Najstarija kuća u Banjaluci i jedan od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine – Šeranića kuća srušila se prošle sedmice, objavljeno je na Facebook stranici Visit BiH.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine donijela je odluku da se Šeranića kuća proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Ovaj nacionalni spomenik već decenijama je zapušten, a izgrađen je davne 1580. godine.
Dotrajali i neasfaltirani putevi, odroni, rupe na asfaltu, deponije smeća, pokvarena ulična rasvjeta, samo su dio nagomilanih problema koji muče mještane banjalučkih naselja Vrbanja, Ada i Debeljaci, dok čekaju da Gradska uprava konačno nešto preduzme, rečeno je Srni u savjetima ovih mjesnih zajednica.
Član Savjeta mjesne zajednice Vrbanja Zagorka Kolunija izjavila je Srni da je trenutno stanje u ovom naselju katastrofalno, navodeći da je nakon posljednjih kiša Ulica Vladislava Skarića bila u potpunosti poplavljena, a djeca nisu mogla da priđu školi.
Ona je podsjetila da na vrtiću, čije je otvaranje pompezno najavio gradonačelnik Draško Stanivuković, i dalje stoje katanci na vratima.
Prema njenim riječima, Savjet mjesne zajednice uputio je još jedan u nizu dopisa Gradskoj upravi.
“Ukoliko nešto ne bude preduzeto, mi ćemo izaći na ulicu i obustaviti saobraćaj, jer smo se do sada nadali da će se gradska administracija udostojiti da uvaži naše zahtjeve, odnosno riješi vidne probleme”, rekla je Kolunija.
Prema njenim riječima, naselje Vrbanja nije uopšte navedeno u rebalansu budžeta grada, dok iz Gradske uprave samo stižu obećanja, a nikakve konkretne aktivnosti i mogućnost dogovora.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Ada Željko Ostić izjavio je Srni da se ovaj savjet više puta obraćao Gradskoj upravi, te da do sada nijedan zahtjev niti projekat nisu realizovani, pogotovo kada je riječ o rekonstrukciji saobraćajnica i izgradnji novih.
“Imamo ulice koje nisu asfaltirane, a bile su u planu izrade, dok odgovora iz Gradske uprave nema”, istakao je Ostić.
On kaže da dodatne probleme stvara kiša i sve ono što donosi zimski period, zbog čega mještani strahuju da će pojedine ceste u naselju biti neprohodne za pješake i vozila.
Ostić je naglasio i da je Savjet Ade u više navrata ukazivao na gomilanje deponija i odvoz smeća.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Debeljaci Dejan Klašnja rekao je Srni da je komunikacija sa Gradskom upravom loša, te da asfalt u većem dijelu naselja nije saniran, zbog čega se pojavljuju rupe, dok kanali nisu očišćeni, a putevi nasuti.
“Imamo problema i sa vodosnabdijevanjem, jer čekamo izgradnju vodovodne mreže i to je u toku, a kada će biti završeno, ne znamo”, rekao je Klašnja, te dodao da i gradski prevoz često kasni zbog nepristupačnih i loših saobraćajnica.
Prema njegovim riječima, tokom oktobra završena je izgradnja moderne saobraćajnice dužine od oko 650 metara, a projektnom dokumentacijom predviđen je nastavak izgradnje od još kilometar.
“Bilo bi dobro da dobijemo odgovor barem kada je riječ o većim problemima sa kojima se gotovo svakodnevno suočavamo”, zaključio je Klašnja.
Vatrogasna brigada Banja Luka od početka godine imala je 878 intervencija.
Od ovog broja 615 intervencija je bilo zbog požara, a 263 su ostale intervencije (saobraćajni udesi, poplave, lifotvi, asistencije i obezbjeđenja).
Vatrogasci su najviše intervenisali u martu (204), julu (118), avgustu (97), te u februaru (80)…
Iz Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke brigade naveli su da se svakoj intrrvenciji pristupalo maksimalno profesionalno i odgovorno i da su sve uspješno završene.
Ove godine, nakon 20 godina, Vatrogasna brigada se i kadrovski osnažila mladim kadrovima.
Brigada trenutno raspolaže sa ukupno 31 vozilo (specijalna radna vatrogasna vozila, putnička, terenska i višenamjenska) i osam priključnih vozila, kao i različitom opremom.
Grad Banja Luka će u tekućoj 2022/2023. akademskoj godini stipendirati ukupno 314 studenata.
Odjeljenje za društvene djelatnosti objavilo je rang listu studenata kojima je, po osnovu uspjeha na studiju, odobrena gradska stipendija. Po ovom osnovu ukupno 103 studenta ostvarila su pravo na stipendiju.
Kompletnu rang listu možete pogledati ovdje, a ista je objavljena i na oglasnoj ploči u prizemlju zgrade Gradske uprave.
Prema podacima resornog odjeljenja, na konkurs za dodjelu stipendija Grada Banje Luke studentima prvog ciklusa na visokoškolskim ustanovama u akademskoj 2022/2023. godini pristiglo je ukupno 379 zahtjeva studenata, koji su konkurisali za jednu od tri vrste stipendija.
Pozitivno je riješeno 314 zahtjeva, i to: 103 po osnovu uspjeha, 203 po socijalnom statusu i 8 iz kategorije deficitarnih zanimanja.
Kao i ranije i u ovoj akademskoj godini, studenti su mogli da konkurišu za tri vrste stipendija, prema socijalnom statusu, za deficitarna zanimanja i na osnovu uspjeha na studiju.
Najveća podrška je predviđena za studente koji su izabrali neka od deficitarnih zvanja, a kojima će mjesečna stipendija iznositi 260 KM (na godišnjem nivou 2.600 KM, s obzirom na to da se stipendija isplaćuje za vrijeme trajanja akademske godine).
Mjesečna stipendija za ostale studente (po socijalnom statusu i školskom uspjehu) iznosi 150 KM, saopštili su iz Gradske uprave.
Istovremeno, uplaćena je prva rata za 1.373 učenika srednjih škola koje Grad stipendira u tekućoj školskoj godini.
Prema uspjehu – stipendija je odobrena za 838 učenika, po osnovu socijalnog statusa Grad stipendira njih 497, dok za deficitrana zanimanja stipendiju dobija 38 učenika.
Iznos stipendije za socijalni status i uspjeh u školi iznosi 100 KM a za deficitarna zanimanja 170 KM.
Ukupno, iz gradske kase za stipendije učenicima i studentima u ovoj školskoj/akademskoj godini biće izdvojeno 1,8 miliona KM.
Od 712 ulica u Banjaluci, samo 39 ulica nosi imena žena, koje su zaslužne ili su dale doprinos za državu.
I u mnogim drugim gradovima u svijetu dominiraju ulice sa muškim imenima u nazivu, tako da Banjaluka u vezi s tim pitanjem nije izuzetak.
Tako jedna ulica u centru grada nosi ime Anđe Knežević. Ona je bila partizanka i sekretarka Komiteta KPJ u okupiranoj Banjaluci.
Anka Drakulić, po kojoj je nazvana jedan ulica, bila je prva školovana učiteljica koja je u Banjaluku stigla 1868. godine sa željom da školuje i svoju žensku djecu.
Takođe je ostala zabilježena, ne samo po svoj predanosti da radi na opismenjavanju stanovništva, već i kao prva žena koja je u Banjaluci imala klavir.
Dr Danica Perović bila je doktorica i učesnica Narodnooslobodilačke borbe i sanitetski pukovnik Jugoslovenske narodne armije, čije se ime takođe može naći na spisku banjalučkih ulica.
Jovanka Gajić Zmijanjka je kao desetogodišnja devojčica optužena i uhapšena zbog izdaje i zavjere u doba austrougarske okupacije, jer je bila članica tajnog đačkog društva “Jugoslavija”.
Ljubica Gerovac učesnica je Narodnooslobodilačke borbe i narodna heroina Jugoslavije.
Marija Bursać je partizanska heroina, koja je, nakon ranjavanja u borbi, umrla u 23. godini života, pišu “Nezavisne novine”.
Jedna od najvećih srpskih junakinja je Milunka Savić, koja je kao žena imala najviše odlikovanja i najviše je puta ranjavanja. Bila je ranjavana čak devet puta.
Mira Cikota je učesnica Narodnooslobodilačke borbe, koja je osuđena na smrt vješanjem.
Žena koja je tokom Drugog svjetskog rata spasila živote 15.536 žena i djece iz koncentracionih logora Diana Budisavljević takođe je istaknuta ženska ličnost, čije ime nosi ulica u naselju Debeljaci.
Spisak banjalučkih ulica sa ženskim imenom u nazivu prema podacima iz Gradske uprave glasi: Anke Drakulić, Anđe Knežević, Bose Živković, Bulevar Desanka Maksimović, Carice Milice, Isidore Sekulić, Jovane Milošević, Jovanke Gajić Zmijanjke, Kraljice Marije, Ljubice Gerovac, Ljubice Mrkonjić, Majke Jevrosime, Majke Jugovića, Majke Knežopoljke, Majke Kristine, Marije Bursać, Marije Dimić, Mire Cikote, Mirjane Jotanović, Monahinje Jefimije, Nadežde Petrović, Natalije Jović, Rade Vranješević, Sestara Levi, Sestara Uzelac, Svete kraljice Jelene, Zdrave Korde, Zore Kovačević, Dr Danice Perović, Mileve Marić, Mire Alečković, Marije Kiri, Olge Spiridnović, Kosovke Djevojke, Svete Ognjene Marije, Diane Budisavljević, Milice Stojadinović Srpkinje, Jelene Trikić i Milunke Savić.
Centar za životnu sredinu, u saradnji s organizacijom “The Nature Conservancy”, pokrenuo je postupak prema Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske za proglašenja dva zaštićena područja na rijeci Vrbas, i to klisure i kanjona Vrbasa, a kako bi se zaštitila staništa i vrste koje obitavaju na ovom visoko vrijednom prirodnom području.
Tako su, prema izmjenama i dopunama Prostornog plana RS do 2025. godine, planom zaštite prirodnih dobara obuhvaćene ove dvije lokacije, koje su zbog izraženih prirodnih karakteristika predložene za zaštitu još 1955. godine Odlukom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti iz Sarajeva.
“Kanjon rijeke Vrbas je u Prostornom planu RS planiran kao rekreacioni, kulturni, naučni, obrazovni i pejzažni zaštićeni prirodni predio, te je prirodno stanište sa veoma visokom stopom biološke raznovrsnosti, što predstavlja posebnu vrijednost izolovanog staništa sa velikim brojem endema, rijetkih i ugroženih vrsta. Kada tome dodamo činjenicu da Vrbas ima odličan potencijal za razvoj turizma i organizovanje sportskih takmičenja, jasno je da ovo područje mora biti stavljeno pod zvaničnu zaštitu”, istakla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.
Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka, za “Nezavisne novine” ističe da u razvoj turizma spada i zaštita određenih područja.
“Štiteći prirodna i kulturna dobra štitimo i turističke potencijale. Kanjon Tijesno je posebna priča, on ima veliki potencijal i na njemu se dešavaju razne aktivnosti, i to na divljim vodama, rafting, svjetska prvenstva u kajaku i raftingu i slično. Zaštićena područja ne ograničavaju razvoj turizma, štaviše, ona ih unapređuju i postaju atraktivnija za posjetioce i turiste”, rekao je Šukalo.
Napomenuo je da je to područje koje štiti resurse i koje na principu održivog razvoja razvija određene djelatnosti, među kojima je i turizam.
Dodao je da je u skladu sa Prostornim planom Tisovac predviđen za park prirode, tako da, kako kaže, svakako podržavaju tu inicijativu.
“Željeli bismo da u budućnosti vidimo zaštićena područja na teritoriji grada, s obzirom na to da danas postoje samo dvije lokacije, a to je Park prirode pećina Ljubačevo i Univerzitetski grad”, dodao je on.
Kako navode iz Centra, ovo područje Vrbasa ugroženo je planovima za izgradnju tri hidroelektrane (HE Krupa, HE Grbići i HE Novoselija), a na probleme koji bi nastali ako bi se ove hidroelektrane izgradile već godinama ukazuje Koalicija za Vrbas, koju čini 36 udruženja iz Banjaluke, a koja svojim aktivnostima promovišu ljepote Vrbasa i njegov potencijal za sportske i turistički održive djelatnosti.
“Kao simbol Banjaluke, Vrbas ima posebno mjesto u životu stanovnika. Uz njega su ljudi stvarali sjećanja, plivali i zaljubljivali se, a opjevali su ga i u mnogim pjesmama. Zaštitom Vrbasa želimo da i neke nove generacije mogu uživati u svemu što nam Vrbas pruža. Osim toga, rijeka omogućuje prilike za razvoj banjalučkog kraja koji je u skladu s načelima očuvanja prirode i koji može zadržati ljude na ovom prostoru”, rekao je Igor Vejnović iz organizacije “The Nature Conservancy”.
Potrebu za zaštitom rijeke Vrbas prepoznala je i Skupština grada 2005. godine kada je usvojila zaključak da se kanjon Vrbasa zaštiti kao posebno prirodno dobro, dok je u Prostornom planu grada navedeno da ovo područje ima izuzetne prirodne vrijednosti i brojne spomenike kulture u pojasu uz kanjon.
Grad Banja Luka će organizovati proslavu 9. januara – dana kada Republika Srpska obilježava 31 godinu postojanja, saopšteno je iz Gradske uprave.
“Poštujem odluku da centralni događaj povodom obilježavanja Dana Republike Srpske bude organizovan u Istočnom Sarajevu, ali smatram da je nedopustivo da baš na ovaj važan datum za Srpsku nema nikakvog obilježavanja u njenom najvećem gradu” poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.
Gradonačelnik je najavio da će biti formiran Organizacioni odbor, te da će javnost uskoro biti informisana o detaljima proslave u Banjoj Luci.
Kako je kazao, Banja Luka i svi njeni sugrađani će Dan Republike Srpske obilježiti svečano na ulicama grada.
Svi oni koji su se nadali bi krajem ove godine konačno mogli bez nerviranja parkirati ispred Univerzitetsko – kliničkog centra u Banjaluci, te usput u njega ući čisti, bez blata na cipelama, na tako nešto mogu da zaborave.
Parking garaža kod Univerzitetsko – kliničkog centra (UKC) od 35 miliona maraka neće biti završena ove godine, što znači kako će rok za izgradnju biti po drugi put probijen, piše portal CAPITAL.
Prvobitni plan je bio da ovaj objekat bude gotov do septembra ove godine, da bi zatim on bio prolongiran do kraja godine.
Kako nam je potvrđeno, izvođač radova ga neće uspjeti završiti do tada. Sa upravom je dogovorio novi datum.
“Ugovor je aneksiran, a rok za izgradnju produžen za još šest mjeseci, odnosno do kraja juna naredne godine”, kratko nam je potvrdio vlasnik firme “Marković invest RM”, Rade Marković.
Dodao je da će do tada svi radovi biti sigurno završeni kao i da su ovaj projekat pratili brojni problemi, od pandemije pa do divljanja cijena građevinskog materijala na tržištu.
Iako se u javnosti hvali kako je od UKC-a napravio najbolju bolnicu u regionu, direktor Vlado Đajić ne uspijeva da završi projekat koji bi trebao da riješi problem saobraćajnog kolapsa, a koji je trpi velike kritike od trošenja basnoslovnih 35 miliona KM do toga da garaže nisu prioritet.
Kakve su to detalje dogovorili sa investitorom i da li su predviđeni penali za kašnjenje nismo saznali, jer se direktor na telefon nije javljao.
Podsjećamo, radovi na garaži su počeli u junu 2020. godine.
Riječ je o prvoj fazi, koja obuhvata garažu sa 2.500 parking mjesta na četiri etaže, dok će se u drugoj fazi graditi komercijalni sadržaji.
Dogovoreno je da se plaćanje vrši u 50 jednakih rata, a prema saznanjima CAPITAL-a, ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite redovno servisira svoje obaveze.
Prema računici iz Uprave UKC-a, kroz naplatu parkinga, garaža bi trebala da se otplati za 17 godina.
Građanima i svim zaintresovanima danas je predstavljen projekat ideje novog režima saobraćaja za centralni dio grada, te iako su se svi složili da je neophodno riješiti gužve u saobraćaju, ovaj pristup je, prema riječima mještana i stručnjaka preuranjen, a prema nekim čak i katastrofalan.
Naime, na današnjoj stručnoj raspravi predstavljena je ideja uspostavljanja jednosmjernog režima saobraćaja sa tri trake sa biciklističkim stazama od zgrade Vlade RS, kroz Ulicu kralja Petra I Karađorđevića, produžava pored Narodnog pozorišta RS, pa dalje cijelom glavnom ulicom sve do zgrade Ekvatora, zatim Bulevarom cara Dušana, te Kninskom i Vidovdanskom ulicom, Ulicom Prvog krajiškog korpusa, do Ulice Olimpijskih pobjednika, gdje se vraćamo na početnu tačku.
Ovaj projekat, prema riječima Gradske uprave treba da doprinese rasterećenju saobraćajnih gužvi u centru grada, te da unaprijedi biciklistički saobraćaj.
“Ova ideja treba ozbiljnu prezentaciju, a ovo danas je bilo katastrofalno”, kazala je jedna mještanka koja je prostorni planer i pejzažni arhitekt.
Iako je ideja Gradske uprave da se podstakne mobilni urbanizam, dakle više biciklista, zamjerka je postojala u samim biciklističkim trakama.
Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu kazao je da je današnje rješenje dobro samo idejno, dok je praksa druga priča.
“Nije regulisano pitanje raskrsnica za bicikliste. Vi kada napravite saobraćajnu infrastruru za bicikliste ja je moram koristiti čak i kad nije adekvatna”, poručio je Dakić.
Drugi su istakli, da iako je ideja jačanja biciklističkog saobraćaja pohvalna, realnost u Banjaluci to ne održava, prenose Nezavisne.
“Grad trenutno ni nema dovoljno biciklista za rađenje biciklističkih traka u ovom smislu” poručio je jedan Banjalučanin.
Jedan od gorućih problema grada, prema riječima mladih učesnika današnje rasprave jeste pitanje javnog prevoza bez čijeg regulisanja nema rješenja ovog problema.
“Nemamo jedinstven gradski saobraćajni prevoz, linije nisu povezane i prerano prestaju da voze” kazao je mladi Banjalučanin.
Sudeći po današnjoj raspravi, građani su voljni koristiti javni prevoz, a neki ga čak i preferiraju, naročito starosjedioci, ali ne u stanju u kom je trenutno.
Gužve u saobraćaju se mogu rješiti, prema riječima nekih stručnjaka, povećanjem cijene parkinga, s obzirom da je veliki broj automobila koji su parkiranu u jezgru grada.
Većina učesnika današnje rasprave se složilo da ovo ideja lijepo zvuči ali da je teško izvodljiva i dosta preuranjena.
Predsjednici ZEV-ova zgrada koja se nalaze u ovom području sa imali dosta kritika, ističući da oni moraju biti uključeni u rasprave koje se odnose na saobraćaj u ovom dijelu grada.
Predstavnici grada i izrađivači prezentacije su naveli je ovo tek prvi korak.
“Svjesni smo problema u gradu i upravo zato želimo da čujemo mišljenje građana, pa i da čujemo kritike kako bi došli do najboljeg mogućeg rješenje”, kazali su oni.
Prednosti ovog projekta, prema njihovim riječima bi bila povećana pristupačnost centru grada nemotornim vozilima, novih tri kilometra biciklističke staze, socijalno prihvatljivo okruženje i otvaranje novih biciklističkih pravaca, dok su negativni aspekti izmještanje putnika javnog prevoza iz centra i nemogućnost zatvaranja glavne ulice za društvena dešavanja.
Novo, kružno odvijanje saobraćaja u Banjaluci je projekat koji radi Gradska uprava na način da žele predstaviti jedan novi i potpuno drugačiji režim odvijanja saobraćaja u gradu na Vrbasu, saopšteno je iz Gradske uprave.
Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za saobraćaj i puteve Jelena Kos kaže da je ovim predviđeno da se dvosmjerni režim odvijanja saobraćaja kroz centralni dio grada pretvara u jednosmjerni.
Kako je pojasnila, nova jednosmjerna ulica sa tri trake i biciklističkim stazama trebalo bi da bude na potezu od zgrade Vlade Republike Srpske, ide dalje Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, produžava pored Narodnog pozorišta Republike Srpske, ide dalje cijelom glavnom ulicom, pored Banskog dvora i Gradske uprave, Pošte i Trga Krajine sve do zgrade Ekvatora. Zatim se nastavlja Bulevarom cara Dušana, te Kninskom i Vidovdanskom ulicom, dalje Ulicom Prvog krajiškog korpusa, sve do Ulice Olimpijskih pobjednika, gdje se vraćamo na početnu tačku.
– Ovaj potpuno novi projekat, urađen detaljno, trebalo bi da dovede do novih modaliteta kako u odvijanju javnog gradskog prevoza, tako i biciklističkog saobraćaja, što je bio i jedan od ciljeva ovog zadatka – rekla je Kos.
Za realizaciju ovog projekta, kako je istakla, treba puno i hrabrosti i intervencija.
– Jedan od glavnih preduslova jeste da se obezbijede poprečne veze, gdje bi se na neki način protok saobraćaja preusmjerio. Biće potrebne i građevinske intervencije kako na samim raskrsnicama, tako i na poprečnim vezama. Cilj je da se postigne što manje zagušenje, da se poboljša odvijanje saobraćaja, jer se analizama ustanovilo da pojedine saobraćajnice nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene, da se promijeni i način razmišljanja korisnika u saobraćaju, te da se omogući biciklistički saobraćaj – navela je Kos.
Osvrnuvši se na gradnju novih kružnih raskrsnica u gradu na Vrbasu, ona je napomenula da je regulacionim planom predviđena gradnja kružnih tokova na spoju Kninske ulice i Bulevara Cara Dušana, koji bi omogućio brži protok saobraćaja, tu je i novoizgrađeni kružni tok u naselju Obilićevo u Ulici Cara Lazara koji se pokazao kao veoma dobro rješenje, a u saradnji sa Putevima Republike Srpske moguće je ići u realizaciju još nekih projekata.
Govoreći o izgadnji mosta u naselju Česma i nastavku rekonstrukcije ulice koja vodi kroz centar ovog prigradskog naselja, Jelena Kos je naglasila, da je Gradska uprava zajedno sa Putevima Republike Srpske obezbijedila sve uslove za izgradnju mosta i da će okončanjem radova biti riješen glavni problem mještana ovog naselja.
– Most je jedna poveznica, on je sada praktično produžetak Ulice braće Pišteljića, povezuje naselje Kumsale sa Česmom, ali je u budućnosti on spoj, te istočne obilaznice, koja veže naselje Lazarevo sa naseljem Vrbanja, tako da ćemo tu, opet u saradnji sa Putevima Srpske, stvoriti jednu buduću vezu, i rasterećenje saobraćaja sa mosta u naselju Novi Borik na taj novi, budući most – objasnila je ona.
Jedan od prioritetnih projekata za iduću godinu, kako je istakala – jeste i nastavak rekonstrukcije Ulice Petra Velikog.
– Radili bismo nastavak te ulice u dužini od jednog kilometra koji bi podrazumijevao gradnju saobraćajnice sa obostranim trotoarima, fekalne i oborinske kanalizacije, tako da smo mi sada u proceduri izrade projektne i urbanističke dokumentacije, pa se nadamo da ćemo kada sve to završimo obezbijediti i novčana sredstva za izgradnju te ulice – rekla je Kos.