U Banjalučkom naselju Obilićevo konačno su počeli radovi na asfaltiranju ulice Cara Lazara i postavljanje kružnog toka, a kako saznajemo, trajaće tri dana. U naredna tri dana, saobraćaj neće biti konstantno zatvoren.
,,Ulica će biti zatvorena samo tokom asfaltiraranja, kao i tokom postavljanja malog kružnog toka. Saobraćaj neće biti stalno obustavljen u ovom dijelu grada”, rekao je jedan od radnika za BL portal.
Ovo je jedna od glavnih raskrnica u ovom banjalučkom naselju, a radovi su trebali početi još prije mjesec dana. Podsjećamo, tada je uklonjen dio pohabanog asfalta i uklonjen kružni tok. Međutim, kako radovi nisu odmah nastavljeni, mještani su bili pričično nezadovoljni, a vozači su imali primjedbe da ne znaju kako da se ponašaju u saobraćaju – po pravilima kružnog toka ili raskrsnice.
Kategorija: Banja Luka
-
U banjalučkom Obilićevu dočekali radove
-
Sjednica Skupštine grada biće prolongirana
Iduće zasjedanje Skupštine grada će se održati tek krajem mjeseca, a ne kako je ranije bilo planirano 16. juna.
Ranijom odlukom skupštinskog Kolegijuma zasjedanje se trebalo održati sutra, ali se gradonačelnik Draško Stanivuković i odbornici, nisu mogli usaglasiti oko pitanja koja će biti dnevnom redu.Od predloženih 30 tačaka, Kolegijum je čak 27 tačaka povukao sa dnevnog reda, a među njima su bili i Nacrt rebalansa ovogodišnjeg budžeta te odluka o neradnoj nedjelji.
Ta dilema oko sastava dnevnog reda je trebala biti riješena prije 16. juna, ali to se nije dogodilo. Zato se zasjedanje gradskog parlamenta, koje je bilo planirano za sredinu juna neće ni održati, piše Srpskainfo.
Potpredsjednik Skupštine grada Saša Čudić je kazao da će se Kolegijum tek danas sastati. Na ovoj sjednici bi trebao biti određen datum zasjedanja, ali i tačke koje bi trebale biti na dnevnom redu.
“Biće predloženo da se sjednica Skupštine grada održi 27 ili 30. juna. Teško je reći koja pitanja će se naći na dnevnom redu zato što materijali stalno pristižu, iako je donesen zaključak da predlagači sve materijale moraju dostaviti tri dana prije sjednice Kolegijuma”, kazao je Čudić i dodao da je zbog tog priliva akata teško reći šta će u konačnici biti upućeno u skupštinsku proceduru.
Gradonačelnik Draško Stanivuković je prokomentarisao da se sjednica Kolegijuma stalno prolongira. Time su, kako je rekao, brojna pitanja “na čekanju”.
“Predložićemo za iduću sjednicu odluku o neradnoj nedjelji i brojna druga pitanja, među kojima su i subvencije za preduzeće Eko toplane. Možemo da izdvojimo dio sredstva iz gradske kase kako ne bi došlo do povećanja cijena grijanja na teret građana”, rekao je Stanivuković.
Zadnje zasijedanje Kolegijuma su obilježile optužbe na relaciji odbornici većine – gradonačelnik Stanivuković. Prvi su tvrdili da su “nisu na vrijeme dobili” materijale koji se trebaju naći na dnevnom redu i da na taj način “nisu mogli znati o kojim tačkama dnevnog reda će se raspravljati”. Stanivuković je tvrdio da se radi o “politički motivisanom ponašanju” većine u Skupštini.
Rebalans i neradna nedjelja
Novi budžet za ovu godinu bi trebao da iznosi oko 200 miliona KM i prema ranijim najavama iz Grada Banjaluka “sredstva će biti povećana bez novih kreditnih zaduženja”. Skupština grada je krajem prošle godine usvojila budžet grada za 2022. godinu u iznosu od 170 miliona KM. Ako se uzme u obzir najava iz aktuelne administracije, budžetski okvir Banjaluke bi trebao biti veći za oko 30 miliona KM. Odlukom o neradnoj nedjelji treba biti zabranjen rad svim djelatnostima sem ugostiteljstva, koje će imati mogućnost da radi kao i do sada, a pekare i cvjećare će moći da rade skraćeno. -
U Banjaluci obilježeni Duhovi
Pred Hramom Hrista Spasitelja održao se kulturno umjetnički program, a centrom grada prodefilovali su konjanici i kočije.
Veliki defile će se kretati od tvrđave Kastel pa sve do samog centra grada, a u njemu je učestvovao i gradonačelnik Draško Stanivuković.
“Cilj gradske administracije jeste da, obilježavanjem ovog praznika, koji se praznuje ukupno tri dana, na ulice grada na Vrbasu vrati tradiciju i običaje, koja je nekada bila sastavni dio našeg grada, a koja je prekinuta u toku Drugog svjetskog rata. Želja i cilj jeste da se obnavnjanjem ovog tradicionalnog defilea ožive pomalo i zaboravljeni običaji, te da se kroz kulturno – umjetnički program, koji je pripremljen za današnji dan, Grad Banja Luka obilježi na dostojanstven način ovaj veliki praznik”, saopšteno je iz Gradske uprave.
-
“Grad spreman da preuzme troškove poskupljenja grijanja u Banjaluci”
Grad Banjaluka je spreman da preuzme troškove poskupljenja grijanja koji bi išli na teret građana, kazao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.
“Eko-toplane imaju izazov jer je poskupila električna energija i drvena sječka, što za njih predstavlja ukupno poskupljenje troškova od tri miliona KM”, kazao je Stanivuković.
Dodajući da su spremnio da dio tereta koji bi trebali preuzeti građani, preuzme Grad.
“Taj gubitak možemo da saniramo za ovu godinu”, naveo je Stanivuković, ističući da su ovakvu odluku spremni predložiti gradskoj Skupštini.
“Mislim da je realno da to sada na julskoj sjednici možemo da predložimo. Grad bi na sebe preuzeo od oko 30 do 50 odsto troškova poskupljenja, što je oko milion ili milion i po KM”, rekao je gradonačelnik Banjaluke.
-
Preminula baka Ruža, legenda Banjaluke
Ružica Kerkez, Banjalučanima poznata kao baba Ruža, vlasnica legendarne kafane “Krajišnik” preminula je danas popodne.
Ova tužna vijest pogodila je sve koji su ikad navratili u malu kafanu u blizini Narodne skupštine RS. A mnogo nas je.
Kafana “Krajišnik” otvorena je 2001. godine, a skoro dvije decenije Ruža je bila njen zaštitni znak.
Bistra, brza i uvijek dobre volje, Ruža je imala poseban način rada, a o njoj se prepričavaju brojne legende.
Jedna od njih je da je znala da, kad procijeni da je gost previše pijan, donese veliku porciju krompira i kaže “Nema pića dok ne pojedeš nešto”.
Druga priča kaže da je na pitanje jednog pomalo nadobudnog gosta koji je prvi put došao i pitao “Koja vina imate?”, Ruža odgovorila: “Oba”.
Ruža je duboko gazila osmu deceniju života, a zadnjih godina je poboljevala i nije mogla da se kao nekad druži s gostima. Danas nas je napustila, ali legenda o njoj i kafanici u sred grada koja je uspješno odoljela svim modernim pošastima – ostaće još dugo da živi.
-
Hoće li banjalučka Gajeva postati Ulica patrijarha Pavla
Komisija za davanje prijedloga naziva ulica, naselja i trgova donijela je odluku da se Gajeva ulica u centru Banjaluke preimenuje u Ulicu patrijarha Pavla, potvrdili su za BL portal iz Gradske uprave. Kako navode, ova odluka je donesena na sjednici održanoj 27. aprila ove godine.
Tako će, ukoliko ovu odluku usvoje i banjalučki odbornici, Banjaluka biti korak bliže da konačno dobije ulicu nazvanu po pokojnom patrijarhu Srpske pravoslavne crkve, nakon više od decenije od peticije koja je tim povodom pokrenuta.Do konačne promjene naziva ulice potrebno je i da Komisija Skupštine grada prihvati ovu odluku, nakon čega bi se mogla naći na jednoj od narednih sjednica.
„Komisija Skupštine grada Banja Luka će o ovoj odluci odlučivati neposredno pred održavanje jedne od narednih sjednica Skupštine, a čiji tačan datum nam nije poznat“, naveli su iz Gradske uprave.
Inače, Gajeva ulica nalazi se u strogom centru grada iza Robne kuće „Boska“, dugačka je stotinak, a široka tek nekoliko metara. Sličnu ideju da nešto veća ulica u mjesnoj zajednici Ada, u naselju Novi Borik, dobije ima po patrijarhu, koju je 2017. godine predložila gradska administracija na čijem je čelu bio Igor Radojičić, odbio je aktuelni gradonačelnik Draško Stanivuković, tada u ulozi odbornika PDP-a, smatrajući da je premalena i da se nalazi na periferiji. On je tada zagovarao da bi patrijarh zapravo trebalo da dobije bulevar i na njegovu inicijativu gradska komsija povukla je ovakav prijedlog.
“To je, prije svega, periferija grada. To je klasična jedna ulica kakvih u Banjaluci ima mnogo, ulica između zgrada. To je jedna ulica koja ima dvije trake i koja nikako ne podsjeća na bulevar. Kaže se široka je 20 metara, pa jeste, ali sa lijeve i desne strane je parking”, istakao je tada Stanivuković.
Inicijativu da se jedna od banjalučkih ulica nazove po patrijarhu Pavlu još 2010. godine potpisalo je oko 3.000 građana.
U proteklih 12 godina, nizali su se prijedlozi da patrijarhu pripadne neka od novoizgrađenih ulica, ali i da se preimenuju postojeće, poput Trga Krajine, ulica Srpske, Milana Radmana, Veselina Masleše, Jevrejske. Ništa od toga se nije dogodilo.
-
Počela rekonstrukcija od hotela Palas do Banskog dvora
U ulici Kralja Petra I Karađorđevića, mašine su počele da rade na novom asfaltu od hotela Palas do Banskog dvora. Ljubazni i nasmijani radnici kažu da su tu već treći dan i da su zadovoljni jer se građani ne bune zbog buke i prašine.
“Radimo svaki dan od 7 do 17 časova. Ono što nas je najviše iznenadilo je da građanima zasad ne smeta, ne prilaze da se žale. Inače, gdje god smo radili ranije bilo je problema, svađa, a sad ništa”, priča za BL portal jedan od radnika, koji je želio ostati anoniman.
Dodaje da je rok za završetak radova do avgusta, ali vjeruje da će posao i ranije biti završen. I sami su, kaže, iznenađeni koliko su posla završili za manje od tri dana.
Ipak, iz kafića “Balkon” u samom centru grada, za BL portal otkrivaju da baš i nisu pretjerano zadovoljni zbog ovih radova. Žale se da im je promet u bašti koja gleda na glavnu ulicu prilično opao, jer gostima ne prija buka mašina.
“Već treći dan, koliko traju radovi, osjetno je manje gostiju u bašti”, ističe za BL portal konobar iz restorana Balkon.
Dodaje i da očekuje da će radovi biti završeni u planiranom roku, a nada se da će to biti i ranije.
Za rekonstrukciju ovog dijela centra Banjaluke zadužena je firma Kozara putevi, a iz budžeta Grada za ovaj posao izdvojeno je oko 350.000 KM. -
“Petrijin venac” najbolja predstava na 24. Teatar festu u Banjaluci
Predstava “Petrijin venac” beogradskog pozorišta Atelje 212 proglašena je za najbolju na 24. Teatar festu “Petar Kočić”, koji je održan u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banjaluci, odlučio je stručni žiri.
Član žirija Milica Kralj rekla je da je ta predstava kompletna po dejstvu na publiku, vizuelnom identitetu, neobičnoj i neočekivanoj dramatizaciji i po izuzetnim glumačkim kreacijama.
Glumice iz predstave Marta Bjelica, Jovana Gavrilović i Milica Mihajlović dijele nagradu za najbolju glumicu, dok je za najboljeg glumca proglašen Boris Šavija, koji je igrao u predstavi “Jugoslavija, moja otadžbina” u koprodukciji Gledališča Koper iz Slovenije i Pozorišta Prijedor.
Šavija je rekao da je uloga oca Nedeljka jedna od najkompleksnijih koje je do sada igrao i da će je pamtiti po “golgoti” koju je predstava prošla jer je bilo raznih peripetija dok nije ugledala svjetlost dana.
Pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković izjavila je da je Teatar fest “Petar Kočić” jedan od najprestižnijih pozorišnih festivala u regionu, koji predstavlja simbol pozorišne umjetnosti Srpske.
Ona je dodala da je ovogodišnji Teatar fest obilježio nastup novoosnovanog Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske.
“Prvi put kulturna scena u Srpskoj dobija institucionalizovan Simfonijski orkestar i to je ono na čemu se godinama radilo, a ove godine na radost brojne pozorišne i muzičke publike to smo i dočekali”, rekla je Đakovićeva.
Na repertoaru ovogodišnjeg Teatar festa bilo je šest predstava – “Kaštel u jezeru” Narodnog pozorišta Sombor, “Cement Beograd” Beogradskog dramskog pozorišta, “Petrijin venac” Ateljea 212, “Kod
Večite slavine” Srpskog narodnog pozorišta i Centra za razvoj vizuelne kulture Novi Sad, “Jugoslavija, moja otadžbina” u koprodukciji Gledališča Koper iz Slovenije i Pozorišta Prijedor, te “Šćeri moja” Crnogorskog narodnog pozorišta.Dodjelom nagrada i priznanja i koncertom u čast nagrađenih večeras je svečano zatvoren 24. Teatar fest “Petar Kočić”.
-
Šta sve fali turističkoj Banjaluci
Prije nekoliko dana, imali smo grupu turista i nismo mogli da ih smjestimo u hotel Palas, jer nije bilo dovoljno mjesta, pa je šofer morao da ih vozi u hotel Moskvu. Ta crtica koju je za BL portal ispričao Mladen Šukalo iz Turističke organizacije Banjaluka, vjerovatno dovoljno govori o tome da Banjaluci fale ozbiljniji hotelski kapaciteti.
Priča sa turistima koji su umjesto u Palasu odsjeli u Moskvi, dogodila se kad se u gradu nije održavala neka velika manifestacija ili sportsko takmičenje, što je, kaže, Šukalo, dodatni argument za razmišljanje o novim kapacitetima.„Tokom novogodišnjih praznika, kao i većih događaja kao što su nedavno održani Moto fest i Svjetsko prvenstvo u raftingu, sve bude popunjeno, svi kreveti u gradu zauzeti“, objašnjava Šukalo i navodi malo statistike:
U turističkoj ponudi grada postoje 2.053 ležaja prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, dok je u 2020. godini broj ležajeva bio 1.897. Takođe, treba imati u vidu da smještajne jedinice u objektima privatnog smještaja – apartmanima i sobama za iznajmljivanje i kućama za odmor, nisu u sistemu Zavoda za statistiku.
“Pretpostavka je da ovi registrovani smještajni kapaciteti, na području Grada Banja Luka, raspolažu sa dodatnih 700 ležajeva“, ističe naš sagovornik.
Statistika pokazuje i da je u Bnjaluku u prva tri mjeseca ove godine došlo duplo više turista u odnosu na prethodne dvije godine. Tako je i turistički promet u Gradu, u prva četiri mjeseca 2022. godine dostigao 92% dolazaka i 86,15% noćenja u odnosu na isti period u pretpandemijskoj 2019. godini.
Da su turisti pohrlili, svjedoče i banjalučki hotelijeri.
„U periodu kada su mjere zabrane bile aktivne popunjenost je bila mala, oko 30 odsto, međutim, poslednjih mjeseci prelazimo prag od 60 odsto popunjenosti“, ističe u razgovoru za BL portal Gorana Babić, menadžer hotela Jelena.
Objašnjava i da je u maju popunjenost bila maksimalna, zbog brojnih dešavanja u gradu kao i želje ljudi za putovanjima.
U maju su profitirali i u hotelu Bosna koji, takođe, prepoznaju tendenciju povećanja broja noćenja i povremenih “čepova” zbog gužvi.
„Tačno se osjeti kada su neka dešavanja u gradu, tipa festivali ili sportski događaji, kao i druge manifestacije. Tada su ne samo u našem hotelu, već i u svim ostalim gotovo svi smještajni kapaciteti popunjeni“, objašnjava za BL portal Marko Grabovac iz hotela Bosna.
Povećan obim posla za otprilike 20 odsto od početka ove godine, kao i maksimlanu popunjenost tokom velikih dešavanja u Gradu, bilježe i u banjalučkom hotelu Courtyard by Marriot.
Ipak, oni daju i malo drugačiju analizu – problem je, kažu, što nema usklađenosti turističkog kalendara, jer vrlo često u gradu poklapaju velika dešavanja.
„Nedavno smo imali svjetsko prvensto u raftingu i Moto fest isti vikend, to se dešava često, tako da je jednog vikenda sve puno, a drugog je potpuno drugačija situacija“, tvrdi Jelena Marković, menadžer prodaje i marketinga u Marriotu.
Kad se podvuče crta, u Turističkoj organiziciji nemaju dilemu da Banjaluci treba proširenje kapaciteta i izgradnja novih objekata sa posebnim sadržajima.
Jedan od njih bio bi hotel visoke kategorije koji bi imao i veliku, kongresnu salu, plus hotel sa velikim kapacitetom i nižim cijenama, za potrebe organizatora događaja i školskih ekskurzija.
Kao konkretan primjer za rješavanje bar dijela problema, iz TOBL-a navode potencijalnu izgradnju kongresne dvorane u blizini zgrade Vlade Republike Srpske, čiji je projekat završen za vrijeme bivše gradske administracije.
Kažu i da postoje inicijative nekih investitora za otvaranjem novih hotela poput Samačkog hotela na Starčevici i smještajnih kapaciteta u sklopu BRC „Šeher“.
Prošle godine, u Banjaluci je otvoren hotel Integra sa 67 soba i 147 kreveta.
Prilika za kongresni turizam
Banjaluka je odličan primjer povećanja dolazaka i noćenja, posebno u periodu novogodišnjih i božićnih praznika, ali i u periodu kulturnih, sportskih i drugih manifestacija i taj trend je primjetan i u proteklim sedmicama, kažu u Ministarstvu trgovine i turizma koji sve to vide kao priliku za razvoj kongresnog turizma.„Kao administrativni centar Republike Srpske, Banja Luka ima prostora da se razvije kao centar kongresnog turizma, što je prilika za privlačenje investitora na ovom polju, ali i na polju izgradnje smještajnih kapaciteta visoke kategorije koji ispunjavaju zahtjeve poslovnih ljudi koji dolaze iz zemlje i inostranstva“, objašnjavaju iz Ministarstva, ne navodeći da li za sve to i oni imaju neki konkretan plan.
-
Gradska uprava obećava novu raspravu
Svi treba da budu dio ovakvih i sličnih rasprava, kako bi se čulo mišljenje struke, ali i javnosti, poručuju iz Gradske uprave nakon jučerašnje, prilično žučne rasprave, o izgledu centra Banjaluke. Osim obećanja da će biti organizovana još jedna i da se razmatra pitanje paroghijskog doma kod Hrama Hrista Spasitelja, iz Grada, zasad, bez konkretnih rješenja.
“Rasprava je bila korisna, jer svako ima pravo da iskaže svoje mišljenje i stavove. Primjedbe građana se uvažavaju, baš kao i struke, a jedna od primjedbi koju Grad već razmatra jeste lokacija parohijskog doma kod Eurospleta, jer se nalazi u neposrednoj blizini Hrama”, kažu za BL portal iz Gradske uprave.
Primjedbe pojedinih učeniska jučerašnje rasprave zbog toga što se na njoj nije pojavio i gradonačelnik, iz Grada pravdaju ranije preuzetim obavezama.
,,Zbog toga gradonačelnik Draško Stanivuković nije mogao da prisustvuje jučerašnjoj raspravi, ali su na njoj bili svi njegovi ključni saradnici koji su saslušali prijedloge i sugestije građana i na njih ukazali gradonačelniku”, kažu iz Grada.
Ujedno ponavaljaju da je Stanivuković obećao da će biti organizovana još jedna rasprava kojoj će, kako kažu, i on prisustvovati.