Kategorija: Banja Luka

Pokušaj Gradske uprave Banjaluka da jutros započne radove na sanaciji Sokolskog doma pretvorio se u višeminutni verbalni sukob gradonačelnika Draška Stanivukovića i starješine Sokolskog društva, ujedno vlasnika kafane u tom objektu, Nebojše Rodića.

Radove je trebala otvoriti gradski menadžer Mirna Savić Banjac, međutim, njoj i izvođaču radova ulazak je onemogućen. Savić Banjac je poručila da Grad posjeduje validnu građevinsku dozvolu, sve potrebne saglasnosti i pravosnažna rješenja, te da je imovina upisana na Grad Banjaluku.

„Danas smo ovdje sa izvođačem koji ima važeći ugovor da pravi sportsku gimnaziju. Pojedinci godinama na crno drže kafanu i teretanu, prave probleme i ne žele da grad uđe u posjed“, rekla je ona, ističući da je ponosna što je, kako navodi, vrijedna gradska imovina vraćena građanima.

Rodić, s druge strane, tvrdi da se u objektu nalazi od devedesetih godina i da Grad pokušava da ga iseli bez sudske odluke. „Sokolski dom funkcioniše već 33 godine. Čekamo odluku Suda, bez rješenja ne prihvatamo da uđu. Grad je dobio kredit od milion i po i te pare su potrošene, a sada hoće da peru novac preko radova“, rekao je Rodić, dodajući da je imovina, po njegovim riječima, bespravno uknjižena na Grad.

Stanivuković je uzvratio tvrdnjom da Rodić tri decenije koristi imovinu grada i da je tokom tog vremena sam sebi plaćao režije kroz Sokolsko društvo. „SNSD je dolazio kod njega u ilegalnu kafanu i obećao mu da će ostati ako pobijede. Grad hoće da napravi sportsku gimnaziju, a ovdje se drži birtija i klub gdje se opijala omladina“, rekao je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, Vrhovni sud je presudio u korist Grada, a planirana je izgradnja sportske gimnazije koja bi radila do večernjih sati, nakon čega bi prostor služio kao teretana. „Pet godina nam brane izgradnju“, dodao je Stanivuković.

Rodić insistira da se poštuje zakonska procedura i da eventualno iseljenje može sprovesti samo Sudska policija, dok gradske vlasti poručuju da neće dozvoliti da, umjesto škole, u objektu ostane kafana.

Prema analizi Istraživačkog centra Dojče banke, Banja Luka se našla među evropskim gradovima sa najskupljom korpom osnovnih životnih namirnica. Posebno iznenađuje da je litar mlijeka u ovom gradu skuplji nego u Madridu i Berlinu, i to od dva do 12 feninga. U Parizu, Londonu i Rimu cijena mlijeka se kreće između 1,35 i 1,50 evra.

Cijene hrane u svijetu dostigle su najviši nivo u posljednje dvije godine, a meso prednjači sa rekordnim vrijednostima otkako Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavljuje podatke.

Prema analizi Istraživačkog centra Dojče banke, Banja Luka se našla među evropskim gradovima sa najskupljom korpom osnovnih životnih namirnica. Posebno iznenađuje da je litar mlijeka u ovom gradu skuplji nego u Madridu i Berlinu, i to od dva do 12 feninga. U Parizu, Londonu i Rimu cijena mlijeka se kreće između 1,35 i 1,50 evra.

Slična situacija je i s mesom, posebno junetinom, koja u Banjaluci košta oko 12,5 evra po kilogramu, dok je u Londonu 11,88 evra. U Parizu, Berlinu i Rimu cijena varira od 14 do 17 evra. Pileći file najjeftiniji je u Madridu (7,66 evra), a najskuplji u Parizu.

Najveća cjenovna nelogičnost primjećena je kod riže, koja je u Banjoj Luci skuplja za 90 feninga nego u Madridu i za 20 feninga nego u Londonu, dok je po cijeni gotovo izjednačena s Italijom.

Jedina stavka kojom se Banja Luka može pohvaliti jesu cijene krompira, koje su u prosjeku niže od pola do marku i po po kilogramu u odnosu na evropske metropole. Najskuplji krompir prodaje se u Parizu (2,27 evra).

Hrana postaje luksuz

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da su u posljednjih 12 mjeseci cijene hrane nastavile da rastu. Junetina je poskupjela za 20 posto, isto kao i suncokretovo ulje, dok je hljeb skuplji za oko šest posto – uz napomenu da je smanjena gramaža pekarskih proizvoda.

Murisа Marić, izvršni direktor prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača “Don”, ocjenjuje da hrana postaje luksuz jer rast cijena ne prati rast plata.

“Gotovo da nemamo domaću proizvodnju, posebno kada je riječ o mesu koje uvozimo u velikim količinama iz raznih destinacija. Prosječna plata od oko 1.500 KM pokriva tek polovinu potrošačke korpe, a o stvarima poput ljetovanja, restorana ili pozorišta ljudi gotovo i ne razmišljaju”, rekla je Marićeva.

Razlike u evropskim metropolama

Među glavnim gradovima pet najvećih evropskih ekonomija, Pariz je najskuplji, a Madrid najjeftiniji po pitanju cijena namirnica. Korpa osnovnih namirnica košta 71 evro u Parizu, dok je u Madridu 46 evra – što francusku prestonicu čini 54 posto skupljom.

Zabrinjava netransparentnost gradonačelnika Banjaluke, poručila je banjalučka odbornica SNSD-a Žana Grmuša ispred Odbora za praćenje izgradnje Centralnog spomen-obilježja borcima na konferenciji za novinare kojoj se neočekivano pridružio i gradonačelnik Draško Stanivuković.

Članovi Odbora smatraju da upravo Stanivuković i nadležna odjeljenja Gradske uprave neodgovorno postupaju u vezi sa realizacijom ovog veoma značajnog projekta čija vrijednost iznosi skoro 10 miliona KM.

 

 

“Nije nam dostavljena pravno-tehnička dokumentacija o izgradnji Centralnog spomen obilježja. Uprkos uvredama i neprihvaćanju ovog odbora mi nastavljamo sa radom”, navela je Grmuša.

Da je dužnost svih da spomenik bude u skladu sa zakonima, napomenuo je i Darko Matijašević iz Pokreta “Odbrana Srpske”.

“Moram reći da nije. Na manipulativan način Skupština Grada kao i institucije Republike Srpske su dovedene u zabludu jer po svemu sudeći ovo neće biti centralni spomenik nego gradski”, istakao je Matijašević.

Sastanku Odbora za praćenje izgradnje Centralnog spomen obilježja je prisustvovao i odbornik Goran Selak.

“Ovo je najznačajnije emocionalno pitanje za sve porodice poginulih. Imamo informacije da svi spiskovi poginulih nisu uvršteni i zbog toga treba da se omogući uvid u to da ne bi došlo do takve greške. Molim sve aktere da se ne dijelimo. Pozivam sve institucije da pomognu da se ovaj projekat završi”, naveo je Selak.

Petar Cvjetinović je, kako kaže, došao ispred svojih boraca i jedinice “Garda” da upozori da su na ivici da izađu na ulice.

“Tražimo da se to već jednom završi, da vidimo svu dokumentaciju. Očekujemo da Grad i Republika Srpska sjednu i razgovaraju. Prema nekim informacijama na spisku nedostaje preko 100 poginulih. Mi ćemo pomrijeti svi dok nam se spomenik završi, pa razmišljamo o protestima”, istakao je Cvjetinović.

Na samom kraju konferencije pojavio se i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković koji je prisutne upitao da li ih je sramota i do kada ćete da lešinare.

 

Tokom kraće rasprave pozvao je Odbor za praćenje izgradnje spomenika na samo mjesto gradnje.

“Moram reći da više nisam imun na priču o lešinarenju. Nemam više strpljenja ni da slušam o palim borcima, nisu pali – dali su živote”, rekao je Stanivuković.

Gradonačelnik Banjaluke smatra da je neukusno da na današnji dan kada svi trebamo biti jedinstveni, kako kaže, doći u Gradsku upravu i lešinariti.

“Doslovno Hamas politički dolazi ovdje. Oni ovdje pričaju o kriminalu na spomen obilježju, koji crni kriminal. Puno im što košta osam miliona, pa neki hotel košta više. Ovo je sastanak SNSD-a pa neka drže tamo”, naveo je Stanivuković.

Ujedno dodaje da se Grad Banjaluka neće nikoga moliti kao i da je novac za završetak spomenika spreman.

“Bilo bi lijepo da tu piše i Vlada Republike Srpske. Novac imamo jer smo tokom opstrukcija i neusvajanja budžeta uspjeli da za to sačuvamo dva miliona koliko je falilo”, pojasnio je Stanivuković i još jednom pozvao na jedinstvo oko tema koje se tiču očuvanja Republike Srpske.

Služba hitne medicinske pomoći “Doma zdravlja” Banjaluka u posljednje vrijeme bilježi značajan porast broja pruženih usluga građanima, a posebnu zabrinutost izaziva povećan broj saobraćajnih nezgoda.

Istakli su ovo iz banjalučkog Doma zdravlja, te dodaju da pored uobičajenih intervencija kod hitnih stanja, njihovi timovi u ljetnim mjesecima imaju povećan broj pacijenata sa alergijskim reakcijama.

“Kao i građana na čije zdravlje utiču nagle promjene vremena i visoke temperature vazduha, te je povećan i broj osoba sa raznim vrstama povreda. Posebnu zabrinutost izaziva povećan broj saobraćajnih nezgoda, često sa teškim povredama i posljedicama po zdravlje, a nažalost, bilo je i smrtnih slučajeva. Samo u prethodnih mjesec dana, na području grada Banjaluka, dogodilo se 66 saobraćajnih nezgoda, a timovi Službe hitne medicinske pomoći intervenisali su 79 puta”, navode iz DZ Banjaluka.

Pojašnjavaju da u takvim situacijama na teren izlazi više ekipa, a sanitetska vozila se direktno upućuju na mjesta nesreća, dok medicinski timovi ostaju angažovani duže vrijeme kako bi se sve osobe adekvatno zbrinule.

“Zbog složenosti i hitnosti ovakvih intervencija, u pojedinim trenucima Služba hitne medicinske pomoći je maksimalno angažovana na terenu, što nekada može redukovati pružanje usluga pacijentima koji nisu životno ugroženi”, dodali su.

Prema njihovim navodima, u posljednje vrijeme primijećen je i porast saobraćajnih nezgoda u kojima sve češće učestvuju pješaci, motociklisti, biciklisti i korisnici električnih trotineta.

“Neopreznost i ignorisanje saobraćajnih propisa kod ovih učesnika često imaju ozbiljne posljedice, pa apelujemo na sve da budu oprezni i odgovorni kako bismo spriječili teške povrede i tragične ishode”, istakli su, “Nezavisne novine“.

Banjaluku je za šest mjeseci ove godine posjetilo 10 odsto više turista nego u istom periodu lani, a broj ostvarenih noćenja veći je za 13 odsto, rekli su Srni u gradskoj Turističkoj organizaciji.

Grad na Vrbasu je za šest mjeseci zabilježio 61.163 dolaska turista koji su ostvarili 93.035 noćenja, naveli su iz Turističke organizacije, uz napomenu da su to samo registrovani turisti koje evidentiraju hoteli, moteli i pansioni.

 

 

“Iako od 1. januara i vlasnici privatnog smještaja imaju obavezu da dostavljaju podatke, to još ne rade svi. Prema dostupnim podacima, u privatnom smještaju bila su 1.722 dolaska turista koji su ostvarili 3.201 noćenje”, precizirali su iz gradske Turističke organizacije.

Prema statističkim podacima, Banjaluku je u junu posjetilo 3.152 domaćih i 9.092 stranih turista ili ukupno 12.244 turista, koji su ostvarili ukupno 19.146 noćenja.

Najveći broj turista je iz susjednih zemalja, odnosno iz Srbije, Slovenije i Hrvatske, kao i svih prethodnih godina.

Bilježi se i dolazak posjetilaca iz NJemačke, Austrije, Italije, Crne Gore Sjedinjenih Država, Švajcarske, Kine, Mađarske, Malte, Švedske, Velike Britanije, Poljske, Makedonije, Rusije, Holandije, Češke, Turske i Francuske.

 

 

Samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka Mladen Šukalo kaže da podatke o posjetiocima u odnosu na mjesta prebivališta imaju samo na godišnjem nivou.

Prema njegovim riječima, Banjaluku je lani posjetilo najviše turista iz Srbije – 30,33 odsto, potom iz Slovenije 19,90 odsto i Hrvatske 12,76 odsto, što zajedno čini 63 odsto dolazaka stranih turista u Banjaluku i blizu je predpandemijskog procenta iz 2019. godine – 59,1 odsto.

On je dodao da se slična situacija očekuje i u ovoj godini.

Šukalo kaže da su najatraktivnije lokacije u Banjaluci tvrđava Kastel, Hram Hrista Spasitelja, džamija Ferhadija, Gospodska ulica, kao i Banska uprava i Banski dvor.

 

 

“Tome treba dodati Muzej Republike Srpske i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske. Ostale ponude u urbanoj zoni su mnogobrojni događaji, ugostiteljski i trgovački objekti i slično”, navodi Šukalo.

Što se tiče ponude izvan grada, on kaže da su posebno atraktivni termomineralni izvori u Srpskim Toplicama, najistočniji trapistički samostan u Evropi, te Banj brdo – vidikovac i spomenik.

“Nešto dalje su Etno-selo `LJubačke doline`, Krupa na Vrbasu – slapovi, vodenice, manastir i jezero na Manjači, a u okruženju kraljevski grad Jajce, Nacionalni park Kozara, vinarije, destilerije, banje i slično”, naveo je Šukalo.

Banjaluka nema dovoljno taksi vozila. Reći će vam oni koji ovu vrstu prevoza trebaju. U gradu je 265 vozila. Ako i toliko. Jer, neki licencu imaju, a taksi prevozom se ne bave. I ima onih koji godinama na tu licencu čekaju.

Branislav Čerek, odbornik u Skupštini grada, inicirao je sastanak u Gradskoj upravi i predložio da se poveća broj taksi vozila u gradu. Druga varijanta je apelacija Ustavnom sudu kako bi se znalo da li gradonačelnik ima pravo da odlučuje koji broj taksi vozila će biti u gradu.

-I tom odlukom se spriječava konkurencija, što je apsurdno. Ja sam im na sastanku iznio neke detalje, a oni meni predložili da ja iniciram donošenje studije o saobraćaju na nivou grada. Rekao sam im da je to njihov posao, da se time bave, a oni su meni rekli da to košta – kaže Čerek za Srpskainfo.Poslao im je i imejl u kojem je predložio da se broj od 265 vozila poveća na 400. Prema njegovim riječima, od 265 registrovanih taksista, bar 50 njih uopšte ne vozi. Mnogi ljudi, kako kaže, još uvek imaju licencu, ali se ne bave ovom delatnošću, što dodatno ograničava tržište, kao i da grad ne zarađuje od taksi stajališta.

–Lakše je otvoriti apoteku u Banjaluci, nego dobiti licencu za taksi. Ne znam da je neko namjeravao da napravi zgradu ili otvori apoteku, a da je na dozvolu čekao 7 godina, kao što se čeka licenca za taksi – kaže on.

Čerek, odbornik Narodnog fronta, na sjednici Skupštine grada u junu pitao je gradske vlasti na osnovu kojih parametara je određeno da Banjaluci treba baš 265 taksista i tada najavo da će se obratiti Ustavnom sudu RS da dobiju mišljenje da li je došlo do uskraćivanja prava na rad ljudima ili nije.

Gradska menadžerka Mirne Savić Banjac, tada mu je odgovorila da taksisti koji sada rade nisu za to da se lista povećava. Rekla je da nemaju pravo da ljude skidaju sa spiska jer ne rade, obzirom da licencu dobijaju od ministarstva.

-Kada smo počeli da „češljamo“ ovu oblast, našli smo nekoliko ljudi koji su preminuli, neki žive u inostranstvu, jedan je bio u u zatvoru – rekla je tada odborniku Čereku.

Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka sljedeće sedmice trebalo bi da se sastanu sa predstavnicima Gradske uprave Banjaluka kako bi razgovarali o njihovim zahtjevima o povećanju plata.

Do tada, radnici javnih vrtića ne odustaju, a njihovoj borbi podršku su potpisom peticije mogli dati i roditelji mališana.

 

 

Prema riječima Slađane Mišić, predsjednice Reprezentativne sindikalne organizacije ove ustanove, radnici i dalje ostaju pri svojim zahtjevima.

“Za sledeći četvrtak, odnosno petak, mi imamo najavljen sastanak sa našim osnivačem, odnosnom Kabinetom gradonačelnika grada Banjaluka”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Kako navodi, oni su nedavno kao Sindikalna organizacija svoje protokolisane dopise uputili na četiri adrese – gradonačelnika, predsjednika Skupštine grada, kao i pojedinih odbornika, međutim, zvaničan odgovor nisu dobili ni sa jedne od njih.

I dok čekaju sastanak sa Draškom Stanivukovićem, gradonačelnikom Banjaluke, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, ističe da je voljan već sutra da zakaže vanrednu sjednicu sa tačkom dnevnog reda o povećanju plata

“On (Ninković) je i ranije pokazao dobru volju da se ta sredstva usmere ka nama, međutim nema te Skupštine. I mi smo tražili od odbornika i od samog predsednika i gradonačelnika da se sazove Skupština”, kaže Mišićeva komentarišući Ninkovićeve riječi.

Roditelji djece koja pohađaju javne vrtiće, a sa kojima smo razgovarali, dali su podršku vaspitačima, a jedan od njih ističe za “Nezavisne novine” da je zadovoljan radom vaspitača u obdaništu koje pohađa njegovo dijete.

“Zaista su tete posvećene djeci i zaslužuju veće plate. Rado smo potpisali tu njihovu inicijativu i supruga i ja. Mislim da je sramota da one imaju minimalnu platu, a rade najodgovorniji mogući posao, a to je da se brinu o našoj djeci”, kazao je ovaj roditelj.

Prema njegovim riječima, velika je odgovornost brinuti se o jednom djetetu, a kamoli o njih deset ili dvadeset.

 

 

“Ne znam kako je u drugim ustanovama, ali mi smo prezadovoljni radom teta u vrtiću koje pohađa naš dječak. Dijete obožava ići u vrtić i to je dodatni znak koliko su one posvećene. Mišljenja sam da vaspitači u vrtićima treba da imaju mnogo veće plate i podržavam njihovu borbu, a stava sam da ovako razmišlja većina roditelja”, naglasio je otac ovog dječaka koji je želio ostati anoniman.

Da podršku roditelja imaju, potvrdila je za “Nezavisne novine” i Mišićeva, ističući da još uvijek ne može iznijeti zvanične podatke jer se anketa još obrađuje.

“Mi smo prvi dan nakon kolektivnog godišnjeg odmora ponudili roditeljima anketu jer su nam oni ranije deklarativno u toku dana štrajka dali 100-odstotnu podršku. Roditelji su svojim potpisom potvrdili svoju podršku. Ja za sada prikupljam te odgovore i u narednom periodu ću obraditi anketu”, rekla je Mišićeva, dodajući da će rezultati ankete biti javno objavljeni.

Uz zaposlene u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka je i Petar Jokanović, direktor ove ustanove.

“Što se tiče zahtjeva naših kolega koji su u borbi za povećanje plata mogu samo da potvrdim da apsolutno stojim uz njih i smatram da su zahtjevi opravdani”, rekao je on za “Nezavisne novine”.

Podsjećamo, zaposleni u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka još u junu najavili su svoju borbu za povećanje plata svim zaposlenima za 20 odsto.

Ponovo otvorena vrata Gradskog olimpijskog bazena u Banjaluci želja je mnogih građana grada na Vrbasu, pa tako i Duška Tadića, Davora Josipovića i Miodraga Čeke, koji su odlučili pokrenuti peticiju za hitno rješavanje ovog problema, ali i približavanje ovog značajnog objekta osobama s invaliditetom.

Kako ističu, njihova inicijativa krenula je iz svakodnevnih razgovora sa sportistima, roditeljima i rekreativcima.

 

“Na kafama, treninzima i druženjima često govorimo o sportu, uspjesima, ali i o nepravdama. Kada je bazen zatvoren, postalo je jasno da ne možemo ostati nijemi. S obzirom na to da smo već zajedno realizovali brojne društveno korisne akcije i rješavali infrastrukturne probleme, odlučili smo da i ovaj izazov rješavamo solidarno, kao i uvijek do sada”, priča za “Nezavisne novine” Tadić ističući da će u narednom periodu biti pokrenut humanitarni broj putem koga će se prikupljati novac.

Kako kažu, sama najava pokretanja humanitarnog broja izazvala je veliku pažnju.

“Pripreme su u toku, a sredstva će se prikupljati za nabavku mobilne rampe koja će omogućiti osobama s invaliditetom bezbjedan ulazak u bazen, kao i za drugu neophodnu opremu za sve sportiste, uključujući i sportiste s invaliditetom. Kada broj bude aktivan, pozvaćemo sve građane da ga podrže. Paralelno s tim, počeće i potpisivanje peticije za hitno rješavanje problema u radu bazena. Ovo nije samo sportska inicijativa, ovo je priča cijelog grada”, kaže Tadić za “Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, zatvaranjem bazena plivanje i vaterpolo su zaustavljeni, a s njima i snovi djece i sportista koji godinama vrijedno treniraju.

 

“Naš plan je da, bez uplitanja politike, ujedinimo sportski duh Banjaluke i okupimo sve koji žele stati uz sportiste i probleme sa kojima se suočavaju. Danas su to vodeni sportovi, a sutra ko zna koji drugi”, kaže on.

Osim lakšem i bržem otvaranju bazena, oni žele doprinijeti i poboljšanju infrastrukture.

Na naše pitanje očekuju li podršku građana, Tadić ističe da su Banjalučani i ranije pokazali da znaju prepoznati ono što je ispravno.

“Kad god smo zajedno stajali iza neke akcije, uspjeli smo. Uvjereni smo da će i sada grad stati uz ovu priču, ali i da će oni koji sjede u odborničkim klupama prepoznati važnost trenutka i početi djelovati konstruktivno, bez prepucavanja i opstrukcija. Vjerujemo da ćemo uskoro svi zajedno uzviknuti ono što već sada svi priželjkujemo: ‘Ponovo radi bazen!'”, ističe Tadić.

 

Podsjećamo, Gradski olimpijski bazen u Banjaluci zatvoren je 22. jula ove godine, a kako su tada saopštili, odluka je donesena zbog višegodišnje borbe s nagomilanim problemima koji iz dana u dan postaju sve veći.

“I dalje se suočavamo sa nedostatkom osnovnih uslova za rad, koji su ključni za sigurnost i funkcionisanje. To uključuje nepostojanje mogućnosti angažovanja spasilačke službe, nemogućnost servisiranja obaveza za snabdijevanje električnom energijom neophodnom za rad svih sistema, te kritičan nedostatak finansija za obezbjeđivanje lož-ulja za zagrijavanje vode. Bez ovih elementarnih preduslova, jednostavno ne možemo garantovati bezbjedno i kvalitetno okruženje za naše posjetioce i sportiste. Iz tog razloga, Gradski olimpijski bazen prestaje sa pružanjem sportsko-rekreativnih usluga”, naveli su tada iz “Aquane”.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, istakao je da na zemljištu Poljoprivredne škole koje je, kako kaže, oteto mimo zakona, Grad Banjaluka može izgraditi gradsku bolnicu ili srednjoškolski centar.

“Ovo je najveća gradska parcela koju žele da nam otmu. Ovo zemljište je površine 300 hiljada metara kvadratnih. Da bi smo dočarali, ovo zemljište je veličine naselja Kočićev vijenac. Ovdje može da bude izgrađeno 47 fudbalskih stadiona ili 2.500 domaćinstava, gdje bi moglo da živi oko 10 hiljada naših sugrađana. Da bi smo uradili baš ono što želimo, ovdje možemo da izgradimo gradsku bolnicu ili srednjoškolski centar, baš ono što je potrebno za našu Banjaluku. Zato je hiljade razloga da se borimo za ovo zemljište”, rekao je Stanivuković.

 

 

Istakao je da je vrijednost ovog zemljišta 150 miliona KM.

“Zemljište nam je oteto mimo zakona, a spornim pravnim radnjama je upisano na Poljoprivrednu školu, koja je preko školskog odbora ovo atraktivno zemljište mijenjala za zemljište u Gradišci, u selima Trbovljani i Bistrica, 100 kilometara putevima odavde, po cijeni koja je 50 puta manja po kvadratnom metru”, rekao je on.

Stanivuković tvrdi da je zemljište mijenjano sa fiktivnom firmom, te da je zemljište odmah prodato dalje.

“Viši privredni sud sa sudijom je uradio sve kako ne treba, mimo zakona i oteo ovo u epicentru naše Banjaluke. Javno ćemo ih objaviti da se vidi ko otima našu imovinu. A sada gledamo u Vrhovni sud, jer ne damo ni pedalj naše zemlje i naših Banjalučana”, rekao je Stanivuković.