Kategorija: Banja Luka

Rasprava o povećanju vrijednosti nepokretnosti u Banjaluci za 25,8 odsto otvorila je niz pitanja o novim obavezama vlasnika, ali i o realizaciji kapitalnih projekata. Gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je da život u centru grada mora imati svoju cijenu, dok su odbornici opozicije problematizovali kredit za sportsku gimnaziju u Sokolskom domu, s obzirom na to da radovi još nisu počeli.

Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je u skupštinskoj sali da „život u centru košta više nego na Petrićevcu, život na Petrićevcu puno više nego u Motikama, a u Motikama puno više nego u Potkozarju“. Naveo je da oni koji ne mogu da izdrže troškove u najskupljim zonama treba da razmisle o preseljenju.

Prema njegovim riječima, četvoročlana porodica sa stanom od 150 kvadrata u centru sada plaća 300 KM poreza godišnje. Sa povećanjem od 12 odsto, koje predlaže skupštinska većina, to bi iznosilo 360 KM, odnosno 30 KM mjesečno, dok bi prema prijedlogu Grada iznos bio 33 KM mjesečno. „Oporezujte moju porodicu. Vidjeli ste kolika je kuća, treba da platim. I hoću, ali ne date da platim“, poručio je Stanivuković.

Najavio je i obavezno uređenje fasada u nultoj, prvoj i drugoj gradskoj zoni, uz rok od tri godine, dok bi u naseljima poput Petrićevca rok bio pet godina. Poručio je da će vlasnici zapuštenih objekata u centru plaćati porez kao da je na toj parceli izgrađen objekat predviđen regulacionim planom. „Možeš ti imati tu šupicu, ali ćeš plaćati porez kao da je tu zgrada ili poslovni objekat“, rekao je on.

Grad planira i uređivanje zapuštenih dvorišta o trošku vlasnika. „Propala dvorišta mi ćemo kositi, ali ćemo proslijediti račune. Ko ne plati, ne može da izda, da pređe granicu, dajemo mu kaznu“, naveo je gradonačelnik, dodajući da će predložiti set odluka koje, kako kaže, mogu značajno promijeniti izgled centra grada.

Istovremeno, raspravu je obilježilo i pitanje realizacije projekta sportske gimnazije u Sokolski dom. Odbornica NF-a Dijana Ješić podsjetila je da je 28. marta 2024. godine usvojena odluka o kreditnom zaduženju od 1,463 miliona KM za rekonstrukciju objekta, iako on tada nije bio u vlasništvu Grada.

„Ne znam na koji način je podignut kredit i šta je dostavljeno banci ako objekat nije bio u vlasništvu grada. Kako je kredit uopšte odobren?“, upitala je Ješićeva. Navela je da radovi nisu započeli, iako je izvođač izabran, te da je građevinska dozvola pribavljena tek u avgustu 2025. godine.

Ona tvrdi da se iznosi u budžetskim dokumentima ne poklapaju. „Kada se sve sabere, a u Sokolski dom se nije ni ušlo, razlika između kredita i tih izdataka iznosi 378 hiljada maraka. Nedostaju sredstva i ne znamo gdje su utrošena“, rekla je Ješićeva, dodajući da se u nacrtu budžeta za 2025. pojavljuju nove stavke koje, kako kaže, „zatvaraju avans“.

Tokom rasprave, i odbornik SPS-a Saša Gligorić naveo je sportsku gimnaziju kao primjer spornih budžetskih stavki. „Imamo četiri miliona maraka za pristupne puteve mostu u Česmi, osam miliona za most u Docu, 3,5 miliona za investiciono održavanje zelenih površina i milion i 400 hiljada maraka kredita za sportsku gimnaziju koji je podignut odavno, a tamo ništa nije urađeno“, rekao je Gligorić.

Projekat sportske gimnazije u Sokolskom domu najavljen je 2024. godine kao prva takva škola u Banjaluci. Kreditna sredstva, prema odluci Skupštine, namijenjena su rekonstrukciji i adaptaciji objekta, dok radovi do danas nisu započeli, a gradska administracija navodi da je vlasništvo riješeno i da je pokrenuta procedura realizacije.

Predsjednica Sindikalnog odbora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka Slađana Mišić rekla je u Јutarnjem programu RTRS-a da su radnici dobili veće plate za 20 odsto i da su zadovoljni.

– Desila se pobjeda, bili smo strpljivi – navela je Mišićeva.

Naglasila se da su konstatno ukazivali na tekuće probleme

– Svi odbornici Skupštine grada Banjaluka su glasali za povećanje naših plata. Danas smo mirniji i sve teče svojim tokom – naglasila je Mišić. Istakla je da su i roditelji svjesni situacije, bez obzira na povećanje cijena vrtića. – predloži par naslova za ovaj tekst

Nacrt Urbanističkog plana grada Banjaluka prošle godine bio je na ponovljenom javnom uvidu, a onda i predmet javne prezentacije. A građani ni pet mjeseci poslije nemaju nikakvu informaciju.

O tome je bilo govora i na sjednici Skupštine grada tokom aktuelnog časa. Jedna od odborničkih primjedbi bila je kako nema nikakvog izvještaja sa javnog uvida i javne rasprave, a kamoli Urbanističkog plana, te kako je pet mjeseci više nego dovoljno da građani imaju neku informaciju o tome.

Naime, nacrt Urbanističkog plana, inače jedan od najvažnijih strateških dokumenata za razvoj Banjaluke, bio je na ponovljenom javnom uvidu u trajanju od 45 dana, nakon čega je održana i javna prezentacija.

Kako se moglo čuti iz Odjeljenja za prostorno uređenje, tokom tog perioda pristiglo je više od 300 primjedbi. Svaka od njih, kako su rekli, sadrži u prosjeku između deset i petnaest pojedinačnih tačaka, što je, kažu, obiman posao za nosioca izrade plana.

-Na ponovljenom javnom uvidu bio je veći broj primjedbi nego na prvom javnom uvidu. Od nosioca izrade još nismo dobili primjedbe, a kada dobijemo organizovaćemo sjednicu savjeta – poručili su iz ovog odjeljenja uvjeravajući odbornike i javnost da je postupak u toku i da ništa ne stoji, piše Srpskainfo.

Na popularnom izletištu Banj brdo u Banjaluci danas, 22. februara, snimljena je zmija. Prema izgledu i šari na tijelu, najvjerovatnije se radi o poskoku, jednoj od najotrovnijih zmija na ovim prostorima.

Snimak  je poslao čitalac koji je zmiju uočio u šumskom dijelu među kamenjem i suvim lišćem, što je tipično stanište za ovu vrstu.

Na video snimku se vidi karakteristična cik-cak šara i zdepasto tijelo, obilježja koja upućuju upravo na poskoka.

Banj brdo je često posjećena lokacija za šetnju, rekreaciju i boravak u prirodi, posebno vikendom, zbog čega je važno da građani budu dodatno oprezni prilikom kretanja šumskim stazama i područjima sa kamenjem i gustom vegetacijom-

Stručnjaci upozoravaju da zmije u pravilu ne napadaju ljude, ali mogu reagovati ukoliko se osjete ugroženo ili ako se na njih slučajno nagazi. U slučaju susreta preporučuje se da se ne prilazi, ne pokušava fotografisanje iz blizine i da se zmiji omogući nesmetano povlačenje.

Građanima koji planiraju boravak na Banj brdu savjetuje se nošenje zatvorene obuće, oprez pri hodanju van uređenih staza i posebna pažnja prilikom boravka u prirodi, naročito u toplijim dijelovima dana kada su zmije aktivnije. Iako je februar kalendarski još uvijek zimski mjesec, visoke temperature aktivirale su prirodu ranije nego što je uobičajeno.

Zmije u ovom periodu izlaze iz svojih zimovnika (hibernacije) kako bi se zagrijale na suncu, ali su zbog niske temperature okoline često usporen, piše Banjaluka.com

Dijelovi 12 naselja u Banjaluci u ponedjeljak, 23. febuara će ostati bez struje na 15 minuta, saopšteno je iz “Elektrokrajine”.

Kako su naveli, riječ je o naseljima Centar, Nova varoš, Kočićev vijenac, Paprikovac, Petrićevac, Rosulje, Saračica, Čokori, Bronzani Majdan, Jošikova Voda, Lauš i Pobrđe, a bez struje će biti od pet do 5.15.

Takođe, bez struje će biti i dijelovi ulica Branka Koščice i Omladinska u periodu od devet do 14 časova.

Udruženje roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Iskra” Banjaluka saopštilo je da se ograđuju od osoba koje po kafićima i prodavnicama skupljaju novac navodno u ime ovog udruženja.

“Udruženje roditelja djece oboljele od malignih bolesti ‘Iskra’ nikad, ali nikad, ne prikuplja novac putem lica po kafićima, prodavnicama, niti prodajemo bojanke ili bilo kakve druge stvari”, naveli su iz ovog udruženja.

Osudili zloupotrebu

Ogradili su se od ovakvih slučajeva i osudili ih, te poručili da za ovako nešto nikom nisu dali saglasnost.

“Niko Vam ne može pokazati papir u ime nas jer nikad nismo dali bilo kome saglasnost da to radi u ime nas na taj način”, rekli su ovog udruženja.

U pitanju je prevara

Svaki put se, kako dodaju, negativno iznenade kako je moguće da neko traži novac u ime bolesne djece, a u pitanju prevara.

“Ko želi da pomogne našem udruženju može to uraditi pozivom na broj 17165 ili na naše žiro račune, a nikako po kafanama, prodavnici ili ulici”, poručili su.

Vatrogasci iz Banjaluke su juče, u subotu, 21. februara, imali nekoliko intervencija, od čega je jedna bila nesvakidašnja – gorjela su drva.

Taj požar su, kako su precizirali iz Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka, zabilježili u 10.18, na području Bronzanog Majdana.

U nastavku dana, vatrogasci su intervenisali na još dvije lokacije u Banjaluci.

Tako je u 14.25 došlo na požara na kotlovnici u gradu, u Ulici krajiških brigada.

Nekoliko sati kasnije, tačnije u 19.40, zabilježen je scenarij kojem često svjedočimo – gorio je kontejner u Ulici Ilije Garašanina.

JU Biblioteka “Branko Ćopić” iz Broda pokrenula je inicijativu za prikupljanje sredstava za izgradnju spomenika posvećenog čovjeku koji je kroz svoje stihove opjevao naše tuge, radosti, ljubavi i nadanja – pjesniku Dušku Trifunoviću, ističe na društvenim mrežama Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Prvi čovjek Banjaluke kaže da kroz stihove poput “Grešio sam mnogo, i sad mi je žao”, Duško Trifunović je ostavio duboku, iskrenu i opominjuću poruku o čovjeku, vremenu i odgovornosti.

Stanivuković: Odnos prema velikanima govori o nama

“Istovremeno, moram jasno reći da činjenica da se za podizanje spomenika jednom od najznačajnijih pjesnika ovih prostora sredstva prikupljaju putem donacija predstavlja veliku sramotu našeg društva i institucija. Obaveza institucija nije da budu pasivni posmatrači, već da preuzmu odgovornost i pokažu da prepoznaju vrijednost kulturnog nasljeđa. Odnos prema velikanima govori o nama samima i o tome kakve poruke šaljemo budućim generacijama”, smatra Stanivuković.

Dodaje da dug koji imamo prema stvaralaštvu Duška Trifunovića ne smije biti sveden isključivo na pojedinačne napore i dobrovoljne priloge.

“U narednim danima kontaktiraću rukovodstvo biblioteke s namjerom da zajedno obezbijedimo preostala sredstva neophodna za realizaciju ove ideje”, napisao je Stanivuković.

Novi hotel Palas u Banjaluci je dobio konačnu građevinsku dozvolu na spratnost koja će biti realizovana i od marta se mogu očekivati radovi, izjavio je danas gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Banjalučki gradonačelnik je rekao da je do sad investitor u ovaj projekat uložio 15 miliona KM.

“Imali smo izazova i sugestija oko građevinske dozvole kao i preporuke Zavoda za zaštitu spomenika i sve je to moralo ići u više koraka. Sve je gradu plaćeno pri izdavanju tih dozvola, sve je uplaćeno”, rekao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, samo šipovi su koštali nekoliko miliona KM, a oni trebaju, u seizmički vrlo izazovnom i trusnom zemljištu, da obezbijede stabilnost objekta koji će imati 25 ili 26 spratova i 100 metara visine. To će, dodaje, biti najviši objekat u Republici Srpskoj.

“Gradu je sve plaćeno, sve dozvole su izdate, šipovi su završeni i sve prepreke su riješene. Sredstva od 20 miliona za prvu fazu su odobrena kompaniji Zepter od ovdašnjih komercijalnih banaka, od minus tri etaže do nule da se dođe u nekoliko narednih mjeseci”, rekao je Stanivukoivć.

Naveo je koliko je novca do sad uloženo u projekat, pa je tako rušenje starog dijela hotela Palas koštalo oko tri miliona KM, dva miliona je koštao sami projekat, pet, šest mliona KM građevinske dozvole i šipovi oko dva, tri miliona KM.

“Sve kad saberete, do sad je uloženo 15 miliona KM od strane investitora, ne od strane grada. Prema tome, sada nema nijedne smetnje da se investicija nastavi ovim vremenom koje dozvoljava gradnju. Hotel Palas kreće užurbano sa gradnjom. Od investitora smo dobili potvrde da njima treba od dvije do tri godine sve da zazidaju i onda keće opremanje unutra. Imaće kongresnu dvoranu od 1.000 mjesta. Sve ide nesmetano. Od marta možete očekivati i prokativne radove koji su vidljivi i golim okom. Investicija je stabilna”, poručio je Stanivuković.

Pregovora se sa vlasnicima zgrade Eurospleta

Stanivukoić je danas najavio i određene radove u blizini Gradske uprave i Banskog dvora, rekavši da intenzivno ulaze u postupak da nađu način da poruše zgradu bivšeg Eurosplet a na početku Srpske ulice i da svu zemlju u samom centru na neki način dobije Grad. Dodao je da je u kontaktu sa porodicom koja je vlasnik zemljišta na kojoj je Eurosplet.

“Kako bi tu napravili veliki trg bez zgrade Eurospleta i svih onih šupica, da to bude sve otvoreni trg, sa novom Gospodskom ulicom, koja ide između naselja Palata. To bi trebao biti jedan novi trg. Mi imamo vjeru da to možemo na ljeto da završimo”, kazao je Stanivuković.

Postojeći parking kod Eurospleta će postati podzemni, kaže on, dok će iznad parkinga biti zelenilo. Takođe se, kako je istakao, na tom prostoru razmišlja i o podizanju spomenika kralju Petru I Karađorđeviću Oslobodiocu.

Gradnja nove kružne raskrsnice kod „Audi“ servisa izazvala je negodovanje dijela mještana Borika i Filipović Polja. Više od 200 stanara potpisalo je peticiju i uputilo zvaničan dopis Gradu i JP „Putevi Republike Srpske“, ističući da nisu protiv projekta, ali da traže dodatne mjere zaštite pješaka, posebno djece.

Riječ je o spoju Bulevara vojvode Petra Bojovića i Bulevara vojvode Živojina Mišića, jednoj od prometnijih saobraćajnih tačaka u gradu. Ova dionica sa po dvije trake u oba pravca svakodnevno trpi veliki pritisak tranzitnog, putničkog i javnog prevoza i predstavlja glavnu vezu za stanovnike ovog dijela grada.

Stanari navode da u naselju pretežno žive mlade porodice, te da se broj djece i pješaka stalno povećava. Upravo zato smatraju da planirano rješenje kružne raskrsnice ne pruža dovoljan nivo sigurnosti za one koji prelaze ulicu.

„Smatramo da je bezbjednost pješaka na ovoj lokaciji ozbiljno ugrožena. Projektovano rješenje kružne raskrsnice, u obliku u kojem nam je predstavljeno, neadekvatno je i neprihvatljivo sa aspekta sigurnosti pješaka. ‘Obični’ pješački prelaz bez dodatnih zaštitnih elemenata ne pruža dovoljan nivo bezbjednosti“, naveli su u dopisu.

Kao trajno rješenje vide izgradnju pothodnika ili pasarele, ali do tada predlažu privremene mjere. Među njima su prelaz sa usmjeravanjem pješaka zaštitnim ogradama, po uzoru na rješenje kod Kampusa, te postavljanje semafora sa tasterom za pješake.

„Predlažemo privremene mjere, odnosno zamjenu klasičnog pješačkog prelaza, prelazom sa usmjeravanjem pješaka zaštitnim ogradama po principu rješenja kod ‘Kampusa’, ugradnju semafora sa tasterom za pješake, koji bi omogućio bezbjedno prelaženje u vremenskim intervalima. Ove mjere se, prema praksi, mogu donijeti na nivou lokalne uprave i saobraćajne inspekcije uz saglasnost nadležnih organa i policije“, stoji u dopisu.

Podsjećaju i na ranije inicijative roditelja i savjeta mjesne zajednice, kao i na obaveze iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja, posebno u dijelu koji se odnosi na zaštitu djece mlađe od 16 godina i prilagođavanje pješačkih prelaza.

U dopisu upozoravaju da godinama ukazuju na problem bezbjednosti na potezu od Rebrovačkog mosta do Kampusa, gdje su, kako navode, zabilježene brojne saobraćajne nesreće, uključujući i one sa teškim posljedicama.

Jedan od potpisnika, Dragoljub Macura, ističe da građani ne osporavaju izgradnju kružnog toka, već traže dodatnu zaštitu za pješake.

„Od Rebrovačkog mosta do Kampusa skoro svakodnevno imamo saobraćajne nesreće, nažalost bilo je i smrtnih ishoda. Smatramo da je ovo nebezbjedno rješenje. Nema nikakve zaštite pješaka, samo običan pješački prelaz u kružnoj raskrsnici“, rekao je Macura.

Prema njegovim riječima, u ranijim razgovorima pominjana je izgradnja ukrštene pasarele, ali se od tog plana odustalo. Građanima je, kako tvrdi, rečeno da nema dovoljno prostora, dok je za montažnu varijantu navedeno da je problem prilagoditi je osobama sa invaliditetom.

„U Gradskoj upravi su nam rekli da nema prostora za pasarelu. Pitali smo za montažnu varijantu, ali su rekli da je problem riješiti prelaz osoba sa invaliditetom. Predložili smo barem rješenje kao kod Kampusa, sa zaštitnom ogradom, ali su rekli da bi to dodatno usporilo saobraćaj. Rješenje je i semafor, kao na Bulevaru. Tražili su da pošaljemo dopis, poslali smo. Ali, još niko se ne oglašava. Nismo dobili odgovor da li se nešto radi po tom pitanju“, istakao je Macura.

Dopis je, kako navode, potpisalo 227 stanara. Njihov zahtjev je da se, uz izgradnju kružne raskrsnice, uvedu dodatne mjere koje će obezbijediti sigurnije kretanje pješaka, posebno djece.