Kategorija: Banja Luka

Kapacitet amfiteatra biće negdje između 280 i 330 sjedećih mjesta, a ukupna površina objekta biće između hiljadu i 1.200 metara kvadratnih, istakao je profesor Arhitektonsko – građevinsko – geodetskog fakulteta u Banjaluci Miroslav Malinović tokom konferencije za medije, na kojoj je bilo riječi o izgradnji amfiteatra, odnosno ljetne pozornice, u okviru koje će biti postavljeno i spomen obilježje stradalim studentima i radnicima Univerziteta u Banjaluci tokom Odbrambeno – otadžbinskog rata.
Malinović je takođe istakao i saradnju sa Gradom Banjaluka po ovom pitanju i objasnio da će u sklopu realizacije ovog projekta prvo biti raspisan međunarodni konkurs, koji će biti otvoren do 16. marta, nakon čega će konkursna komisija 31. marta vijećati i birati najbolje idejno rješenje.

“Mislim da je realno da se ove građevinske sezone krene sa radovima odmah, a ako ne bude problema oko nabavki očekujemo da objekat bude stavljen u funkciju prije početka naredne akademske godine”, tvrdi Malinović.

Sam objekat biće izgrađen na parceli kod Venecija mosta i Pravnog fakulteta, kako je dogovoreno sa Gradom, a pored amfiteatra u sklopu projekta biće postavljeno i spomen obilježje za više od 80 poginulih studenata i radnika Univerziteta u Banjaluci tokom Odbrambeno – otadžbinskog rata.

Zadovoljstvo postignutim dogovorom sa Univerzitetom istakao je i Vuk Višekruna, šef Odjeljenja za prostorno planiranje, koji je naročito naglasio potrebu odavanja počasti stradalim studentima.

Višekruna je dodao i da je Grad izdvojio 800.000 KM za ovaj projekat, ali da će sve zavisiti i od samog izabranog idejnog rješenja.

U potpunosti je izmijenjen konačni izgled vidikovca na Banj brdu koji će se graditi, a u pravilu autor bi trebalo da koordiniše ili da bar bude konsultovan u vezi sa svakom izmjenom, izjavio je Bojan Vučen, koji je bio dio tima koji je u decembru 2021. pobijedio na konkursu za vidikovac, dok iz Gradske uprave tvrde da konkurs na kojem je izabrano najbolje rješenje nije zakonski obavezujući.

Kako kažu iz Gradske uprave za “Nezavisne” do izmjene idejnog rješenja vidikovca na Banj brdu došlo je iz nekoliko razloga, te se nakon mišljenja predstavnika Centra za životnu sredinu, arhitekata, predstavnika Turističke organizacije grada Banjaluka i ljudi iz struke pristupilo izradi adekvatnijeg rješenja za vidikovac.

“Bitno je naglasiti da, kada se radio sam idejni projekat, tu je naglasak bio na kreativnom dijelu, te da oni koje su pobijedili na konkursu budu nagrađeni u skladu sa propozicijama, međutim, kada dođe do izrade samog glavnog projekta, onda se mnogo detaljnije analizira tlo, statika i sve građevinski veoma bitne teme, zbog očekivano velikog broja ljudi koji će dolaziti na sam vidikovac, gdje treba ozbiljno da se razmišlja o njihovoj bezbjednosti, ali i da se razmišlja o što minimalnijim intervencijama u samoj prirodi”, objasnili su oni.

Dodaju da je sam lokalitet pobjedničkog rješenja, na kojem je trebalo da bude izgrađen vidikovac, problematičan.

“Na mjestu temeljenja na toj padini nije bilo mogućnosti da, bez nekog velikog devastiranja pejzaža, priđe mašina za bušenje tom mjestu temeljenja, a to je sve potrebno da se uradi kako bismo imali stručan i validan geomehanički izvještaj sa tog mjesta”, naveli su oni.

Sa druge strane, kako kažu, i sam oblik vidikovca je problematičan, jer je stepenast, te zbog toga ne bi mogli da mu pristupe ljudi sa poteškoćama u kretanju, što je obaveza za sve javne prostore.

“Da bi se pristupilo izgradnji vidikovca na lokaciji kao sa pobjedničkog rješenja, moralo bi da bude porušeno nekoliko stabala”, kazali su oni te dodali da je nova lokacija udaljena tek 50 metara od prvobitno planirane, te će sa tog platoa biti temeljen vidikovac gdje već postoji saobraćajnica kojoj lako može da se pristupi prilikom izgradnje, a samim tim ne bi došlo ni do devastiranja šume.

“Konkurs, na kojem je izabrano najbolje rješenje, nije zakonski obavezujući, već je predstavljao jedan kreativni način da se vidi šta bi negdje moglo da bude”, naveli su iz Gradske uprave.

“Onda samo organizovanje sličnih konkursa i nema mnogo smisla, jer je u pitanju uzaludno razbacivanje budžetskog novca, a za nas autore velika opasnost za poništavanje i uniženje profesionalnog kredibiliteta”, kazao je Bojan Vučen te dodao da je lakše sve direktno dogovoriti sa uigranim domaćim firmama.

“Više mi se neće ponoviti greška da investiram vrijeme i trud u konkurse koji se raspisuju u Banjaluci”, rekao je Vučen.

Prema njegovim riječima, rješenje iz izvođačkog projekta je toliko uprošćeno i izmijenjeno da nema skoro nikakve veze sa pobjedničkim konkursnim rješenjem.

“Naše rješenje je svojom protočnom organskom formom trebalo da se uklopi vizuelno u postojeće okruženje, suptilno prateći morfologiju terena i krivudavih staza formirajući apstraktnu formu krošnji”, istakao je Vučen.

Izbjegavali smo, kako kaže, agresivne i isturene forme koje bi svojom rigidnom i banalnom napadnošću ugrozile Spomenik palim borcima koji se nalazi iznad budućeg vidikovca, koji je zaštićen kao kulturno-istorijsko nasljeđe i dominira prostorom kao glavi reper.

Banjaluka je, prošle godine, dostigla najveći broj noćenja, od kada se mjeri turistički promet, tačnije od 2004 godine, potvrđeno je iz Turističke organizacije Banjaluka.

Kako kažu, zabilježeno je 146.189 noćenja i 94.842 dolazaka.

“Prema statističkim podacima, u Banjaluci je u 2022. godine evidentirano 70 odsto više dolazaka nego u istom periodu 2021. godine kada je bilo 55.628 dolazaka, odnosno 146.189 noćenja”, kazali su iz TOBL-a.

Turistički promet u Banjaluci je prošle godine, kako kažu, dostigao 7,6 odsto više dolazaka i 6,9 odsto više noćenja u odnosu na isti period u predpandemijskoj 2019. godini kada je zabilježeno 136.636 noćenja i 88.103 dolaska.

“Zbog neažurnosti velikog broja vlasnika i menadžera smještajnih kapaciteta, kao i vlasnika sve popularnije smještajne opcije „stan na dan“ koji nisu obuhvaćeni zvaničnom statistikom, brojke se mogu pomnožiti sa dva i po puta”, pojasnili su oni, te dodali da bi tada dobli približno relevantnu sliku o broju dolazaka i broju noćenja.

Odjeljenje za inspekcijske poslove i komunalnu policiju vrši akciju provjere mikročipova, a u prvih 25 dana ove godine komunalna policija izdala je osam prekršajnih naloga za nesavjesne vlasnike pasa.
Iz nadležnog odjeljenja potvrdili su za “Nezavisne novine” da akcija provjere mikročipova traje od polovine decembra 2022. godine.

“Ovom kontrolom obuhvaćena su sva gradska naselja”, istakli su oni.

Kako kažu, po Odluci o komunalnom redu radi identifikacije, vlasnici pasa dužni su da izvrše trajno označavanje pasa mikročipom.

“Takođe, dužni su i da prilikom izvođenja pasa na zahtjev komunalnog policajca dozvole provjeru da li je pas označen mikročipom”, naveli su iz Odjeljenja.

Prema njihovim riječima, novčanom kaznom u iznosu od 100 do 600 KM biće kažnjeno fizičko lice za prekršaj ako se ne pridržava obaveza u vezi sa označavanjem pasa mikročipom.

“Novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM biće kažnjeno fizičko lice koje na zahtjev komunalnog policajca ne stavi na uvid isprave kojima se može utvrditi njegov identitet, lična karta, pasoš i slično”, pojasnili su oni.

Sprovođenjem zakonskih obaveza, kao što je mikročipovanje, kako oni kažu, neodgovorni vlasnici pasa će morati da preuzmu odgovornost za svoje ljubimce.

“Na taj način će biti smanjen broj napuštenih pasa, kao i širenje zaraznih bolesti”, zaključili su iz Odjeljenja.

Prema riječima jedne Banjalučanke, primjetna je ažurnost policije za pse.

“Okupljali su se psi lutalice u naselju u kojem živim, bilo ih je baš puno, te smo zbog toga zvali policiju za pse”, kazala je ona te dodala da su u veoma kratkom roku došli i riješili problem.

“Smatram da je dobra ideja što je formirana ovakva policija i što zaista rade svoj posao kako treba”, kazala je ona za “Nezavisne novine”.

Dodaje da će se na ovakav način sigurno smanjiti broj pasa lutalica i da će građani biti bezbjedniji.

Sve informacije o radu policije za pse, ali i prijave problema, mogu da se dobiju putem brojeva telefona 065/877-031 i 051/306-464.

Privodi se kraju rekonstrukcija starog mosta u naselju Trapisti.
Prema podacima Odjeljenja za saobraćaj i puteve, građevinski radovi su završeni, a u narednom periodu radiće se na postavljanju rasvjete.

Grad Banja Luka je u ovom momentu fokusiran na uređenje područja oko mosta, poput prilaznih puteva, zelenila, ali i svega ostalog što bi trebalo da upotpuni ambijent oko mosta u Trapistima.

Kao što je i ranije najavljeno, plan gradske administracije jeste da se ulaže u Trapiste, odnosno da se valorizuje ovo područje.

U toku je izrada projekta izgradnje parka pored mosta, kao i uređenja obala, ali i biciklističkih staza koje vode do Trapista.

Gradska administracija očekuje podršku i od Poljoprivrednog instituta Republike Srpske, koji raspolaže zemljištem koje se nalazi pored mosta, te je upućena inicijativa da se Gradu ustupi ova parcela za izgradnju i uređenje rekreativne zone.

Naime, na zadovoljstvo mnogobrojnih Banjalučana, u septembru prošle godine počela je rekonstrukcija starog mosta u naselju Trapisti.

Kako je tom prilikom istaknutno, decenijama niko nije imao sluha za obnovu ovog mosta, iako je to za mještane ovog dijela grada bilo od velikog značaja.

-Ovo je mjesto odakle je Banja Luka i potekla, te kao takvo ima izuzetno značajno mjesto u istoriji našeg grada – rečeno je tada prilikom obilska radova.

Grad Banjaluka planira da se zaduži sa oko pet miliona KM, a kredit će biti namijenjen za dokapitalizaciju javnog preduzeća “Akvana” čiji gubici su veći od 12 miliona KM. Kako CAPITAL saznaje najveći dio kredita bi bio utrošen na vraćanje duga preduzeću “Novoteks”.

“Akvana” od samog početka posluje sa minusima, koji su do sada rezultirali u milionskim gubicima o čemu je CAPITAL u više navrata pisao. Ti gubici su doveli do blokada računa koje su se dogodile u nekoliko navrata u prethodnih godina, zato što su Poreska uprava RS i preduzeće “Novotekst”, tražili naplatu dugova.

U međuvremenu su uprava “Akvane” i Grad Banjaluka postigli sporazume za otplatu dugova i računi su odblokirani, ali nije pripremljen dugoročni plan za revitalizaciju ovog preduzeća.

Posljednje informacije koje stižu iz Gradske uprave Banjaluka pokazuju da aktuelna administracija spas ovog preduzeća vidi u kreditu za dokapitalizaciju.

Kresojević: Kredit za dokapitalizaciju jedini izlaz
Gradski menadžer grada Banjaluka Bojan Kresojević potvrđuje da je kreditno zaduženje Grada jedina mogućnost za dokapitalizaciju “Akvane”. Dodaje da u budžetu grada 2023. godinu za ove namjene nije planirana nijedna marka.

“Iznos od oko 3,1 miliona KM za “Akvanu” je bio planiran prijedlogom budžeta grada za ovu godinu, ali on je skinut amandmanom većine”, rekao je on i napomenuo da je taj novac trebao biti iskorišten za rješavanje duga prema “Novoteksu”.

Kaže da je u međuvremenu došlo do promjene situacije, te da će biti potrebno daleko više novca za “Akvanu”.

“Kada je formiran prijedlog budžeta, 3,1 milion KM je bio minimalni iznos za izmirenje obaveza prema “Novoteksu”. ali taj iznos će biti veći, jer u međuvremenu imamo nove procese sa „Novoteksom“ koji do tog momenta nisu bili presuđeni i obaveze nisu bile izvršne. Tako da će tu biti potrebno obezbijediti dodatna sredstva“, rekao je Kresojević i dodao da bi se taj iznos mogao popeti i na četiri miliona KM.

Kako bi u taj novac bile uključene i aktivnosti za restrukturiranje “Akvane”, Kresojević kaže da će kredit najvjerovatnije ići na iznos do pet miliona KM. U taj preostali novac bi trebala biti uključene mjere, te sadržaji, koji bi prema njegovim riječima, “trebale učiniti ovo preduzeće profitabilnim”.

Ugostiteljstvo stvara najveći minus
Postavlja se pitanje kako izgleda plan za spas “Akvane” koji bi stao u oko milion KM. Kresojević nije bio spreman da iznese detalje. Dodao je da će javnost o tome biti uskoro obavještena.

Za sada je poznato da će Gradski olimpijski bazen ostati u sklopu “Akvane” iako je ranije spominjana mogućnost da se zatvoreni bazen pripoji sportskom centru “Borik”. Za taj objekat će Grad Banjaluka kao i do sada izdvajati novac iz budžeta za održavanje kroz redovna grantovska sredstva.

Ostaje još pitanje vodenog parka u naselju Borik.

„U ovom trenutku ljudi iz Gradske uprave, „Akvane“ i eksterni konsultanti rade na tom da kreiramo nove sadržaje. Isto tako prave procjene troškova i koji su to segmenti poslovanja koji su proizveli gubitke. Već imamo obrise tih rezultata, a to je da je bez amortizacije 90 odsto gubitaka proizvelo ugostiteljstvo“, kazao je Kresojević za CAPITAL.

Dodao je da će odluka o podizanju kredita za dokapitalizaciju „Akvane“ biti upućna u skupštinsku proceduru krajem marta eventualno početkom aprila. Njena realizacija će zavisiti od toga da li će je odobriti većina u Skupštini grada koju predvodi SNSD, a koja do sada nije bila baš naklonjena planovima aktuelne administracije.

Raspoložive informacije pokazuju da njihova podrška kreditu, ide uz određene uslove koje treba ispuniti gradska administracija.

“Nećemo podržati dok prvo ne dobijemo informaciju o poslovanju “Akvane” i kriminalnim radnjama prethodnog direktora”, kazao je za CAPITAL šef Kluba odbornika SNSD u Skupštini grada Dragoslav Topić uz napomenu da oni na taj način samo “traže odgovornost”.

Minusi od prvog dana
“Akvana” je javno preduzeće koje je u potpunosti u vlasništvu Grada Banjaluke i koje od prve godine rada posluje sa minusima. Posljednje cifre govore da se kumulativni gubitak ovog preduzeća popeo na oko 12 miliona KM.

Problemima u ovom preduzeću se počela baviti administracija bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića koja je 2018. godine pokrenula proces restrukturiranja ovog preduzeća. Prvi korak je bio da se ovom preduzeću oduzme upravljanje nad „Staklencem”, s kafićem i izložbenim prostorom u parku “Petar Kočić”, zato što je iz godine u godinu u svom radu bilježio minus. Ugostiteljski objekat u prizemlju je dat u zakup privatnom sektoru, a sprat na upravljanje Kulturnom centru Banski dvor. Vremenom je i smanjen broj radnika u “Akvani”.

Novi gradonačelnik Draško Stanivuković doveo je novu upravu najavljujući korjenite promjene, ali to se još nije dogodilo.