VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Razgovarali Putin i Tramp: Ruski predsjednik osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD

    Razgovarali Putin i Tramp: Ruski predsjednik osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD

    Predsjednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, razgovarali su telefonom, saopštio je savjetnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

    Razgovor je bio na inicijativu ruske strane i trajao je oko sat i po vremena.

    Putin je odlučno osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD i izrazio podršku američkom lideru.

    O situaciji na Bliskom istoku

    Lideri su razgovarali o situaciji u Iranu i Persijskom zalivu.

    – Rusija nastavlja aktivne kontakte sa Iranom i zemljama Persijskog zaliva, Izraelom i SAD – naveo je Ušakov i dodao da Putin smatra da je ispravno da se nastavi režim prekida vatre jer će to doprinijeti stabilizaciji situacije.

    Kako je naveo, u Moskvi smatraju da bi kopnena operacija SAD protiv Irana bila opasna.

    Tramp je dao svoje ocjene u vezi sa sukobom u Iranu.

    O Ukrajini

    Pomoćnik ruskog predsjednika je rekao da Tramp vjeruje da je sporazum kojim će se okončati sukob u Ukrajini blizu. On je poseban akcenat stavio na važnost što skorijeg prekida borbenih dejstava u Ukrajini.

    – Putin i Tramp su iznijeli slične ocjene kada je riječ o ponašanju kijevskog režima na čelu sa Zelenskim a koji je opredijeljen za nastavak sukoba – rekao je Ušakov.

    Trampove osobe od povjerenja nastavljaju kontakte i sa Moskvom i sa Kijevom, dodao je on.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje hladnije vrijeme uz jutarnju oblačnost, padavine na jugu i istoku i postepeno razvedravanje tokom dana, dok će na planinama padati susnježica i snijeg.

    Na sjeveru će ujutru biti suvo uz postepeno razvedravanje, a tokom dana pretežno sunčano na sjeveru i zapadu.

    Na jugu i istoku padavine će se postepeno prestajati i do večeri će se vrijeme stabilizovati.

    Očekuje se i vjetrovito vrijeme, dok će uveče i tokom naredne noći preovladavati vedro i hladno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće umjeren do jak sjeveroistočni vjetar, na jugu jaka do olujna bura.

    Minimalna temperatura vazduha biće od jedan do sedam, na jugu do 13, a maksimalna dnevna od 10 do 16, na jugu do 20, a u višim predjelima na istoku oko četiri stepena Celzijusova.

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas je preovladavalo jače naoblačenje. Prije podne kiša je registrovana u sjevernim područjima, a u poslijepodnevnim i večernjim časovima kiša i pljuskovi se očekuju u većini krajeva.

  • Teška saobraćajna nezgoda kod Doboja, povrijeđen vozač

    Teška saobraćajna nezgoda kod Doboja, povrijeđen vozač

    Vozač automobila “reno” čiji su inicijali S. K. iz Doboja povrijeđen je u sudaru sa teretnim vozilom na magistralnom putu na području grada, rečeno je Srni iz Policijske uprave Doboj.

    Povrijeđeni je zbrinut u dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka”.

    Udes se dogodio u 17.20 časova, a teretnim vozilom “mercedes” upravljao je H. H. iz Živinica.

    Pripadnici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj vrše uviđaj.

    Iz AMS-a saopšteno je ranije da je na magistralnom putu Doboj-Gračanica, u mjestu Gavrići potpuno obustavljen saobraćaj zbog saobraćajne nezgode.

  • Špirić: Prisustvovaćemo narednoj sjednici i podržati dnevni red

    Špirić: Prisustvovaćemo narednoj sjednici i podržati dnevni red

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić potvrdio je da će on, kao i delegati Sredoje Nović i Radovan Kovačević, prisustvovati sjednici ovog doma 4. maja, jer je zakazana u skladu sa Poslovnikom.

    – Sjednica je zakazana poslovnički jer je predsjedavajući ovog doma Kemal Ademović obavio konsultacije sa članovima Kolegijuma i kabineti su međusobno konsultovani – pojasnio je Špirić.

    On je rekao da će podržati zahtjev Savjeta ministara za razmatranje Prijedloga zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, što je i jedna tačka dnevnog reda hitne sjednice.

    – Ovaj prijedlog zakona biće podržan jer bi bila velika šteta da se zemlja nađe na sivoj listi Manivala zbog neusvajanja tog zakona –  istakao je Špirić.

    On je napomenuo da ni ranije nije bilo dileme kada je ovaj zakon u pitanju, ali da su vještom akrobatikom, na zahtjev opozicije, kao prva tačka dnevnog reda stavljane populističke i predizborne teme.

    – To nismo prihvatili, niti ćemo prihvatiti, ali sve što je proizvod konsenzusa unutar Savjeta ministara, Predstavničkog doma i Kolegijuma Doma naroda mi ćemo podržati, kao i održavanje sjednice – istakao je Špirić.

    Izvan toga, poručio je, nismo spremni voditi predizbornu kampanju ili dozvoliti da se ona vodi na štetu Republike Srpske.

  • Svjetska banka upozorava: Milioni žena i mladih ne radi, region na gubitku

    Svjetska banka upozorava: Milioni žena i mladih ne radi, region na gubitku

    Zapadni Balkan ne koristi sopstveni ekonomski potencijal – milioni žena i mladih ostaju van tržišta rada, što direktno usporava rast regiona, upozorava Svjetska banka u najnovijem izvještaju objavljenom danas, 29. aprila.

    Iz Svjetske banke upozoravaju da radno aktivno stanovništvo, uključujući i fakultetski obrazovane i fizičke radnike, u potrazi je za boljim platama i perspektivama u inostranstvu.

    Žene i mladi suočeni sa preprekam

    “Paradoks je da se nestašica radne snage osjeća u ključnim sektorima, iako je mnogo ljudi isključeno iz radne snage ili su jednostavno odustali od traženja posla. Izvještaj ukazuje i na nedovoljno iskorišten kapital: žene, mlade i ostale koji žele da rade, ali se suočavaju sa preprekama za ulazak na tržište rada”, navodi se u izvještaju Svjetske banke i ističe:

    “Ukoliko bi stopa učešća radne snage bila ista kao u usporedivim zemljama Evropske unije, to bi značilo dodatnih 2,8 miliona raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samim uključivanjem više žena u radnu snagu godišnje stope rasta porasle bi za 0.35 procentnih poena”.

    2,8 miliona potencijalnih radnika

    “Zapadni Balkan ima veliki izvor neiskorištenih talenata – žene, mlade i druge koji žele da rade ali su suočeni sa realnim preprekama. Njihovo uključivanje u radnu snagu jedan je od najefikasnijih koraka koje region može da poduzme i ojača svoju ekonomiju”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan i dodaje:

    “I dok kreatori politika koriste kratkoročne fiskalne mjere da suzbiju efekte ovih pritisaka na domaćinstva i preduzeća, naš izvještaj pokazuje da su radna mjesta ključ za dugoročni ekonomski napredak”.

    Rast regiona ostaje ispod ranijih prognoza

    U izvještaju se navodi i da ekonomski rast zemalja zapadnog Balkana ostaće prigušen tokom 2026. i 2027. godine, pod uticajem prelijevanja posljedica konflikta na Bliskom Istoku, uporne inflacije i produbljene neizvjesnosti.

    “Da bi se zadržao zamah reformi u zemljama regiona koje se suočavaju sa manjkom radne snage, povećanje učešća stanovništva na tržištu rada biće od ključnog značaja”, navode iz Svjetske banke.

    Dodaje se da prognoze iz Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan pokazuju da će kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, samoproglašenog Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8 % u 2026. što je 0,3 procentna poena ispod prethodnih projekcija.

    Očekuje se skromno ubrzanje rasta na 3,2 % u 2027. godini

    Starenje stanovništva dodatni alarm za ekonomiju

    Takođe, alarm je i starenje stanovništva.

    “Stanovništvo zapadnog Balkana stari brže nego bilo gdje u Evropi. Tokom naredne decenije najmanje jedna od pet osoba u regionu biće starija od 65 godina”, naglašava se u izvještaju.

    Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan ističe da globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije obuzdavaju rast na zapadnom Balkanu.

    “Rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike građana”, ističe ona.

  • Demokrate pokušale da zabrane Trampovu akciju na Kubi, Senat ih blokirao

    Demokrate pokušale da zabrane Trampovu akciju na Kubi, Senat ih blokirao

    Senat Sjedinjenih Američkih Država, pod vođstvom republikanaca, u utorak, 28. aprila, blokirao je rezoluciju koju su predvodili demokrate, a koja bi zabranila američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump) pokretanje vojne akcije protiv Kube bez odobrenja Kongresa.

    Senat je glasao sa 51 prema 47, gotovo u potpunosti po stranačkim linijama, o proceduralnoj mjeri kojom je blokirana rezolucija o ratnim ovlastima, pri čemu su članovi Trampove stranke tvrdili da SAD trenutno ne učestvuje u neprijateljstvima protiv Kube.

    Republikanski senator Rik Skot (Rick Scott) s Floride, koji je pokrenuo proceduru kojom je rezolucija zaustavljena, rekao je da glasanje o ratnim ovlastima nije primjereno jer Tramp nije rasporedio vojnike.

    Stavovi demokrata i upozorenja

    Demokratski senator Tim Kejn (Kaine) iz Virginije, jedan od glavnih predlagača mjere, tvrdio je da američki napori za zaustavljanje isporuka goriva ostrvu pod komunističkom vlašću predstavljaju vojnu akciju.

    „Kad bi neko činio Sjedinjenim Državama ono što mi činimo Kubi, to bismo definitivno smatrali činom rata“, rekao je on u govoru u Senatu prije glasanja.

    Pod Trampom su američke snage izvodile napade na brodove uz obalu Venecuele i ušle u Karakas kako bi zarobile predsjednika Nikolasa (Nicolás) Madura, te su zajedno s Izraelom vodile rat protiv Irana od 28. februara, sve bez odobrenja Kongresa.

    Politički sukob oko ovlasti

    Tramp je izjavio da je „Kuba sljedeća“, ne precizirajući šta planira učiniti, ali je često tvrdio da je njena vlada na rubu kolapsa.

    Demokrate su više puta bezuspješno pokušale, i u Senatu i u Predstavničkom domu, natjerati Trampa da za vojne operacije dobije odobrenje Kongresa.

    Republikanci, koji imaju tijesnu većinu u oba doma, gotovo su jednoglasno odbijali takve rezolucije, optužujući demokrate da zakonom o ratnim ovlastima pokušavaju oslabiti Trampa.

    Ustav i stav Bijele kuće

    Iako američki Ustav propisuje da rat može objaviti Kongres, a ne predsjednik, to ograničenje ne važi za kratkoročne operacije ili za odgovor na neposrednu prijetnju.

    Bijela kuća tvrdi da su Trampove odluke u skladu s njegovim pravima i obavezama kao vrhovnog komandanta da štiti Sjedinjene Države, prenosi Jutarnji.

  • Srpska bogatija za 30 beba

    Srpska bogatija za 30 beba

    U porodilištima Republike Srpske u protekla 24 časa rođeno je 30 beba.

    U Banjaluci je rođeno 14 beba. Bijeljina je bogatija za šest, a Doboj za pet.

    Dvije bebe rođene su u Gradišci, a po jedna u Trebinju, Istočnom Sarajevu i Prijedoru .

  • Cijene teletine u Republici Srpskoj dostigle istorijski maksimum

    Cijene teletine u Republici Srpskoj dostigle istorijski maksimum

    Cijene teletine u Republici Srpskoj dostigle su istorijski maksimum i približile se granici od 50 maraka po kilogramu, dok istovremeno ponuda na tržištu nikada nije bila oskudnija.

    Pad domaće proizvodnje

    Zbog pada domaće proizvodnje i sve većeg oslanjanja na uvoz, meso postaje luksuz koji sve manji broj građana može sebi da priušti.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da se na ovaj problem upozorava već dvije decenije, ali da konkretne reakcije nadležnih institucija izostaju.

    Prekomjeran i nekontrolisan uvoz

    “Prekomjeran i nekontrolisan uvoz doveo je do pada interesovanja za uzgoj domaće stoke, a samim tim i do smanjenja stočnog fonda”, kazao je Marinković.

    Kako pojašnjava, posebno je izražen problem kada je riječ o teletini, jer se u domaćim mesnicama i marketima uglavnom nalazi meso iz uvoza.

    “Cijene diktiraju zemlje izvoznice i zato su ovako visoke. Pošto naši kupci nemaju alternativu da kupe domaće tele, prinuđeni su da plate cijenu koja im se ponudi u mesnicama”, naveo je Marinković.

    Zaštita domaće proizvodnje ostala na apelu

    On naglašava da se godinama apeluje na potrebu zaštite domaće proizvodnje, posebno u sektorima u kojima postoje realni kapaciteti za značajniju proizvodnju.

    “Zakon ponude i potražnje je neumoljiv. Ako nemate domaći proizvod, zavisite od uvoza i tu gubite kontrolu nad cijenama. Bojim se da će uskoro samo bogatiji imati priliku da kupuju meso, dok će za prosječne građane ono postati luksuz”, upozorava Marinković, dodajući da teletine na tržištu gotovo i nema.

    Zaključuje da je neophodno hitno pokrenuti ozbiljne i sistemske mjere za jačanje domaće proizvodnje i zaštitu domaćih proizvođača, ukoliko se želi zaustaviti dalja propast sektora stočarstva.

    Teško i neizvjesno

    Vlasnik lanca banjalučkih mesnica “Kod Laze” Lazo Šešić naglašava da je situacija na terenu izuzetno teška i neizvjesna.

    “Cijena žive vage teletine kreće se od 15 do 16 maraka, a kada se doda PDV, dolazimo do skoro 19 KM. Međutim, veći problem od same cijene jeste to što robe jednostavno nema. Farmeri sve češće odustaju od uzgoja jer im se proizvodnja ne isplati”, rekao je Šešić.

    Globalni faktori

    Dodaje da na tržište dodatno utiču i globalni faktori, poput geopolitičkih kriza i rasta cijena energenata.

    “Sukobi na Bliskom istoku, kao i poskupljenje goriva, utiču na sve segmente proizvodnje i transporta, pa se to neminovno preliva i na krajnje cijene mesa”, pojasnio je Šešić.

    Cijena junetine

    Za razliku od teletine, situacija sa junetinom je nešto stabilnija pojašnjava Šešić, te ističe da cijena žive vage iznosi oko 7,80 KM, odnosno oko 9,10 KM sa PDV-om, a ponuda je znatno bolja, pa na tržištu nema nestašice ove vrste mesa.

    Ipak, kada je riječ o teletini, stanje je znatno nepovoljnije za potrošače.

    U banjalučkim mesnicama cijene se razlikuju i kreću se od 27 do čak 47 maraka po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta i dijela mesa.

    “Teleći but dostiže najvišu cijenu i iznosi 47 KM po kilogramu, plećka je oko 42 KM, dok teletina sa kosti košta 35 KM po kilogramu”, navode iz jedne banjalučke mesnice.

    Međutim, u drugoj mesnici situacija je nešto drugačija, pa kilogram teletine bez kosti košta oko 32 marke, dok je teletina sa kosti 27 KM.

  • Tejlor Svift želi zaštititi glas i lik od AI zloupotrebe

    Tejlor Svift želi zaštititi glas i lik od AI zloupotrebe

    Američka pop zvijezda Tejlor Svift podnijela je zahtjeve za zaštitu žiga nad audio-snimcima svog glasa i scenskim likom, u nastojanju da spriječi zloupotrebu putem vještačke inteligencije.

    Zaštita glasa kroz nove pravne mehanizme

    Svift je, kako navodi danas, 28. aprila, NBC News, podnijela prijave za zaštitu žiga za dva audio-zapisa svog glasa, u kojima promoviše novi album “The Life of a Showgirl” gdje kaže- “Hej, ja sam Tejlor Svift, i možete da slušate moj novi album na zahtjev na Amazon Mjuziku”, odnosno “Hej, Tejlor je. Moj novi album izlazi 3. oktobra i klikom možete da ga sačuvate kako biste ga slušali na Spotifaju”.

    Podnijela i treći zahtjev za zaštitu slike na kojoj nastupa na sceni u prepoznatljivom svjetlucavom kostimu, svirajući roze gitaru.

    Deepfake prijetnja poznatim ličnostima

    Dobitnica Gremija posljednjih godina bila je meta brojnih “dipfejk” sadržaja, uključujući lažne snimke u kojima promoviše proizvode, kao i manipulativne fotografije.

    Svift je jedna od brojnim poznatih ličnosti koje se suočavaju sa ovim problemom jer alati za generisanje sadržaja pomoću vještačke inteligencije postaju sve sofisticiraniji.

    Glumac Metju Mekonahi ranije je ove godine postao prvi koji je podnio niz zahtjeva za zaštitu sopstvenog lika, uključujući slike, video i audio-zapise, kako bi se zaštitio od sve realističnijih lažnih sadržaja.

    Stručnjaci za vještačku intelegenciju sugerišu da bi ovakvi potezi mogli postati češći, jer poznate ličnosti nastoje da ojačaju pravni osnov za tužbe u slučaju neovlašćenog korišćenja njihovog lika ili glasa.

    Zvučni žig kao nova pravna praksa

    Zvučni žigovi ranije su korišćeni za zaštitu prepoznatljivih zvukova brendova, poput rike lava filmske kuće MGM, zvona NBC-ja ili smjeha maskote Pilsberi Doboja.

    Advokat za žigove Džoš Gerben smatra je da je pokušaj registracije glasa govora poznate ličnosti novina u pravnoj praksi koja još nije testirana na sudu.

    “Istorijski gledano, pjevači su se oslanjali na zakon o autorskim pravima kako bi zaštitili svoju snimljenu muziku. Ali AI tehnologije sada omogućavaju korisnicima da generiši potpuno novi sadržaj koji oponaša glas umjetnika bez kopiranja postojećeg snimka, stvarajući prazninu koju zaštitni znakovi mogu pomoći popuniti”, objasnio je advokat.

    Svift je tokom svoje karijere podnijela stotine zahtjeva za zaštitu žiga i većina je imala za cilj da zaštititi ime, tekstove pjesama, robu i druge komponente identiteta njenog brenda. Ovo je prvi put da je tražila zaštitu zvučnog znaka, navodi NBC News.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti umjereno do pretežno oblačno, a od podne se očekuju lokalni pljuskovi.

    Јutro će biti promjenljivo oblačno na istoku i jugu uz sunčane periode, a u ostalim predjelima potpuno oblačno uz slabu kišu na sjeveru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

    Tokom dana biće svježije uz padavine koje se šire prema istoku, a lokalno su mogući i pljuskovi sa grmljavinom.

    Uveče u većini predjela biće oblačno sa slabom kišom.

    U Hercegovini će se veći dio dana zadržati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, a slaba kiša je moguća samo lokalno tek uveče.

    Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Јutarnja temperatura vazduha biće od tri do devet, na jugu do 12, a najviša dnevna od 14 do 20, na jugu do 25 stepeni Celzijusovih.

    Danas je bilo sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost.

    Temperatura vazduha u 14.00 časova: Bjelašnica osam, Čemerno 17, Kneževo, Han Pijesak 18, Kalinovik, Sokolac 19, Gacko, Zvornik 20, Bijeljina, Drinić, Novi Grad, Srebrenica, Bihać, Livno, Tuzla 22, Banjaluka, Doboj, Mrkonjić Grad, Ribnik, Srbac, Sanski Most, Sarajevo 23, Bileća, Prijedor 24, Rudo, Trebinje, Foča, Bugojno, Јajce, Zenica 25, Višegrad 26, Mostar 29 stepeni Celzijusovih.