VRBAS Media

Kategorija: Banja Luka

  • Iz “Eko toplane” Banjaluka poručuju: Više nema potrebe da sva sporna pitanja rješavaju na sudu

    Iz “Eko toplane” Banjaluka poručuju: Više nema potrebe da sva sporna pitanja rješavaju na sudu

    “Eko toplane” Banjaluka više nemaju potrebu da sva sporna pitanja rješavaju na sudu.

    Njihov pravni tim kontinuirano preuzima predmete od advokatske kancelarije, koja je svoj dio posla uspješno završila uspostavljanjem sudske prakse, potvrđeno je iz ovog preduzeća.

    Inače, komunalna usluga daljinskog grijanja je vrlo regulisana oblast prije svega zakonskim, ali i podzakonskim aktima jedinice lokalne samouprave.

    Međutim, i pored toga, u praksi se javljaju situacije koje zakonski ili podzakonski akti ne tretiranju na dovoljan način, a postoje i situacije da su određene odredbe određenih zakona u koliziji jedne s drugima. U takvim situacijama jedini putokaz za ispravno postupanje je sudska praksa.

    Kada je riječ o najvećem sistemu daljinskog grijanja u Republici Srpskoj, ovo pitanje je prisutno godinama.

    Posebno je aktuelizovano nakon izgradnje nove toplane i osnivanja preduzeća “Eko toplane”, gdje su se pojavila različita tumačenja pojedinih korisnika, ali i advokatskih kancelarija kada su u pitanju obligacioni odnosi između korisnika sistema daljinskog grijanja i davaoca usluge, u ovom slučaju “Eko toplana”.

    Zbog različitih tumačenja pomenutih odnosa, prava plaćanja obaveze za isporučenu toplotnu energiju u slučaju nepostojanja potpisanog ugovora, mogućnosti isključenja s mreže, ali i drugih pitanja, nastali su sudski sporovi između određenog broja korisnika i “Eko toplana” kao davaoca usluge grijanja. Tragom ovih informacija pokušali smo da nađemo odgovore na otvorena pitanja.

    Iz “Eko toplana” Banjaluka poručuju da su na samom početku svog rada pojedini korisnici postali žrtve dezinformacija koje su dijelom nastale iz pravne neuređenosti ove oblasti, dijelom iz lošeg postupanja stare “Toplane”, a dijelom i kroz aktivnosti lobija kojima nije odgovarao prelazak na obnovljive izvore energije.

    “Svjesni takve situacije, angažovali smo vrhunske advokate i konsultante da bismo kroz realne postupke naučili i dokazali ispravno postupanje. Danas postoji sudska praksa koja je jasno definisala obaveze, ali i prava korisnika, tako da se broj sudskih postupaka značajno smanjio. Imajući u vidu stepen naplate od 95 odsto i činjenicu da trenutno više od 97 odsto korisnika plaća sve svoje obaveze, smatramo da su angažovani eksterni saradnici svoju misiju ispunili i da nas u daljem periodu izazovi ove vrste više ne očekuju”, kažu iz “Eko toplana”.

    Dodaju da su njihovi budući planovi jačanje povjerenja korisnika kroz tehničko unapređenje sistema i kvalitetno korporativno upravljanje.

    “Uspjeh u sporovima ‘Eko toplana’ je 100 odsto na Višem privrednom sudu i više od 90 odsto na Okružnom sudu u Banjaluci. Dakle, pravosnažne presude su donesene u dovoljnom broju da možemo reći da postoji ustaljena sudska praksa po svim najvažnijim pitanjima”, pojašnjavaju iz “Eko toplana”.

    Naime, ishodi sudskih sporova u prethodne četiri godine kada je riječ o pitanju obligacionih odnosa korisnika i davaoca usluge pokazuju da je ovo pitanje sada u potpunosti riješeno. Svaki korisnik koji prima toplotnu energiju ima obavezu da je plaća do momenta isključenja, a postojanje ugovora nije jedini uslov i način za nastanak obligacionog odnosa.

    Ovo je, dodaju iz “Eko toplana”, vrlo značajno jer je po ovom pitanju odlučivao i Ustavni sud Republike Srpske i ta odluka Ustavnog suda je često interpretirana na pogrešan način.

    “Osim toga, sada je jasno koji su uslovi priključenja i isključenja, kao i to da svaki korisnik ima pravo da bude priključen ili isključen uz poštivanje uslova propisanih pozitivnim propisima. Ustavni sud Republike Srpske je jasno potvrdio koji pozitivni propis se primjenjuje i na koji način. Sudska praksa jasno pokazuje da svi koji su koristili toplotnu energiju imaju obavezu da je i plate, niko ne može biti prisiljen da koristi uslugu, ali samovolja nije dozvoljena”, pojašnjavaju iz “Eko toplana”.

    Direktor Korporativnog sektora Željko Gajić, diplomirani pravnik, na pitanje postoji li korporativno upravljanje u “Eko toplanama”, ističe da su “Eko toplane”, kao dio veće grupacije, preuzele način korporativnog upravljanja matične organizacije.

    Kako je dodao, to podrazumijeva da se radi o modernim principima gdje korporativni poslovi, a time i pravni poslovi, ne predstavljaju beskonačnu administraciju, već servis korisnicima usluga i menadžmentu.

    “Potpuno organizovanje korporativnih poslova započelo je još osnivanjem privrednog društva, ali realni uslovi stvoreni su početkom prošle godine. Naime, do tada pravnu službu nije bilo moguće osposobiti za djelovanje na sudovima kada su u pitanju odnosi s korisnicima, zbog nejasnih zakonskih i podzakonskih rješenja, ali i situacije u kojoj nije postojala jasna sudska praksa”, pojasnio je Gajić.

    Upitan smatra li da je moguće graditi povjerenje kroz sudske postupke, Gajić ističe da njegov dolazak u ovo privredno društvo ima za cilj jačanje povjerenja korisnika. Dodao je da je u uslovima koji su vladali do ove sezone grijanja bilo nemoguće uputiti korisnike u njihova prava, jer su svi čekali odluke drugostepenih sudova, pa tako i “Eko toplane”.

    “U drugoj polovini ove godine ove presude su i donesene i to u korist ‘Eko toplana’. Sada svaki korisnik zna ili može da zna da su ‘Eko toplane’ postupale zakonito i ispravno, ali isto tako svakom korisniku se može dati kvalitetan savjet kako najbolje da postupi bez bojazni da će sutra korisnik smatrati da je prevaren na bilo koji način”, precizirao je Gajić. Upitan znači li to da će doći do značajnih promjena u načinu rada po ovom pitanju, on ističe da do promjena već dolazi.

    “‘Eko toplane’ više nemaju potrebu da sva sporna pitanja rješavaju na sudu. Naš pravni tim je ove godine kompletiran i sve edukacije su završene. Naši pravnici kontinuirano preuzimaju predmete od advokatske kancelarije koja je svoj dio posla uspostavljanjem sudske prakse uspješno završila”, navodi Gajić.

    Podsjećamo, “Eko toplane” su u vlasništvu “IEE technology” sa 51,03 odsto i grada Banjaluka sa 48,97 odsto vlasničkog učešća. Osnovane su 2017. godine, a s isporukom toplotne energije odlukom Skupštine grada Banjaluka krenule su 1. februara 2018. godine.

    Od marta ove godine preduzećem upravlja i rukovodi Upravni odbor u sastavu Borko Torbica – predsjednik, te članovi Dragiša Zečević, Milan Štrbac i Dragana Kljajić, pišu Nezavisne.

  • Ilić: Očekujem da Stanivuković traži realokaciju sredstava

    Ilić: Očekujem da Stanivuković traži realokaciju sredstava

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić očekuje da na predstojećoj sjednici gradskog parlamenta gradonačelnik Draško Stanivuković predloži realokacije određenih sredstava u gradskom budžetu kako bi se riješili tekući komunalni problemi.

    Ilić je naveo da će se u ponedjeljak, 29. novembra, sastati skupštinski Kolegijum za sazivanje 10. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu će se naći i rebalans budžeta za ovu godinu.

    “To je dokument koji već neko vrijeme čekamo, a na samoj sjednici očekujem i realokacije koje će predložiti gradonačelnik kako bi se riješili i otklonili tekući problemi u gradu”, rekao je Srni Ilić.

    On smatra da je takvo nešto jako važno u ovom momentu, s obzirom na to da je čuo da će grad imati određene probleme sa zimskom službom.

    Ilić je demantovao i navode da je želja skupštinske većine da opstruiše rješavanje ovih problema u funkcionisanju grada.

    “Cilj nam je da prijedloge za realokaciju usvojimo i da Banjaluku uvedemo u miran kraj godine, bez tekućih komunalnih problema, jer Banjaluka ima dovoljno novca da ti problemi budu riješeni”, rekao je Ilić

  • Žele da proizvode struju iz otpada! Banjalučki „Depot“ krenuo u potragu za partnerom

    Žele da proizvode struju iz otpada! Banjalučki „Depot“ krenuo u potragu za partnerom

    Banjalučko preduzeće „Depot“, koje upravlja deponijom u Ramićima, krenulo je u potragu za partnerom koji bi iz gasa, koji se stvara na deponiji, proizvodio električnu energiju.

    „Depot“ je krajem prošle sedmice raspisao javni poziv za podnošenje ponuda za zbrinjavanje deponijskog gasa na regionalnoj deponiji u Ramićima uz mogućnost proizvodnje energije iz tog gasa.

    Tehnički direktor „Depota“ Draženko Bjelić kaže za CAPITAL da tretmanom otpada na deponiji dolazi do stvaranja deponijskog gasa, zbog čega su odlučili da potraže partnera koji bi iskoristio taj gas za proizvodnju struje.

    „Time bi se i ekološki standardi podigli na viši stepen, a mi bismo imali i finansijsku korist, jer je samo održavanje baklji na kojima se gas spaljuje skupo, a takođe ugovorom bismo sa partnerom definisali da dobijemo određen procenat od proizvodnje struje“, kazao je Bjelić.

    Navodi da je ovo skupa investicija i da „Depot“ nije mogao sam da je finansira. Prema procjenama koje su radili prije nekoliko godina to bi koštalo oko 600.000 evra.

    Kazao je da su za taj posao ranije bile zainteresovane firme iz Austrije, Slovenije i Turske te da su im sada poslali ovaj javni poziv.

    Površina sanitarne kasete na kojoj je deponovan otpad na deponiji u Ramićima iznosi oko pet hektara, a procjenjuje se da je od 2014. godine do oktobra ove godine deponovano oko 723.380 tona miješanog komunalnog otpada.

    Međutim, Bjelić kaže da je teško procijeniti koliko bi se struje moglo proizvesti.

    U javnom pozivu je navedeno da će kriterijum za izbor najboljeg ponuđača biti najviša ponuđena cijena za MWh korisne energije.

    „Dakle, ’Depot’ će se odlučiti za ponuđača, koji ponudi najveću fiksnu cijenu za svaki proizvedeni MWh korisne energije“, navedeno je u javnom pozivu.

    Uslovi za učešće

    Zainteresovani partneri prijave mogu slati do 4. decembra, a od njih se, između ostalog, traži da posjeduju odgovarajuće kapacitete i iskustvo neophodno za realizaciju poslova definisanih ovim javnim pozivom, da u zadnje tri godine ostvaruju minimalan godišnji prihod od tri miliona KM, da posjeduju važeću dozvolu za proizvodnju električne energije.

    Moraju imati i odgovarajuće kadrovske, tehničke i finansijske kapacitete.

  • Grad se nada dobroj volji preduzeća

    Grad se nada dobroj volji preduzeća

    Manje novca za održavanje i izgradnju saobraćajnica, nula maraka u budžetu za zimsku službu, za javnu rasvjetu tek trećina iznosa u odnosu na raniji period, nema novca za popravku makadamskih puteva…

    To su tek neki od problema sa kojima se suočavaju gradska odjeljenja. Najviše, kao i uvijek, “zakinuti” su građani.

    Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve za Srpskainfo kažu kako su ove godine sredstva znatno umanjena za održavanje i izgradnju saobraćajnica. Samim tim, uslovi rada su otežani. Ističu da su raspoloživa sredstva u ovoj godini za gotovo tri puta manja u odnosu na prethodnu godinu.

    Rad po prioritetima
    Primjera radi, za investiciono održavanje gradskih saobraćajnica u prošloj godini na raspolaganju je bilo 728.000 КM, dok je ove godine taj iznos 50.000 КM. U prošloj godini za modernizaciju gradskih makadamskih saobraćajnica izdvojeno je gotovo pola miliona maraka, a ove godine za ovu namjenu novca nema!

    – Na osnovu zahtjeva građana sa gradskog i prigradskog područja obilazi se teren i dogovora se da će se nakon usvajanja dodatnih budžetskih sredstava uraditi sanacija i održavanje asfaltnog ili makadamskog puta – kažu u Gradskoj upravi.

    Problema ima i sa zimskom službom. Prvobitno je u budžetu bilo predviđeno 1,1 milion KM za ove namjene, ali je amandmanima skupštinske većine sa ove stavke skinuto 400.000 KM i ostavljeno 700.000 KM, koje su već potrošene.

    – Planirali smo da ovaj novac vratimo rebalansom, ali 40 dana sjednice, brojna odlaganja i prolongiranje usvajanja nacrta dovela su do toga da Grad pred zimu nema novca za čišćenje snijega i ne može da sklapa nove ugovore, jer na ovoj stavci u budžetu ima nula maraka! Možemo se nadati da će nam neka od preduzeća izaći u susret. Odjeljenje za saobraćaj i puteve nema raspoloživih sredstava i nije u mogućnosti ugovarati usluge održavanja prohodnosti saobraćajnica, trgova, mostova, trotoara, lokalnih i nekategorisanih puteva u zimskom periodu na osnovu sklopljenih okvirnih sporazuma sa preduzećima koja očekuju potpisivanja pojedinačnih ugovora o održavanju – ističu u Gradskoj upravi.

    Boriša Mandić, potpisnik u Odjeljenju za komunalne poslove, navodi kako je nekada budžetom za održavanje javne higijene planirano i više od 3,5 miliona maraka. Ove godine amandmanima na predloženi budžet taj iznos je umanjen na dva miliona i 700.000 KM, što je umanjenje od oko 800.000 KM.

    Navodi da je ovo značajno, jer je to značilo da se s tim sredstvima mogla održavati higijenu grada na nekom zadovoljavajućem nivou, do otprilike septembra.

    – Od tada Odjeljenje radi redukovano, neke stavke ne mogu da budu izvršene, dok neke izvršavamo po prioritetima – otkriva on.

    Licitiranje
    Što se tiče javnog zelenila, nekada su sredstva bila i do dva miliona, a ove godine su ona smanjena na jedan milion, tako da taj iznos nije bio dovoljan ni do septembra, što se primjetilo na košenju već početkom godine, prilikom usvajanja budžeta. Interesantno je da je Grad otpočeo jesenju sadnju bez novca, uz pomoć donacija građana, gradonačelnika i raznih kompanija.

    Još jedan veliki problem je održavanje rasvjete, jer je resorno Odjeljenje dobilo tek trećinu sredstava u odnosu na prethodni period.

    – Između 300.000 i 400.000 KM potrebno je za rasvjetu, u to je uračunata i zamjena, te rekonstrukcije. Nadamo se da odbornici nikada više neće licitirati sa troškovima održavanja grada. Među njima ima ljudi koji su već dugi niz godina odbornici i poznaju rad Gradske uprave – ističu iz Grada.

    Ko je skresao sredstva
    Gradonačelnik Draško Stanivuković nedavno je rekao da je izabran da Banjaluka ide naprijed, kao i da blokada nastaje onog trenutka kada on ukazuje na kriminal i korupciju.

    – Slušao sam predsjednika Skupštine kako govori da komunalna usluga u Banjaluci nikad nije bila lošija. Pa, predsjedniče, Banjaluka je ogledalo vas, ne samo mene. Vi ste skresali sredstva, gradonačelnik nema para – poručio je nedavno Stanivuković.

    Sa problemima se suočava i Odjeljenje za obrazovanje, zdravstvo, omladinu i sport, između ostalog i što se usvajanjem amandmana skupštinske većine onemogućava realociranje sredstava u okviru Odjeljenja. Iz Gradske uprave poručuju da se dešava da na jednoj stavci ostaje neutrošen novac, koji bi se realokacijom na drugu stavku mogao iskoristiti, od korisnika jednokratnih novčanih pomoći socijalno ugroženim učenicima i studentima, do stipendista Grada, omladine i omladinskih organizacija, te sportista i sportskih kolektiva.

  • Dodik: Rusko-srpski hram u Banjaluci važan za SPC

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je rusko-srpski hram, koji se gradi u Banjaluci, važan za Srpsku pravoslavnu crkvu, te da će Vlada Republike Srpske učiniti sve da se radovi završe u optimalnom roku.

    Prilikom posjete gradilištu rusko-srpskog hrama u Banjaluci, Dodik je naglasio da je Vlada Republike Srpske prošle godine obezbijedila pet miliona KM za ovaj hram, te dodatnih pet miliona KM ove godine.

    “Ovdje se gradi rusko-srpski pravoslavni centar, a hram je replika crkve koja je nekad bila izgrađena u Kremlju u Moskvi. Radujem se što vidim da gradnja teče dobrom dinamikom i imamo namjeru da ispratimo sve što je neophodno da bi radovi bili završeni u optimalnom roku”, rekao je Dodik novinarima nakon obilaska hrama u izgradnji.

    Dodik je zahvalio Ruskoj pravoslavnoj crkvi koja je besplatno ustupila projekat crkve iz Kremlja.

    “Ova crkva će biti izgrađena po originalnom projektu i zato su pripreme ovako dugo trajale. Vjerujem da će sada građevinski dio ići nesmetano. Sav potreban materijal je pribavljen i dopremljen”, dodao je Dodik.

    Hram u izgradnji, zajedno sa Dodikom, obišli su i ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov i Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem.

    Kalabuhov je istakao da mu je izuzetno zadovoljstvo što je u Banjaluci baš danas kada u BiH počinju Dani ruske duhovne kulture.

    “Izuzetno sam zahvalan Vladi Republike Srpske i episkopu banjalučkom Jefremu za odluku da grade ovaj hram i mislim da ćemo sada biti još više povezani kada u centru Banjaluci imamo dio stare Moskve”, poručio je Kalabuhov.

    Kalabuhov je rekao da se radi na povezivanju srpskog i ruskog naroda i razvoju ekonomije, ali da se ne može graditi život bez vjere i duhovnosti.

    “Mislim da će ovaj rusko-srpski duhovni centar biti još jedan simbol i primjer povezivanja naših bratskih naroda”, rekao je Kalabuhov.

    Srpsko-ruski hram i duhovno-kulturni centar u Banjaluci gradi se u čast porodice Romanov, a kao prototip budućeg hrama izabran je nekadašnji Hram Čuda Arhangela Mihaila, sagrađen 1358. godine, koji se nalazio u Kremlju i koji je porušen nakon Oktobarske revolucije.

    Temelji hrama osvještani su 17. septembra 2018. godine.

    Dodik: Srpska razvija dobro partnerstvo sa Rusijom
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska razvija dobro partnerstvo sa Ruskom Federacijom, te da je velika i moćna Rusija, koja je bila svjedok potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i danas tu da obezbijedi da se provede taj sporazum.

    “Zahvalni smo Ruskoj Federaciji za angažman u BiH, putem njene ambasade, ali i za sve ono što je spremna da učini u Savjetu bezbjednosti UN prihvatajući izvještaje Republike Srpske, koji se potpuno razlikuju od onog što piše visoki predstavnik u BiH, te informišući svijet o tome”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Dodik je naglasio da Republika Srpska sarađuje sa Ruskom Federacijom i na polju ekonomije.

    “Mi smo mali partner za njih, ali pažnja koju pokazuju Republici Srpskoj nije mala”, napomenuo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, predstavnici Republike Srpske imaju redovne sastanke sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovom, kao što je to bilo prije nekoliko dana.

    “U kontinuitetu se sastajemo i sa predsjednikom Ruske Federacije. Malo je to dimanički poremetila pandemija virusa korona, ali vjerujem da će u narednom periodu biti prilike i za to”, istakao je Dodik.

  • Objavljen raspored rada dežurnih službi Doma zdravlja Banjaluka za ponedjeljak, 22. novembra

    Objavljen raspored rada dežurnih službi Doma zdravlja Banjaluka za ponedjeljak, 22. novembra

    Povodom odluke Vlade Republike Srpske da ponedjeljak, 22. novembar 2021. godine, proglasi za neradni dan, iz Doma zdravlja Banjaluka obavještavaju korisnike da će dužurstva u JZU „Dom zdravlja“ u Banjaluci biti organizovana na sljedećim lokalitetima i po rasporedu:
    Služba porodične medicine – dežurni timovi na Poliklinici i na lokalitetu Borik (Platon) radiće u dvije smjene od 07:00 do 20:00 časova;

    ARI ambulanta za odrasle pacijente i školsku djecu (ambulanta za akutne respiratorne infekcije) na lokalitetu Poliklinika – dežurni timovi radiće u dvije smjene u periodu od 07:00 do 20:00 časova;

    Kovid ambulante u naselju Dolac – dežurni timovi radiće u dvije smjene periodu od 07:00 do 20:00 časova;

    Specijalističke ambulante iz pedijatrije – dežurni timovi radiće u periodu od 07:00 do 15:00 časova u ambulantama na Poliklinici;

    ARI ambulanta za predškolsku djecu (ambulanta za akutne respiratorne infekcije) na lokalitetu Poliklinika – radiće u periodu od 07:00 do 15:00 časova;

    Odjeljenje za hematološku i biohemijsku dijagnostiku 22.11.2021. godine radiće prema sljedećem rasporedu:

    Centralna laboratorija na lokalitetu Poliklinika radiće u dvije smjene od 07:00 do 20:00 časova;
    ARI laboratorija – radiće u periodu od 07:00 do 11:00 časova u Kovid ambulantama u naselju Dolac;
    ARI RTG – radiće u periodu od 07:00 do 11:00 časova u Kovid ambulantama u naselju Dolac;

    Služba za stomatološku zdravstvenu zaštitu

    22.11.2021. godine – Služba hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom od 00:00 do 24 časa;

    Služba hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom – 24 časa

    Vakcinalni punkt u objektu Mjesne zajednice Petrićevac u ponedjeljak, 22. novembra 2021. godine, neće raditi.

    Napominjemo da će sugrađani biti blagovremeno obaviješteni o novom terminu vakcinacije bez naručivanja prvom dozom vakcine Fajzer, saopšteno je iz Doma zdravlja Banjaluka.

  • “McDonald's” u Banjaluci na čekanju zbog kovida

    “McDonald's” u Banjaluci na čekanju zbog kovida

    Iako je početkom ove godine najavljeno da popularni lanac brze hrane “McDonald's” ima namjeru da ponovo otvori restoran u Banjaluci, to se još nije desilo i planovi su na čekanju, a kako su nam potvrdili, razlog je situacija s virusom korona.

    Adi Hadžiarapović, direktor marketinga “McDonald'sa” u BiH, za “Nezavisne novine” je rekao da su razlozi i dalje isti, odnosno da nema promjena upravo zbog pandemije.

    On je ranije za “Nezavisne novine” kazao da bi drive-restoran, čije otvaranje je planirano u Banjaluci, zaposlio između 30 i 40 osoba.

    “McDonald's” je već bio otvoren u Banjaluci, ali je u međuvremenu zatvoren. Restoran u Ulici Veselina Masleše (Gospodska ulica) u centru Banjaluke otvoren je u oktobru 2012. godine, a investitor “Dreamfoods restorani” u taj objekat uložio je više od 2,5 miliona KM. Samo tri godine kasnije je zatvoren, a 34 radnika ostala su bez posla. Kao razlog prestanka rada navedeni su problemi poslovne prirode.

    Iz “Dreamfoods restorana”, koji je bio korisnik “McDonald's” franšize za Republiku Srpsku, tada su kazali kako će razmatrati opcije za razvoj brenda i razmisliti o traženju drugih lokacija za restoran.

    Međutim, do toga nije došlo, jer je zatvaranjem restorana došlo i do njihovog gašenja, a nad ovom firmom u junu 2016. godine zaključen je postupak likvidacije.

    Podsjetimo, prvi “McDonald's” restoran u BiH otvoren je u julu 2011. godine u Sarajevu.

    “McDonald's” je američka kompanija prehrambene industrije i svjetski lanac brze hrane, koja broji više od 34.000 restorana u 122 zemlje, u kojima se dnevno usluži preko 69 miliona gostiju.

  • Dodik, Kalabuhov i episkop Јefrem obilaze gradilište srpsko-ruskog hrama

    Dodik, Kalabuhov i episkop Јefrem obilaze gradilište srpsko-ruskog hrama

    Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov i episkop banjalučki Јefrem posjetiće danas mjesto izgradnje srpsko-ruskog hrama u Banjaluci.

    Srpski član Predsjedništva BiH prisustvovaće i svečanom otvaranju izložbe “Svetinje drevnog Novgoroda – svjetlost što sija kroz vijekove”, u okviru Dana duhovne kulture Rusije u BiH.

    Izložba će biti otvorena u Kulturnom centru Banski dvor, a organizator je Ambasada Ruske Federacije u BiH.

  • U ponedjeljak u Banjaluci neće biti vakcinacije

    U ponedjeljak u Banjaluci neće biti vakcinacije

    JU „Dom zdravlja“ u Banjoj Luci obavještava javnost da povodom odluke Vlade Republike Srpske na vakcinalnom punktu na Petrićevcu, sutra neće biti vršena vakcinacija prvom dozom Fajzer vakcine protiv virusa korona.

    -Zbog Odluke Vlade Republike Srpske da 22. novembar, ponedjeljak, proglasi za neradni dan, obavještavamo naše sugrađane da ni punkt za vakcinaciju u objektu Mjesne zajednice Petrićevac takođe neće raditi – navedeno je u saopštenju.

    Vakcinacija protiv virusa korona na vakcinalnom punktu biće nastavljena u utorak, 23. novembra.

  • Grad najavio podršku: U Centru za obrazovanje odraslih u Banjaluci kasne dvije plate

    Plate zaposlenima u Centru za obrazovanje odraslih Banjaluka kasne dva mjeseca, a, prema navodima gradonačelnika Draška Stanivukovića, isplata bi trebalo da uslijedi nakon usvajanja rebalansa budžeta grada za ovu godinu.
    Gradonačelnik je za “Glas Srpske” kazao da je grant za ovaj centar povećan za 75.000 KM kako bi ova ustanova mogla da funkcioniše.

    – Sredstva za Centar za obrazovanje odraslih povećana čak i u ovim teškim okolnostima. Dodali smo grant od 75.000 KM da bi centar mogao da funkcioniše, isplaćuje plate i radi. Dobili smo i određene garancije da će novo rukovodstvo početi potencijalno sa mogućim reformama koje će podrazumijevati više koraka kako bi taj Centar mogao da nastavi sa radom – kazao je Stanivuković.

    Kako je kazao, postoje sudski sporovi u vezi sa lokacijom i zgradom u kojoj je smješten ovaj centar.

    – Možemo pomoći da taj centar funkcioniše. Plata će biti kada bude usvojen rebalans budžeta, jer nema plate bez budžeta – rekao je Stanivuković.

    Direktorica Centra za obrazovanje odraslih Suzana Kusovac Sladoje potvrdila je za “Glas Srpske” da zaposlenima u ovom centru kasne dvije plate.

    – Za koji dan biće isplaćena septembarska plata. Prethodni direktor je ostavio velika dugovanja indirektnog duga tako da trenutno nedostaju dvije plate – kazala je Kusovac Sladoje.

    Dodala je da su tražili grant od 75.000 KM od gradonačelnika da ih usmjere na vraćanje dugova.

    – Bila je inspekcija za indirektno oporezivanje i našla je da su sve prošle računovođe napravile greške u vođenju knjiga. Odmah po preuzimanju funkcije direktora, htjela sam da očistim taj dug, novcem koji smo već imali i sredstvima i od dijela plata. Jedan dio granta dat je za plate, a taj grant je planiran na godišnjem nivou – rekla je Kusovac Sladoje.

    Pojasnila je da su plate u ovom centru kasnile i prethodnih godina.

    – Sedam plata je kasnilo 2019. godine, sedam mjeseci nisu primili platu i to niko nije spomenuo. Nije spominjano ni da radnicima 2020. godine nije redovno isplaćivana plata već je to rađeno parcijalno, tako da trenutno kasne dvije plate – rekla je Kusovac Sladoje.

    Okolnosti
    Draško Stanivuković rekao je da se ova situacija u Centru za obrazovanje odraslih nije mogla predvidjeti.

    – Prvi budžet od aprila i maja nije mogao da predvidi sve novonastale situacije koje su se desile u avgustu, septembru i oktobru. Tako se nije mogla predvidjeti ni ova situacija u Centru za obrazovanje odraslih – rekao je Stanivuković.