Kategorija: Banja Luka

Banjaluka je, prošle godine, dostigla najveći broj noćenja, od kada se mjeri turistički promet, tačnije od 2004 godine, potvrđeno je iz Turističke organizacije Banjaluka.

Kako kažu, zabilježeno je 146.189 noćenja i 94.842 dolazaka.

“Prema statističkim podacima, u Banjaluci je u 2022. godine evidentirano 70 odsto više dolazaka nego u istom periodu 2021. godine kada je bilo 55.628 dolazaka, odnosno 146.189 noćenja”, kazali su iz TOBL-a.

Turistički promet u Banjaluci je prošle godine, kako kažu, dostigao 7,6 odsto više dolazaka i 6,9 odsto više noćenja u odnosu na isti period u predpandemijskoj 2019. godini kada je zabilježeno 136.636 noćenja i 88.103 dolaska.

“Zbog neažurnosti velikog broja vlasnika i menadžera smještajnih kapaciteta, kao i vlasnika sve popularnije smještajne opcije „stan na dan“ koji nisu obuhvaćeni zvaničnom statistikom, brojke se mogu pomnožiti sa dva i po puta”, pojasnili su oni, te dodali da bi tada dobli približno relevantnu sliku o broju dolazaka i broju noćenja.

Odjeljenje za inspekcijske poslove i komunalnu policiju vrši akciju provjere mikročipova, a u prvih 25 dana ove godine komunalna policija izdala je osam prekršajnih naloga za nesavjesne vlasnike pasa.
Iz nadležnog odjeljenja potvrdili su za “Nezavisne novine” da akcija provjere mikročipova traje od polovine decembra 2022. godine.

“Ovom kontrolom obuhvaćena su sva gradska naselja”, istakli su oni.

Kako kažu, po Odluci o komunalnom redu radi identifikacije, vlasnici pasa dužni su da izvrše trajno označavanje pasa mikročipom.

“Takođe, dužni su i da prilikom izvođenja pasa na zahtjev komunalnog policajca dozvole provjeru da li je pas označen mikročipom”, naveli su iz Odjeljenja.

Prema njihovim riječima, novčanom kaznom u iznosu od 100 do 600 KM biće kažnjeno fizičko lice za prekršaj ako se ne pridržava obaveza u vezi sa označavanjem pasa mikročipom.

“Novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM biće kažnjeno fizičko lice koje na zahtjev komunalnog policajca ne stavi na uvid isprave kojima se može utvrditi njegov identitet, lična karta, pasoš i slično”, pojasnili su oni.

Sprovođenjem zakonskih obaveza, kao što je mikročipovanje, kako oni kažu, neodgovorni vlasnici pasa će morati da preuzmu odgovornost za svoje ljubimce.

“Na taj način će biti smanjen broj napuštenih pasa, kao i širenje zaraznih bolesti”, zaključili su iz Odjeljenja.

Prema riječima jedne Banjalučanke, primjetna je ažurnost policije za pse.

“Okupljali su se psi lutalice u naselju u kojem živim, bilo ih je baš puno, te smo zbog toga zvali policiju za pse”, kazala je ona te dodala da su u veoma kratkom roku došli i riješili problem.

“Smatram da je dobra ideja što je formirana ovakva policija i što zaista rade svoj posao kako treba”, kazala je ona za “Nezavisne novine”.

Dodaje da će se na ovakav način sigurno smanjiti broj pasa lutalica i da će građani biti bezbjedniji.

Sve informacije o radu policije za pse, ali i prijave problema, mogu da se dobiju putem brojeva telefona 065/877-031 i 051/306-464.

Privodi se kraju rekonstrukcija starog mosta u naselju Trapisti.
Prema podacima Odjeljenja za saobraćaj i puteve, građevinski radovi su završeni, a u narednom periodu radiće se na postavljanju rasvjete.

Grad Banja Luka je u ovom momentu fokusiran na uređenje područja oko mosta, poput prilaznih puteva, zelenila, ali i svega ostalog što bi trebalo da upotpuni ambijent oko mosta u Trapistima.

Kao što je i ranije najavljeno, plan gradske administracije jeste da se ulaže u Trapiste, odnosno da se valorizuje ovo područje.

U toku je izrada projekta izgradnje parka pored mosta, kao i uređenja obala, ali i biciklističkih staza koje vode do Trapista.

Gradska administracija očekuje podršku i od Poljoprivrednog instituta Republike Srpske, koji raspolaže zemljištem koje se nalazi pored mosta, te je upućena inicijativa da se Gradu ustupi ova parcela za izgradnju i uređenje rekreativne zone.

Naime, na zadovoljstvo mnogobrojnih Banjalučana, u septembru prošle godine počela je rekonstrukcija starog mosta u naselju Trapisti.

Kako je tom prilikom istaknutno, decenijama niko nije imao sluha za obnovu ovog mosta, iako je to za mještane ovog dijela grada bilo od velikog značaja.

-Ovo je mjesto odakle je Banja Luka i potekla, te kao takvo ima izuzetno značajno mjesto u istoriji našeg grada – rečeno je tada prilikom obilska radova.

Grad Banjaluka planira da se zaduži sa oko pet miliona KM, a kredit će biti namijenjen za dokapitalizaciju javnog preduzeća “Akvana” čiji gubici su veći od 12 miliona KM. Kako CAPITAL saznaje najveći dio kredita bi bio utrošen na vraćanje duga preduzeću “Novoteks”.

“Akvana” od samog početka posluje sa minusima, koji su do sada rezultirali u milionskim gubicima o čemu je CAPITAL u više navrata pisao. Ti gubici su doveli do blokada računa koje su se dogodile u nekoliko navrata u prethodnih godina, zato što su Poreska uprava RS i preduzeće “Novotekst”, tražili naplatu dugova.

U međuvremenu su uprava “Akvane” i Grad Banjaluka postigli sporazume za otplatu dugova i računi su odblokirani, ali nije pripremljen dugoročni plan za revitalizaciju ovog preduzeća.

Posljednje informacije koje stižu iz Gradske uprave Banjaluka pokazuju da aktuelna administracija spas ovog preduzeća vidi u kreditu za dokapitalizaciju.

Kresojević: Kredit za dokapitalizaciju jedini izlaz
Gradski menadžer grada Banjaluka Bojan Kresojević potvrđuje da je kreditno zaduženje Grada jedina mogućnost za dokapitalizaciju “Akvane”. Dodaje da u budžetu grada 2023. godinu za ove namjene nije planirana nijedna marka.

“Iznos od oko 3,1 miliona KM za “Akvanu” je bio planiran prijedlogom budžeta grada za ovu godinu, ali on je skinut amandmanom većine”, rekao je on i napomenuo da je taj novac trebao biti iskorišten za rješavanje duga prema “Novoteksu”.

Kaže da je u međuvremenu došlo do promjene situacije, te da će biti potrebno daleko više novca za “Akvanu”.

“Kada je formiran prijedlog budžeta, 3,1 milion KM je bio minimalni iznos za izmirenje obaveza prema “Novoteksu”. ali taj iznos će biti veći, jer u međuvremenu imamo nove procese sa „Novoteksom“ koji do tog momenta nisu bili presuđeni i obaveze nisu bile izvršne. Tako da će tu biti potrebno obezbijediti dodatna sredstva“, rekao je Kresojević i dodao da bi se taj iznos mogao popeti i na četiri miliona KM.

Kako bi u taj novac bile uključene i aktivnosti za restrukturiranje “Akvane”, Kresojević kaže da će kredit najvjerovatnije ići na iznos do pet miliona KM. U taj preostali novac bi trebala biti uključene mjere, te sadržaji, koji bi prema njegovim riječima, “trebale učiniti ovo preduzeće profitabilnim”.

Ugostiteljstvo stvara najveći minus
Postavlja se pitanje kako izgleda plan za spas “Akvane” koji bi stao u oko milion KM. Kresojević nije bio spreman da iznese detalje. Dodao je da će javnost o tome biti uskoro obavještena.

Za sada je poznato da će Gradski olimpijski bazen ostati u sklopu “Akvane” iako je ranije spominjana mogućnost da se zatvoreni bazen pripoji sportskom centru “Borik”. Za taj objekat će Grad Banjaluka kao i do sada izdvajati novac iz budžeta za održavanje kroz redovna grantovska sredstva.

Ostaje još pitanje vodenog parka u naselju Borik.

„U ovom trenutku ljudi iz Gradske uprave, „Akvane“ i eksterni konsultanti rade na tom da kreiramo nove sadržaje. Isto tako prave procjene troškova i koji su to segmenti poslovanja koji su proizveli gubitke. Već imamo obrise tih rezultata, a to je da je bez amortizacije 90 odsto gubitaka proizvelo ugostiteljstvo“, kazao je Kresojević za CAPITAL.

Dodao je da će odluka o podizanju kredita za dokapitalizaciju „Akvane“ biti upućna u skupštinsku proceduru krajem marta eventualno početkom aprila. Njena realizacija će zavisiti od toga da li će je odobriti većina u Skupštini grada koju predvodi SNSD, a koja do sada nije bila baš naklonjena planovima aktuelne administracije.

Raspoložive informacije pokazuju da njihova podrška kreditu, ide uz određene uslove koje treba ispuniti gradska administracija.

“Nećemo podržati dok prvo ne dobijemo informaciju o poslovanju “Akvane” i kriminalnim radnjama prethodnog direktora”, kazao je za CAPITAL šef Kluba odbornika SNSD u Skupštini grada Dragoslav Topić uz napomenu da oni na taj način samo “traže odgovornost”.

Minusi od prvog dana
“Akvana” je javno preduzeće koje je u potpunosti u vlasništvu Grada Banjaluke i koje od prve godine rada posluje sa minusima. Posljednje cifre govore da se kumulativni gubitak ovog preduzeća popeo na oko 12 miliona KM.

Problemima u ovom preduzeću se počela baviti administracija bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića koja je 2018. godine pokrenula proces restrukturiranja ovog preduzeća. Prvi korak je bio da se ovom preduzeću oduzme upravljanje nad „Staklencem”, s kafićem i izložbenim prostorom u parku “Petar Kočić”, zato što je iz godine u godinu u svom radu bilježio minus. Ugostiteljski objekat u prizemlju je dat u zakup privatnom sektoru, a sprat na upravljanje Kulturnom centru Banski dvor. Vremenom je i smanjen broj radnika u “Akvani”.

Novi gradonačelnik Draško Stanivuković doveo je novu upravu najavljujući korjenite promjene, ali to se još nije dogodilo.

Banja Luka će dobiti vidikovac na Banj brdu, novu, čarobnu razglednicu našeg grada, saopšteno je iz Gradske uprave.
Tender za izbor izvođača radova je u toku, a zainteresovani prijave treba da podnesu do 7. februara 2023. godine.

Ideja gradske administracije je da se ulaže u svaki dio našeg grada, a kroz ovaj projekat sugrađanima i turistima biće omogućeni dodatni sadržaji u sklopu rekreativne zone na Banj brdu.

Prema podacima Odjeljenja za komunalne poslove, projekat vidikovca je koncpiran kao platforma iznad šume na Banj brdu i postojeće saobraćajnice, koja bi služila za panoramsko posmatranje grada sa ove lokacije.

Grad je pokrenuo aktivnosti za obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu, jednog od simbola Banjaluke i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH.

Spomenik je već duže vrijeme u lošem stanju i kao takav predstavlja opasnost za sve posjetioce zbog čega je Gradska uprava u više navrata organizovala sastanke sa nadležnim institucijama, kako bi se usaglasili zajednički ciljevi i planovi koji su neophodni da bi se ovom spomeniku vratio stari sjaj.

Na inicijativu Grada održan je novi sastanak na kojem su, uz predstavnike gradske administracije, prisustvovali predstavnici resornih ministarstava u Vladi Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, banjalučkog SUBNOR i Turističke organizacije grada.

-Krećemo u aktivnosti rekonstrukcije i restauracije spomenika u saradnji sa nadležnim institucijama. Već u februaru pokrećemo izradu projektnog zadatka za reviziju projekta rekonstrukcije spomenika iz 2003. godine, dok u martu očekujemo i da raspišemo javnu nabavku za izvođača za izradu revizije projekta – poručeno je iz Grada.

Nakon revizije od koje se očekuje da projekat predstavi u fazama, biće održan novi sastanak sa svim relevantnim institucijama da se uključe u obnovu s obzirom na to da je riječ o zaštićenom spomeniku najvišeg reda.

Aleja Svetog Save ukrašena je natpisima sa mudrim riječima prvog srpskog arhiepiskopa, svetitelja i prosvetitelja Svetog Save.

-Njegove mudre riječi i danas nas uče da ne skrećemo sa pravog puta, a to je upravo put svetosavlja. Ponosni smo što smo uspjeli u namjeri da Banja Luka na sve važne datume za naš narod bude drugačija i posebna, jer takvi mi i jesmo – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Novi novogodišnji ukrasi su krasili uži centar Banjaluke za vrijeme proteklih praznika, iako je odluka o izboru dobavljača nakita donesena tek prošle sedmice. Osim toga ukrasi su plaćeni skuplje nego što je to bilo predviđeno tenderom.
Administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića je početkom novembra prošle godine raspisala javnu nabavku za kupovinu novogodišnjeg nakita vrijednosti 100.000 KM bez PDV-a.

Raspoloživih informacija o tom postupku nije bilo do nedavno. Tačnije, Grad Banjaluka je tek 18. januara 2023. godine donio odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Posao vrijedan 128.109 KM sa PDV-om je dobila firma „ABC Solutions“ i izdvojena suma je veća za 11.109 KM u odnosu na sredstva koja su bila planirana tenderom.

U obrazloženju odluke je navedeno da je rok za podnošenje ponuda istekao 25.11.2022. godine i da je u pristigla samo jedna ponuda, i to gore navedene firme.

„Komisija za javnu nabavku je pristupila analizi i ocjeni ponuda 28.11.2022. godine i tom prilikom ustanovila da je pristigla ponuda „ABC Solutions“ prihvatljiva za ugovorni organ“, navedeno je u obrazloženju odluke uz napomenu da je ista Komisija od gradonačelnika Draška Stanivukovića 12. januara ove godine zatražila saglasnost za donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, čija je ukupna cijena ponude veća od procijenjene vrijednosti javne nabavke.

„Istoga dana Komisija je dobila saglasnost gradonačelnika i uputila prijedlog za donošenje odluke o izboru“, navedeno je u obrazloženju odluke.

Kako piše portal Capital, iz gore navedenih informacija je vidljivo da je cijeli postupak odabira dobavljača trajao nekoliko mjeseci (početak novembra 2022. godine do 18. januara ove godine) i obuhvatio je period praznika za koje je taj nakit i namijenjen.

Iako postupak nije bio zaključen, interesantno je da je nakit koji je bio predmet ove javne nabavke, tokom proteklih praznika bio postavljen u užem gradskom jezgru.

To je vidljivo na slikama koje je objavio Grad Banjaluka, ali i na slikama objavljenim u medijima.

Naime, u javnoj nabavci je bilo specificirana količina te kako taj nakit treba da izgleda uz detaljne skice, koje kada se uporede sa slikama iz prethodnih sedmica jasno pokazuju da se radi o istom nakitu.

Prema specifikaciji iz tenderske dokumentacije Grad Banjaluka je nabavio i ugradio 90 komada 2D svijetlećih ukrasa od biorazgradivog i reciklabilnog materijala koji je montiran na stubove javne rasvjete.

Urednik portala „Pratimo tendere“ Slobodan Golubović kaže da je u ovom slučaju samo napravljen privid transparentnosti te da je u praksi urađeno sve mimo tendera.

„Najplastičnije rečeno vjerovatno je bio dogovor: „Hajde ti zakači nakit po gradu, a mi ćemo tebi završiti tender“, kazao je Golubović, i dodao da sve ukazuje na to da je sve unaprijed dogovoreno, pa je onda kroz sistem formalizovano.

Konačno su predstavnici Gradske uprave Banjaluka i penzioneri postigli dogovor prema kojem će na račune svih banjalučkih penzionera 6. februara biti isplaćemo 100 KM obećane jednokratne novčane pomoći.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivukovć rekao je da je bilo potrebno mnogo vremena da se usaglase te napomenuo da 11.000 penzionera nema račune te će njima pomoć biti isplaćena putem pošte.

Predsjednik Udruženja penzionera Banjaluke Zoran Uletilović je rekao da je danas konačno stavljena tačka na ovu priču.

“Ovo će penzionerima mnogo značiti jer ima mnogo penzionera koji primaju najnižu zakonsku penziju”, rekao je Uletilović.