Kategorija: Banja Luka

Novi most koji povezuje obale Vrbasa, novi kružni tok, nove i proširene ulice, kao i nove zgrade od sedam i osam spratova. To su najznačajnije novosti koje su vidljive u nacrtu izmjena regulacionog plana koji se odnosi na dio banjalučkog naselja Kočićev vijenac.

Ovaj plan pod nazivom „Jug 6“ od juče se nalazi na javnom uvidu, a reguliše budući izgled prostora između ulica Branka Morače, Radoja Domanovića, Bolanog Dojčina, Kozarske i lijeve obale rijeke Vrbas.

Ukoliko ova verzija na kraju bude prihvaćena i usvojena u Skupštini grada, ovo banjalučko naselje dobiće četiri nove zgrade od šest spratova i po dvije sa sedam i osam spratova.

Sve ove zgrade su predviđene da se grade na zelenoj površini između Ulice Uroša Nejakog, Kozarske i Ulice Bolanog Dojčina, odnsono magistralnog puta M-16. Takođe, između novih stambeno poslovnih kompleksa u planu je i velika rekonstrukcija i proširenje Gušića ulice, koja će povezivati Kozarsku ulicu i taj magistralni put.

„Osnovna izmjena u saobraćajnoj infrastrukturi je u dijelu Gušića ulice koja se definiše i planira kao nova poprečna veza između ulice Bolanog Dojčina i Kozarske ulice. Naime, na dijelu prostora sjeverno od Kozarske ulice planirana je izgradnja različitih objekata (stambenih i stambeno-poslovnih), pa će se pristup i veza sa okolnim prostorom obezbijediti rekonstrukcijom postojeće Gušića ulice. Ostale planirane pristupne ulice do planiranih sadržaja povezuju se sa rekonstruisanom Gušića ulicom površinskim raskrsnicama“, navodi se u tekstualnom dijelu izmjena regulacionog plana.

U grafičkom prikazu dokumenta, pored prostora na koji se Nacrt izmjene Regulacionog plana “Jug 6” odnosi, vidljivi su i prijedlozi značajnih promjena i u okolnim saobraćajnicama. Prije svega riječ je o ucrtanom mostu, koji će sa proširenom saobraćajnicom povezivati Kozarsku ulicu i ulicu Od Zmijanja Rajka na drugoj strani Vrbasa. Dalje bi Kozarska ulica trebalo da bude spojena sa magistralnim putem M-16 izgradnjom novog kružnog toka i poprečne saobraćajnice.

Sa izradom izmjene dijela Regulacionog plana počelo se nakon što je Skupština grada u junu dala zeleno svjetlo. Nosilac i naručilac dokumenta je Gradska uprava i nadležno odjeljenje, a izvršilac je preduzeće „PLAN“ doo Banjaluka.

Radnici zaposleni u banjalučkom Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje od utorka (14. oktobra) stupaju u generalni štrajk, potvrdila je za „Nezavisne novine“ predsjednica sindikalne organizacije ovog centra Slađana Mišić.

Kako je Mišićeva kazala, odluka o stupanju u štrajk donesena je, ali još nije poznato u kojem će tačno obliku on biti organizovan.

„Odluka o štrajku je na snazi od 14. oktobra, a ostaje da vidimo hoće li se do tada nešto promeniti. U ovom trenutku nemamo informaciju kako će štrajk izgledati pravimo najbolje moguće rasporede kako bi se šteta što manje osetila, a da ipak bude u skladu s našim zahtjevima“, rekla je Mišićeva.

Podsjećamo, borba vaspitača za povećanje plata za 20 odsto traje već nekoliko mjeseci. Oni su do sada nekoliko puta organizovali štrajkove upozorenja, odnosno jednosatne obustave rada, na kojima su najavljivali mogućnost stupanja u generalni štrajk.

Upozoravamo da je upravljanje otpadom djelatnost od opšteg interesa, te da do pronalaska konačnog rješenja problema, prijem otpada na predmetnu deponiju mora da se kontinuirano odvija, kažu za BL portal u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske komentarišući aktuelna prepucavanja u Banjaluci u vezi sa nastavkom rada deponije u Ramićima.

“Zahtijevamo da svi nadležni za upravljanje otpadom preduzmu aktivnosti iz svojih nadležnosti te da se hitno iznađe rješenje problema kako u predmetnim lokalnim zajednicama ne bi došlo do ekoloških problema većih razmjera usljed obustavljanja redovnog rada deponije u Ramićima”, ističu iz ovog Ministarstva.

Navode da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju upoznato sa problemima sa kojima se susreće preduzeće Dep-ot, koje upravlja Regionalnom deponijom Ramići, ali i sa značajem rada ove deponije, kako za Grad Banjaluku, tako i za opštine i gradove osnivače DEP-OT-a.

“Imajući u vidu nadležnosti u oblasti zaštite životne sredine, u više navrata smo razgovarali sa svim akterima u aktuelnoj krizi i upućivali na odredbe Zakona o upravljanju otpadom i podzakonske akte, kao i na strateške i planske akte koji propisuju način upravljanja otpadom na teritoriji Republike Srpske”, napominju u Ministarstvu za BL portal.

Ujedno podsjećaju da su za rješavanje problema od značaja za organizaciju, sprovođenje upravljanja otpadom i daljim koracima na rješavanju trenutne situacije, nadležni osnivači JP „DEP-OT“ d.o.o. Banjaluka odnosno gradovi Banjaluka, Laktaši, Prnjavor i Gradiška i opštine Kotor Varoš, Čelinac, Srbac, Kneževo.

“Takođe, Zakonom o komunalnim djelatnostima za obezbjeđivanje organizovanog obavljanja komunalnih djelatnosti propisana je nadležnost jedinica lokalne samouprave, tako da Ministarstvo nema nadležnosti ni za osnivanje, ni za upravljanje ni za poslovanje komunalnih preduzeća niti ima nadležnost nad upravljanjem komunalnim otpadom.U skladu sa navedenim, Ministarstvo ne upravlja deponijama, nije nadležno za njihovo otvaranje, a nadzor nad poštovanjem mjera i ispunjenosti uslova propisanim dozvolama, vrši nadležna inspekcija”, objašnjavaju u Ministarstvu.

Regionalna deponija u Ramićima posjeduje važeću ekološku dozvolu, a JP DEP-OT d.o.o. Banjaluka posjeduje važeću dozvolu za odlaganje otpada.

Na pitanje da li je AD Čistoća Banjaluka zatražila potrebne ekološke licence za upravljanje otpadom ostali smo uskraćeni za odgovor.

Podsjećamo, spor između “Čistoće” i “Depota” trajao je godinama. Na kraju je „Dep-ot” po pravosnažnoj presudi obavezan da lokaciju na kojoj otpad odlaže Banjaluka i još sedam lokalnih zajednica do 14. oktobra preda u posjed „Čistoće” koja je u većinskom vlasništvu preduzeća Tržnica, jedne od banjalučkih firmi čiji je vlasnik Mladen Milanović Kaja.

Gradski menadžer Mirna Savić Banjac juče je rekla da je Čistoća spremna da zadrži sve radnike na deponiji i otkupi opremu od De-pota.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ignorisao je zaključke Skupštine grada i negodovanje javnosti te dodijelio firmi „Končar“ iz Hrvatske 35 miliona maraka vrijedan tender za rekonstrukciju javne rasvjete.

Stanivuković je juče potpisao odluku kojom se prihvata prijedlog Komisije za javne nabavke koja je dala prijedlog da se „Končaru“ dodijeli ugovor, saznaje Capital.

Ponude firmi „El promet“ i „ABC Solutions“ iz Banjaluke su odbačene kao neprihvatljive.

Podsjećamo, odbornici Skupštine grada Banjaluka nedavno su usvojili set zaključaka kojima su tražili da se tender obustavi, jer je štetan i jer se njime favorizuje samo jedna kompanija.

Međutim, prvi čovjek Banjaluke ih je ignorisao.

Skupština je zaključila i da je tender raspisan suprotno ekonomskoj analizi, a da je gradonačelnik zloupotrijebio svoj položaj zbog čega pozivaju tužilaštvo da ispita ovaj slučaj.

Podsjećamo, CAPITAL je prvi objavio da zagrebačka firma „Končar“ jedina ispunjava uslove za posao vrijedan 35 miliona maraka, dok banjalučke firme „ABC Solutions“ i „Elektropromet“ koje su se takođe prijavile ne ispunjavaju eliminacioni uslov kojim se traži da u posljednje tri godine imaju promet veći od 60 miliona maraka.

Takođe, kako smo pisali, prema idejnom projektu i tehno-ekonomskoj analizi opravdanosti koja je urađena u martu ove godine, za adaptaciju i nadogradnju sistema javne rasvjete u Banjaluci potrebno je manje od 13,4 miliona KM.

Građanska inicijativa „Za Plan“ zatražila je od Republičke uprave za inspekcijske poslove hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora nad odlukama i zaključcima Skupštine grada Banja Luka, koji se odnose na izmjene i izradu regulacionih planova.

“Zahtjevi se odnose na regulacione planove koji su mijenjani u periodu nakon utvrđivanja Nacrta Urbanističkog plana Banja Luka 2020–2040. godine. Prema dostupnim podacima, od početka 2022. godine do danas usvojeno je više od 30 odluka i zaključaka kojima se pokreću izmjene ili izrada regulacionih planova”, navode iz ove građanske inicijative u saopštnju za javnost.

Javnost podsjećju da Grad Banjaluka još nije usvojio novi Urbanistički plan koji bi zamijenio plan iz 1975. godine, te se isti i dalje smatra važećim planskim dokumentom višeg reda za područje Grada. Inače, prvi javni uvid u Nacrt novog Urbanističkog plana održan je u periodu decembar 2021 – januar 2022, dok je drugi javni uvid okončan tek 15. septembra 2025. godine, nakon čega slijedi procedura usvajanja konačnog dokumenta.

“Imajući u vidu ove činjenice, postoji opravdana sumnja u zakonitost postupka izrade i izmjena regulacionih planova, pa je od Inspektorata zatraženo da hitno utvrdi usklađenost donesenih odluka sa važećim Urbanističkim planom Grada Banja Luka”, dodaju oni.

Ističu i da se ovakva praksa, donošenjem navedenih izmjena, kojima se utvrđuje namjena suprotna predviđenoj iz važećeg plana, direktno se krši član 28. Zakona o uređenju prostora i građenju RS, kojim je propisana obavezna usklađenost planova nižeg reda sa planovima višeg reda.
“Zahtjevi su upućeni u periodu od 28. avgusta do 2. oktobra, a od Republičke uprave za inspekcijske poslove očekujemo da se što prije izjasni, kako bi se eventualno spriječilo dalje narušavanje izgleda grada i nezakonita gradnja”, navode oni.

Iz ove građanske inicijative, nakon što je sakupljen dovoljan broj potpisa građana, upućen je apel Skupštini Grada, kako bi se blokirale izmjene regulacionih planova do donošenja novog Urbanističkog plana, ali na odbornici tokom sjednice Skupštine nisu podržali njihov prijedlog.

“Podsjećamo da se u posljednjih nekoliko godina u Skupštini grada Banja Luka, na prijedlog Odjeljenja za prostorno uređenje, bez konsultacija sa strukom i ignorišući građane, ubrzano usvajaju izmjene regulacionih planova, što se direktno odražava na kvalitet života svih stanovnika Banje Luke”, zaključuje se u saopštenju.

Grad Banja Luka ima ozbiljnu namjeru da otkupi kompleks bivše Fabrike duvana, koji se nalazi na listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

– Naš plan je da nakon kupovine obnovimo i adaptiramo postojeće objekte, kako bi u budućnosti služili kao mjesto kulturnih i društvenih događaja: gradski muzej, muzički centar, konferencijske i kongresne sale. Ovo će biti novo mjesto okupljanja sa pješačkim zonama, trgom i drugim prostorima na kojima će se moći održavati brojne manifestacije. Na taj način spriječićemo rušenje ovog zaštićenog kompleksa i njegovo pretvaranje u stambeni prostor. Jasno ćemo se suprotstaviti izmjeni regulacionog plana i skidanja zaštite sa ovih objekata. Ovo je prilika da Banja Luka sačuva jedan od svojih značajnih simbola i pretvori ga u novo kulturno srce našeg grada – oglasio se Draško Stanivuković na svom Fejsbuk profilu.

Otpad iz Banjaluke, ali i drugih lokalnih zajednica koji se odlaže na deponiju u Ramićima zasigurno će se moći tu odlagati do 14. oktobra, potvrdio je za “Nezavisne novine” Ratko Jokić, direktor “Depota”, dodajući da za Skupštinu grada Banjaluka imaju zahtjev za rješavanje ovog problema.

“Juče je održana komisija koju je imenovala Skupština grada Banjaluka i donesen je zaključak da se ide prema Skupštini grada da donese inicijativu, odnosno da proglase Ramiće od opšteg interesa i da se ide prema eksproprijaciji. Iz tog razloga, mi i dalje nastavljamo sa primanjem otpada do 14. oktobra kada je zakazana deložacija”, istakao je Jokić.

Kako je dodao, oni su po zakonu dužni da obavijeste lokalnu zajednicu da ne mogu vršiti djelatnost, što su i učinili.

“Takođe, obavijestili smo danas ‘Čistoću’ Banjaluka pisanim putem da do 14. oktobra pripreme svu potrebnu mehanizaciju, svu opremu, tehnički obučene ljude, ekološku dozvolu, dozvolu za upravljanje otpadom, sanitarnu dozvolu i sve potrebne dozvole za nesmetano obavljanje djelatnosti, a sve u cilju da ne bi došlo do ekološke katastrofe i sve u cilju zaštite građana”, naveo je Jokić za “Nezavisne novine”.

Regionalna deponija u Ramićima sutra zatvara vrata. Ako se ne desi čudo, Banjaluka će se za koji dan gušiti u tonama smeća. Gradu prijeti ekološka katastrofa i epidemija mišje groznice i leptospiroze.

Ugroženo je i 7 drugih opština i gradova, koji su komunalni otpad dovozili u Ramiće. Sve ovo je rezultat upornog guranja pod tepih problema, koji traju već godinama.

Posljednje upozorenje, prilično dramatično, dogodilo se krajem marta, kada su ulice Banjaluke bile zatrpane sa više od 300 tona smeća. Zbog toga je proglašeno vanredno stanje i održana vanredna sjednica Skupštine grada.

U posljednjem trenutku katastrofa je spriječena, ali samo na određeno vrijeme: dok ad hok komisija, koja je tada formirana, ne “iznađe trajno rješenje”. Trajnog rješenja nema ni na vidiku, a vrijeme je isteklo.

Podsjećamo, u martu je Banjaluka dovedena na ivicu ekološke i zdravstvene katastrofe zbog štrajka u Javnom preduzeću “Depot”, koje upravlja Regionalnom deponijom u Ramićima. Direktor “Depota” je Ratko Jokić, kadar SPS.

Radnici “Depota” su obustavili rad, zahtijevajući da Grad Banjaluka riješi problem, koji je nastao još 2000. godine, kada je pretežno privatnom preduzeću “Čistoća” sud priznao pravo vlasništva nad 295 dunuma zemljišta u Ramićima, na kojem se nalazi regionalna deponija. Većinski vlasnik “Čistoće” je Mladen Milanović Kaja.

Sudska presuda, koja je po mnogima sporna, postala je izvršna. Završni pečat je dat zaključkom o prinudnom izvršenju, kojim je sud odlučio da “Čistoća” 14. oktobra preuzima zemljište, na kojem se nalazi deponija. Kako je navedeno, zemljište prethodno treba da bude “oslobođeno od lica i stvari”, ili narodski rečeno da “Depot” treba da pokupi svoje prnje i odseli.

Jokić je najavio da će već sutra “Depot” prestati sa prijemom otpada, jer im treba vremena da demontiraju opremu: između ostalog i prečišćivač otpadnih voda i spalionicu metana.

Na primjedbe da bi ta demontaža mogla imati pogubne posljedice po okolinu, Jokić kaže da je svjestan rizika.

– Čim to demontiramo nastaje ekološka katastrofa, mi to ne želimo, ali nemamo izbora, sud je tako naredio, a sudske presude se moraju izvršavati. Tražili smo odgodu izvršenja od 6 mjeseci, odbijeni smo – kaže Jokić.

On tvrdi da su i njegovi prethodnici na poziciji direktora “Depota” godinama upozoravali na problem koji otvara spor sa “Čistoćom”, ali dato niko nije uzimao ozbiljno.

Za sadašnju situaciju krivi gradsku vlast u Banjaluci.

– Grad je osnivač “Depota” i deponija se nalazi na teritoriji Banjaluke. Ali, ni gradska vlast i sud nisu imali razumijevanja i sad imamo to što imamo – kaže Jokić.

Priznaje da će od sutra biti ugroženo oko 400.000 stanovnika u lokalnim zajednicama iz kojih se otpad dovozi u Ramiće, ali da je Banjaluka u najtežoj situaciji.

– Sutra se to neće primijetiti, ali već za dva tri dana, grad bi mogao biti zatrpan u smeću, kao što se desilo u martu – kaže. Jokić.

A gomilanje smeća, kako su ranije upozorili stručnjaci znači da bi se Banjaluka mogla naći u riziku od epidemije zaraznih bolesti, prenosi Srpskainfo.

Što je najgore, situacija u kojoj bi “Depot” odnio opremu, a “Čistoća” preuzela zemljište u Ramićima, praktično bi značilo da Banjaluka i okolina – ostaju bez deponije.

– Mi bismo ostali bez zemljišta koje nam je neophodno za deponovanje otpada, a oni ne bi imali ništa osim zemljišta koje, na kraju krajeva, nije pogodno ni za kakvu drugu namjenu, osim za deponiju. Ali “Čistoća”, kako je na sastanku komisije, rekao i direktor tog preduzeća Aleksandar Bajić, nema ni opremu ni ekološke dozvole za deponovanje otpada – kaže Jokić.