Kategorija: Banja Luka

Od danas naše opredjeljenje je da budemo suzdržani i da gradonačelniku ostavimo odgovornost upravljanja Banjalukom, istakao je nakon sastanka sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Vlado Đajić.

On je naglasio da je SNSD-u stalo do Banjaluke, kao i da će ova partija u narednom sazivu podržati sve one projekte za dobrobit građana.

Mnogo rječitiji bio je Srđan Amidžić koji je zajedno sa Đajićem predstavljao banjalučki SNSD na sastanku sa Stanivukovićem.

Amidžić je ponovio da će SNSD podržati sve buduće projekte, ali da neće podržati zaduženja za kompletiranje starih, čiji je inicijator Stanivuković.

“Ne želimo da saniramo prethodne obaveze, u čijem stvaranju nismo učestvovali”, naglasio je Amidžić.

Pod ovim on smatra uzimanje novih kredita i rebalans budžeta, za projekte za koje su sredstva već ranije bila izdvojena.

“Za most u Docu je izdvojeno već bilo sedam miliona maraka, vodovodni sistem Banjica kredit podignut a projekat nije urađen, sportska gimnazija slično”, naveo je kao primjere Stanivuković.

Pored dodatnih zaduženja za projekte za koje su već ranije bila obezbjeđena sredstva, Amidžić dodaje da SNSD neće podržati ni one odluke i tačke koje su rezultat lošeg funkcionisanja Gradske uprave.

“Nisam spreman da podržim povećanje cijene vode. Ne želim jer je stanje u Vodovodu neefikasno i nefunkcionalno, jer je preduzeće preopterećeno zapošljavanjem velikog broja nepotrebnih radnika”, smatra on.

Odluke ovog tipa SNSD neće podržati jer ih smatra neodgovornim i lošim. Odgovornost za ovakve odluke biće na onim partijama, koje na republičkom nivou čine koaliciju sa SNSD-om, a koje je Amidžić optužio da su radile za Stanivukovića na proteklim lokalnim izborima.

“Očigledno je najveći dio naših partnera podržao Stanivukovića, napravili su sa njim dogovore prije izbora, pa neka sada zajedno sa njim preuzmu odgovornost za ove mjere”, istakao je on.

Neslaganje banjalučkog SNSD-a sa predstavnicima Gradske uprave ogleda se i oko Stanivukovićvih optužbi da Vlada Republike Srpske blokira projekte u gradu, smatra Amidžić.

“Za Centralno spomen obilježje Vlada je već uplatila tri miliona maraka, a sada treba još novca. Kružne tokove kod Bakala, kod Merktarora i kod Audi servisa takođe finansira Vlada i njihova vrijednost je oko 20 miliona maraka”, navodi on.

Prevoznik iz Laktaša Željko Lukajić, uzeo je od grada Banjaluka pauk vozilo zbog, kako Capital nezvanično saznaje, duga i neraščišćenih računa.

On se na zaprepašćenje radnika ove službe prije dvije sedmice pojavio na njihovom parkingu, odnosno depou u Rakovačkim barama i odvezao kamion, piše Capital.

Riječ je o vozilu koje nije bilo u voznom stanju, a za koje je donio dijelove, osposobio ga i otišao.

Kako saznajemo, da će to uraditi, najavio je šef Odsjeka za kontrolu parkinga u gradu, Dalibor Kerezović.

“Kerezović je nazvao radnike i rekao im da će doći Lukajić te da mu se dozvoli da odveze kamion jer ima rješenje, papir, da to može uraditi. Oni su ga poslušali i pustili da ga uzme“, ispričao je dobro upućen izvor u ovaj slučaj.

Iako je ovaj mediji pokušo da dobije zvanično objašnjenje o čemu se radi, to nisu uspjeli. Lukajić se nije javio na telefon, a kada su mu rekli šta ih zanima rekao je da je na granici i da ga carinici upozoravaju da mora da prekine vezu. Ipak, obećao je da će o svemu pričati sutra.

Kerezovića je poručio da informacije tražimo od službe za odnose s javnošću jer on nije za to nadležan.

Podsjećamo, Lukajić je javnosti poznat od momenta kada je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković od njega angažovao panoramski bus i to predstavio kao svojevrsnu turističku atrakciju.

Inače, vozilo je gradska imovina o kojoj bi po pravilu trebala da odlučuje Skupština grada.

Ne želim da prejudiciram, sve će biti jasno u januaru, ali nema dileme da će biti teško funkcionisati po postojećim cijenama vode, kaže za BL portal izvršni direktor za finansijske poslove banjalučkog Vodovoda, Predrag Duduković, govoreći o mogućem poskupljenju usluga u narednom periodu.

Kako kaže, situacija će biti jasnija početkom naredne godine, nakon finansijskih izvještaja o poslovanju, kada će se, kaže Duduković, znati da li sa trenutnim cijenama Vodovod može da funkcioniše pozitivno, ili će se cijene morati korigovati.

„Ako izvještaji pokažu da preduzeće radi sa gubitkom, da ne može sa ovim cijenama da nastavi sa poslovanjem, moraće se ići sa korekcijom. Ako to bude neki normalan finansijski rezultat, onda ne bi trebalo da se ide u poskupljenja“, navodi naš sagovornik.

Duduković nije objasnio na koji način se na kraju godine može očekivati “normalan finansijski rezultat”, ako se ima u vidu da je iz izvještaja o poslovanju Vodovoda vidljivo da je ovo preduzeće u prvoj polovini ove godine poslovalo sa minusom od skoro dva miliona KM. Taj minus je dva puta veći nego u istom periodu prošle godine, dok je, istovremeno, u Vodovodu više zaposlenih nego u istom preiodu lani – njih 12.

„Ono što je najviše ugrozilo poslovanje svih komunalnih preduzeća jeste povećanje najniže plate koje je počelo ove godine. Jednostavno dignute su plate, privatne firme su to uradile na način da su povećale cijene svojih usluga i robe i na taj način prebrodili su povećanje minimalca. Međutim, komunalna preduzeća nemaju tu mogućnost, s obzirom na to da imamo kontrolisane cijene koje mora da usvoji Skupština grada“, kaže Duduković i dodaje da Vodovod do sada nije išao sa povećanjem cijena, čime je, na neki način, ugrozio poslovanje.

Parking u funkciji naredne godine

Već naredne godine parking će biti u funkciji, to nije sporno – kaže Duduković na pitanje kada će najavljeni parking na bivšoj lokaciji Vodovoda, preko puta Elektrotehničkog fakulteta, biti u funkciji.

„Sve administrativne procedure su riješene i prošle su, bilo je i nekakvih administrativnih prepreka. To je uglavnom sve završeno. U toku je dobijenje lokacijskih uslova, iskren da budem, možda su već i dobijeni, i samim tim bi trebalo da krene izgradnja“, naglašava on.

Brzina izgradnje će zavisiti od vremena, odnosno od toga da li će se radovi moći izvoditi i tokom zime ili će se morati čekati proljeće. Ipak, Banjaluka će uskoro dobiti još jedan parking, i to u vlasništvu Vodovoda.

Banjaluku je prije 55 godina pogodio katastrofalan zemljotres, koji je tog 27. oktobra 1969. godine odnio 15 života, 1.117 ljudi bilo je teže ili lakše povrijeđeno, a materijalna šteta bila je ogromna.

Slike Banjaluke za vrijeme ove kataklizme za “Nezavisne novine” opisao je Nebojša Kuštrinović, koji je prvih sati nakon zemljotresa bio u gradu.

Prema Kuštrinovićevim riječima, koji je za vrijeme razornog zemljotresa bio beogradski student, sjeća se solidarnosti i empatije građana u toj katastrofi koja je zadesila Banjaluku.

“Ja sam odmah nakon katastrofalnog događaja iz Beograda došao u Banjaluku, a solidarnost među Banjalučanima bila je ogromna, kako od prvog komšije, pa nadalje”, rekao je Kuštrinović.

Dodaje da su solidarnost, empatija i pomoć za vrijeme ove kataklizme ono čega će se uvijek sjećati.

“Bilo je grozno vidjeti razoren grad, ja sam se vraćao noću autobusom i vidio sam već od Gradiške prema Laktašima da nema struje, da gore vatre. U svoju ulicu kada sam došao, tu su bile i suze. Bile su to suze radosnice, jer u mojoj ulici, srećom, niko nije poginuo”, ispričao je on.

Sjeća se da je njegov brat iznio majku u trenutku kada se sve treslo.

“Bili su svi na okupu, moj brat i sestra bili su u porodičnoj kući, te kada se sve zatreslo, moj brat Slobodan je majku iznio napolje”, prepričao je on.

Kuštrinović se prisjetio mnogih događaja nakon zemljotresa.

“Sjećam se onih prvih sati poslije zemljotresa kada je Rade Radivojac, vozač autobusa, dovezao dva autobusa koja su radila u leru te su sva djeca iz moje ulice spavala u toplim autobusima”, ispričao je on.

Kako dodaje, cirkus “Adrija” je poklonio Banjaluci cirkuski šator koji je stajao kod Kastela gdje su bile svirke uživo.

“Tamo su često bile igranke i tamo smo, bez obzira na poteškoće, plesali i igrali, radovali se životu”, ispričao je on.

Kako dodaje, bio je prijatelj sa porodicom Batić, iz koje su kćerka i majka poginule.

“To je najviše boljelo i svaka žrtva je Banjaluku boljela”, istakao je on.

Prema njegovim riječima, ogromna sreća u teškoj nesreći za Banjaluku je bila što je u nedjelju poslije podne bio prvi zemljotres, te je u ponedjeljak, kada je bio katastrofalni zemljotres, donesena odluka da ne rade škole ni većina preduzeća.

“Bilo bi mnogo više žrtava, mnogo više tragedija da je bio radni dan”, naglasio je on te dodao da Banjaluka mjeri vrijeme do potresa i poslije potresa.

“Ono čega se još sjećam to je zajednički kazan i kod moje majke i kod drugih, gdje si god išao, bio si nuđen nečim. Ta solidarnost u vrijeme i poslije potresa ničim se ne može mjeriti. Banjaluka je sada veća, možda i ljepša, ali čini mi se da je u to vrijeme bilo puno više velikih Banjalučana”, zaključio je Kuštrinović.

Dr Danilo Kovač, profesor banjalučke Gimnazije i docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, ispričao je za “Nezavisne novine” da su tada najviše stradale škole te da je procentualno najveći broj školskih zgrada porušen ili nepopravljivo oštećen.

“Među njima je bila čuvena banjalučka realka, a miniranje ove najreprezentativnije zgrade iz austrougarskog perioda zakazano je za 31. januar 1970. godine”, istakao je Kovač.

Nestajanje stare realke, kako on navodi, okupilo je hiljade građana, koji su, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, došli da odaju posljednju počast svojoj školi.

“Među zgradama određenim za rušenje bile su i zgrade hotela ‘Bosna’, Okružnog suda, Studentskog doma, ‘Titanik’, odnosno stambena zgrada u strogom centru grada, te mnoge druge građevine”, naglasio je on.

Pomoć koja je stizala iz brojnih krajeva tadašnje države i iz inostranstva, kako Kovač ističe, omogućila je relativno brz oporavak, ali i snažan napredak grada.

“Tako su nikla nova naselja Nova varoš, Borik, Starčevica i Paprikovac, takođe su otvorene brojne firme, autobuska stanica, Klinički centar, a od 1975. godine Banjaluka postaje jedan od univerzitetskih centara bivše države”, zaključio je on te dodao da je grad od 70.000 ljudi ubrzo nakon zemljotresa udvostručio svoju populaciju, budući da je već 1981. godine imao gotovo 124.000 stanovnika.

U znak sjećanja na razorni zemljotres koji je Banjaluku pogodio 27. oktobra 1969. godine, u nedjelju, u 9.11, oglasiće se sirene sistema za obavještavanje i uzbunjivanje grada Banjaluka, koje će trajati 60 sekundi kao znak za prestanak opasnosti.

Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice povodom godišnjice zemljotresa pripremio je plakat sa savjetima za građane kako da postupaju u slučaju zemljotresa. Plakati se mogu preuzeti u prostorijama mjesnih zajednica, Odsjeka za ZEV, Odsjeka za poslove civilne zaštite i PTVSJ od osam do 14 časova.

Predrag Duduković po svemu sudeći ostaje u preduzeću “Vodovod” u Banjaluci.

Samo nekoliko sati nakon što je predao ostavku na funkciju vršioca dužnosti izvršnog direktora za finansijske poslove u tom banjalučkom preduzeću, Duduković je istu povukao.

Naime, kako je portal “Capital” ranije objavio, Duduković je 23. oktobra podnio ostavku na tu funkciju.

Međutim, prema saznanjima ovog portala, vrlo brzo se predomislio i ostavku povukao.

Više izvora za “Capital” potvrdilo da je Duduković istog dana povukao ostavku zato što je to od njega zatražio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Prema izvoru “Capitala” Duduković od tada nije dolazio na posao.

Redakcija ovog portala je kontaktirala Dudukovića i Stanivukovića kako bi dobili pojašnjenje za trenutnu situaciju, ali oni nisu odgovorili na njihove pozive i poruke.

Podsjećamo, Duduković je bio generalni direktor “Vodovoda” od avgusta 2021. godine, kada je smijenjen Zoran Popović, kadar SNSD.

On je na tu funkciju došao kao kadar za čije imenovanje se zalagao Stanivuković, kao stručnjaka koji bi trebao da unaprijedi rad ovog komunalnog preduzeća.

Duduković se na toj poziciju zadržao do februara ove godine kada je dao ostavku, iz kako je naveo privatnih razloga, nakon čega je u martu imenovan na poziciju v.d. izvršnog direktora za finansijske poslove u “Vodovodu”.

Njega je na poziciji generalnog direktora zamijenio kadar PDP Aleksandar Zolak.

Bezbjedan pristup Kampusu i pribavljanje sve potrebne dokumentacije prije radova, zahtjevi su Univerziteta u Banjaluci prema Gradu, u vezi sa izgradnjom dva kružna toka neposredno pored univerzitetskog grada.

Navedene zahtjeve ponovio je rektor Univerziteta Radoslav Gajanin, nakon sjednice Senata koja je održana danas. On je dodao da Univerzitet nije protiv radova i građenja kao i da je za saradnju, ali je istakao da se prije toga moraju ispoštovati zakonske odredbe.

Kako je naveo, zakonske procedure nisu ispoštovane prije početka radova na izgradnji kružnog toka kod Audi servisa, zbog čega je još ljetos došlo do obustave.

“U junu su izvođači ušli u Kampus i bez ijednog dolumenta su krenuli sa radovima, i skinuli su ogradu univerzitetskog grada”, istakao je on.

Zbog nepribavljene građevinske dozvole i neriješenih imovinsko pravnih odnosa na ovoj lokaciji se ne radi ni danas.

“Ako hoćete da radite morate imati dokumentaciju. Univerzitet nije protiv radova, protiv bilo čega što bi doprinijelo razvoju Banjaluke, i mi želimo saradnju sa gradom”, poručio je on.

Da je za saradnju ponovio je i kada je riječ o zvaničnom sastanku sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem. Međutim istakao je da zvanični poziv za taj sastanak nikada nije stigao.

“Čim dobijemo zvanični poziv odgovorićemo pozitivno. Inicijativa za sastanak bilo je i ranije ali sa naše strane”, naglasio je Gajanin, demantijući tako Stanivukovićeve tvrdnje o izbjegavanju sastanka i saradnje.

Za razliku od Stanivukovića, Gajanin i predstavnici Univerziteta imali su sastanak sa nadležnim ministrima i vezi sa izgradnjom križnog toga kod Merktarora.

“Zbog inicijative nadležnih ministara uspjeli smo u namjeri da se promjeni idejno rješenje križnog toka kod glavne kapije na ulazu u univerzitetski grad”, naglasio je on.

U Univerzitetu su bili nezadovoljni idejnim rješenjem ovog kružnog toka jer su smatrali da nije bezbjedan ni sa pješake ni za automobile.

“Izmijenjeno rješenje omogućava nesmetan i bezbjedan prilaz kampusu iz svih pravaca”, ponovio je Gajanin.

Moguću ugroženost studenata starim rješenjem kružnog toka ovom prilikom ponovio je i Nikola Šobot, predsjednik Studentskog parlamenta.

“Nemamo ništa protiv gradnje, ali nam je bezbjednost studenata i drugih građana koji dolaze u kampus na prvom mjestu”, naglasio je on.

Na kraju je poručio i da će, ukoliko se ovi zahtjevi ne ispune, studenti biti prisiljeni na “neke radikalnije mjere”.

Rektor Univerziteta u Banjoj Luci je jutros otkazao sastanak uz poruku da ne želi nikakve sastanke sa Gradom, jer mu se ne sviđaju izjave gradonačelnika. Još jedan nevjerovatan primjer privatizacije javne ustanove, lične sujete i neprofesionalizma, rekao je gradonačelnik Draško Stanivuković, te je upitao – da li rektor ima pravo da ne želi sastanak sa predstavnicima Grada.

-Da li on predstavalja sebe ili Univerzitet? Dragi sugrađani, više od pola godine problem je 100 kvadratnih metara zemlje kod „Audi centra“ zbog koga su zaustavljeni radovi na kružnoj raskrsnici. To nije privatna imovina, nego je imovina javne ustanove u Banjoj Luci. Zar imovina Univerziteta nije imovina svih koji žive u ovom gradu, u Republici Srpskoj? Ili je to imovina rektora koji s njom raspolaže onako kako on želi – rekao je gradonalčelnik, saopšteno je iz Gradske uprave.

Kako je kazao – Univerzitet odbija da rješava pitanje ove kružne raskrsnice zato što se rektoru ne sviđaju izjave gradonačelnika.-Nažalost, nije ovo prvi put da Banja Luka ima problem jer se nekom od funkcionera ne sviđa to što sam ja gradonačelnik. Kako da nam bude bolje kada se rektor ovako ponaša? Kako da otadžbini bude bolje kada se brani da se javna zemlja koristi za opšte dobro? Opet danas tražimo sastanak sa predstavnicima Univerziteta, kako bi pitanje ove kružne raskrsnice bilo riješeno za opšte dobro, imajući u vidu da je potpuno nevažno šta ko o kome lično misli – rekao je Stanivuković.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske poslalo je obavještenje građanima Banjaluke o vježbama koje će biti održane u noći sa četvrtka na petak.

Kako su naveli iz MUP-a u trajanju od 22,00 do 06,00 časova, na području banjalučkih naselja Kuljana, Barlovaca i Trapista realizovaće se taktička vježba.

“Navedena vježba bi mogla privući pažnju građana koji se nađu u blizini navedene lokacije, pa se u vezi s tim građani obavještavaju da ne postoji nikakva opasnost za slučajne prolaznike i da nema razloga za uznemirenost”, saopšteno je.

U ovoj vježbi učestvovaće pripadnici Centra za obuku i Žandarmerije MUP-a Srpske.