Autor: m88bogdanovic

  • Težak udes kod Banjaluke, auto završio ispod mosta

    Težak udes kod Banjaluke, auto završio ispod mosta

    U mjestu Verići kod Banjaluke danas, 17. juna, je došlo do saobraćajne nezgode, u kojem je automobil sletio s mosta.

    Na fotografijama koje su objavljenje u viber grupi se može vidjeti da je pomenuto vozilo probilo zaštitnu ogradu mosta te završilo ispod njega.

    Građani javljaju da se težak udes dogodio na putu od Banjaluke prema Omarskoj, prije Paspalj pumpe.

    Hitna pomoć je na terenu, a naknadno će biti poznato više informacija o povrijeđenima nakon što se policija oglasi.

    Foto: Društvene mreže

  • Tramp: Sporazum sa Teheranom biće veoma snažan

    Tramp: Sporazum sa Teheranom biće veoma snažan

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će sporazum sa Iranom biti veoma snažan i zaprijetio Teheranu novom vojnom intervencijom ukoliko ne bude poštovao dogovor.

    – To je veoma snažan sporazum. Niko ne zna šta tačno sadrži. Veoma je snažan i čini se da je većina ljudi veoma zadovoljna – rekao je Tramp tokom sastanka sa egipatskim predsjednikom Abdel Fatah el Sisijem.

    Tramp je takođe poručio da će Vašington ponovo pokrenuti udare na Iran ukoliko ne bude zadovoljan načinom na koji Teheran bude sprovodio odredbe sporazuma.

  • Facebook potpuno mijenja izgled?

    Facebook potpuno mijenja izgled?

    Nove funkcije imaju za cilj da unaprijede pretragu na Facebooku i pruže više kreativnih alata za Stories objave.

    Kao i većina drugih tehnoloških kompanija posljednjih godina, Meta sve više integriše vještačku inteligenciju (AI) u svoje proizvode. Najnoviji primjer donosi tri nove funkcije zasnovane na AI tehnologiji koje stižu na Facebook. Ove opcije imaju za cilj da unaprijede pretragu sadržaja i unesu više kreativnih alata u korisničko iskustvo na društvenoj mreži.

    Druga nova funkcija koja stiže korisnicima jesu šabloni za isijecanje kolaža i efekti prelaza. Riječ je o nadogradnji prijedloga za dijeljenje sadržaja iz galerije telefona koje je Meta predstavila krajem prošle godine.

    Kako kompanija navodi, ovi alati omogućiće korisnicima da „kreiraju glatke i stilizovane video-montaže“. Meta ističe da je riječ o funkciji za koju je potreban pristanak korisnika te da se može isključiti u bilo kojem trenutku.

    Posljednji dio ovog talasa ažuriranja donosi nova podešavanja za fotografije. Uz pomoć tih opcija korisnici će moći da koriste vještačku inteligenciju kako bi promijenili odjeću, frizuru i modne dodatke na svojim fotografijama.

    Sve što je potrebno jeste da u Stories sekciji dodirnu ikonicu „AI edit“ i izaberu opciju „Wear it“. Ista mogućnost biće dostupna i na profilnim fotografijama putem opcije „Restyle“.

    (B92)

  • Dodik: Aktivno se pripremamo za izbore (VIDEO)

    Dodik: Aktivno se pripremamo za izbore (VIDEO)

    Od 24. juna do 6. jula predviđeno je prijavljivanje pojedinačnih kandidata ispred SNSD-a. Aktivno se pripremamo za izbore, pobjeda će biti naša, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    – Mi znamo koji su naši pojedinačni kandidati, ali bilo bi neozbiljno da izlazimo u javnost sa imenima. Kada bude vrijeme mi ćemo se prijaviti, i tada će svi to znati. Sa našim koalicionim partnerima smo uredili odnose, tako da će biti podržani kandidati SNSD-a – rekao je Dodik.

    On je naglasio da neki govore o procentima, ko je i koliko u prednosti, ali da se SNSD bavi političkom borbom, a ne eliminacijom.

    – Nikada nismo željeli uništiti SDS, već ih samo pobijediti, što želimo i sada. Narod je davno rekao jednu krilaticu: “Dabogda se sam sa sobom zabavio”. Mi to vidimo i sada, da se opozicija bavi sa sobom i svojim problemima – istakao je Dodik.

    On kaže da SNSD nema želje da govori ko je prihvatljiv od protivkandidata.

    – SNSD će pobijediti na izborima. Narod kaže SNSD, njegovi kandidati i naša lista. Radimo i na mđunarodnom planu, održavamo kontakte što je veoma bitno – rekao je Dodik.

    Foto: Aleksandar Stupar/banjaluka.net
  • Raste interesovanje za pelet u BiH: Cijene i do 684 KM po toni

    Raste interesovanje za pelet u BiH: Cijene i do 684 KM po toni

    Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

    Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

    Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

    U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

    Svakodnevni upiti

    “Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

    Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

    Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

    Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

    Cijena zavisi od klase

    Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

    “Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

    Kupci u strahu od nestašice

    “Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

    Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

    “Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

    Građani se odlučili na raniju kupovinu

    Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

    “Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

    Cijene previsoke

    Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

    “Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

    On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

    “Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

    Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.

  • U zemljotresu jačine 6.7 stepeni u Indoneziji poginula najmanje jedna osoba

    U zemljotresu jačine 6.7 stepeni u Indoneziji poginula najmanje jedna osoba

    U zemljotresu jačine 6,7 stepeni Rihterove skale, koji je u utorak pogodio dio ostrva Sulavesi u centralnoj Indoneziji, poginula je najmanje jedna osoba a povrijeđeno je 38 ljudi, saopštili su danas zvaničnici.

    U potresu, čiji je epicentar registrovan oko 43 kilometra jugoistočno od Palua, na dubini od oko deset kilometara, oštećene su kuće i infrastruktura, prenosi AP.

    Snažan potres natjerao je ljude da izađu iz stanova i da bježe na otvorena područja u i oko Palua, grada koji ima oko 400.000 stanovnika, koji je glavni grad pokrajine Centralni Sulavesi.

    Prema riječima portparola Nacionalne agencije za upravljanje katastrofama Abdula Muharija, nekoliko bolnica je evakuisalo pacijente, a prema preliminarnom izvještaju 38 osoba je povrijeđeno i prebačeno je u obližnju bolnicu, među kojima je bilo i 13 sa teškim povredama.

    Muhari je kazao da je zemljotres izazvao veliku štetu na zgradama i infrastrukturi, uključujući na 67 kuća, šest vjerskih objekata, četiri javna objekta, dva mosta, dve vladine zgrade i tri poslovne zgrade.

    Potres je presjekao dionicu pokrajinskog puta koji povezuje grad Palu sa susjednim regentskim oblastima Sigi i Poso.

    Indonežanska agencija za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku zabilježila je da se najmanje 71 naknadni potres osjetio tokom cijelog dana.

  • Minić: Velika vjerovatnoća da ću biti kandidat za predsjednika Srpske

    Minić: Velika vjerovatnoća da ću biti kandidat za predsjednika Srpske

    Član Glavnog odbora SNSD-a Savo Minić izjavio je da postoji velika vjerovatnoća da će biti kandidat stranke za predsjednika Republike Srpske, te da će konačna odluka o tome biti donesena uskoro na organima stranke.

    Minić je istakao da je SNSD 100 odsto spreman za predstojeće opšte izbore i da nastavlja realizaciju ciljeva definisanih usvojenom nacionalnom strategijom stranke i projektom “Republika Srpska 2030”.

    – Stranka na izbore izlazi sa jasnim programom i rezultatima – rekao je Minić.

    On je istakao da SNSD pokazuje ozbiljnost, rezultate, dosljednost i patriotizam.

    – Nema toga iz SNSD-a koji je grlio Kristijana Šmita i ne postoji taj u SNSD-u koji je bio u bilo kakvoj relaciji sa nekim ko Srpskoj želi da nanese bilo kakvu štetu, a kamoli da je ukine. To narod prepoznaje – naglasio je Minić.

    On je poručio da su ekonomska i energetska nezavisnost temelj svakog drugog oblika nezavisnosti i da upravo na tim pitanjima SNSD zasniva svoju politiku.

    Govoreći o opoziciji, Minić je ocijenio da je ona podijeljena i bez jasnog političkog kursa, te da građani to vide.

    Prema njegovim riječima, funkcija predsjednika Republike Srpske biće u fokusu predizborne kampanje.

    – Svi udari i sva priča će se svoditi na predsjednika Republike Srpske zato što on predlaže mandatara i to će raditi opozicija, posebno jer ne mogu napraviti skupštinsku većinu. Njima će fokus biti na funkciji predsjednika Srpske – rekao je Minić za ATV.

  • Poljoprivrednici u BiH strahuju: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

    Poljoprivrednici u BiH strahuju: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

    Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

    Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

    Žetva ječma

    Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

    Velika neizvjesnost

    On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

    “Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

    Mnogi proizvođači su prezaduženi

    Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

    “Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

    U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

    Cijene ječma i kukuruza

    Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

    “Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

    Vremenske nepogode

    Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

    Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

    “Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

    I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

    Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

    “Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

    Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

    “Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

    Nada umire posljednja

    Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

    “Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

    Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

    “Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

  • Šta se krije pod ledom na Antarktiku

    Šta se krije pod ledom na Antarktiku

    Decenije radarskih snimanja i drugih geofizičkih istraživanja postepeno su otkrivale tajanstveni svijet zakopan ispod leda, a naučnici su sada prikupili dokaze o skrivenoj strukturi izuzetnih razmjera.

    Na krajnjem jugu Zemlje kopno je prekriveno ledenim pokrivačem koji na pojedinim mjestima dostiže debljinu od nekoliko hiljada metara.

    Sve što se nalazi ispod njega skriveno je milionima godina – drevni pejzaž visokih planina i dubokih ponora izgubljen ispod smrznutog bijelog okeana, navodi se u naučnom radu objavljenom u časopisu “Nature Geoscience”.

    Decenije radarskih snimanja i drugih geofizičkih istraživanja postepeno su otkrivale tajanstveni svijet zakopan ispod leda, a naučnici su sada prikupili dokaze o skrivenoj strukturi izuzetnih razmjera.

    Tim koji predvodi geofizičar Eđidio Armadiljo sa Univerziteta u Đenovi identifikovao je ispod Istočnog Antarktika ogromnu lepezastu provinciju sastavljenu od približno 30 međusobno povezanih basena.

    Struktura se širi prema obali, kao da je neko jedan ugao Antarktika povukao ka vani oko centralne tačke smještene u unutrašnjosti kontinenta.

    Istraživači su joj dali naziv East Antarctic Fan-Shaped Basin Province (EAFBP), odnosno Lepezasta provincija basena Istočnog Antarktika. Smatraju da je nastala prije raspada superkontinenta Gondvane i da je stvorila zonu slabosti koja je kasnije možda usmjeravala razdvajanje Antarktika i Australije.

    Led se stalno kreće

    Prema njihovoj procjeni, ta struktura i danas može da utiče na oblikovanje kontinenta.

    “Pošto se ovi baseni nalaze ispod približno polovine ledenog pokrivača Istočnog Antarktika, vjerovatno snažno utiču na kretanje leda i razvoj reljefa, što ih čini ključnim za glacijalne i hidrološke procese na Antarktiku”, navode autori rada.

    Pitanje oblika tla ispod Antarktika nije samo akademski problem.

    Led nije statičan, već se neprestano kreće, a njegov smjer i brzina zavise od konfiguracije stijena ispod njega. Što je preciznije poznat oblik podloge, to je lakše predvidjeti kako će se ledeni pokrivač ponašati u budućnosti.

    Drugi važan razlog jeste činjenica da Antarktik predstavlja veliki dio geološke istorije Zemlje.

    Kontinent obuhvata oko 10 odsto ukupne kopnene površine planete, a brojna pitanja vezana za Gondvanu, raspad kontinenata, nastanak planinskih lanaca i razvoj Zemljine kore ostaju bez odgovora upravo zato što je veći dio Antarktika skriven ispod leda.

    Zanimljivo je da istraživači nisu krenuli u potragu za ogromnom lepezastom geološkom strukturom. Njihov cilj bio je da rekonstruišu kako bi Istočni Antarktik izgledao bez ledenog pokrivača, što nije isto što i prikaz koji daju radarska snimanja ispod leda.

    Neobičan obrazac

    Procjenjuje se da Antarktik prekriva oko 27 miliona kubnih kilometara leda. Ta ogromna masa pritišće podlogu ka dolje. Kada bi led nestao, kopno bi se postepeno podiglo, na nekim mjestima i za oko jedan kilometar.

    Naučnici su zato kombinovali modele takvog “odskoka” terena sa radarskim, gravitacionim, seizmičkim i magnetnim podacima kako bi proučili skriveni pejzaž.

    Tokom analize primijetili su neobičan obrazac… Mnogi veliki baseni ispod leda imali su sličnu geometriju. Nisu bili raspoređeni nasumično, već su se širili iz zajedničke centralne tačke u blizini Južnog pola. Istraživači taj raspored opisuju kao “koherentan radijalni uzorak na nivou kontinenta”.

    Oblik strukture podsjeća na tektonsku pojavu poznatu kao sfenohazam, pojam uveden još 1955. godine za trouglasti rascjep okeanske kore koji razdvaja dva velika stabilna dijela kontinentalne kore i nastaje njihovim međusobnim zakretanjem.

    Otkriće nudi brojne odgovore

    Istraživači su razmotrili više mogućih procesa koji su mogli da oblikuju EAFBP. Veliki baseni mogu nastati djelovanjem ranijih geoloških struktura, rasjedima kore, ledenjačkom erozijom ili rastezanjem Zemljine kore.

    Međutim, raspored antarktičkih basena, zajedno sa podacima o debljini kore i topografiji, najbolje odgovara procesu poznatom kao rotaciona ekstenzija. U tom slučaju kora se širi od centralne tačke poput ručne lepeze koja se otvara.

    To postaje posebno vidljivo na mapama, gdje se grebeni pružaju prema spolja poput rebara lepeze, otvarajući se duž obale duge oko 2.000 kilometara.

    Ako je ovo tumačenje tačno, struktura bi mogla da čuva tragove tektonskih procesa koji su prethodili raspadu Gondvane, ali i da pruži nove uvide u kasnije odvajanje Antarktika od Australije.

    Mogla bi da pomogne i u objašnjavanju drugih antarktičkih geoloških obilježja.

    Naučnici pretpostavljaju da je otvaranje te ogromne lepezaste strukture povećalo izdizanje tla u tim područjima, što je doprinijelo nastanku planinskih lanaca koji danas predstavljaju neka od najistaknutijih skrivenih obilježja Antarktika.

    Ipak, istraživači upozoravaju da njihovo objašnjenje nije konačno. Teško je precizno odrediti kada je proces započeo, a moguće je i da današnja struktura predstavlja rezultat više faza rastezanja kore koje su se međusobno preklapale.

    Buduća istraživanja trebalo bi da daju preciznije odgovore.

    Antarktik i dalje ostaje jedno od najteže dostupnih područja za naučna istraživanja.

    Međutim, korak po korak, naučnici otkrivaju njegove tajne i pritom otvaraju prozor u davno izgubljeni svijet Zemljine prošlosti, prenosi Nova.rs.

  • Vuk Kostić se oženio u tajnosti: Dobio kćerku

    Vuk Kostić se oženio u tajnosti: Dobio kćerku

    Srpski glumac Vuk Kostić (46) prije nekoliko mjeseci postao je otac i u tajnosti se oženio.

    Kako saznaje Kurir jedan od najpoželjnijih neženja dobio je kćerku i zakleo se na vječnu ljubav i vjernost djevojci koja nije iz svijeta pozorišta. Vuk je ovu vijest podelio samo s najbližima i kolegama iz Narodnog pozorišta u Beogradu.

    Glumac nikad nije previše eksponirao svoj privatni život. Iako gazi petu deceniju, on je u više navrata otvoreno iznosio svoje poglede na bračnu zajednicu i ulogu oca.

    Kako je Vuk Kostić ranije govorio o očinstvu

    “Moj deda se rodio 1897. godine. Kostići imaju samo po dve generacije u 100 godina. Mene je otac dobio sa 46, a meni je tek 38 godina”, govorio je prije nekoliko godina na snimanju filma “Zaspanka za vojnike”, reditelja Predraga Gaga Antonijevića.

    Kostići su iz Prokuplja, a njegov otac Mihajlo Pljaka Kostić (1933-2001) bio je glumac Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

    “Odrastao sam gledajući skladan brak, i svi oko mene ga imaju. To je prvo što utiče na tebe, svi kumovi moji imaju skladan brak. Moraš da imaš neki cilj, ali biće onako kako bude. Voleo bih, to je moja želja, takav je bio moj ćale prema meni i moja majka prema ocu. Brak je sveta tajna, kad ste jedno. Ljudi se ugledaju na odnose u porodici, ugledaju se na roditelje. Moj tata je držao moju mamu kao malo vode na dlanu, ja bih tako isto voleo”,  objasnio je Kostić.

    Koje veze su obilježile ljubavni život Vuka Kostića?

    Ljubavni život Vuka Kostića medije prate godinama. Njegova prva velika ljubav bila je koleginica Bojana Stefanović. Vuk i Bojana su se upoznali i započeli vezu još tokom studija glume na Fakultetu dramskih umetnosti (FDU). Njihova veza je trajala oko četiri godine, nakon čega su ostali u dobrim, kolegijalnim odnosima.

    Skoro pet godina volio je Jelisavetu Orašanin.

    Kratke romanse imao je i s pjevačicom Ivanom Peters i voditeljkom Anom Mihajlovski.