Kategorija: Banja Luka

Banjaluka ima 303 nadzorne kamere, ali građani ne znaju gdje se tačno nalaze, koliko ih radi i da li snimaju upravo tamo gdje je bezbjednost najpotrebnija. U gradu u kojem se video-nadzor često predstavlja kao ključni alat zaštite, ova pitanja ostaju bez jasnih odgovora.

Prema podacima koje je Policijska uprava Banjaluka dostavila BL portalu, nadzorne kamere postavljene su u okviru projekta „Bezbjedan grad“, čija realizacija još traje. Kako je navedeno, nakon završetka prve faze planirana je izrada elaborata za drugu fazu sistema, koja bi trebalo da obuhvati lokacije od bezbjednosnog značaja.

Video-nadzor se u javnosti najčešće povezuje sa prevencijom kriminala i većim osjećajem sigurnosti. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske navode da se snimci sa kamera koriste svakodnevno, naročito u oblasti bezbjednosti saobraćaja, ali i prilikom otkrivanja počinilaca krivičnih djela i narušavanja javnog reda i mira.

Sve to dobro zvuči, ali u odgovoru iz Policijske uprave ipak nema podataka o tome koliki dio grada je zaista pokriven video-nadzorom, niti da li postoje dijelovi Banjaluke bez ikakvog nadzora – takozvane slijepe zone. Takođe, nije precizirano koliko je od ukupno instaliranih kamera u potpunosti funkcionalno.

Bez odgovora su ostala i pitanja o konkretnim rezultatima sistema. MUP nije naveo u koliko je krivičnih djela ili prekršaja u posljednjih 12 mjeseci snimak sa gradskih kamera korišćen kao dio istrage, niti u koliko je slučajeva video-nadzor imao presudnu ulogu u rasvjetljavanju događaja.

Iz MUP-a navode da tehnički problemi u radu sistema nisu česti i da je održavanje opreme u nadležnosti Ministarstva, dok je projekat realizovan u saradnji sa Gradom Banjaluka. Ipak, bez javno dostupnih podataka o pokrivenosti i funkcionalnosti kamera, ostaje nejasno koliko je sistem ravnomjerno raspoređen i koliko odgovara stvarnim bezbjednosnim potrebama građana.

Uništavanje gradske imovine otvara dodatna pitanja o nadzoru

Pitanje efikasnosti video-nadzora posebno dolazi u fokus u kontekstu učestalih slučajeva vandalizma u gradu. Iz Gradske uprave Banjaluka nedavno su naveli da je tokom prošle godine evidentirano više oštećenja betonskih i metalnih kanti za odlaganje otpada, klupa, autobuskih stajališta, kao i mobilijara na dječijim igralištima, te da su kamere postavljene i s ciljem zaštite gradske imovine.

Iz Odjeljenja za komunalne poslove ističu da mjere podrazumijevaju pojačane kontrole na terenu, postupanje po prijavama građana i saradnju sa policijom, uz apel da građani vandalizam pravovremeno prijave nadležnim službama. Dodaju i da je očuvanje gradske imovine zajednička odgovornost svih, kao i da je potrebno raditi na podizanju svijesti, posebno kod mlađih, o značaju zaštite javnog prostora.

Kad se sve sabere, ključno pitanje u Banjaluci više nije da li kamere postoje, već koliko su dostupne, pouzdane i usmjerene na mjesta gdje se problemi najčešće javljaju. Tačnije – imaju li građani od njih vajde.

Banjalučka javna kuhinja i Udruženje građana “Mozaik prijateljstva”, koje godinama predstavlja utočište za najugroženije, našlo se u ozbiljnom problemu. Zgradi u kojoj se svakodnevno dijele obroci istekao je rok važenja upotrebne dozvole, a zbog neriješenog pravnog statusa Udruženje je primorano da razmišlja o napuštanju prostora. Od marta kreću sa humanitarnim brojem i prikupljanjem novca za gradnju sopstvenog objekta.

“Mozaik prijateljstva” i javna kuhinja djeluje godinama i bio je utočište za veliki broj socijalno ugroženih građana, mjesto gdje se dnevno podijeli 800 obroka.

Ipak, zbog neriješenog pravnog statusa Udruženje je primorano da razmišlja o izlasku iz zgrade i pokretanju akcije za izgradnju vlastitog objekta.

Predsjednik ovog udruženja Miroslav Subašić ističe da je problem dugogodišnji i da Udruženje zbog nedostatka dokumentacije gubi mjesečno između pet i sedam hiljada maraka.

– Iako su nam godinama unazad obećavali da ćemo dobiti dokumentaciju, zgrada i dalje nema upotrebnu dozvolu i mi zbog toga gubimo jako puno novca koji bi trebalo da nam bude dodijeljen. Iako nas za sada niko ne izbacuje, mi nemamo papire i to nam pravi ogroman problem – rekao je Subašić.

Kako bi riješili problem, iz Udruženja su najavili od 1. marta pokretanje humanitarne akcije za koju im je, kako kažu, potrebna pomoć svih dobrih ljudi koji će zajedno s njima u ovom mjesecu napraviti plan akcije.

– Želimo da napravimo bolji i veći objekat koji će da odgovori na potrebe naših korisnika. Potrebno je da 350 hiljada ljudi nazove humanitarni broj i donira dvije marke kako bismo mogli kupiti kuću – kaže Subašić.

On je pozvao sve dobre ljude, i mlade i stare, da se uključe u akciju.

– Hajdemo zajedno da napravimo spomenik dobrote u Banjaluci, da se svi uključimo da izgradimo mjesto gdje ljudi koji nemaju novca mogu da se nahrane i odmore – poručio je za RTRS Subašić.

Nedavni slučaj uništavanja betonske kante na šetalištu kod banjalučkog Zelenog mosta, nažalost, nije jedini, zbog čega bi građani Banjaluke takve i slične vandalizme trebalo da pravovremeno prijave Odjeljenju za komunalne poslove i Komunalnoj policiji, rečeno je Srni u Gradskoj upravi.

Iz Gradske uprave napominju da je u Banjaluci učestalo uništavanje kanti za odlaganje otpada iako nadležni organi preduzimaju mjere u okviru svojih nadležnosti.

Pojašnjavaju da ove mjere podrazumijevaju pojačane kontrole na terenu, postupanje po prijavi građana i saradnju sa policijom.

Iz Gradske uprave ističu da je lani evidentirano više slučajeva oštećenja betonskih i metalnih kanti za odlaganje otpada, ali i klupa, autobuskih stajališta, kao i mobilijara na dječijim igralištima.

Iz Odjeljenja za komunalne poslove navode da je očuvanje gradske imovine zajednička odgovornost svih građana, te su upravo zbog toga postavljene i kamere u nekim dijelovima grada.

Potrebno je raditi na podizanju svijesti, posebno kod mlađih o značaju i potrebi očuvanja gradske imovine, kako bi bilo zaustavljeno njeno uništavanje, naveli su iz Gradske uprave.

Vlada Srpske prihvatila je danas informaciju o nastavku finansiranja prioritetnog kapitalnog projekta izgradnje Srpsko-ruskog hrama i pratećeg duhovno-kulturnog centra u Aleji Centar u Banjaluci, za koje će biti izdvojeno 5.000.000 KM.

Ministarstvo finansija Srpske je zaduženo da u narednom periodu, u skladu sa mogućnostima, obezbijedi 5.000.000 KM iz budžeta Republike Srpske za realizaciju projekta, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Srpsko-ruski hram i duhovno-kulturni centar u Banjaluci gradi se u čast porodice Romanov. Kao prototip budućeg hrama izabran je nekadašnji Hram Čuda arhangela Mihaila, sagrađen 1358. godine, koji se nalazio u Kremlju i koji je porušen nakon Oktobarske revolucije.

Temelji hrama osveštani su 17. septembra 2018. godine.

Grad posjeduje važeću građevinsku dozvolu za izgradnju pristupnih saobraćajnica na lijevoj obali rijeke Vrbas. Riječ je o dozvoli koja predstavlja prelazno rješenje i koja omogućava da se, u skladu sa njom, izvode građevinski radovi i da se most stavi u funkciju. Na osnovu te dozvole mogu se obezbijediti uslovi za bezbjedno odvijanje saobraćaja, što je i osnovni cilj cijelog projekta, rekla je ovlašteni potpisnik Odjeljenja za saobraćaj i puteve Valentina Balaban.

Ona naglašava i to da je Grad u proteklom periodu održao niz sastanaka sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, “Putevi” Republike Srpske i RUGIP-a.

Podsjećamo, Miroslav Janković, direktor Javnog preduzeća “Putevi Republike Srpske”, kazao je da ukoliko danas dobiju saglasnost Grada Banjaluka za projektno-plansku dokumentaciju, već u ponedjeljak bi se mogli nastaviti radovi na pristupnim saobraćajnicama mostu u naselju Česma, kako bi se do kraja mjeseca most pustio u funkciju.

Kako je rekao Janković, Vlada Republike Srpske radove na izgradnji mosta povjerila Putevima na upravljanje, iako se ne nalaze na mreži magistralnih i regionalnih puteva.

“Vlada je prepoznala da je to zaista problem, obezbijedila sredstva i JP Putevi su to u predviđenom roku završili. Međutim, kada su radovi završeni uvidjeli smo da pristupne saobraćajnice nisu urađene i Vlada je zadužila Puteve da izgradi i pristupne saobraćajnice. Po tadašnjim informacija koje smo dobili od Grada, rečeno je da je Grad obezbijedio projektno-plansku dokumentaciju i riješio imovinske odnose na obje strane mosta. Odmah smo pristupili radovima i za sedam dana završili sve na desnoj obali, ali smo na lijevoj obali naišli na probleme – snježne padavine koje su onemogućile radove i neusklađenost projektno-planske dokumentacije sa stanjem na terenu”, kazao je Janković.

“Razgovori su bili veoma konstruktivni i korisni, a fokus je bio na tehničkim aspektima i izazovima koji su se pojavili tokom izvođenja radova, što je u ovakvim projektima uobičajeno. Stav Grada je jasan, a to je da ne postoje apsolutno nikakve prepreke da se nastavi sa izvođenjem radova na terenu. Uz neophodno usaglašavanje sa projektantom, stručnim nadzorom, izvođačem radova i ostalim učesnicima u projektu, radovi se mogu nesmetano nastaviti i privesti namjeni, a što je u interesu svih građana Grada Banjaluke kao šire regije”, istakla je Balaban.

Za narednu sjednicu Skupštine Grada pripremili smo i predali više od 70 tačaka koje su izuzetno važne, kako za naš grad, tako i za naše sugrađane. Neke od tih tačaka odnose se na izvještaje i programe rada javnih preduzeća i ustanova, Program uređenja građevinskog zemljišta i zajedničke komunalne potrošnje, kao i na dodjelu prostora udruženjima te zemljišta za fudbalske klubove u prigradskim naseljima, saopštili su iz Gradske uprave.

Kazala je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, naglasivši da su navedene tačke od velikog značaja, izrazivši nadu da će dobiti podršku na narednom zasjedanju Skupštine Grada.

-Rukovodstvo Skupštine Grada zakazalo je Kolegijum za utvrđivanje termina redovne sjednice za utorak, 10. februar, te nam ostaje da vidimo da li će redovna sjednica biti zakazana za 19. februar, kako je najavljeno. Mi smo svoj dio posla obavili, materijale smo predali u roku i ne postoje nikakvi izgovori da se sjednica ne održi — istakla je gradski menadžer.

Prvi vrtić u Novoseliji je zvanično je otvoren, nek je sa srećom, uzviknuo je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i presjekao crvenu vrpcu. Dogodilo se to 30. septembra 2024.

Od tada je prošlo 17 mjeseci, a u vrtić, za koji je Stanivuković oduševljeno rekao da je “više od savršenog”, još nije kročilo nijedno dijete a kad će, ne zna se.

Tog 30. septembra, 7 dana prije lokalnih izbora, sve je izgledalo cakum – pakum. Kamere, nasmijana lica, roditelji sa djecom u naručju, koji čekaju da, koliko sutra, svoje mališane upišu u vrtić u komšiluku. Ali, ispostavilo se da su se radovali vrtiću koji – ne postoji.

Kako je tada poručio gradonačelnik, u adaptaciju prostorija područne osnovne škole u Novoseliji, koje je ova škola ustupila za vrtić, te u opremanje prostorija, uloženo je 360.000 KM gradskih para. Nabavljen je novi namještaj i igračke, eto još samo da se vrtiću nadjene ime i to je to.

– Predaćemo ovaj vrtić Centru za predškoslo obrazovanje i vaspitanje, a oni koji su ostali ispod crte mogu da upišu djecu – rekao je tada Stanivuković.

U vrtić je, kako je najvljeno, trebalo da se upiše 60 djece jasličkog i predškolskog uzrasta, ali do danas nije upisano ni jedno. Od svečanog otvaranja skocakne igraonice su zaključane, a dvorište sa igračkama zarasta u korov.

– Mi smo ustupili dio školskog prostora za vritć, a zašto vrtić nije otvoren, mi to ne znamo, nije u našoj nadležnosti – kaže za Srpskainfo Danijela Mirković, direktorka OŠ “MIlan Rakić”, u sklopu koje djeluje i područna škola u Novoseliji sa nesuđenim vrtićem.

Mirkovićeva je uoči izbora 2024. zajedno sa Stanivukovićem bila jedna od glavnih sudionica pompeznog otvaranja vrtića čudesne sudbine.

Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, u sklopu kojeg djeluju svi javni vrtići u Banjaluci, kaže da o vrtiću u Novoseliji doslovno ne zna ništa.

– To nije naša organizaciona jedinica, pa stoga nismo raspisivali konkurs za prijem djece, niti pravili sistematizaciju radnih mjesta, jer taj vrtić, bar što se nas tiče, formalno pravno ne postoji. Ono što znamo iz medija jeste da je objekat opremljen spolja i iznutra, ali to je sve rađeno mimo nas i bez našeg znanja – kaže Jokanović.

Haris Gazić, mladi tata iz Novoselije, bio je među onima koji su prije godinu i po oduševljeno pozdravili otvaranje vrtića u svom naselju.

On je tada rekao da ima kćerkicu, koju će odmah upisati u vrtić, a nada se da će imati još djece koja će tu provesti djetinjstvo. Ipak, Haris i njegove komšije moraju za svoje mališane naći neko drugo rješenje.

Ako se i kada se vrtić u Novoseliji konačno uvrsti u mrežu javnih predškolskih ustanova, ako dobije “rodni list i ime”, tek tada slijedi sistematizacija radnih mjesta, pa prijem radnika, pa prijem djece, pa uklapanje u gradski budžet…

Što će reći da je vrtiću Novoseliji, iako opremljen od glave do pete, ustvari – na dugom štapu i da će Harisova kćerkica do tada, vjerovatno, već krenuti u školu.

Očekujemo danas saglasnost Grada Banjaluka za projektno-plansku dokumentaciju kako bismo već u ponedjeljak nastavili radove na pristupnim saobraćajnicama mostu u naselju Česma i do kraja mjeseca pustili most u funkciju, rekao je direktor Јavnog preduzeća “Putevi Republike Srpske” Miroslav Јanković.

Јanković je podsjetio da je Vlada Republike Srpske radove na izgradnji mosta povjerila Putevima na upravljanje, iako se ne nalaze na mreži magistralnih i regionalnih puteva.

– Vlada je prepoznala da je to zaista problem, obezbijedila sredstva i ЈP Putevi su to u predviđenom roku završili. Međutim, kada su radovi završeni uvidjeli smo da pristupne saobraćajnice nisu urađene i Vlada je zadužila Puteve da izgradi i pristupne saobraćajnice. Po tadašnjim informacija koje smo dobili od Grada, rečeno je da je Grad obezbijedio projektno-plansku dokumentaciju i riješio imovinske odnose na obje strane mosta. Odmah smo pristupili radovima i za sedam dana završili sve na desnoj obali, ali smo na lijevoj obali naišli na probleme – snježne padavine koje su onemogućile radove i neusklađenost projektno-planske dokumentacije sa stanjem na tarenu – pojasnio je Јanković.

Dodao je da je urađena dopuna projektno-planske dokumentacije, da su Putevi Srpske dali saglasnot, te da očekuje da i Grad to danas učini.

Јanković je naveo da će ukupna vrijednost projekta izgradnje mosta i pristupnih saobraćajnica iznositi oko devet miliona KM.

Јanković je naveo da će Putevi Srpske tražiti od Vlade da upravljaju saobraćajnicom i mostom kako bi nastavili gradnju saobraćajnice do Vrbanje.

Kada je riječ o putu Trnovo-Miljevina-Foča koji je zatvoren za saobraćaj zbog lošeg stanja i ugrožene bezbjednosti putnika, Јanković je rekao da bi za 45 dana trebalo da budu završeni radovi na sanaciji i put vraćen u funkciju, ali i da će pokušati da ubrzaju dinamiku radova.

– Most na rijeci Bistrici se nalazi u zoni gradilišta hidrocentrale i prilikom izvođenja radova došlo je do aktiviranja klizišta u samoj zoni gradilišta. Dio saobraćajnice i dio mosta su postali ugroženi. Pratili smo pomjeranje mosta, došlo je do kritične tačke i donesena je odluka o obustavi saobraćaja. HE Bitrica je odmah pristupila sanaciji, već se izvode radovi. Nakon toga ćemo mi pristupiti dijelu sanacije kolovozne funkcije mosta – rekao je on za RTRS.

Јanković je naveo da je u funkciji pristupni put i zamolio građane za strpljenje.

Nova saobraćajnica bez trotoara u naselju Česma postala je izvor straha za mještane, jer zbog učestale bahate vožnje i nedostatka bezbjednosnih mjera roditelje svakodnevno brine kako će njihovi mališani doći do škole.

Mještanka Ružica Kresojević rekla je za “Glas Srpske” da se sa ovim problemom suočavaju otkad je napravljena nova saobraćajnica u naselju, te da je ulica Petra Velikog najopasnija.

Pisali su Gradskoj upravi i obraćali se policiji.

– Dobili smo odgovore kako su postavljeni saobraćajni znakovi. Tu, realno, ne mogu da se postave ležeći policajci jer bi ih na toj dionici trebalo više od deset. Radari su, kako nam je rečeno, prevelika investicija – navela je Kresojevićeva.

Adekvatno rješenje, kako kaže, bio bi izlazak patrole na teren najmanje dva puta sedmično ili postavljanje radara.

– Kada bi patrole regulisale saobraćaj, ljudi bi stvorili naviku i pazili na brzinu. U Česmi ima nas nekoliko aktivista i imamo ideju kako da sami preuzmemo stvar u naše ruke, ali i upozorimo vozače, kao roditelji i zabrinuti mještani. O tome će se znati više možda već sljedeće sedmice – poručila je Kresojevićeva.

Ovaj problem neće prepustiti slučaju, jer se često dešava da vozači udaraju u ograde.

– Više puta, s obzirom na to da poštujem ograničenje brzine, desilo mi se da vozim 50 kilometara na sat, a da me pretiče neko ko vozi preko 100 i upada u makaze. Tu djeca idu u školu. Skoro se neko na mostu kod “Incela” zaletio i zabio u ogradu. Bilo je i situacija u kojima su se motorima vozači zalijetali u automobile – ispričala je ona.

Gornji dio glavne saobraćajnice modernizovan je bez trotoara, rekla je Kresojevićeva, što dodatno dovodi pješake i djecu u opasnost.

– Tu uvijek ima pješaka koji nemaju gdje da se pomjere i prilično je opasan dio puta. Svoje dijete ću do petog razreda voditi u školu jer ne želim da se dogodi neka nesreća i da baš moje dijete bude nauk da se postavi radar – naglasila je ona.

Nesavjesnim mještanima koji brzo voze poručila je da čuvaju drugu djecu kao što čuvaju i svoju.
– Pitam se da li biste vozili tako brzo kroz naselje gdje vaša djeca svaki dan pješače do škole. Nemojte da žurite i jurite, nego krenite na vrijeme. Nemojte ugrožavati našu djecu. Neka djeca ne paze kad prelaze preko pješačkog prelaza  jer misle da će im vozači stati i propustiti ih. Nedavno je dijete udareno kod škole na pješačkom, srećom je prošlo bez povreda, ali vozač koji tada nije vozio brzo jednostavno nije stao prije zebre – istakla je Kresojevićeva dodavši da kazne za bahate vozače moraju biti strože.

Dodala je da roditelje iz ovog naselja muči i stanje u petogodišnjoj školi u naselju u koju se, kako tvrdi, slabo ulaže.

– Moja kći pohađa školu u Adi, ali ni ta, a ni škola u Česmi nema fiskulturnu salu. Zagađenje vazduha je ozbiljno i opasno, a đaci časove fizičkog vaspitanja imaju vani. Imaju igralište, a i poprilično dotrajalu ogradu – navela je Kresojevićeva.

Inicijativa u Adi

Ružica Kresojević ranije je pokrenula inicijativu za postavljanje pješačkog semafora na prelazu preko magistralnog puta kojim djeca idu do škole u Adi.

– Dobila sam informaciju da je izrada referata u toku i da će postavljanje semafora biti riješeno. Sljedeće sedmice planiram otići na sastanak kako bih saznala da li i kad možemo očekivati da počnu radovi – poručila je ona.

Starčevica

Mještanka naselja Starčevica Indira S. rekla je za “Glas” da su više puta slali dopise nadležnima da im je prijeko potreban ležeći policajac u ulici Đede Kecmanovića u blizini bivšeg restorana “Ognjište”. Ona je istakla da bahati vozači na ovom pravcu razvijaju veliku brzinu i ugrožavaju mještane.

– Umjesto lokacije na kojoj je to potrebno, postavljen je ležeći policajac u ulici Vaclava Havlika Vene, gdje mislimo da nije potreban jer je to uska ulica sa uzbrdicom i ne vidim zbog čega su nadležni odlučili baš tu da ga postave – kazala je ona.

– Bilo je mnogo rupa i to je u neku ruku sputavalo vozače da voze brzo. Sada strašno jure, pogotovo vozila brze pošte jer je put ravan, a znaju da patrole nikad nema – kazala je ona.