Kategorija: Banja Luka

Banjalučke ulice su već danima raskopane, odvijanje saobraćaja nije regulisano, a nesnosne gužve dovele su do revolta građana, ali i struke.
Gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a stručnjak iz oblasti gradnje i prostornog planiranja i bivši pomoćnik ministra za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju Miladin Gaćanović govorio je o saobraćajnoj katastrofi koja će zadesiti Banjaluku novim odvijanjem saobraćaja, a po nalogu gradonačelnika Stanivukovića.

Kako je najavljeno, u subotu 4. novembra dolazi do obustave saobraćaja u gradu kako je to prethdono najavio gradonačelnik Draško Stanivuković. Od 7 časova do 18 subotu, a nedjelju od 8 do 19 časova. Prema pomenutim najavama jednosmjerni režim biće uspostavljen na dionici od zgrade Еkvatora do zgrade Vlade Republike Srpske.

„Za jednu lokalnu zajednicu ključni planski dokument je Urbanistički plan Grad, odnosno lokalne zajednice. Grad Banja Luka ima urbanistički plan star 50 godina i koji je davno prestao da važi. Taj urbanistički plan je ključni dokument koji treba da definiše koridore i saobraćajne, komunalne i druge javne infrastrukture. Zato smo sada dovedeni u situaciju da se to rješava regulacionim planovima, dakle parcijalno i što je najgore dolazimo u situaciju da i ti regulacioni planovi koji su usvojeni, koji su na snazi se ne primjenjuju. U konkretnom slučaju, kružne raskrsnice na Bulevaru mislim da je ovdje i grad kao investitor, a i organi uprave koji odlučuju, prvenstveno inspekcija i drugi organi tj. Ministarstvo za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju, a koje će morati odlučivati o određenim fazama po žalbama Grada,a i u narednom postupku i o građevinskoj dozvoli, dovedeni su sada u jednu vrlo nezgodnu situaciju.

Oni kao neko ko treba da radi strogo po zakonu i propisima će vjerovatno biti prisiljeni da donose nekakva poluzakonita rješenja. Zašto? Uložena su značajna sredstva iz javnih prihoda bez građevinske dozvole, a građevinska dozvola je za ove radove bila neophodna“, kazao je Miladin Gaćanović stručnjak iz oblasti gradnje i prostornog planiranja i bivši pomoćnik ministra za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Gaćanović dodaje da se u ovom slučaju radi o rekonstrukciji i izmjeni saobraćajnog režima te se pomenute stvari ne rade u skladu sa kružnom raskrsnicom koja je predviđena na ukrštanju Ul. Kralja Petra I Karađorđevića i Bulevara Cara Dušana. U trenutnom kružnom toku, ako se tako pomenuti može nazvati, Gaćanović navodi, uvedena je i Ulica Zdravka Čelara, koja je važećim regulacionim planom predviđeno da bude blokirana ulica, tj. Slijepa ulica sa parking prostorom.

„Imamo proširenje na zelenu površinu prema Crkvenoj i Tržnici. Imamo dakle znatno povećanje građevinske parcele. Urbanističko građevinska inspekcija, koja je odlučivala uradila je 100 % po zakonu. Tu imamo tri zakona koji sada uređuju tu oblast. Zakonom o legalizaciji, Zakonom o uređenju i građenju prostora i Zakon o inspekcijama. Republička inspekcija nije mogla drugačije odlučiti nego kako je odlučila, odnosno naložiti da se sve vrati u prvobitno stanje“, govori Gaćanović.

On je postavio pitanje šta raditi dalje u ovom slučaju. Kako on navodi, ukoliko se uradi po nalogu komisije i vrati sve u prvobitno stanje, dolazi do dodatnih troškova kao i propadanja svega do sada uloženog, a zbog čega neko treba da odgovara i ko je grad doveo u ovu situaciju, kao i same građane.

„Ono što se sad nameeće kao moguće rješenje, a to je privremeno rješenje, a što je opet poluzakonito gdje treba inspekcija da odobri investitoru minimalne ili neophodne radove da to može pustiti u saobraćaj kako bi moglo funkcionisati“, kazao je Gaćanović.

Kada je riječ o jednosmjernom saobraćaju u centru grada, to svakao jeste jedna od mjera za smanjenje saobraćajnih gužvi, ali s obzirom da je već rađena studija o ovom režimu saobraćaja, ista nije pokazala značajno rasterećenje, potvrdila što je potvrdilai struka, ali i sama javnost.

Administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića planira da potroši 134.999 KM nа izradu i postavljanje statue Kulina bana.
Planirano je da statua bude od bronze, visine 4,5 metara i procijenjene težine 1,5 tona.

Kako bi se taj posao odradio Grad Banjaluka je objavio tender, na koji se zainteresovani ponuđači mogu prijaviti do 24. novembra.

Kriterijum za dodjelu ugovora je najniža cijena, a vrijednost posla je 115.348 KM bez PDV-a odnosno 134.999 KM sa PDV-om.

Jedаn od uslova koji zainteresovani ponuđači moraju ispuniti je pozitivno poslovanje u prošloj godini.

„Osim toga ponuđač mora imati uspješno iskustvo u realizaciji jednog ili najviše tri ugovora, sa istim ili sličnim predmetom nabavke u zadnjih pet godina ili od datuma registracije, u minimalnoj ukupnoj vrijednosti od 115.000 KM bez PDV-a“, precizirano je uz tenderskoj dokumentaciji.

Pojasnili su da se pod sličnim predmetom nabavke podrazumijevaju ugovori koji sadrže izgradnju novog ili restauraciji postojećeg spomenika od bronze, a koji podrazumijevaju transportovanje, vertikalnu i horizontalnu manipulaciju i montažu bronzanih skulptura.

„Ponuđač za vrijeme trajanja ugovora mora imati zaposlenog ili angažovanog najmanje jednog magistra likovne umjetnosti- smjer kiparstvo i najmanje dva zaposlena ili angažovana slikara/restauratora“, navedeno je u tenderu, prenosi Capital.

Prema informacijama koje su u prethodnom periodu stizale iz Gradske uprave Banjaluka kao jedna od mogućih lokacija za postavljanje statue kulina Bana spominjala se Gajeva ulica u centru Banjaluke. Naime, u toku je rekonstrukcija ove ulice koja će biti pretvorena u šetalište.

Javni poziv za finansiranje/sufinansiranje projekata i manifestacija koje doprinose promociji i unapređenju turizma na području grada na Vrbasu otvoren je do petka, a Turistička organizacija grada Banjaluka je za ovaj poziv izdvojila 88.500 KM.

Naime, kako navode iz TOBL, već drugi put izlaze sa ovakvim pozivom, ali, kako kažu, ovaj put sa značajnim sredstvima kojima će sufinansirati projekte ili manifestacije u svrhu promocije i unapređenja turizma u gradu.

Dragana Vukliš, direktorica Turističke organizacije grada Banjaluka, kazala je za “Nezavisne” da je glavni cilj ovog projekta promocija turizma u gradu na Vrbasu.

“Mi smo jasno definisali. Cilj ovog javnog poziva je obogaćivanje turističke ponude grada i stvaranje prepoznatljivosti imidža Banjaluke kao turističke destinacije. Iskreno se nadamo da će podnosioci prijava ozbiljno pristupiti kreiranju i izradi projekata i da ćemo svi zajedno na ovaj način doprinijeti još boljoj i kvalitetnijoj promociji našeg grada kroz kvalitetne projekte i manifestacije”, kazala je Vukliševa.

Naime, na javni poziv za finansiranje ili sufinansiranje iz budžeta TOBL mogu se prijaviti udruženja građana, pravna lica ili preduzetnici koji su registrovani kod nadležnog organa za obavljanje djelatnosti turizma ili sa turizmom neposredno povezanih djelatnosti koji imaju sjedište ili registrovanu organizacionu jedinicu na području grada Banjaluka. Na javni poziv podnosilac prijave može prijaviti jednu aktivnost (projekat ili manifestaciju).

Projekat se odnosi na obogaćivanje i razvoj turističke ponude grada kroz napredne i moderne tehnologije, kreiranje i promociju atraktivnih mikrolokacija, te kreiranje i promociju novih proizvoda, a manifestacija se odnosi na obogaćivanje zimske turističke ponude koja može biti jednodnevna ili višednevna, a može biti sportska, kulturna, zabavna, umjetnička, tradicionalna ili gastronomska.

Kako navode, period realizacije je za projekte do 31. maja naredne godine, dok je za manifestacije do 29. februara 2024. godine te je iste potrebno realizovati na području grada Banjaluka.

Naime, iznos sredstava koji se može dodijeliti putem javnog poziva, nakon ocjenjivanja i bodovanja same manifestacije ili projekta je po projektu do 10.000 KM, a za manifestaciju do 7.000 KM.

Republički inspektorat obustavio je izgradnju kružne raskrsnice kod “Ekvatora” zbog toga što grad Banjaluka kao investitor nije imao građevinsku dozvolu za izgradnju iste, a republički inspektor je zbog toga naložio uklanjanje izvedenih radova, kazali su iz “Inspektorata RS”, za “Nezavisne novine”.

Naime, kako kažu republički urbanističko-građevinski inspektor je Rješenjem od 18.10.2023. godine zabranio investitoru, gradu Banjaluka svako dalje izvođenje radova na izgradnji saobraćajnice u zoni u ulica Bulevar Cara Dušana, Kralja Petra I Karađorđevića, Zdravka Čelara i Teodora Kolokotronisa, koji su izvedeni bez prethodno pribavljene građevinske dozvole i naložio uklanjanje izvedenih radova.

“Investitor se u postupku inspekcijskog nadora izjasnio da smatra da se izvedeni radovi mogu definisati kao sanacija, odnosno rehabilitacija postojećih saobraćajnih površina, u svrhu izmjene režima koncepta odvijanja saobraćaj, za koje prema Zakona o uređenju prostora i građenju nije potrebno pribaviti građevinsku dozvolu, niti lokacijske uslove”, navode oni, a kako dodaju u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju radovima sanacije se smatra izvođenje građevinskih i drugih radova na oštećenom objektu (ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti objekta ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa) kojima se objekat dovodi u stanje prije oštećenja, što konkretno nije slučaj.

Takođe, izvedeni radovi se ne mogu tretirati ni kao rehabilitacija objekta, jer po zakonu rehabilitacija predstavlja vraćanje oštećenog ili uništenog kulturnog dobra u stanje u kojem je to dobro bilo prije njegovog oštećenja ili uništenja.

“S obzirom na to da se izvedenim radovima mijenja izgled postojeće saobraćajnice, te da rekonstruisana saobraćajnica izlazi iz postojećih gabarita, sa izvođenjem nove instalacije, izvedeni radovi se ne mogu podvesti ni pod sanaciju objekta. Uvidom na licu mjesta utvrđeno je da izvedeni radovi predstavljaju rekonstrukciju i dogradnju predmetnih saobraćajnica, a da investitor prije početka građevinskih radova nije pribavio građevinsku dozvolu. Kontrolom izvršenja Rješenja utvrđeno je da investitor nije ispoštovao naložene mjere i nije obustavio dalje izvođenje radova, zbog čega je izvršeno i službeno obilježavanje izrečne mjere zabrane, a o čemu je investitor blagovremeno obaviješten pisanim putem”, navode oni.

“U petak, 27.10.2023. godine u popodnevnim časovima kod ovog organa zaprimljena je Žalba investitora na Rješenje republičke urbanističko-građevinske inspekcije, koja će u zakonom propisanom roku biti dostavljena nadležnom Ministarstvu kao drugostepenom organu na razmatranje. S obzirom da Žalba ne odlaže izvršenje Rješenja, investotor je ovom organu takođe u petak dostavio Zahtjev za odgodu izvršenja rješenja do okončanja drugostepenog postupka. U ovom trenutku mjere naložene prvostepenim Rješenjem inspektora su i dalje na snazi, a o zahtjevu za odgodu će se odlučivati u narednim danima”, navode oni.

Banjalučani nisu upućeni u samu svrhu javnog skloništa “Pećina” koje se nalazi u parku “Mladen Stojanović” i u kojim slučajevima bi se trebao koristiti ovaj objekat od 722,5 kvadratnih metara, koji je nepokretna imovina grada Banjaluka i trenutno se ne koristi ni u kakve svrhe.

Sklonište “Pećina” se nalazi na gradskom zemljištu te grad Banjaluka njime raspolaže, potvrdili su ovo iz Gradske uprave za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o održavanju pomenutog prostora, potrebno je naglasiti da se održava kvartalno.

“Ovaj objekat se održava po potrebi jer je riječ o prostoru koji nije u aktivnoj upotrebi”, kazali su oni.

Svrha objekta je, kako kažu, javno sklonište i u druge svrhe se ne koristi.

“Prostor je u adekvatnom stanju za namjene za koje služi i higijenski se održava po potrebi”, naveli su oni.

Kada je riječ o adaptaciji i ulaganju u sam objekat, oni kažu da je njegovo adaptiranje izvjesno.

“Kada se bude usvajao budžet grada Banjaluke za 2024. godinu, Odsjek za upravljanje nepokretnom imovinom će tražiti povećanje stavki sredstava za održavanje nekretnina kojima grad raspolaže”, pojasnili su oni.

Kako su ranije potvrdili, javna skloništa se nalaze na raznim lokalitetima te raspolažu sa, osim JS “Pećina”, i skloništima Borik, Nova varoš, Sime Matavulja I, Sime Matavulja II, Lazarevo II, Centar I i javno sklonište u sklopu SD “Obilićevo”.

“Raspoloživost korisnog prostora je 722,5 metara kvadratnih”, kazali su oni te dodali da je to nekretnina u vlasništvu grada Banjaluka.

Prema riječima Banjalučana, građani su slabo upućeni u samu svrhu ovih prostorija.

“Ja sam rođena Banjalučanka i ne znam nabrojati koliko Banjaluka ima javnih skloništa. Radi se o prostorima koji bi vjerovatno trebalo da posluže kao sklonište građanima usljed nekih opasnosti po njihov život, a mi ne znamo gdje se oni nalaze, a ni ne koriste se, te su zapušteni. Kako onda da se sklonimo tu u vanrednim situacijama?”, zapitala se ona.