metara kvadratnih i dvorišta od 197 kvadrata isplatila 98.749 KM. Međutim, kupoprodajna cijena, ugovorena između prodavca nekretnine, fizičkog lica i SDA, prema notarski obrađenoj ispravi iznosila je 120.000 KM. To znači da se razlika smatra donacijom koju je SDA prema Zakonu o finansiranju političkih stranka bila obavezna evidentirati u poslovnim knjigama i prijaviti u finansijskom izvještaju.

    – Pregledom godišnjeg finansijskog izvještaja utvrđeno je da priloge fizičkih licа u iznоsu оd 338.252 KM i priloge pravnih lica u iznоsu оd 36.700 KM stranka nije uplaćivala na transakcijski račun Centrale stranke, čime je prekršila odredbe člana 6. stav (2) Zakona o finansiranju političkih stranaka – utvrdili su revizori.

    Istovremeno, SNSD je u Programu utroška sredstava za 2019. planirao troškove u iznosu od 3.035.000 KM, od čega se 1.964.000 KM odnosi na režijske troškove, a drugi dio od 1.071.000,00 KM na kupovinu automobila, poslovnog prostora, nabavku opreme i izmirivanje obaveza za izgradnju poslovnog objekta za stranku.

    U godišnjem finansijskom izvještaju stranka je iskazala troškove u iznosu od 1.647.311 KM, a revizori tvrde da se SNSD kod pojedinih vrsta troškova nije pridržavao programa, pa je imao veće troškove od planiranih: za reklame i propagande plan je bio da potroše 50.000 KM, a u poslovnim knjigama su prikazali 31.370 KM više od toga; za kupovinu automobila planirali su 150.000 KM, a u istu svrhu potrošili 170.000 KM

    Slični prestupi utvđeni su i u poslovanju SDS. Stranka je 2019. planirala da potroši 950.000 KM, a prijavila je trošak od 1.059.488 KM.

    Stranka je planirala troškove po osnovu bruto plata i ugovora o djelu u iznosu od 520.000 KM, a potrošila je 617.980 KM; troškove telefona i interneta planirala je u iznosu od 50.000 KM, a ostvarila 53.034 KM; održavanje opreme je koštalo 18.087 KM, a planirano je u iznosu od 5.000 KM… Ugostiteljske usluge u hotelima, restoranima i svadbenom salonu plaćene su, a da korisnik usluga nije potpisao račun.

    HDZ BiH, Dragana Čovića, takođe je prekoračila sve planirane pojedinačne troškove, a zanimljivo je su prikazali priloge fizičkih lica u Usori i Tesliću, ukupnog iznosa 2.575 KM, ali novac nije uplaćen na račun stranačke centrale, što je suprotno Zakonu.

    – Kontrolom troškova dnevnica i putnih troškova u inostranstvu i troškova prevoza utvrđeno je da je HDZ BiH isplaćivala dnevnice i putne troškove fizičkim licima koja nisu zaposlena u stranci, a na isplaćena sredstva nije u skladu s poreskim propisima obračunala porez na dohodak i doprinose – utvrdili su revizori CIK.

    Centrala HDZ je u knjigama evidentirala troškove naknada hotelima za usluge u iznosu od 1.564 KM. Uvidom u račune Hotela „Mostar“ vidi se da na računima nisu navedene osobe koje su koristile hotelske usluge, a isti slučaj je i sa Hotelom „Evropa“ u Brčkom. Istovremeno, na računu Hotela „Mepas“ navedeno da je uslugu noćenja koristio Ivica Nuić, koji prema dostavljenim podacima nije zaposlen u HDZ.