VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • BiH će bar još 20 godina kopati ugalj

    BiH će bar još 20 godina kopati ugalj

    Proizvodnja struje putem obnovljivih izvora energije će, prema procjenama nadležnih svjetskih institucija, za tri godine (do 2025) nadmašiti ugalj, ali je BiH, prema riječima sagovornika “Nezavisnih novina”, još daleko od takvog scenarija, te predviđaju da ćemo još bar 20 godina kopati ovu rudu za potrebe domaćih termoelektrana, i to u kapacitetu u kome se to sada čini.

    Podsjetimo, Međunarodna agencija za energiju (IEA) tvrdi da su obnovljivi izvori energije na putu da prestignu ugalj i postanu najveći izvor proizvodnje električne energije na planeti i to 2025. godine.

    U izvještaju IEA predviđa se velika promjena unutar svjetske proizvodnje struje u, kako su naveli, vremenu značajne nestabilnosti i geopolitičkih napetosti.

    Naruku priči o učešću obnovljivih izvora energije posebno ide i aktuelna energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini, što, prema procjenama IEA, nedvosmisleno vodi ka cilju zvanom – Zelena agenda.

    “Obnovljivi izvori će postati najveći izvor globalne proizvodnje električne energije do početka 2025, nadmašivši ugalj. Takođe, očekuje se da će obnovljivi izvori činiti gotovo 40 odsto svjetske proizvodnje električne energije 2027, što se podudara s padom udjela uglja, prirodnog gasa i nuklearne proizvodnje”, navodi se u izvještaju IEA.

    Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, ne vjeruje da se BiH može tako brzo okrenuti Zelenoj agendi, te da trenutno ne možemo bez termoelektrana na ugalj.

    “Mi otprilike 70 odsto struje dobijamo iz uglja. I vrlo je teško da u narednih 10, 15 pa i više godina možemo promijeniti energijski miks”, ističe Harbaš.

    Njegove riječi potkrepljuje činjenica da je BiH po proizvodnji struje zahvaljujući TE na ugalj na sedmom mjestu na svijetu.

    Ispred nje su Bocvana, koja kompletnu struju proizvodi zahvaljujući uglju, zatim samoproglašeno Kosovo, Južna Afrika, Mongolija, Indija i Srbija.

    Upravo zbog navedenog, Harbaš smatra izazovnim da BiH stekne status klimatski neutralne zemlje.

    “Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, očekuje se da 2050. možemo biti klimatski neutralni, ali i to je zaista teško ostvarivo”, kaže Harbaš.

    Dodatan problem u postupku ulaska u zelenu tranziciju jeste i to što su BiH i Srbija jedina dvije države od 40 zemalja svijeta u kojima ugalj ima najveći udio u proizvodnji električne energije, a koje nisu prihvatile nikakvu obavezu postepenog izbacivanja upotrebe fosilnih goriva.

    Kakvo je onda rješenje za BiH?

    “Rješenje je energetski miks, odnosno proizvodnja struje iz obnovljivih izvora i fosilnih goriva, kao što je ugalj. Treba da težimo da radimo što više na obnovljivoj energiji, a postrojenja na ugalj da prilagodimo okolinskim uvjetima, odnosno efikasno to proizvodimo u kogenerativnim postrojenjima. Fosilna goriva (ugalj) treba koristiti za vršna opterećenja, odnosno više struje dobiti iz obnovljivih izvora. To znači da je budućnost BiH u energetskom smislu bazirana na tim izvorima, uz vršna opterećenja iz TE”, naglašava Harbaš.

    Petar Gvero, profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže da se BiH ne treba odreći uglja kao resursa za električnu energiju, ali…

    “Nekakvo neplansko i nekontrolisano građenje dodatnih kapaciteta na ugalj bi nama poprilično ugrozilo pristupanje Evropskoj uniji. Ne kažem da ih treba ukinuti, već naprotiv. Ali činjenica je da se naše elektrane, od kojih je polovina odavno trebalo da ide u konzervaciju, faktički zamjenjuju novim blokovima, umjesto da ih postepeno smanjujemo”, pojašnjava Gvero za “Nezavisne”.

    On ističe da već u ovom trenutku BiH ima preko 100 megavata vjetra koji je u fazi funkcionisanja i stotine projektovanih megavata za solarne elektrane.

    “Bitno je da nadležni moraju biti spremni da interese pojedinaca stave po strani, a interese zajednice na čelo. Jer, ako bez sagledavanja posljedica ulazimo u nove kapacitete na ugalj, a znate da vas to eliminiše iz cilja koji se zove EU, to je mnogo veći problem nego ovo oko čega se politika sada loži, a to je na primjer ‘Sejdić i Finci’, ili Izborni zakon”, zaključuje Gvero.

  • Jeftina struja ostaje noću i vikendima

    Jeftina struja ostaje noću i vikendima

    Građani Srpske će od 1. januara naredne godine i dalje imati takozvanu jeftinu struju u periodu od 22 do šest časova tokom zimskog računanja vremena te od 23 do sedam sati ujutro u ljetnom, ali i u danima vikenda neprekidno od petka uveče do ponedjeljka ujutro.

    Potvrdio je ovo direktor Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS) Vladislav Vladičić, pojašnjavajući kako će cijena ove takozvane jeftine struje – manjeg dnevnog tarifnog stava (MT) u navedenom periodu biti duplo niža od uslovno rečeno cijene skupe struje – većeg tarifnog stava (VT), ali i da će vrijednost i jedne i druge varirati i zavisiti od konačne potrošnje, odnosno uvedenih tarifnih cjenovnih pragova.

    “Žao mi je što je ova stavka ostala nepojašnjena tokom prošle sedmice kada je saopštena odluka o korigovanju cijena električne energije domaćinstvima. Mislim da se radi o značajnoj stvari, koja će se sigurno obradovati mnoge”, rekao je Vladičić za “Glas Srpske”.

    Kako je pojasnio, prema usvojenoj odluci o tarifnim stavovima za javno snabdijevanje električnom energijom u Srpskoj, građani koji mjesečno potroše do 500 kilovata električne energije od 1. januara naredne godine jedan kilovat plaćaće po cijeni od 0,0655 maraka, a u noćnim satima i vikendom utrošena struja će im se obračunavati po duplo manjoj tarifi – 0,0328 maraka. Domaćinstvima koja utroše više od 500, a do 1.500 kilovata struja će se obračunavati po cijeni od 0,11, odnosno 0,551, dok će onima koji “prekrdaše” (više od 1.500 kilovata) skupa struja biti 0,2425, a takozvana jeftina tokom noći i vikendom 0,1213 maraka po jednom utrošenom kilovatu.

    Podsjećanja radi, RERS je tokom prošle sedmice odlučio da prihvati zahtjev “Elektroprivrede Srpske”, odnosno njenih zavisnih proizvodnih preduzeća te se od početka naredne godine ukida ljetni i zimski obračun električne energije. Struja će od početka 2023. godine biti plaćana po jedinstvenoj tarifi, a visina računa će zavisiti od krajnje potrošnje, odnosno uvedenih cjenovnih pragova.

    Domaćinstva koja potroše više od 500, odnosno 1.500 kilovat-sati, prvih 500 će plaćati po jednoj, prvoj tarifi, a ostatak po drugoj ili trećoj, u zavisnosti od količini utrošene struje. Nakon toga se podvlači crta, sabira i dobija konačan iznos za plaćanje, koji čini i fiksni dio u iznosu od 12,93 marke (mrežarina).

    Oni koji su do sada trošili manje od 500 kilovat-sati mjesečno nemaju razloga za pretjeranu brigu, jer će njihovi novi računi od 2023. biti veći za oko pet maraka u odnosu na dosadašnje koje su plaćali po zimskoj tarifi, dok bi domaćinstvima koja recimo potroše 1.800 kilovata, prema novim pravilima igre, novi računi mogli biti veći za 70 i više maraka, u odnosu na još važeći zimski obračun struje u Srpskoj.

  • Penzije u Srpskoj od januara veće za 13 do 15 odsto

    Penzije u Srpskoj od januara veće za 13 do 15 odsto

    Za 275.000 penzionera Republike Srpske u ovoj su godini penzije povećane za 14 odsto i to je najveći rast u okviru jedne godine, a već od januara slijedi redovno i procentualno najveće do sada usklađivanje i rast penzija od 13 do 15 odsto, izjavio je direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Mladen Milić.

    “Od početka primjene važećeg Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, počev od 2012. godine do danas, imali smo ukupno 18 povećanja penzija, šest redovnih godišnjih usklađivanja i 12 vanrednih povećanja, a kada se saberu svi procenti nominalno je to 44,53 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 54,73 odsto”, rekao je Milić.

    On je dodao da je u ovoj godini dva puta bila i jednokratna isplata po 100 KM za sve penzionere, za šta je Vlada Republike Srpske izdvojila oko 55 miliona KM.

    Milić je podsjetio da je redovno godišnje usklađivanje penzija u januaru ove godine bilo po stopi od 3,36 odsto, a Vlada je paralelno donijela odluku i o vanrednom povećanju penzija za 0,64 odsto, čime je obezbijeđeno povećanje penzija od četiri odsto.

    “Vlada je, vodeći računa o standardu najstarije populacije u Republici Srpskoj, u maju donijela odluku o vanrednom povećanju penzija od 10 odsto i praktično išla korak ispred rasta inflacije i prosječne plate i penzije su u ovoj godini rasle nominalno za 14 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 14,42 odsto i to je do sada najveće povećanje penzija u okviru jedne godine”, naveo je Milić.

    Prema njegovim riječima, ako se uzme u obzir da su prihodi Fonda rasli za 15,04 odsto za prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine i tome doda rast broja korisnika prava, vidi se da je Vlada Republike Srpske, vodeći odgovornu politiku, zapravo sva ta povećanja u rastu prihoda već transferisala nazad korisnicima prava.

    REKORDNIH 325.000 OSIGURANIKA I RAST PRIHODA PENZIJSKOG FONDA

    “Republika Srpska u jubilarnoj tridesetoj godini svog postojanja bilježi rekordne podatke kada je u pitanju broj osiguranika, imamo 325.000 osiguranika koji su prijavljeni na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i plaćaju doprinose po stopi od 18,5 odsto na svoja primanja”, istakao je Milić.

    Paralelno sa rastom broja osiguranika nezaustavljiv je i rast broja korisnika prava, kaže on i navodi da je to na godišnjem nivou oko 3.000 ili 1,2 odsto u odnosu na broj korisnika prava u decembru prethodne godine, što je još relativno visok procenat.

    Milić je rekao da Fond PIO Republike Srpske godišnje zaprimi između 25.000 i 28.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovni obračun.

    “Prihodi Fonda rastu iz mjeseca u mjesec, što je najvećim dijelom posljedica rasta prosječne plate i rasta stope inflacije, a za 11 mjeseci ove godine ukupan prihod je milijardu i 56,7 miliona KM, što je za 15,04 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, naglasio je direktor Fonda.

    Kao bitno, Milić je naveo da je Fond u junu, avgustu i septembru imao naplatu doprinosa veću od 100 miliona KM, dok je prosječna naplata doprinosa mjesečno 96 miliona KM.

    INICIJATORI ELEKTRONSKE RAZMJENE PODATAKA KOJA STIŽE I DO ZEMALJA EU

    Milić je s ponosom istakao da je Fond PIO Republike Srpske bio inicijator uvođenja elektronske razmjene podataka među penzijskim fondovima u regionu i da su 2014. godine imali jedan od najsavremenijih informacionih sistema, ako ne i najsavremeniji među penzijskim fondovima na prostoru bivše Jugoslavije.

    “Iako smo jedan od najmanjih penzijskih fondova nastao na prostorima bivše Jugoslavije, po broju osiguranika i korisnika prava manji je samo penzijski fond Crne Gore, mi smo bili inicijatori i na redovnim godišnjim susretima fondova govorili o tome da bi uvođenjem elektronske razmjene podataka o činjenici nastupa smrti korisnika prava ostvarivali velike uštede jedni drugima”, rekao je on.

    Primjenjujući elektronsku razmjenu podataka i vodeći kampanju “Stop prevarama, do penzije pošteno” Fond PIO je, kaže Milić, pravovremenim isključivanjem iz isplate umrlih korisnika uštedio više od 40 miliona KM.

    “Dešavalo se da Fond iza neprijavljene smrti penzionera nastavi sa isplatom penzija do kraja godine, po zakonu sva ta preplaćena sredstva moraju da se vrate, ali najčešće se to ne uspije dogovorom riješiti sa naslednicima i onda sve to završava na sudu, a procenat naplate u takvim slučajevima je bio vrlo nizak i odlazili su milioni i milioni KM iz Fonda”, pojasnio je direktor Fonda.

    Prednost od elektronske razmjene za korisnike prava je da više ne moraju godišnje da dostavljaju ovjerene potvrde o životu, naveo je Milić i dodao da Fond PIO isplaćuje penzije za 53.000 korisnika prava koji žive van teritorije Republike Srpske.

    Na taj način Fond štedi novac, vrijeme, ljudske resurse i prostor za arhiviranje nekadašnjih 53.000 potvrda, jer je svaki od tih papira trebalo zavesti kroz kancelarijsko poslovanje i arhivirati, odnosno uložiti u pojedinačno u svaki pripadajući predmet.

    Milić je rekao da je Fond PIO Srpske 2015. godine potpisao prvi sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa Hrvatskom, potom Slovenijom, Crnom Gorom, Federacijom BiH, Srbijom i Makedonijom.

    Prema njegovim riječima, Fond PIO Republike Srpske ima oko 12.000 korisnika prava koji žive u Hrvatskoj, u Sloveniji 1.500, Crnoj Gori 1.500, u FBiH 12.500, Srbiji 20.640, u Sjevernoj Makedoniji 150 korisnika prava, dok više od 12.000 korisnika prava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje živi u Republici Srpskoj, 12.500 Republičkog fonda PIO Srbije, iz Federalnog zavoda MIO/PIO više od 10.000, oko 4.500 iz ZPIZ Slovenije.

    “Elektronska razmjena podataka o činjenici nastupa smrti vrši se sa svim državama na prostoru bivše Jugoslavije, a u toku su razgovori sa austrijskim penzijskim fondom PVA za potpisivanje takvog sporazuma, gdje živi 1.100 korisnika našeg fonda, dok se procjenjuje da je više od 7.500 građana Republike Srpske koji su korisnici prava na penziju austrijskog penzijskog fonda”, naveo je Milić i najavi da će takav dogovor naredne godine biti započet i sa njemačkim penzijskim fondom.

    ZAHTJEV I RJEŠENJE O PENZIJI U SAMO JEDNOJ SEDMICI

    Pitanje svih pitanja o kojima rukovodstvo Fonda svakodnevno raspravlja je broj zahtjeva za ostvarivanje prava na starosnu, porodičnu ili invalidsku penziju, kaže Milić i podsjeća da je Zakon o upravnom postupku propisao da rješenje mora da se donese u roku od 60 dana.

    “Nekada se u Fondu na rješenje čekalo mjesecima, pa i godinama, a mi sada imamo slučajeve da zahtjev i rješenje budu u istoj sedmici kada je i podnesen zahtjev, pa čak i u jednom danu”, naveo je direktor Fonda.

    On je ukazao na problem da se ljudi oglušuju o apel Fonda da već godinu ili dvije prije ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na penziju obrate u najbližu poslovnicu Fonda PIO kako bi se pokrenula procedura za kompletiranje zahtjeva.

    “Trenutno imamo u radu 2.076 zahtjeva od kojih je čak 2.000 nemoguće riješiti, nepodobni su jer se čeka na kompletiranje dokumentacije, neki od podataka iz inostranstva”, ističe Milić i dodaje da analize pokazuju da u slučaju kada se osiguranik javi godinu dana prije sticanja prava na penziju i u najkomplikovanijim slučajevima Fond će od dana podnošenja zahtjeva donijeti rješenje o ostvarivanju prava za svega nekoliko dana.

    STALNO POBOLJŠANJE STRUKTURE PENZIJA

    Direktor Fonda PIO kaže da je stopa zavisnosti, koja pokazuje odnos broja osiguranika i broja penzionera, bitan parametar penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti kakav je i sistem u Republici Srpskoj.

    Prema Milićevim riječima, na prostoru bivše Jugoslavije nijedna država nema stopu zavisnosti ni blizu predratnom odnosu, najpovoljniju imaju Makedonci i to je nešto ispod dva naprema jedan, dok je u Republici Srpskoj taj odnos 1,19 naprema jedan, a najniži je bio 1,12 naprema jedan 2015. godine.

    “Struktura korisnika prava stalno se poboljšava i to je jedan od benefita sprovedene reforme penzijskog sistema koja je krunisana reformiskim zakonom koji je u primjeni od 2012. godine”, rekao je Milić.

    On kaže da je prije 15 godina Fond PIO imao svega 47 odsto korisnika prava na starosnu penziju, danas je to nepunih 61 odsto, dok je 26,2 odsto korisnika porodične i 12,78 odsto korisnika invalidske penzije.

    “Mi sa ovom strukturom već idemo ka strukturi korisnika prava razvijenih zemalja EU, s tim što imamo relativno visok procenat korisnika prava na porodičnu penziju, što je posljedica proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, odnosno više od 20.000 korisnika penzije iza poginulih u otadžbinskom ratu i relativno mali procenat žena koje su radile u nekom ranijem periodu prije rata”, rekao je Milić u intervjuu za Srnu.

    Prema riječima direktora Fonda, ako se posmatra samo prethodna godina, Fond PIO Republike Srpske je već na nivou fondova najrazvijenih zemalja EU, sa 71 odsto korisnika prava na starosnu penziju, svega sedam odsto invalidskih i ostalo su korisnici prava na porodičnu penziju, njih 22 odsto.

    “Spremno dočekujemo narednu godinu i naš cilj je da penzionere, osiguranike i sve korisnike Fonda PIO učinimo još zadovoljnijim, da nastavimo sa unapređenjem poslovanja u svim segmentima, podizanjem nivoa kvaliteta pružanja usluga, da budemo još efikasniji, efektivniji, a uz to i ekonomičniji, jer uvijek se može i mora bolje i više, bar malo”, zaključio je u intervjuu Srni direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

  • Eksploatacija boksita i prašina štetni za mještane i okolinu Pecke

    Eksploatacija boksita i prašina štetni za mještane i okolinu Pecke

    U neposrednoj blizini Centra za posjetioce Pecka, u Mrkonjić Gradu, eksploatiše se crveni boksit na ležištu Gradina-Pecka na površini 5,75 hektara, i dok struka smatra da je ovaj lokalitet ugrožen te da ga treba zaštititi, iz Rudnika Boksit kažu da imaju ekološku dozvolu te da samo treba da je produž

    Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je prije nekoliko dana objavilo da je nosilac projekta Rudnik boksita d.o.o. Mrkonjić Grad podnio zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije crvenih boksita na ležištu Gradina-Pecka.

    “Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahtjeva na internet stranici Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, a primjedbe i sugestije mogu se dostaviti na adresu Ministarstva”, navode iz Ministarstva.

    Naime, u Dopuni podataka za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, koju je radio Rudarsko-tehnološki zavod d.o.o. Prijedor, navodi se da udaljenost predmetnog ležišta od rijeke Korane iznosi otprilike 350 metara. Dodaje se da udaljenost predmetnog ležišta od izvora Sane iznosi otprilike 5.950 metara te da se s obzirom na veliku udaljenost ne očekuju negativni uticaji u toku eksploatacije crvenih boksita na Vrela Sane, iako se Korana uliva u Sanu.

    “Takođe, na ovom području prisutno je i jezero u Gornjoj Peckoj. Udaljenost ležišta od jezera iznosi otprilike 275 metara”, navodi se u ovom dokumentu.

    U dijelu ove procjene, pod nazivom “Opis elemenata životne sredine na koje bi projekat vjerovatno mogao uticati”, slijedi da eksploatacija na površinskom kopu, bez obzira na sva tehničko-tehnološka rješenja, predstavlja opasnost za radnike kao i izvor zagađenja životne sredine.

    “Lebdeća mineralna prašina zagađuje radnu okolinu i može da izazove profesionalna oboljenja ljudi, prije svega njihovog disajnog trakta, nervnog sistema, čula vida i dr.”, navodi se u ovom dokumentu.

    Boro Marić iz Asocijacije “Green Ways” i osnivač Centra za posjetioce Pecka za “Nezavisne” kaže da se ovaj rudnik nalazi u neposrednoj blizini Centra te da se na točkovima vozila iznose velike količine rude od kojih je crven put.

    On ističe da je upoznat sa štetnom prašinom koja se širi na ovom lokalitetu.

    “Tražili smo nedavno da se uvrsti u ekološku dozvolu da se ne smije izvoziti ruda na put zato što je ta prašina veoma štetna. Zbog toga je bitno da se u ekološkoj dozvoli definiše šta oni mogu, a šta ne mogu i da se uskladi sa standardima te da se vrši monitoring”, rekao je Marić.

    Majda Ibraković, koordinatorka na programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, ističe da ovo područje izgleda kao crna rupa te da je osim rudnika boksita, u blizini i rudnik uglja.

    “I on je krenuo sa eksploatacijom prije negoli je završena procjena uticaja na životnu sredinu. Bojimo se da će to područje postati veliki rudnik i da se neće poštovati nikakve mjere, zakoni i propisi zaštite životne sredine. Javnost, a pogotovo ta lokalna zajednica treba da se uključe i da prate procese na terenu, jer investitori već izvode radnje koje ugrožavaju ne samo životnu sredinu, već i stanovništvo”, rekla je Ibrakovićeva za “Nezavisne” te dodala da se ne smije dopustiti da Pecka postane rudnik.

    “Priroda je ugrožena, a znamo koliki je turistički potencijal prirodnih bogatstava kojim obiluje to područje. Važno je doprinijeti opstanku i zaštiti voda, šuma i prirodnih bogatstava Pecke i zaista ih ne treba dirati. Važno je da utičemo da se ispoštuju sve mjere zaštite životne sredine”, istakla je Ibrakovićeva.

    Vlajko Pekez, direktor Rudnika Boksit Mrkonjić Grad, za “Nezavisne” kaže da su ranije radili procjenu uticaja na životnu sredinu te da je ovo samo dopuna, kao i da su i prethodno imali ekološku dozvolu.

    “Ekološka dozvola se samo produžava. Prilikom izrade glavnog rudarskog projekta rađen je uticaj na životnu sredinu, a kako idu novi elementi, tako je produžavamo, i tako je već 10 godina. Otad se već tri puta mijenjalo”, rekao je Pekez.

    Kako kaže, svaki put šalju procjenu uticaja na životnu sredinu na različite načine, a po prethodnom zakonu su je radili rudarski inženjeri sa ekolozima. Naime, njima je 2018. godine odobrena eksploatacija na ovom lokalitetu, a koncesija za predmetno ležište je dodijeljena na period od 30 godina.

  • Da li će novi sastav Vlade RS zaista pročešljati javna preduzeća

    Da li će novi sastav Vlade RS zaista pročešljati javna preduzeća

    Jedan od prioriteta novog sastava Vlade RS, čije se formiranje očekuju ove sedmice, biće nadzor nad radom javnih preduzeća (JP).

    Međutim, poznavaoci situacije poručuju da od najava mandatara Radovana Viškovića neće biti ništa, jer se rad tih preduzeća odavno ne kontroliše.

    Podsjetimo, prilikom usvajanja budžeta za 2023. godinu, Višković je rekao da će nova izvršna vlast do 2025. godine pročešljati sva javna preduzeća u Srpskoj i da će biti osnovana centralna jedinica za finansijski nadzor javnih preduzeća.

    “Cilj te jedinice biće da javna preduzeća Srpske naprave što više profita, a sve u interesu građana Republike Srpske”, poručio je tada Višković.

    Ovim pitanjem bavio se i glavni republički revizor, koji je u izvještaju, objavljenom 6. decembra 2022. godine, naglasio da je Vlada RS opredijeljena na unapređenje upravljačke strukture javnih preduzeća, a da je ključ njihova reforma do 2024. godine.

    “Sva javna preduzeća (JP) treba da izađu sa planom reorganizacije. U saradnji sa tehničkom misijom MMF-a sprovešće se nezavisna revizija poslovanja JP, nakon čega će se definisati koraci u reformi s ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti u njihovom radu”, stoji u revizorskom izvještaju.

    Ukoliko izvršna vlast zaista ostane pri svom cilju, imaće pune ruke posla, jer stanje u javnim preduzećima (tu se ubrajaju i lokalne javne ustanove) nije nimalo dobro.

    Ali, ako bismo krenuli redom, slika je sljedeća. Revizori su, uzevši podatke Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u RS zabilježili da je na kraju 2021. godine u Srpskoj registrovano ukupno 198 javnih preduzeća.

    “U njima je zaposleno više od 26.000 radnika. Raspolažu imovinom od skoro 13 milijardi KM, a ostvarili su prihod od oko 2,2 milijarde KM”, naveo je APIF.

    A kada je u pitanju 2022. godina, dogodile su se dodatne promjene, jer je, prema podacima koje je APIF dostavio “Nezavisnim” u Srpskoj trenutno registrovano 238 javnih preduzeća, a broj radnika je porastao na 29.175.

    Dakle, za nešto manje od godinu dana, Srpska je “bogatija” za 40 novih javnih preduzeća. Naravno, treba uzeti u obzir da dio tih preduzeća nije aktivan, ali jeste i dalje registrovan.

    Međutim, ono što posebno bode oči jesu podaci Poreske uprave RS, koji kažu da je zaključno sa 31. oktobrom ove godine, 100 najvećih dužnika među javnim preduzećima dužno više od pola milijarde KM (535.700.458,80 KM).

    Da li je zaista Vlada spremna da izvrši nadzor i unapređenje ovako loše slike?

    “Do sada je bilo mnogo priče, a malo akcije”, kaže ekonomista Slaviša Raković.

    On u razgovoru za “Nezavisne novine” naglašava:

    “Veliki broj javnih preduzeća posluje sa gubitkom. Nije teško odgovoriti na pitanje zašto. Imamo vlast koja se zasniva na podjeli plijena i koja tako parazitira na javnom sektoru”, ističe Raković.

    Prema njegovim riječima, do sada najozbiljniju studiju poslovanja javnih preduzeća napravila je Svjetska banka, a ne Vlada, pa i ne očekuje pomak na ovom polju.

    Pored navedenog, struka smatra i da se i te kako zloupotrebljavanja status javnog preduzeća, a sporan je, kažu, i ukupan broj ovih preduzeća.

    “Danas se svašta i koješta zove javnim preduzećima, a brojke nikada do kraja nisu poznate, što je svojevrsni fenomen”, poručuje Raković.

    Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u NS RS, ističe da je Radovan Višković svjestan problema koji postoje u javnom sektoru, ali da se trudi da to dovede u red.

    “On mora uraditi ono što je najavio. To nije neka dobrovoljna aktivnost, već nasušna potreba”, navodi Mazalica za “Nezavisne” i dodaje:

    “Javna preduzeća jesu opterećenja nasljeđem komunističkog načina upravljanja i pretjeranim zapošljavanjem te često neracionalnim trošenjem sredstava”, kaže on.

    Ipak, najveći problem, priznaje Mazalica, jeste odgovornost o radu nad javnim preduzećima.

    “Kada koalicioni partneri u vlasti dobiju određeno javno preduzeće, svi oni smatraju da o radu preduzeća (dobici ili gubici) odgovaraju samo svojoj stranci, a ne Vladi RS. To se mora riješiti”, jasan je Mazalica.

    Tomica Stojanović, član Odbora za reviziju NS RS u prethodnom mandatu (novi odbor još nije formiran), podsjeća da sjednice ovog odbora u prethodne četiri godine često nisu ni održavane, pogotovo kada se trebalo raspravljati o poslovanju preduzeća poput “Šuma RS”, “Pošta Srpske”…

    “Ubijeđen sam da će nastaviti sa ustaljenom praksom. Imali smo problem da na sjednice ne dolaze članovi odbora iz stranaka većine, a dešavalo se da usred sjednice, kada treba nešto da odlučimo, oni napuste sastanak”, kaže Stojanović.

    I on je saglasan da su javna preduzeća u Srpskoj isključivo stranački plijen.

    “Imam saznanja da, ako rukovodioci ne odrade neki posao koji su dobili od strane partije, oni su prošlost. A to su u suštini pošteni kadrovi koji ne žele da ulaze u problem sa zakonom, ali nažalost, danas se teško može opstati tako. Tu dolazi sva prljavština ovoga, posebno su tu oni koji su postavljeni, a imaju kupljene diplome”, zaključuje Stojanović.

  • Osnovac ne ide u školu nakon maltretiranja

    Osnovac ne ide u školu nakon maltretiranja

    Učenik šestog razreda Osnovne škole “Miloš Dujić” Čelinac već danima ne dolazi na nastavu nakon što je prošle sedmice maltretiran, odnosno bio žrtva vršnjačkog nasilja od strane nekoliko drugara iz razreda.

    Potvrdio je to za “Nezavisne novine” školski direktor Siniša Begović, koji tvrdi da osnovac nije bio žrtva fizičkog, nego psihičkog nasilja, te da je sve prijavljeno i Centru za socijalni rad i policiji.

    “U pitanju je klasično vršnjačko nasilje izvršeno nad tim dječakom. Za to smo saznali u četvrtak. Kada je dijete samo iskazalo potrebu da to kaže saznali smo za aktere te preduzeli sve mjere. Otvoren je Protokol o nasilju, obaviještena policija, kao i Centar za socijalni rad”, rekao je Begović.

    Kako je dodao, postupaće se po uputstvima Centra za socijalni rad, s ciljem da se djetetu pomogne. Dječak je sve, kako navodi, ispričao kada je došao kući.

    “Bitno je da je ustanova preduzela sve kako treba. Vidjećemo i prijedlog Centra za socijalni rad, u smislu šta dalje, šta i s tom djecom koja su ga uznemiravala”, naveo je Begović za “Nezavisne novine”.

    Najvažnije je, dodaje on, da se dječaku pomogne te da se pobrinu da se ovo više nikom ne dogodi.

    Međutim, po svemu sudeći, sve ovo se dešava duže vrijeme, ali nije poznato od kada.

    “On je nama kasnije rekao da imaju tri dječaka koja su ga konstantno ‘dirala’. Koliko je to trajalo, da li 20 dana, mjesec ili duže – to ne znamo. To će on tek reći. Nije to ni ocu rekao. Dječak nema povrede, a da li je bilo fizičkog kontakta – to ćemo da vidimo”, naveo je Begović.

    Pojedini naši izvori iz Čelinca, međutim, tvrde da su navodno dječaci udarali ovom osnovcu duže vrijeme takozvane čvoke i slično.

    Prema riječima Begovića, dječak u dogovoru sa pedagoškom službom ne ide u školu, s tim što ima dobre ocjene pa mu se one mogu i zaključiti.

    “Naravno, postupaće se i prema ostaloj djeci jer su ispoljavala nasilje”, kaže Begović, koji dodaje da u narednom periodu slijede razgovori kako bi se prikupile sve ostale informacije o ovom slučaju.

    Danijela Krminac, direktorica Centra za socijalni rad Čelinac, potvrđuje da im je slučaj vršnjačkog nasilja prijavljen.

    “Vodi se postupak po Protokolu o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja, oni imaju svoje procedure u smislu kad i kako se uključuje koja institucija. Uključeni smo, a više informacija vam sada ne mogu dati, ali naravno da ćemo sve dovesti do kraja. To je sigurno”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.

    Iz Policijske uprave Banjaluka potvrdili su nam da je Policijskoj stanici Čelinac od strane škole 12. decembra prijavljen slučaj vršnjačkog nasilja.

    “Policijski službenici su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti te o svim saznanjima obavijestili Centar za socijalni rad opštine Čelinac, te i dalje postupaju po navedenoj prijavi u koordinaciji sa nadležnim organima, u skladu sa Protokolom o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja među djecom i mladima u vaspitno-obrazovnom sistemu Republike Srpske”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Policijske uprave Banjaluka.

  • Ovo su zahtjevi poslodavaca i sindikalaca za formiranje nove vlade Srpske

    Ovo su zahtjevi poslodavaca i sindikalaca za formiranje nove vlade Srpske

    Pri sastavljanju nove vlade Srpske, mandatar Radovan Višković i predsjednik SNSD i Republike Srpske, Milorad Dodik, osim sa zahtjevima koalicionih stranaka, susreli su se i s konkretnim zahtjevima sindikalaca i poslodavaca.

    Sastav nove vlade još zvanično nije predložen, ali se u javnosti spekuliše brojnim imenima, među kojima se nalaze i ona koja nemaju nikakve veze s resorima koje bi, navodno, trebalo da vode.

    Upravo zbog toga predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, Božo Marić, kaže da od partija na vlasti zahtijevaju da na čelo Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite i Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS postave kompetentne, a ne ljude za potkusurivanje unutar koalicije.

    Birati sposobne
    – Ministarstvo rada pokriva gotovo kompletno društvo u RS. Radi sa radnicima, borcima, sa sindikatima, na njegovo čelo mora da dođe čovjek iz sistema koji poznaje materiju, a ne, kao do sada, neko čije će nam nesposobnosti sutra biti izgovor za sve. SNSD kao najveća stranka treba da preuzme odgovornost – kaže Marić za Srpskainfo.

    Kada je riječ o Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, Marić naglašava da će taj resor tek dobiti na značaju sa dobijanjem kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU.

    – Jedan od prioriteta odnosno uslova EU za BiH jeste reforma javne uprave. Očekuje nas mnogo posla i važno je da na čelu tog resora imamo nekog ko zna svoj posao i ko ima sluha za razgovore – upozorava Marić.

    Za danas je zakazana sjednica Republičkog odbora Sindikata uprave RS, na kojoj će razmatrati Sporazum o povećanju plata za zaposlene u organima uprave, Inicijativa za povećanje plata u jedinicama lokalne samouprave, ali biće zauzeti i stavovi po pitanju kadrovskih rješenja za Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS.

    Podsjećamo, ministri zemalja EU, nadležni za evropska pitanja, usvojili su zaključke u kojima se navodi da se preporučuje da se BiH dodijeli status zemlje kandidata, uz potvrdu Evropskog vijeća. Ovu odluku ministara će, potom, potvrditi šefovi država vlada zemalja članica EU na samitu koji je zakazan za danas, 15. decembra.

    Reorganizacija
    Istovremeno, Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske pred vlast u RS je izašla sa zahtjevom da u novoj vladi Ministarstvo privrede i preduzetništva bude preimenovano u ministarstvo ekonomije. Odnosno, da resor zadrži ime, ali da bude potpuno drugačije organizovan.

    – Cilj je da iz drugih ministarstava resori koji imaju veze s privredom dođu u to ministarstvo – kaže za Srpskainfo predsjednik Unije, Saša Trivić.

    Primjera radi, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede postoji oblast prehrambene industrije, u Ministarstvu energetike i rudarstva je hemijska industrija, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite je farmaceutska industrija i djelimično zdravstveni turizam. U Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS je IT sektor…

    – Zakonom o republičkoj upravi RS data je nadležnost za pojedine privredne grane različitim ministarstvima, pa se često dešava da se nekim granama privrede posvećuje manje pažnje (manje se nadležne institucije bave njima jer je fokus na drugim oblastima), što posljedično ima za rezultat da nemaju iste uslove za poslovanje (npr. mogućnost korištenja podsticaja, ali i drugih bitnih elemenata za razvoj) – navodi se u dokumentu koji je u posjedu Srpskainfo.

    Prelazno rješenje
    Kako kažu, moguće prelazno rješenje jeste da se doradi sistematizacija Ministarstva privrede i preduzetništva u cilju efikasnijeg rada te da se ojača ili uspostavi formalna veza Ministarstva sa institucijama od značaja za privredu na sljedeći način:

    – Ojačati pojedine resore i formirati nove u Ministarstvu privrede i preduzetništva, i to kroz odjeljenja za pojedine grane privrede i novi resor koji bi se bavio koordinacijom aktivnosti sa ostalim granama privrede, privrednim registrima i strateškim planiranjem (npr. resor za planiranje i privredne registre);

    – Odjeljenje za pravna pitanja koja se trenutno nalaze u Sekretarijatu ministarstva je potrebno izdvojiti u zasebnu jedinicu koja će služiti svim resorima ravnopravno;

    – Drvoprerađivačku industriju je potrebno posmatrati cjelovito – formirati odjeljenje/odsjek pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva obzirom na povezanost drvne sirovine (koja je u nadležnosti MPVŠ i drvoprerađivačke industrije) i drvoprerađivačke industrije – navodi se u prijedlogu.

    Takođe, traži se da Direkcija za investicije bude vezana za Ministarstvo, a da se APIF stavi pod nadležnost ministarstva kako bi se mogao trasirati brži razvoj ove institucije, kvalitetnije upravljanje registrima i samim budžetom koje APIF može da prikupi.

    Prema našim informacijama, vlast predvođena najjačom partijom za sada ne pokazuje znake da bi mogla da uvaži ove zahtjeve poslovne zajednice. Da li će tako i ostati, vidjećemo kada u NSRS stigne prijedlog za formiranje nove izvršne vlasti. Ukoliko dođe do izmjena u nazivu ministarstva i u organizaciji Vlade RS, neophodno je mijenjati Zakon o republičkoj upravi Republike Srpske.

  • Banjalučanin povrijedio kičmu na radnom mjestu, pa ostao bez posla

    Banjalučanin Nino Katić prije oko deset mjeseci povrijedio je kičmu tokom radnog vremena u “Centrumu” u Banjaluci, a ovih je dana, dok je još na bolovanju, poštom obaviješten da je ostao bez posla.
    Katić je 11. februara ove godine pao sa lotri koje su iznenada pukle, a sve su snimile nadzorne kamere u ovom objektu.

    Sporni snimak je objavljen na stranici “Crna lista poslodavaca RS” na kojoj oštećeni radnici širom Srpske upozoravaju na loše ili nezakonite postupke različitih firmi i poslodavaca.

    Katić je za Mondo ispričao da je prošle godine počeo raditi u spomenutoj firmi, prvo kroz probni rad, a potom je zaključivao ugovore na određeno vrijeme.

    Istakao je i kako su njemu i drugim radnim kolegama, lotre jedno od osnovnih sredstava za rad, ali da su se nalazile u prilično lošem i dotrajalom stanju.

    Na to je, kako tvrdi, upozorio i nadređene ali nije bilo adekvatne reakcije, pa je sam na njima markerom ispisao “opasno”.

    “Sa tim natpisom su stajale mjesecim, ali smo ih nastavili koristiti jer nam trebaju svakih 15 minuta. Kobnog 11. februara ove godine su samo pukle ispod mene, pao sam i slomio kičmu”, ispričao je Katić.

    Kazao je da je imao operaciju kičme, ugrađena mu je šipka kroz pet pršljenova, a jedno vrijeme je bio vezan za krevet. Kasnije se oslanjao na štake, dok je sada na pola liječenja i šipka mu još nije izvađena.

    “Najveći problem u svemu je što sam ja slomio kičmu na radnom mjestu, i od februara do septembra mi se bolovanje vodilo kao povreda na radu, da bi potom ljekarska komisija u rubriku gdje stoji ‘povreda na radu’ upisala ‘ne’. To je urađeno nakon otvaranja novog bolovanja kod moje porodične doktorice, iako ja posjedujem kompletnu medicinsku dokumentaciju, otpusno pismo iz bolnice, prethodne izvještaje komisije o trajanju privremene nesposobnosti za rad, nalaz iz Službe hitne pomoći… Nakon svega uslijedio je novi šok kada sam prije nekoliko dana poštom dobio prekid ugovora o radu od poslodavca kod kojeg sam povredu i zadobio”, istakao je Katić.

    Podvukao je da je u dokumentu koji je dobio poštom, između ostalog, stajalo: “Po sili zakona više ne produžavamo ugovor”.

    U “Centrumu” u Banjaluci za Mondo su potvrdili da su upoznati sa ovim slučajem, te podvlače da Katić nije dobio otkaz.

    “Kolega nije dobio otkaz nego mu jednostavno nije produžen ugovor koji je bio zaključen na određeno vrijeme. Unazad dva mjeseca je dostavljao doznaku ‘povreda van rada’ kako stoji u rješenju ljekarske komisije. Dakle, običnu doznaku. S obzirom na to da je nama u ovom periodu smanjen obim posla, mi više nismo u mogućnosti da produžavamo ugovor.

    Dakle, od februara do septembra je dostavljao doznaku o povredi na radu i sve je uredno isplaćivano. Za oktobar i novembar je dostavljao doznaku za obično bolovanje i iz tog razloga ugovor nije produžavan. Zimski je period i mi nismo u mogućnosti da zadržimo radnika, a ugovor je bio na određeno”, objasnili su za Mondo u pravnoj službi preduzeća “Centrum” Banjaluka.

    Dražan Pejaković, administrator stranice “Crna lista poslodavaca RS” gdje je objavljen navedeni video-snimak, i osnivač udruženja “Radnički pokret”, najavio je pravnu borbu.

    “Poslodavac je tužen zbog povrede na radu, a biće angažovan i advokat zbog nezakonitog otkaza”, istakao je Pejaković.

  • Svi proizvodi u BiH drastično poskupjeli za manje od godinu dana

    Svi proizvodi u BiH drastično poskupjeli za manje od godinu dana

    proizvoda, ali nismo uspjeli naći apsolutno ništa. Još možemo uzeti u obzir da je gorivo pojeftinilo prethodnih dana, ali ni to nije uticalo na spuštanje cijena”, istakao je Vasilić. Dodao je da kazne od strane inspekcija nemaju efekta jer ništa nije sniženo što se tiče prehrambenih proizvoda.

    “Ovo je veliko povećanje cijena i mislimo da su trgovci ukalkulisali u cijene ne samo kazne koje će dobiti, već i svoj profit”, zaključuje Vasilić.

    Biljana M. iz Banjaluke kazala je da je prošle godine kupila šporet za drva za oko 900 KM te da je ove godine to drastično skuplje.

    “U istoj prodavnici u kojoj sam ja pazarila šporet prošle godine cijena istog je sada veća za oko 500 KM. Šokirala sam se kada sam vidjela koliko je to skuplje za samo godinu dana. Takođe, iznosi svih proizvoda su drastično skočili i veoma je teško kupiti sve što je potrebno za porodicu”, navela je ova Banjalučanka.

  • Javnost još ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije

    Javnost još ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije

    Federalna uprava za inspekcijske poslove navodi da je uvidom u spisak sedam voda za koje su rezultati monitoringa pokazali da sadrže bakterije koje ne smiju biti prisutne u vodi, utvrđeno je da su iste kupljene i uzorci dostavljeni na analizu u oktobru, novembru i decembru 2021. godine.

    Rok upotrebe šest spornih voda istekao najkasnije do septembra 2022. godine, dok je samo za jednu od sedam spornih voda rok upotrebe bio 17.11.2022. godine.

    Konkretnije informacije bismo mogli očekivati sutra ili prekosutra. Na naš upit nam je odgovoreno usmneo da inspekcijski nadzor u saradnji sa Agencijom za hranu BiH nije finaliziran.

    Interesantno je da je za bekteriološku analizu vode potrebno sedam dana ili manje, a da javnost od 17.11.2022. godine ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije.