Kategorija: Banja Luka

Prema ranijim najavama rekonstrukcija pješačkog mosta u Trapistima trebalo je da bude uveliko završena. Međutim, od obnove još uvijek nema ništa.
Ni pola godine od najave rekonstrukcije nije napravljen ni jedan korak. Radnika nema, a građani i danas pozivaju na oprez prilikom hodanja. Trule daske pucaju pri svakom koraku, a opasnost od njegovog daljeg propadanja sve je veća.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković početkom godine saopštio je da je raspisan tender za obnovu starog mosta u Trapistima, te da je u planu i obnova prostora hidroelektrane. Tada su građanima obećali da će brzo odabrati izvođača, podsjeća portal “Banjalučke priče“.

Mještani danas kažu da ih je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković obmanuo i da vrijeđa njihovu inteligenciju. Da je riječ o obmani i prevari, potvrdio je nedavno i odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka Bojan Pećanac.

Od gradonačelnika stižu samo obećanja. Mještani su nadležnima nekoliko puta ukazivali na problem, međutim, svaki put umjesto rekonstrukcije dobiju novo obećanje.

Pitaju se kada će se nadležni konačno udostojiti i riješiti ono što su im čvrsto obećali.

“Most u Trapistima, kada bude rekonstruisan, služiće istoj namjeni, dakle koristiće se isključivo za pješački saobraćaj i biciklistički saobraćaj. Uz sve to, ovaj most, koji ima istinski istorijski značaj, biće uređen tako da postane pravi turistički dragulj. Grad želi da unaprijedi i uredi ovaj lokalitet, te da nakon rekonstrukcije, rekonstruisan most i kompletno okruženje bude mjesto na kojem će se sugrađani okupljati”, rekli su prije tačno šest mjeseci iz Gradske uprave.

Obilaznica oko Banjaluke obećava se skoro deceniju, a još nije spreman ni projekat. Evropska komisija dala je 2,6 miliona evra da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, ali ni to nije bilo dovoljno.
Dionica od 17 kilometara, koja je dio planiranog autoputa Banjaluka-Mliništa, počinjala bi od čvorišta u Glamočanima, koje je locirano odmah nakon tunela u Klašnicama, i gradila bi se kroz banjalučka naselja Kuljane, Šargovac, Drakulić pa sve do Pavlovca.

“Najveći problem je oko te prve etape, koja je projekat iz granta, tačnije ona se finansira sredstavima Evropske komisije. Za taj dio projekta zadužena je jedna firma, koja kasni godinu dana. Dok se ne dobije gotov projekat, mi ne možemo ići u eksproprijaciju“, kaže za BL portal Slobodan Stanarević, direktor JP Autoputevi Republike Srpske.

Projektni tim formirao je konzorcijum CESTRA doo Beograd, TZI-Inženjering doo Sarajevo i COWI A/S. Kako je navedeno na sajtu projekta obilaznice, taj tim je polovinom oktobra prošle godine pripremio i dostavio Idejni projekat autoputske obilaznice oko Banja Luke kojim je potvrđeno da je na 17 kilometara autoputa predviđena izgradnja četiri denivelisane raskrsnice, 11 mostova, 10 nadvožnjaka i 12 mostovskih konstrukcija na denivelisanim raskrsnicama. Od tada nisu prezenzovane neke konkretnije novosti u vezi ovog projekta.

Direktor Autoputeva očekuje da će, i nakon što se riješi pitanje projekta, biti problema i oko eksproprijacije zemljišta, jer ih, kako kaže, uvijek bude pošto svako ima svoj interes.

,,Tek kada se položi trasa, gdje se svi elementi odrede onda bi se moglo početi sa eksproprijacijom. Sigurno da će to biti najskuplja eksproprijacija, jer ide kroz naseljeni dio Banjaluke. Prva faza, sama obilaznica bi mogla koštati oko 200 miliona evra, tih dvadesetak kilometara. Međutim, sama eksproprijacija bi mogla koštati oko 30 miliona maraka, ali sve je to još ugrubo, ističe Stanarević.

On dodaje da bi situacija oko projekta obilaznice trebala biti jasnija nakon sastanka u Sarajevu koji je zakazan za 6. septembar. Na samu obilaznicu se naslanja druga dionica koja je zamišljena kao nastavak autoputa u pravcu platoa Manjače koji bi se dalje gradio zapadno od Mrkonjić Grada sve do Mliništa, odnosno entitetske linije razgraničenja sa Federacijom BiH.

,,Što se tiče druge etape, tu se pojavila velika zainteresovanost kineske kompanije. Dijalog smo započeli, pa dalje ćemo vidjeti kako će sve teći“, navodi Stanarević.

Autoputevi RS su još 2014. godine s kineskom kompanijom Sinohydro potpisali preliminarni sporazum o projektovanju i izgradnji obe dionice tog autoputa kroz Srpsku. Priča o autoputu od 62 kilometra vrijedanog oko 600 miliona evra aktivirana je i dvije godine kasnije kada je sa istom kompanijom potpisan i komercijalni ugovor. Međutim, konkretni pomaci su izostali sve do prošle godine kada se ponovo počelo pričati o projektu obilaznice oko Banjaluke kao jednoj od dionica.

Čitava ideja je da se na ovaj način Banja Luka poveže sa Splitom, odnosno da 99 kilometara autoputa prolazi kroz Republiku Srpsku, 60 kroz Federaciju BiH, dok bi Hrvatskoj tada ostalo da napravi jos 22 kilometra.

Grad Banja Luka je u sklopu Odjeljenja za inspekcijske poslove i komunalnu policiju, dobio i policiju za pse koja će se svakodnevno baviti pitanjima koja odnose na životinje u našem gradu.
Naime, ovo je veliki korak koji je napravljen u dogovoru sa udruženjima za zaštitu životinja.

Zadatak policije za pse će, između ostalog biti i da kontroliše da li vlasnici pasa poštuju sve ono što je potrebno, odnosno, da li psi imaju povodac, da li imaju brnjice i slično.

Sve ovo realizuje se kako bi psi imali adekvatne uslove za život i boravak kod svojih vlasnika, ali sa fokusom na bezbjednost naših sugrađana.

-Cilj ove novine je bolja bezbjednost za građane, poštovanje obaveza koje imaju vlasnici pasa, ali kontrola uslova u kojim borave životinje nakon udomljavanja. Ovo je još jedan od planova koji smo sproveli u djelo zajedno sa udruženjima za zaštitu životinja. Uredili smo azil, organizovali akciju „Udomi ljubav“, postavili hranilice za pse, a radimo na još mogo projekata koje ćemo vam uskoro predstaviti. Uradili smo mnogo kad je zaštita životinja i briga o kućnim ljubimcima u pitanju i tako ćemo nastaviti i dalje – rekao je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Sve infromacije oko rada policije za pse, ali i prijave problema, mogu da se dobiju putem brojeva telefona 065/877-031 i 051/306-464.

Snažno kišno nevrijeme praćeno vjetrom i grmljavinom pogodilo je danas u poslijepodnevnim časovima Banjaluku.

U najvećem gradu Srpske duvao je snažan vjetar, a kako javljaju čitaoci “Nezavisnih” u Ulici Branka Radičevića vjetar je oborio stablo.

Snažno nevrijeme trajalo je desetak minuta.

Zbog obilne kiše koja se sručila na grad saobraćaj se odvija otežano, te savjetujemo vozačima da voze polako i oprezno.

Olujno nevrijeme iza sebe je ostavilo polomljene grane i prevrnute kontejnere, javljaju čitaoci, a nije poznato da je nastala veća šteta.

I u drugim dijelovima Srpske za vikend se očekuje kiša, ponegdje jača. Narednih dana vrijeme će biti promjenjivo i svježe, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Prvi tender za odabir izvođača za izgradnju mosta u banjalučkom naselju Česma je poništen, pa je raspisan drugi, potvrđeno je za BL portal iz Gradske uprave Banjaluka. Do toga je, kako kažu, došlo zbog poskupljenja na tržištu, a dok se sve procedure ne završe nije poznato kada će početi izgradnja mosta.
,,Nakon što procedure budu sprovedene, biće poznato kada će krenuti izgradnja mosta, kao i to koliki je rok predviđen tenderskim uslovima i ugovorom sa izvođačem”, navode iz Gradske uprave.
Ističu da će Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske” obezbjediti finansijska sredstva i sprovesti odabir izvođača.
,,Cilj sporazuma je koordinirano djelovanje sporazumnih strana na izvršenju svih aktivnosti i radova potrebnih za realizaciju projekta. Po pomenutom sporazumu, Grad Banjaluka je bio dužan pribaviti potrebnu tehničku dokumentaciju, rješiti imovinsko-pravne odnose i završiti sve potrebne procedure za dobijanje građevinske dozvole. Dobijena je građevinska dozvola za prvu fazu realizacije”, podsjećaju iz Gradske uprave Banjaluka.
Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković je u aprilu mjesecu predstavio budući izgled mosta u Česmi i zvanično obavijestio javnost da je građevinska dozvola riješena, kao i da, kako je rekao, most može početi da se gradi.
Tada je najavio da bi most mogao da bude završen za godinu i po do dvije, iako je u septembru prošle godine najavljivao da bi prve obrise mosta mogli vidjeti već ovog ljeta.

Rekordno visok broj djece, odnosno njihovih roditelja, javio se na konkurs Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje za prijem djece u vrtiće koji djeluju u okviru ove ustanove pa se tako za 342 upražnjena mjesta prijavilo oko 850 zainteresovanih, potvrdila je za “Nezavisne” Jelena Kurtinović, direktorica ove ustanove.

Kako je istakla, nikada do sada nisu imali ovako veliku zainteresovanost za upis djece u vrtiće.

“Do ponedjeljka smo primali zahtjeve, a sada se kreće u proceduru, te se svrstavaju i boduju pristigle prijave. Onaj ko bude imao najviše bodova biće primljen, u skladu sa konkursnom procedurom i priloženom dokumentacijom”, rekla je Kurtinovićeva te dodala da će na osnovu toga biti formirana i objavljena lista primljene djece.

Prema njenim riječima, ne može sa sigurnošću reći zbog čega je tolika zainteresovanost.

“Ne znam zbog čega je tolika zainteresovanost, ali pretpostavljam da to ima veze s tim što mi nismo mijenjali cijene u odnosu na druge. Trenutno je cijena boravka u vrtiću 165 KM za prvo dijete i ona se nije mijenjala godinama”, istakla je Kurtinovićeva.

S druge strane, u privatnim vrtićima u prethodnom periodu nije bilo drastičnog rasta broja zainteresovanih za upis djece u vrtiće, pa je tako Larisa Pejić iz Kluba za djecu “Maslačak” za “Nezavisne novine” rekla da je uobičajen broj djece u ovom vrtiću.

“Do nekog rapidnog povećanje upisa nije došlo. Jedino smo tokom pandemije virusa korona imali to zatišje. Inače, u ‘Maslačku’ upis traje tokom cijele godine, već od januara. Ne znamo šta sada nosi novi talas i uvijek je potreban oprez”, kazala je Pejićeva.

Takođe, i Jelena Guslov iz Kluba za djecu “Zvjezdica” za “Nezavisne” ističe da se ništa nije mijenjalo te da nisu imali veći broj zainteresovanih za upis djece u vrtiće.

“Nakon što iz vrtića izađe jedna generacija, toliko djece primamo, tako da je to sve u principu isto kao i prethodnih godina. Nama su kapaciteti uvijek popunjeni i tako je unazad 10 godina”, rekla je ona.

Inače, u 2022/23. godini od 342 upražnjena mjesta, prema podacima Centra, u cjelodnevni boravak se prima 329 djece starosti od jedne godine do polaska u školu, dok se njih 13, koji imaju od tri do šest godina, prima u poludnevni boravak.

Radovi na izgradnji nove plaže u Srpskim Toplicama privode se kraju, te će Banja Luka uskoro dobiti novouređenu oazu za odmor uz rijeku Vrbas.
Riječ je o projektu, koji je Grad Banja Luka realizovao uz podršku društveno-odgovorne kompanije „M:tel“, a povodom završetka radova, u subotu, 20. avgusta planirano je druženje na ovoj lokaciji.

-Sjajna atmosfera, muzika, plesni animatori, besplatne vožnje dajak čamcem, kokteli i besplatne kafe za sve posjetioce samo su dio onog što vas očekuje u subotu na novoj plaži u Srpskim Toplicama – poručila je savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti Milada Šukalo, te pozvala sve sugrađane da se pridruže još jednom sjajnom druženju u našem gradu i da za ovu priliku izaberu odjeću veselih i tropskih boja.

Savjetnica Šukalo je podsjetila da je pored uređenja plaže uređen širi pojas oko obale poput ograde uz plažu i kontejnerskih mjesta. Takođe, kako je kazala, rekonstruisana je i izuzetno značajna saobraćajnica – Ulica od Zmijanja Rajka što je ovom dijelu grada dalo potpuno novi izgled.

-Kada je riječ o uređenju plaže uz zadržavanje postojećeg ambijenta, prostor će biti obogaćen novim mobilijarom i dodatnim sadržajima ali potrebno je naglastiti da će projekat uređenja obala Vrbasa biti nastavljen i u narednom periodu. Imamo dugoročne ciljeve, a glavni je da rijeku Vrbas vratimo našim sugrađanima. Uređenje i očuvanje rijeke Vrbas ova gradska administracija postavila je kao jedan od prioriteta. Opredijeljeni smo da uredimo obale Vrbasa, pokrenuli smo procese oko izgradnje kolektora za otpadne vode, jer nam je cilj da zaštitimo našu rijeku i učinimo je ljepšom – zaključila je ona.

Preduzeće “Čistoća” može da nastavi posao prikupljanja otpada sa područja grada i odlagati ga na nekog drugoj deponiji, rekli su za “Nezavisne” iz regionalne deponije DEPOT.
Naime, oni su ovo poručili nakon što je gradonačelnik Draško Stanivukovič juče izjavio da bi raskid ugovora DEPOTA sa preduzećem “Čistoća” mogao izazvati ekološku katastrofu.

“Takođe, u ovoj situaciji grad može dodijeliti Ugovor o prikupljanju otpada nekom drugom komunalnom preduzeću, a nije isključena mogućnost dogovora između grada, ‘Čistoće’ i DEPOT-a da ne bi došlo do ‘ekološke katastrofe'”, kazali su iz DEPOT-a.

Kako su kazali iz “DEPOT-a”, otkazni rok ističe 14. septembra, te tada prestaje obaveza ovog preduzeća da odlažu otpad koji prikuplja “Čistoća”.

Oni ističu da je članom 6. ovog Ugovor predviđeno da svaka strana može otkazati Ugovor, a prilikom čega tokom otkaza ne postoji obaveza da se navode razlog.

“Otkaz Ugovora vrijedi samo za ‘Čistoću’, dok ostala komunalna preduzeća, pravni subjekti i fizička lica iz grada Banjaluka i dalje mogu nesmetano odlagati otpad na deponiji. To isto važi i za sva komunalna preduzeća iz ostalih opština banjalučke regije”, rekli su iz DEPOT-a.

Dodaju da ima dovoljno vremena za nadležne u Gradskoj upravi i sve zainteresovane da se ovo pitanje riješi.