Kategorija: Banja Luka

Odjeljenje za saobraćaj i puteve obavještva građane da će u vremenskom periodu od 06.marta do 01.aprila, biti obustavljen saobraćaj u Ulici olimpijskih pobjednika, na dijelu od Bulevara srpske vojske do Trga Republike Srpske broj 8 i u Gundulićevoj ulici od raskrsnice Olimpijskih pobjednika do Gundulićeve broj 106, zbog izvođenja radova rekonstrukcije Ulice olimpijskih pobjednika i raskrsnice sa Gundulićevom ulicom.
Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način postavljanjem privremene saobraćajne signalizacije.

Mole se svi učesnici u saobraćaju za oprez i razumijevanje, zbog otežanog odvijanja saobraćaja za vrijeme izvođenja radova.

Radove izvodi preduzeće „Gradnja Plus “ d.o.o. Banja Luka.

Deponija u Ramićima mogla bi se pretvoriti u ekološku katastrofu jer prema najavama iz preduzeća DEP-OT, odlaganje otpada na ovom lokalitetu trajaće do 30. juna.

Upozoravaju da sve ovo može izazvati teške posljedice na životnu sredinu kao i na zdravlje i živote samog stanovništva. Na ovu najavu, mještani okolnih naselja koji se nalaze u blizini deponije strahuju za svoje zdravlje, iako je i ono dosad bilo upitno.

Za Srpskainfo pričaju da konstantno nesnošljiv smrad dolazi sa ove deponije.

“Smrad je užasan. Razumijem ja sve da je ovo glavna regionalna deponija, ali je problem što se ona pretvara u ekološku katastrofu. Ne možemo izaći kako treba iz kuće da se skoro ne ugušimo. Još gore je što je ona gorila nekoliko puta i da tu nema nikakvog razvrstavanja. Sve bacaju ovdje. Mišljenja sam da ovo odavde treba skloniti što dalje od naseljenih mjesta gdje žive ljudi jer iz dana u dan postaje neizdrživo”, rekla je Milica S.

Slično govori i mještanka Ramića Stojanka Š. koja kaže da sve ovo postaje neizdržljivo. Smatra da Grad ne radi skoro ništa kada je u pitanju smeće i deponija.

“U gradu skoro da nema ni kontejnera za razvrstavanje drugačijeg materijala. Recimo, dešavalo se, što sam i ja viđala da se sve na deponiju baca pa i same baterije, plastičan otpad, i otpad koji je lako zapaljiv pa je dolazilo u par navrata i do požara upravo zbog toga. Tada nismo smjeli izaći iz kuće zbog toga”, istakla je Stojanka.

Iz Centra za životnu sredinu takođe upozoravaju na moguću ekološku katastrofu, ali i kritikuju samu deponiju u Ramićima kao nešto što utiče na životnu sredinu.

“Iako se radi na upravljanju deponije u Ramićima, lokalno stanovništvo nije zadovoljno i žali se na stanje na deponiji. Deponija utiče na njihov život jer se osjeti smrad, smeće se raznosi po širem području, a čak nije ograđeno područje deponije tako da životinje divlje i domaće dolaze na deponiju. Na to sve u 2022. godini, šest dana je deponija gorila, što je opasnost zbog zagađenja vazduha jer dim koji dolaze sa deponije je veoma opasan, a zatim i zbog mogućnosti eksplozija na deponiji”, istakla je Milica Končar iz Centra za životnu sredinu.

Ovakve situacije pokazuju, kaže Končareva, da se deponijom ne upravlja na odgovarajući način i da nema kapaciteta za otpad koji dolazi tj. da može da se taj otpad skladišti i da ne šteti okolnom stanovništu i životnoj sredini.

“Deponije jesu veliki problem i izvor zagađenosti o kojima se dovoljno ne priča, a pogotovo u slučaju Banjaluke gdje se u stvari ne govori koliko je deponija u Ramićima problem čitavog grada. Jer deponija Ramići se koristi za odlaganje otpada od 1976. godine, a ona već dugo vremena se trebala zatvoriti, a trenutno imamo situaciju da se problemi deponije i okolnog stanovništva guraju pod tepih i maksimalno se forsira deponija za dalje odlaganje jer sve promjene i alternative zahtijevaju strateško planiranje, ulaganje i dosta rada”, rekla je Končareva. Konkretni predlozi udruženja, smatra Končareva, jeste to da se sistemski krene razmišljati i rješavati problem otpada, a ne samo da se razmišlja o problemu na kraju, to jeste na deponiji.

“Trenutno procjena je da 70 odsto otpada koji završava na deponiji je sekundarna sirovina- biološki otpad i reciklabilni otpad koji se mogu iskoristi za dobivanje humusa ili đubriva u slučaju biološki otpad ili imaju vrijednost na tržištu sekundarnih sirovina kao što su papir, karton, plastika, staklo, metal i sl. Čim se smanji dotok količine otpada na deponiju za 70 odsto odmah se i olakšava upravljanje deponije jer nema toliko kategorija otpada na deponiji, produžava se vijek deponiji itd”, istakla je Končareva.

Milica smatra da je za to potrebno da se ulaže u primarno odvajanje otpada (različiti kontejneri za razne vrste otpada), reciklažna dvorišta kao i kompostane (postojenja koja biološki otpad pretvaraju u đubrivo).

“To je dugoročno smjer kretanja u upravljanju otpadom koji donosi rješenja problema koja trenutno imamo”, rekla je Končareva za Srpskainfo.

Mještani Ramića, Dragočaja i Tunjica koji se nalaze u blizini deponije u Ramićima strahuju za svoje zdravlje i svi su saglasni da je ovo jedan od velikih problema koji imaju.

Rušenje banjalučkog hotela “Palas” sigurno neće početi u martu, pa se kranovi u centru grada mogu očekivati tek za nekoliko mjeseci. Uprkos ranijim najavama gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića da bi radovi mogli da počnu baš ovog mjeseca, izvor BL portala tvrdi da se to sigurno neće dogoditi prije ljeta, a precizan datum ne znaju ni u samom hotelu.
Prema riječima direktorice hotela, Miroslave Pandurević, najprije se mora pronaći izvođač radova.

„Trenutno ne mogu tačno da kažem kada će početi radovi na rušenju nedovršenog dijela. Nadam se da će to biti u naredna tri mjeseca“, kaže Pandurevićeva za BL portal.

Ona ističe da početak radova zavisi od tendera koji će raspisati kompanija „Zepter“, a na kojem će se izabrati izvođač radova.

Gradonačelnik Banjaluke je prije dva dana potvrdio da je projekat rušenja ovog objekta gotov, što znači da bi „Zepter“ mogao da krene u potragu za izvođačem radova.

“Završen je projekat rušenja i izgradnje hotela „Palas“. To znači da ćemo veoma skoro vidjeti kranove na ovom lokalitetu. Banjalučki san o najljepšem hotelu će se konačno ostvariti, a noćna mora o ruglu u centru grada će biti završena, na zadovoljstvo svih sugrađana“, istakao je tada Stanivuković.

Neće biti zatvaranja ugostiteljskih lokala u hotelu „Palas“
Kada je riječ o postojećem objektu hotela „Palas“, Pandurevićeva tvrdi da nije u planu zatvaranje hotela i drugih ugostiteljskih lokala u ovom objektu.

Iz “Čistoće” su za “Nezavisne novine” potvrdili da su Gradskoj upravi Banjaluka uputili prijedlog da se povećaju cijene te da zbog toga čekaju s isporukom računa za ovu godinu.

Aleksandar Bajić, direktor “Čistoće”, je za “Nezavisne novine” kazao da ukoliko grad prihvati njihove prijedloge, onda će vjerovatno doći do manjih korekcija trenutnih cijena.

“Ako prihvate naše prijedloge, u tom slučaju bi bili minimalno uvećani računi, možda za oko marku. Neće se raditi o nekom velikom poskupljenju, to je sigurno”, uvjerava Bajić.

Kako je istakao, s obzirom na to da su i sva druga komunalna preduzeća sa područja grada uputila prijedlog gradu za korekciju cijena, i oni su se odlučili na ovaj korak.

“Sada čekamo njihov odgovor. U slučaju da dođe do korekcije cijena, tada bismo račune od tog mjeseca mogli poslati sa korekcijom. Apelujemo na građane da se malo strpe u vezi s tim”, dodao je Bajić.

Kako kaže, oni su poslali zahtjev, a na gradu je da odredi koliko su opravdani njihovi prijedlozi.

“Nakon toga čekamo sjednicu Skupštine grada da usvoji tu odluku, a ako bude pozitivan odgovor, mi bismo u tom slučaju na računima mogli da promijenimo cijene”, rekao je Bajić.

Bojan Kresojević, gradski menadžer, je za “Nezavisne novine” potvrdio da je na adresu Gradske uprave stigao ovaj prijedlog te da će oni provjeriti šta je nužno, realno i prihvatljivo za grad i građane.

“U skladu s tim u narednom periodu ćemo se izjasniti o ovom zahtjevu”, rekao je Kresojević.

Prema riječima jednog banjalučkog penzionera, ovo je samo još jedno u nizu poskupljenja s kojima se suočavaju građani, a koja su prisutna svakodnevno u gradu, ali i državi.

“Situacija je sve teža, a na sva ova poskupljenja samo nam je još falilo da i cijene režija idu gore. Svi smo svjedoci koliko je hrana poskupjela, a tek sve ostale stvari. Ionako jedva sklapamo kraj sa krajem, a šta će tek biti u narednom periodu”, žali se ovaj penzioner.

Mi smo trenutno u deceniji gradnje. Najveći projekti se realizuju upravo ove godine.

Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, najavljujući rušenje i izgradnju hotela „Palas“.

– Završen je projekat rušenja i izgradnje hotela „Palas“. To znači da u ćemo veoma uskoro, kao što vidite kranove na lokaciji kod buduće dvorane u parku „Mladen Stojanović“, vidjeti i ovdje, na ovom lokalitetu. Banjalučki san o najljepšem hotelu će se konačno ostvariti, a noćna mora o ruglu u centru grada će biti završena, na zadovoljstvo svih sugrađana – rekao je Stanivuković.

Istakao je kako jedva čeka dan kad će doći i ključni ljui kompanije „Cepter“ i započeti ovaj izuzetno značajan porjekat, koji je vrijedan više od 60 miliona KM.

Javni konkurs za dodjelu jednokratne novčane pomoći za sufinansiranje troškova jednog postupka biomedicinski potpomognute oplodnje trebalo bi da bude raspisan 1. aprila, rekla je Srni savjetnik gradonačelnika Banjaluke za kulturu i socijalnu politiku Mirna Savić Banjac.
Banjac je dodala da će konkurs biti objavljen u dnevnim novinama “Glas Srpske” i na internet stranici grada, a trajaće 90 dana.

Ona je podsjetila da je prošle godine komisija za dodjelu jednokratne novčane pomoći za podršku pronatalitetnoj politici od 43 razmatrana, utvrdila da 40 zahtjeva ispunjava uslove propisane Pravilnikom o dodjeli sredstava za podršku pronatalitetnoj politici Banjaluke.

Za realizaciju ovih zahtjeva iz gradskog budžeta izdvojeno je 160.000 KM, a dodijeljeni su pojedinačni iznosi od po 4.000 KM.

Banjac je istakla da pravo na dodjelu jednokratne novčane pomoći žena može ostvariti ako u momentu podnošenja prijave na konkurs ima do 45 godina starosti, kao i da jedan od bračnih/vanbračnih supružnika ima prebivalište na području Banjaluke u neprekidnom trajanju od četiri godine i duže.

Jedan od uslova je i da je žena iskoristila pravo na tri postupka vantjelesne oplodnje na teret sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, te da ranije nije ostvarila pravo na dodjelu jednokratne novčane pomoći od Gradske uprave.

Žena primalac reproduktivnih tkiva i/ili ćelija i embriona u heterolognoj vantjelesnoj oplodnji može ostvariti jednokratnu novčanu pomoć bez obzira na broj obavljenih postupaka na teret sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja.

Banjalučanin Zoran Krupljanin izjavio je Srni da je finansijska podrška Republike i grada značajna, jer se, kako kaže, sa leđa para koji vantjelesnom oplodnjom pokušava dobiti potomstvo skida ogroman dio brige o finansijama.

Krupljanin je rekao da su supruga i on iskoristili tri postupka finansirana iz Fonda zdravstvenog osiguranja, koji su, nažalost, bili neuspješni.

“Sam postupak je veoma stresan, pogotovo za ženu, jer je osim psihičkog opterećenja, iščekivanja, operativnih zahvata /aspiracija i vraćanje oplođenih jajnih ćelija/ izložena još i hormonskim terapijama prije, tokom i nakon samog postupka”, pojasnio je Krupljanin.

Svi putni pravci na području grada Banje Luke su prohodni, a ekipe zimske službe su od početka padavina na terenu, čiste snijeg i vrše posipanje kolovoza, kako u gradskim tako i u seoskim područjima, saopšteno je iz Gradske uprave.
Nadležne službe i dalje prate situaciju, te po potrebi reagguju.

Podsjećamo, tokom prošle zimske sezone izvršena je i modernizacija vozila zimske službe, te je uveden sistem za praćenje – GPS, a sve kako bi nadležne gradske službe u svakom trenutku imale uvid gdje se vozila nalaze, što je svakako doprinijelo efikasnijem radu zimske službe.

Prognoza vremena za nedjelju, 26. februar
U noći ka nedelji i u nedelju(26.02.) nagli porast snježnog pokrivača pogotovo na sjeverozapadu u višim predjelima.Hladnije sa jačim snijegom uz formiranje i porast snježnog pokrivača. Vjetar umjeren sjevernih smjerova. Minimalna temperatura vazduha oko -1°. Maksimalna temperatura vazduha oko 1°.