Kategorija: Banja Luka

Zbog najave snježnih padavina, ekipe zimske službe su u pripravnosti i spremne da intervenišu u skladu sa potrebama, kako u gradskim tako i u prigradskim predjelima, saopšteno je iz Gradske uprave.
Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve navode da su ekipe zimske službe po nalogu pripravne, kako bi svi putevi bili prohodni, posebno u višim predjelima gdje se očekuje i najviše padavina.

Podsjećamo, tokom prošle zimske sezone izvršena je i modernizacija vozila zimske službe, te je uveden sistem za praćenje – GPS, a sve kako bi nadležne gradske službe u svakom trenutku imale uvid gdje se vozila nalaze, što je svakako doprinijelo efikasnijem radu zimske službe.

Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske za Banjaluku za sutra, 25. februar prognozirali su hladnije vrijeme sa jačim snijegom uz formiranje i porast snježnog pokrivača. Vjetar umjeren sjevernih smjerova. Minimalna temperatura vazduha oko -1°S, a maksimalna temperatura vazduha oko 1°S.

Još juče su betonski krugovi oko stabala u banjalučkom parku “Mladen Stojanović” bili dio trotoara, odnosno pješačke i biciklističke staze.
U ovom parku traje rekonstrukcija, ali ovakvo rješenje izazvalo je brojne komentare, prije svega na društvenim mrežama.

Očigledno su ih vidjeli i u Gradskoj upravi, jer su već danas građevinci reagovali i betonskih krugova više nema na trotoaru.

Gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću izgleda da se nisu svidjele kritike. Neki se bune što je trotoar, kako kaže, “cent” prošao oko drveta kod parka.
,,Vidim tamo neki nam našli manu, što se jedno drvo ogradilo pa prešlo malo na trotoar. Na gradilištu koje vrijedi 20, 30 miliona maraka, ako nam je to najveća mana, evo ja potpisujem. I znam da je već riješeno”, rekao je Stanivuković.

Zemljotres u Turskoj pokrenuo je pitanja u svim državama. Kakvo je stanje sa zgradama? Ko kontroliše gradnju? Jesmo li sigurni.

Banjaluka zbog trusnog zemljišta podložna je čestim podrhtavanjima. Nakon razornog banjalučkog zemljotresa, standard je pooštren i gradile su se stabilne zgrade. Dokle smo stigli?

Gledajući zemljotres u Turskoj, vidi se da je materijal loš, kaže za ATV doc. dr Anđelko Cumbo, profesor sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Banjaluka.

“Ne znam kakav je to beton kad može tako lako da se rasturi. Vidi se po boji, vidi se kakav je agregat, kakvo je to vezivo, armatura, kako je to loše postavljeno, nije utegnuto. Vidjeli smo zgradu Inžinjerske komore građevine koja je ostala, nije ni oštećena. Kod takvih objekata se ulazi sa većim koeficijentom sigurnost”, kaže Cumbo i objašnjava da naš pravilnik ima tri kategorije.

“Prva su objekti kao bolnice, protiv-požarne zgrade, tv stanice, opštine itd. Čak je taj koeficijent uvećan za 50% u odnosu na prosječne stambene zgrade. Pri samom proračunu mi ulazimo sa tim koeficijentom koji će nama povećati seizmološke sile pri dimenzionisanju i kontrolama takvih zgrada, već ćemo dobiti takvo stanje da moramo da napravimo jače elemente. Što se tiče zgrada u Turskoj, to je bio jak zemljotres i trajao je dugo. Kada krene objekat da se oštećuje dolazi do preraspodjele napona, naprezanja itd. Ukoliko objekat nije dobro koncipiran, gubi dijelove i urušava se. Velika su pomjeranja bila tih zgrada što znači da nisu primjenjeni neki inžinjerskih principi da se ta pomjeranja smanje. Da se ubace tzv. konstrukcijski zidovi u dva pravca da se pokuša to dobro razmjestiti”, kaže Cumbo.

Kada pričamo o novim objektima u Banjaluci, trebalo bi da je to poprilično uredu. Propisi postoje, jesu jugoslovenski, ali taj pravilnik je bio jedan od najsavremenijih.

“Ako poštujemo taj pravilnik koji je star i upotrijebimo ono što jedan inžinjer zna o zemljotresima, o dimenzionisanju objekata trebalo bi da su ti objekti dobri i da bi mogli izdržati potres iz 1969. godine. Kažem trebalo bi! Sada je malo teško pomiriti zahtjeve investitora i projektanata. Prvo investitori kontaktiraju arhitektu. Sad koliko on ulazi u konstrukciju, oni prvo gledaju da organizuju taj prostor itd. Investitor je preprodavac i hoće da se to brzo uradi i projekat, i revizija da dobije što prije građevinsku dozvolu i da to bude što jeftinije. U prvom tom naletu, dobar arhitekta bi trebalo da uključi građevinskog inžinjera i da ne dozvoljavaju investitoru da se razigra sa prostorima, pogotovo prostorima podruma, parking mjesta ili poslovnih prostora u prizemlju. Oni hoće da je tu nešto čisto, ako može ikako da stoji na stubovima kao čačkalicama, a onda prema potrebi mijenjaće se tu i djelatnost itd. pa će svako sebi da prilagođava. Takvi objekti ako se i nastave da grade u takvom sistemu kroz ostale etaže, bez obzira na regularnost konstrukcije po visini, on gubi tu regularnost zato što su gore stanovi po spratovima, koji opet zahtijevaju da se ozidaju, ispune. Prvo fasadno, a poslije naravno i iznutra. Htjeli ili ne, ti zidovi ukrute taj skelet, dobija se tzv. meko prizemlje i u zemljotresu to je vrlo opasno zato što takvi objekti znaju da dožive kolaps”, kaže doc. dr Anđelko Cumbo, profesor sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Banjaluka.

Problemi mogu nastati nakon revizije kada investitor počne zahtijevati izmeje kako bi udovoljio željama kupca, kaže Slobodan Stanarević predsjednik Komisije za prostorno uređenje Skupštine grada Banjaluka.

“Dešavaju se neke stvari koje ni projektant ni revident nisu vidjeli. S druge strane, pogotovo zbog velikog zemljotresa u Banjaluci, kvalitet gradnje je na dobrom nivou. Ono gdje investitori najviše rade uštete, a mislim da to manje utiče na stabilnost objekata, to je lošija stolarija, parket, loše pločice, kineska vrata i slično. Ali mislim da oni nemaju ni obraza ni moral im takav nije, a pogotovo izvođači koji žive od toga, nadzor koji to kontroliše, firme koje se bave ispitivanjem materijala, na ovim konstruktivnim elementima kao što su armatura i beton, mislim da tu ne bi smjeli da štede”.

Da li zbog velikog poskupljenja u građevinarstvu investitori umanjuju kvalitet gradnje, Stanarević sumnja. On tvrdi da je upravo ovo veliko poskupljenje stanova u Banjaluci kalkulacija građevinskih materijala i da se i dalje drže standarda.

“Najveći propust imamo kod gradnje za vrijeme rata i iza rata. Ali opet mislim da je tu bio najveći problem kod gradnje kuća iz razloga što vi za svoje pare hoćete da pokrijete kuću, uselite u nju. Tu dolazi do ušteda. Za takve zemljotrese, više sam skeptičan prema tim kućama nego prema novim zgradama koje se grade”, kaže Stanarević.

Govoreći o tome ko vrši ispitivanja, on objašnjava da ih vrše izvođači i kontrolna ispitivanja koja radi nadzor radi svojih potreba.

“Mi smo jedina država koja nema Inžinjersku komoru, odnosno nema na papiru. Nemamo inžinjerski sud. U Srbiji zasijeda Inžinjerska komora i ako je neko nešto pogriješio oduzima mu se licenca. Inžinjerska komora treba da obavlja polaganje stručnih ispita, sastavljena je isključivo od inžinjera, vrši kontrolu licenci i da će što se tiče inžinjerske struke samo što više doprinijeti kvalitetu”, kaže Stanarević.

“Pored propisa iz 1981. godine za gradnju u Banjaluci postoji i karta seizmičke-reonizacije koju pravilnik podrazumjeva. Nastala je kao rezultat velikih istraživanja nakon zemljotresa. Ona je izuzetno značajna jer za određena područja govori i kakvo je tlo i šta se tu treba graditi i koja su maksimalna očekivana ubrzanja koja su važna inžinjerski parametar. Grad se proširo i urbano područje grada je izašlo izvan obuhvata te karte. 2009. godine je postojala inicijativa da se izvrši dodatna analiza, da bi se obuhvat te karte proširio, ali je projekat iz nekog razloga prekinut”, kaže Vesna Šipka, stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja u odsjeku Civilne zaštite Banjaluka.

„Autoprevoz“ je tužio Grad Banjaluku tražeći da im se isplati oko 12 miliona maraka za zemljište koje, kažu, Grad bespravno koristi decenijama na atraktivnoj lokaciji Stare autobuske stanice a, koje, prema posljednjoj odluci suda, pripada njima.
Riječ je o zemljištu na kojoj je izgrađena Vidovdanska ulica, trotoari, park u kojem je spomenik „12 beba“, kao i takozvani „Krašev“ parking na kojem gradska vlast planira praviti Spomenik palim borcima.

U „Autoprevozu“ za Capital ističu da su ovo parcele u vlasništvu ovog preduzeća, te da je na njima izgrađena infrastruktura iako prethodno nije izvršena eksproprijacija zemljišta.

„Autoprevoz“ ne želi da preuzme zemljište, već da putem suda prisili Grad da im isplati protivrijednost koju su procijenili na oko 12 miliona maraka.

Iz Gradske uprave im je odgovoreno tako što je Pravobranilaštvo Republike Srpske na njihovu tužbu izjavilo protivtužbu.

Podsjetimo, Grad Banjaluka i „Autoprevoz“ su u dugogodišnjim sudskim sporovima oko zemljišta takozvane Stare stanice. Konačnom presudom, ta izuzetno vrijedna i jedina parcela te veličine u užem centru, pripala je „Autoprevozu“.

Pored tog zemljišta, „Autoprevoz“ polaže pravo i na zemljište gdje je Vidovdanska ulica i Krašov parking.

Generalni direktor „Autoprevoza“ Sladomir Đurić kazao je da je ovo preduzeće bilo spremno na kompromis sa Gradskom upravom, ali da nisu naišli na spremnost za dogovore.

„To je potpuno nov predmet, ta tužba nema veze sa tužbom za štetu koja je već podnesena protiv grada 2014. godine. Ovdje samo tražimo da oni isplate naše zemljište i da se to zemljište na taj način uknjiži u vlasništvo grada Banjaluka, doslovno da ga kupe“, istakao je Đurić dodajući da se radi o zemljištu „Autoprevoza“ na kojem je grad izgradio svoju infrastrukturu.

Ukoliko se ne izgradi nova sanitarna kaseta, odlaganje smeća na regionalnoj deponiji u Ramićima, čiji će se kapaciteti popuniti do kraja juna, dovešće do ekološke katastrofe i tona smeća na ulicama grada.
Kazao je ovo za “Glas Srpske” tehnički direktor JP “De­p-ot” Milenko Jaćimović te dodao da su sa ovakvim stanjem na posljednjoj sjednici Skupštine grada upoznali i odbornike i gradonačelnika. On je pojasnio da osim Banjaluke, na deponiji u Ramićima smeće odlažu i gradovi Gradiška i Laktaši te opštine Prnjavor, Čelinac, Srbac, Kotor Varoš i Kneževo.

“Deponija se stalno puni, a mi ne možemo ući u izgradnju nove sanitarne kasete, zato što imamo spor sa “Čistoćom”. Imamo i novac i projekat, ali dok je spor u toku, ne možemo ulagati. Mi smo imali i inspekcijski ekološki nadzor gdje smo naložili stručnoj organizaciji da izvrši mjerenje. Sat otkucava, nemamo vremena za čekanje. Nije nam cilj da spustimo rampu za dovoz smeća, nego da riješimo problem”, rekao je Jaćimović.

Prema njegovim riječima, jedino rješenje je da gradonačelnici i načelnici ovih lokalnih zajednica zajedno obave konsultacije, jer se rok neumitno približava.

“To zapravo znači samo jedno, ako se ne preduzmu konkretni koraci, da će 360 tona otpada biti na ulicama Banjaluke, Gradiške, Laktaša i ostalih lokalnih zajednica koje koriste deponiju u Ramićima”, kazao je Jaćimović.

Kako kaže, ne tiče se ova deponija samo “De­p-o­ta”, nego i “Čistoće”, ali prije svega građana.

“Čistoća” neće moći ispuniti ugovor sa gradom da odlaže otpad, jer je uslov bio da imaju ugovor sa “De­p-otom”. Problem je i ekološki i zdravstveni. Na pragu smo marta, a kad bismo sad i dobili neko rješenje u roku od sedam dana, treba nam dva i po do tri mjeseca da izgradimo sanitarnu kasetu – rekao je Jaćimović. Dodao je da su već imali dva sastanka na kojima ništa krucijalno nije dogovoreno. Jaćimović kaže da je ovo problem između grada, kao jednog od osnivača, “De­p-o­ta” i “Čistoće”.

“Imamo i projekat i reviziju projekta, finansije i građevinsku dozvolu, moramo što prije sjesti za pregovarački sto kako bi urgentno riješili ovaj problem”, kazao je on.

Iz Gradske uprave su kazali za “Glas Srpske” da će inicirati sastanak kako bi se riješio problem u vezi sa regionalnom deponijom u Ramićima.

“Upoznati smo sa navedenom situacijom i problemom, a u planu je sastanak sa ovim preduzećima”, rekli su iz Gradske uprave. Juče nismo uspjeli da dobijemo odgovor iz preduzeća “Čistoća”.

Bezizlazna situacija
Milenko Jaćimović je podsjetio da je većinski vlasnik “De­p-o­ta” grad, i to 62 odsto, a da “Čistoća” ima udio u vlasništvu od 32 odsto.

“Približava se toplije vrijeme i više temperature, što će dodatno pogoršati problem. U bezizlaznoj smo situaciji, ima pola godine upozoravamo, a niko ne reaguje”, rekao je Jaćimović.

Prihod od naplate parkinga u gradu je iz godine u godinu sve veći te je prošle godine grad po ovom osnovu zaradio više od 4,5 miliona KM.
Rečeno je ovo za “Nezavisne novine” iz Gradske uprave uz objašnjenje da je jedan dio prihoda ostvaren od naplate parkinga putem SMS poruka, dok je drugi od naplaćivanja putem aparata za naplatu parkinga.

“Grad je u toku cijele prošle godine ostvario prihod od 4.512.000 KM, dok je 2021. godine po istom osnovu zaradio 4.306.712 KM”, kazali su iz nadležnog odjeljenja Gradske uprave.

Kada poredimo prošlu i 2021. godinu, vidimo da je prihod povećan za nešto više od 200.000 KM.

Od ukupnog prihoda za parking, putem SMS-a za naplatu parkinga grad je ostvario prihod od 1.766.130 KM.

I ovdje se vidi povećanje u ostvarenom prihodu, s obzirom na to da je putem SMS-a 2021. godine ostvaren prihod od nešto malo preko 1.700.000 KM.

“Putem parking-automata naplaćeno je 1.628.047 KM prošle godine, dok je 2021. godine ostvaren prihod 1.606.179 KM”, kazali su iz Gradske uprave.

U gradu je trenutno na raspolaganju oko 5.000 parking-mjesta pod naplatom.

Cijena parkiranja nije se promijenila te iznosi jednu KM za jedan čas zadržavanja u nultoj zoni, dok je maksimalno zadržavanje dva časa. I za jedan čas parkiranja u prvoj zoni potrebno je izdvojiti jednu KM, dok karta za cijeli dan u prvoj zoni košta 5 KM. Cijena parkiranja u drugoj zoni iznosi 0,5 KM ili 3 KM za cijeli dan.

Stanovništvo koje živi u zonama u kojima je uvedena naplata parkiranja može koristiti povlaštenu godišnju kartu koja iznosi 50 KM (oko 4 KM mjesečno).

Cijene parkinga su i dalje nepromijenjene, ali podsjećamo da su iz Gradske uprave najavljivali potencijalno poskupljenje parkinga i to u užem centru grada.

Ovo potencijalno poskupljenje opravdali su razlozima velike gužve u centru te na ovaj način očekuju da se gužve smanje.

“S ciljem smanjenja gužvi, u narednom periodu biće sprovedena stručna analiza koja će uključiti i korekciju cijene parkinga u pojedinim zonama”, kazali su iz Gradske uprave.

Naime, grad aktivno radi na projektu urbane mobilnosti koji je usmjeren na čitav koncept osnaživanja alternativnih vidova prevoza, što u krajnjoj liniji znači više korisnika javnog prevoza.