Kategorija: Društvo

  • Djeca zbog pandemije nemaju imunitet na viruse

    Djeca zbog pandemije nemaju imunitet na viruse

    Na Odjeljenju za pedijatriju Bolnice Trebinje ovih dana povećan je broj hospitalizovane djece sa respiratornim simptomima čiji su uzročnici virusi i bakterije.

    Načelnica Odjeljenja, Ljiljana Buha, ističe da trenutno najviše problema pravi respiratorni sincicijalni virus (RSV), koji je uzročnik respiratornih infekcija koje mogu da imaju ozbiljne posljedice.

    – Prokuženost djece je sada nešto manja nego prethodnih godina jer djeca, zbog izolovanosti tokom pandemije korone, nisu bila izložena ovim virusima pa nisu stekli imunitet. RSV je bio uobičajena infekcija mlađe odojčadi ali sada zbog neprokuženosti obolijevaju i djeca do dvije-tri godine. Ovaj virus je za nas pedijatre poput korone. To je agresivan virus koji kod male djece pravi agresivne probleme na plućima, slično kao što je korona pravila kod odraslih osoba. Najčešće počinje kao banalna infekcija i najčešće ga u porodicu donese starije dijete. Za odojčad u prvim mjesecima života infekcija ovim virusom je nepredvidiva, od trećeg do petog dana često dolazi do pogoršanja bolesti, pa ishod može biti i poguban – izjavila je Buha za Radio Trebinje.

    Veoma česte su i streptokokne infekcije, koje se mogu javiti u više oblika.

    – Streptokok je opasna bakterija koja ima dva načina prouzrokovanja bolesti kod djece. Jedan je upala grla, koja se liječi jedino penicilinom. Mora se prepoznati i ozbiljno liječiti. Drugi oblik je toksin streptokok, koji izaziva različite manifestacije, a jedna od njih je šarlah. Toksin streptokok izaziva blage do teške oblike bolesti koji zahtijevaju hospitalizaciju. Epidemija streptokoknih infekcija je, uglavnom, u kasnu jesen i uvijek se mora liječiti isključivo penicilinom i dovoljno dugo – podvlači doktorka Buha.

  • Šta socijalni partneri u Srpskoj očekuju od nove Vlade RS

    Šta socijalni partneri u Srpskoj očekuju od nove Vlade RS

    Redovne i veće penzije, zadržavanje radnih mjesta i povećanje plata, veća osnovica za borački dodatak, ali i unapređenje privrede ključni su prioriteti koje su socijalni partneri u Srpskoj stavili pred novu izvršnu vlast.

    Pandemija virusa korona više ne drma domaće tržište, ali prema svim predviđanjima neće nedostajati problema u 2023. godini, za koju kažu da bi mogla biti jedna od najturbulentnijih.

    Upravo zato poslodavci traže da nova vlada krene “spremati svoje dvorište”, kako bi doprinijela smanjenju trzavica koje mogu dodatno ugroziti privredni ambijent.

    “Kada kažemo da očekujemo da Vlada počne spremati svoje dvorište, tu mislimo na kontrolu rada javnih preduzeća, unapređenje zdravstva, školstva, da se napravi strategija razvoja privrede, da se ojača Ministarstvo privrede, kako bismo regulisali privredu na način da više ne dijelimo novac koji nismo zaradili”, poručio je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji na pitanje šta će biti ukoliko se ne ispuni dogovoreno, odgovara:

    “Ako ne bude kako smo dogovarali, onda ćemo se svađati”, naveo je Trivić.

    Jačanje privrede značiće i jačanje radnih mjesta u Srpskoj, a radnik je ključ svega, stav je Saveza sindikata RS, iz koga su svjesni da je pred Vladom izazovan period i da u tom smislu izvršna vlast mora ispuniti zahtjeve.

    “Stabilnost u Republici Srpskoj je zadržavanje radnih mjesta, a to možemo uraditi ako se konstantno budu povećavale plate, kako najniža, tako i ostale, prvenstveno u privredi jer su tamo plate najmanje. Preko 50 odsto radnika prima platu do 1.000 KM, od nje ne možete obezbijediti ni prehranu u potrošačkoj korpi i to je dokaz koliko su plate male”, pojašnjava Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata, i dodaje da sindikat zbog toga traži da se uredi sistem plata u Srpskoj.

    “Da najniža plata bude uslov za ostale plate, te da budu definisani polazni, odnosno najniži koeficijenti za sve stručne spreme u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta. Tako neko ko je KV radnik ne može imati platu 600 KM, već 800-900 KM, a onom ko ima srednju stručnu spremu da ide najmanja plata 1.000 KM, itd. Sada imamo situaciju da svi radnici mogu da primaju najnižu platu i da to bude zakonito”, ističe Stanković u razgovoru za “Nezavisne novine”.

    Sindikalci takođe očekuju i reformu Inspektorata RS i Poreske uprave, kako bi se pooštrile kontrole u slučajevima kada se krše prava radnika.

    Podsjećamo, kada su u pitanju plate, nadležni u Srpskoj najavili su da će već od januara 2023. godine one biti povećane za pet odsto. Ova najava obradovala je i penzionere, jer je istovremeno poručeno da će penzije biti povećane za 15 odsto. Iz Udruženja penzionera RS očekuju da će to biti uređeno odmah za januarsku penziju, koja se, podsjetimo, isplaćuje u februaru.

    “Očekujemo da to bude tako s obzirom na ova poskupljenja, odnosno inflaciju i rast prosječne plate. Podsjetiću vas da je prosječna plata od novembra prošle godine veća za 12,5 odsto. Premijer je obećao to redovno usklađivanje”, kaže Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera RS.

    On za “Nezavisne” pojašnjava da sa premijerom Viškovićem postoji i dogovor ukoliko povećanje ne bude na nivou od 15 odsto.

    “Očekujemo da bi Vlada RS u tom slučaju dodala i nešto vanredno kako bismo došli na taj željeni okvir. A ako ne bude divljanja cijena, mi smo se dogovorili sa premijerom da dođe i do vanrednog povećanja penzija u toku iduće godine”, naglasio je Trifunović.

    I borci žele bolji položaj… Prvi čovjek BORS Radan Ostojić podsjetio je da traže uvođenje mjesečnog dodatka za sve borce čija bi osnovica bila 5 KM.

    “Tu je i povećanje ličnih i porodičnih invalidnina čija bi osnovica za obračun trebalo da bude 80% od prosječne cijene rada, zapošljavanje djece poginulih boraca i pomoć licima optuženim za navodno počinjene ratne zločine, te porodicama osuđenih lica za navodno počinjene ratne zločine”, naveo je Ostojić.

  • Srbija nestaje…

    Srbija nestaje…

    Danas bi trebalo da budu objavljeni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Srbiji.

    Prema rečima direktora RZS Miladina Kovačevića, rađena je kontrola obuhvata popisa, koji je inače produžen, a koja je bolja od klasične zbog prednosti digitalnih registara. “Zahvaljujući Zakonu o statistici, imamo pravo da koristimo evidencije, kao što su registar socijalnih osiguranika, centralni i administrativni registar stanovništva, poreska evidencija, kao i evidencija Nacionalne službe za zapošljavanje. Evidencije omogućavaju pravljenje statističkog populacionog registra i potom se radi na upoređivanju – da li je osoba popisana ili nije”, objasnio je ranije za RTS Kovačević. Blic, međutim, podseća da je popis u Srbiji imao produžetke, jer 31. oktobra nisu bili popisani svi građani nekoliko gradova i opština. Produžetak do nedelju dana je rađen u pojedinim gradskim opštinama u Beogradu, kao što su Zvezdara i Mladenovac, zatim u Užicu, Valjevu, Smederevu, Pančevu, Šapcu, Novom Sadu, Subotici i Novom Pazaru.

    U prvim danima novembra organizovano je i telefonsko dežurstvo u RZS i lokalnim samoupravama da bi građani koji iz bilo kog razloga nisu bili popisani mogli da se jave dežurnom popisivaču.

    Procene su bile, kako je saopštio RZS, da je do kraja oktobra popisano više od 6,3 miliona stanovnika, preko 2,4 miliona domaćinstava i oko 3,4 miliona stanova ali prema rečima predsednika Srbije Aleksandra Vučića, po završetku ove velike akcije se očekuje da u Srbiji ima 6,7 miliona ljudi.

    Ipak, preliminarni rezultati popisa, kako je objavljeno početkom novembra, pokazuju da u Srbiji živi 6,5 miliona ljudi što znači da nas je manje za oko 700.000 nego 2011. godine, kada je rađen prethodni popis i kada je bilo popisano 7,2 miliona građana.

    Osim toga, procena Ujedinjenih nacija je da će nas do 2050. godine biti svega oko pet miliona i da smo jedna od pet najstarijih nacija u Evropi.

    Činjenice potvrđuju da je više od 1,2 miliona naših stanovnika starije od 65 godina, da prosečna srpska porodica ima 1,5 dece i da se u Srbiji godišnje broj stanovnika smanji za oko 30.000.

  • Pred novom Vladom teški zadaci

    Pred novom Vladom teški zadaci

    Republika Srpska danas dobija novu Vladu, a sudeći po najavama pojedinih udruženja i sindikata, neke od ministara ne čeka nimalo lak zadatak, jer čim sjednu u fotelju čekaju ih konkretni zahtjevi ili slijede štrajkovi.

    Drugim riječima, pojedini ministri će već prvog dana sjesti u “vruće” fotelje, a novu Vladu čeka burna zima.

    Štrajkom su već zaprijetili Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata, koji traže od Vlade da uvede subvencije za plaćanje struje socijalno najugroženijim kategorijama, među kojima je, kako ističu, ogroman broj bivših boraca VRS.

    Penzioneri ravnodušni
    Štrajk je jedna od opcija kojom prijete i medicinari, koji su nezadovoljni visinom svojih plata, a jedini koji za sada ne “talasaju” su penzioneri, koji nemaju namjeru da štrajkuju.

    Drugim riječima, pojedini ministri će već prvog dana sjesti u “vruće” fotelje, a novu Vladu čeka burna zima.

    Štrajkom su već zaprijetili Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata, koji traže od Vlade da uvede subvencije za plaćanje struje socijalno najugroženijim kategorijama, među kojima je, kako ističu, ogroman broj bivših boraca VRS.

    Penzioneri ravnodušni
    Štrajk je jedna od opcija kojom prijete i medicinari, koji su nezadovoljni visinom svojih plata, a jedini koji za sada ne “talasaju” su penzioneri, koji nemaju namjeru da štrajkuju.

    Jedan od dva zahtjeva Udruženja penzionera Srpske bio je da na čelu Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite u novoj Vladi bude sadašnji direktor Fonda PIO RS, Mladen Milić.

    Međutim, njihov zahtjev nije ispunjen, a predsjednik Udruženja, Ratko Trifunović, kaže za Srpskainfo da se moraju pomiriti s tim. On ističe da, međutim, ostaju pri svom drugom zahtjevu, a to je regulisanje materijalnog položaja penzionera kroz povećanje penzija od 15 odsto od januara 2023.

    Penzioneri neće u štrajk, ali možda hoće veterani.

    Spremni i za ulicu
    Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, kaže da su bivši borci ogorčeni zbog odluke vlasti da im prva novogodišnja “čestitka” budu skuplji računi za struju.

    Posebno je, kaže on, nevjerovatno to da se u cijeloj priči nigdje ne pominju subvencije ili neke druge olakšice za socijalno najugroženije.

    Klincov je najavio da će veterani čekati da se formira nova Vlada nakon čega će imati sastanak Predsjedništva i vidjeti da li je moguće napraviti nekakav dogovor s novim ministrima.

    – Ukoliko do toga ne dođe, spremni smo da preduzmemo sve korake kako bi zaštitili naše saborce. Ako treba, izaći ćemo i na ulicu – poručuje Klincov.

    Inflacija sve guta
    Predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS, Nikola Crnčević, kaže da i medicinari imaju svoje zahtjeve za novu Vladu.

    Doktorima i medicinskim sestrama, kaže on, od nove godine neće biti povećana plata ni fening.

    – Od nove Vlade ćemo tražiti povećanje cijene rada sa sadašnjih 159,5 KM na 175 KM. To bi bilo uvećanje od nekih 10 odsto. Ono povećanje koje smo imali u prethodnom periodu je već progutala inflacija – ističe Crnčević za Srpskainfo.

    Dodaje da je ovo jedan od zaključaka koji su donijeli u petak na sjednici Odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Srpske.

    Crnčević kaže da se kroz to povećanje cijene rada i povećanje plata može donekle sačuvati čast i dostojanstvo radnika koji su uvijek pomagali drugima.

    Traže povećanje za sve
    On ističe da se najavljeno povećanje plata od pet odsto ne odnosi na doktore i medicinske sestre već samo na jednu kategoriju zaposlenih u zdravstvu.

    Crnčević napominje da Sindikat zdravstva i socijalne zaštite RS nije to dogovorio s Vladom Srpske niti je saglasan s tim.

    – To povećanje bi se odnosilo na zaposlene koji imaju primanja ispod 1.198 KM. Nama to nije prihvatljivo već tražimo povećanje za sve – kaže Crnčević.

    Navodi da sindikat neće odustati od borbe i da će upotrijebiti sve zakonom dozvoljene mere sindikalne borbe, uključujući tužbe i štrajk.

  • Stranke na kampanju potrošile 11,3 miliona KM

    Stranke na kampanju potrošile 11,3 miliona KM

    Političke partije u Bosni i Hercegovini na političku kampanju za Opšte izbore održane u oktobru ove godine potrošile 11.338.000 KM.

    Ovo je istaknuto na sjednici Centralne izborne komisije (CIK) BiH koja je razmatrala “Inforamciju o podnesenim postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, nezavisnih kandidata i finansiranju izborne kampanje za Opšte izbore 2022. godine”.

    Na sjednici je istaknuto da je na izborima učestvovalo 90 politčkih stranaka i 17 nezavisnih kandidata, te da su stranke imale prihod 17.445.000 KM s tim da je najviše prihoda iz budžeta i to 57,6 odsto.

    Ono što je zanimljivo jeste da političke partije imaju značajan dio dugovanja i to više od osam miliona maraka.

    “Neke političke stranke koje su postale i parlamentarne iskazale su troškove nula KM i to je zanimljivo i predmet za analizu”, rekao je Željko Bakalar, član CIK-a.

    Političke partije, prema Izbornom zakonu BiH na kampanju su mogle potrošiti 61 milion KM, dok su nezavisni kandidati mogli potrošiti malo više od šest miliona, međutim samo dva nezavisna kandidata potrošila su po malo manje od 1.000 KM.

  • Građani BiH tek na trećini puta do evropske kupovne moći

    Građani BiH tek na trećini puta do evropske kupovne moći

    Bruto domaći proizvod po stanovniku prema standardu kupovne moći u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je tek 33 odsto prosjeka Evropske unije.

    Podaci Evropske statističke agencije (Eurostat) pokazuju da je kada su u pitanju zemlje članica EU, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći zabilježen u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva i po puta iznad prosjeka EU, i iznosi 268% evropskog prosjeka, dok se Bugarska nalazi na najnižem nivou sa 57% prosjeka EU.

    Kada je riječ o zemljama regiona, Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći i on iznosi 70% prosjeka EU, dok se Crna Gora nalazi na drugom mjestu na nivou od 48% prosjeka EU.

    “Srbija se nalazi na nivou od 44% evropskog prosjeka, Sjeverna Makedonija na nivou od 42%, dok je Albanija na nivou od 32% evropskog prosjeka”, pokazuju podaci Eurostata.

    Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku prema SKM, prema konačnim podacima među zemljama članicama se kretala u rasponu od 65% prosjeka EU u Bugarskoj do 144% prosjeka EU u Luksemburgu.

    “Posmatrajući zemlje regiona, prema konačnim podacima Eurostata, stvarna individualna potrošnja po stanovniku prema standardu kupovne moći se kreće u rasponu od 39% u Albaniji do 72% prosjeka EU u Hrvatskoj. Stvarna individualna potrošnja po stanovniku prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori u 2021. godini prema prvoj procjeni iznosila 60% prosjeka EU”, stoji u saopštenju koje je objavio crnogorski Monstat.

    Dok je bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika uglavnom pokazatelj nivoa ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja (SIP) po glavi stanovnika je alternativni pokazatelj, bolje prilagođen da opiše materijalno blagostanje domaćinstva.

    “Generalno, nivo SIP po stanovniku je više homogen nego BDP, ali i dalje postoje značajne razlike među članicama EU. Struktura stvarne indivudalne potrošnje je bazirana na homogenim skupovima proizvoda i usluga koja domaćinstva konzumiraju ali su i dalje evidentne razlike između nivoa SIP per capita među zemljama članica EU”, pojasnili su iz Monstata.

  • Djeda Mraza i ove godine protjeruju iz FBiH

    Djeda Mraza i ove godine protjeruju iz FBiH

    Djeda Mraz, simbol zimskih radosti i praznika i jedan od najpoznatijih izmišljenih ličnosti kome se raduju sva djeca svijeta ponovo je skeme razdora u BiH.

    Predsjednik Skupštine Sindikata službenika Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Obradović reagovao je na odluku Upravnog odbora Sindikata da ove godine ne bude novogodišnjih paketića i novogodišnje predstave za djecu.

    Kako je rekao Obradović, a pišu federalni mediji, umjesto paketića i proslave, odlučeno je da se određeni iznos uplati svim članovima Sindikata, što je on, u ime Skupštine Sindikata službenika Federalnog MUP-a i u svoje ime “najoštrije osudio”.

    “Postavljam pitanje kome u Upravnom odboru smeta Djeda Mraz, novogodišnji program i dodjela paketića. Djeda Mrazu, novogodišnjim programima i podijeli paketića se raduju sva djeca na svijetu, ali ove godine po prvi put su nepoželjni članovima Upravnog odbora Sindikata službenika FMUP-a. Mišljenja sam da su navedenom Odlukom uskraćena prava djeci članova Sindikata da prisustvuju novogodišnjem programu i dodjeli paketića”, naveo je Obradović.

    Istakao je da hitno traže da se navedena Odluka Upravnog odbora stavi van snage, da se nabave paketići i organizuje novogodišnja predstava, kao što je to bila praksa proteklih godina.

    Sindikalna organizacija Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH zatražilo je odobrenje za organizovanje dodjele novogodišnjih paketića za djecu zaposlenih odnosno članova sindikata, međutim ministar Edin Ramić to nije odobrio dok se svi ne izjasne da ih to ne vrijeđa.

    Problem Djeda Mraza u BiH nije od juče, već traje godinama unazad. Iako je Nova godina internacionalni praznik mnogi muslimani je ne priznaju i ne obilježavaju, pa je čak i iz nekih vrtića u Sarajevu, ali i drugim gradovima Federacije BiH, ovaj simbol protjerivan.

    Kao proteklih godina, društvene mreže i forumi prepuni su kritika roditelja muslimana koji ne žele da njihova djeca prime paketić Djeda Mraza.

    Islamska zajednica u BiH je, na primjer, uoči proslave Nove godine 2010. objavila fetvu u kojoj stoji da Djeda Mraz nije poznat i priznat u islamskoj tradiciji Bošnjaka i da se naročito bošnjačkoj djeci taj hršćanski simbol pokušava poturiti kao neutralan lik. Ova fetva tada je posebno naljutila profesionalce koji se svake godine maskiraju u Djeda Mraza kako bi uveselili mališane. Čak je i mirovni izaslanik u BiH Karl Bilt 1996. pozvao pripadnike sva tri naroda da ne čine Djeda Mraza vjerskim simbolom. Bilt je tada istakao da Djeda Mraz ne bi trebalo da bude simbol bilo koje religije, već da je on tradicija u BiH i znak dobre volje i prijateljstva.

  • Objavljena prosječna plata u BiH za oktobar: Godišnji rast 14,8 posto

    Objavljena prosječna plata u BiH za oktobar: Godišnji rast 14,8 posto

    Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u BiH za oktobar ove godine iznosila je 1.156 KM, što pokazuje nominalni rast za 11 posto u odnosu na decembar prošle godine, dok je u u odnosu na oktobar lani nominalno viša za 14,8 posto.

    Najniže prosječne neto plate u oktobru isplaćene su u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 745 KM, građevinarstvu 840 KM, te trgovini na veliko i malo 887 KM.

    U oktobru su najviše prosječne plate isplaćene u finansijskoj i djelatnosti osiguranja 1.665 KM, u djelatnosti informacija i komunikacija 1.631 KM, te u djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1.624 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u BiH za oktobar ove godine iznosila je 1.779 KM i nominalno je viša za 10,9 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za 14,7 posto u odnosu na oktobar lani.

  • Đokić tvrdi: Potpuno stabilno snabdijevanje energentima u Srpskoj

    Đokić tvrdi: Potpuno stabilno snabdijevanje energentima u Srpskoj

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je u ovom trenutku u Srpskoj snabdijevanje svim energentima potpuno stabilno, te da će i u narednoj godini biti razvijani brojni energetski projekti.
    Đokić je istakao da Ministarstvo i Vlada Srpske čine sve da takvo stanje ostane i u narednoj godini.

    “Srpska ima više vrsta energenata, električnu energiju, naftu i sve njene derivate, i gas”, rekao je Đokić novinarima u Brodu dodajući da u ovom trenutku Srpska nema najava da će nastati poremećaji u snabdijevanju tečnim energentima.

    On je istakao da je Elektroprivreda Republike Srpske u stanju proizvesti dovoljne količine električne energije za snabdijevanje tržišta Srpske.

    “Preduzimamo sve mjere da to snabdijevanje bude stabilno i da bude povoljno”, rekao je Đokić.

    Govoreći o budućem upravljanju proizvodnim energetskim objektima Republike, Đokić je naveo da je u toku postupak angažovanja renomirane konsultantske kuće koja će raditi studiju o trenutnom pogonskom stanju i spremnosti postojećih proizvodnih objekata.

    On je rekao da će se izvršiti i procjene o tome koje rekonstrukcije je potrebno učiniti da bi proizvodni objekti i u budućnosti bili u normalnom režimu rada.

    “U toku je velika energetska tranzicija koja se provodi na globalnom nivou i mi moramo u tome da učestvujemo i da dajemo nove odgovore zbog čega su nam potrebne dodatne analize”, istakao je Đokić.

  • Evo šta smo lani mogli da kupimo za prosječnu platu, a šta (ne) možemo sada

    Evo šta smo lani mogli da kupimo za prosječnu platu, a šta (ne) možemo sada

    Prosječna mjesečna neto plata u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine iznosila je 1.156 KM, što je za skoro 150 KM više nego u istom periodu lani.

    Uodnosu na isti mjesec prošle godine, kada je prosječna neto plata iznosila 1.007 KM, ona je u oktobru 2022. nominalno bila viša za 14,8 odsto, saopštili su iz Agencije za statistiku BiH.

    Međutim, jasno je da ne možemo da budemo zadovoljni pomenutim rastom plata, s obzirom da danas, u odnosu na isti period lani, možemo da kupimo daleko manje roba.

    Naime, za prosječnu platu od 1.156 KM sada, na primjer, možemo da kupimo 361 kilogram hljeba, a u oktobru prošle godine za tadašnju prosječnu platu mogli smo da pazarimo 419 kilograma. Dalje, za lanjski prosjek smo mogli da kupimo 70, a za ovogodišnji 62 kilograma junetine bez kosti.

    Takođe, prošlogodišnja prosječna plata je bila dovoljna za 719 litara mlijeka ili 324 litra ulja, a ove godine za tek 502 litra mlijeka, odnosno 251 litar ulja. Ko zarađuje prosječnu platu, sada može da kupi 340 litara dizela, a u oktobru 2021. mogao je da pazari 437 litara ovog goriva…

    Ekonomisti objašnjavaju da nominalno povećanje plate, bez usklađivanja s rastom cijena, ne ostavlja puno prostora za radovanje. Naime, tek kad se povećanje plate uskladi sa poskupljenjima, odnosno kad nakon tog povećanja možemo da kupimo više roba u odnosu na prethodni uporedni period, možemo da govorimo o realnom povećanju plate.

    Naglašavaju da u vremenu inflacije nominalne veličine ne prikazuju stvarno stanje ili stvarni rast.

    U oktobru ove godine najniže prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini isplaćene su u ugostiteljstvu – 745 KM, građevinarstvu – 840, trgovini – 887 KM. U odnosu na isti period prošle godine, prosječna plata u građevinarstvu nominalno je porasla za skoro 16 odsto, u trgovini za 19, a u ugostiteljstvu za skoro 20 odsto.

    S druge strane, godišnja inflacija u oktobru u BiH je iznosila 17,4 odsto. U ovom periodu, najviše su poskupjeli hrana i prevoz, za skoro 26 odsto.