VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Jedna industrija u Njemačkoj cvjeta, otvaraju 100.000 radnih mjesta

    Jedna industrija u Njemačkoj cvjeta, otvaraju 100.000 radnih mjesta

    Iako se u javnosti često govori o ekonomskoj krizi i talasu otpuštanja u Njemačkoj, jedna industrija bi u narednom periodu mogla da doživi snažan rast, uz nova zapošljavanja i značajno veće prihode.

    Riječ je o brodogradnji i povezanim sektorima, koji već sada svake godine donose milijarde evra i imaju važnu ulogu u njemačkoj spoljnoj trgovini.

    Prema procjenama njemačke vlade, ovaj sektor bi mogao da uđe u fazu snažnog razvoja, uz otvaranje velikog broja novih radnih mjesta, posebno u regionima koji do sada nisu bili snažno industrijski razvijeni.

    Očekuje se više od 100.000 novih radnih mjesta

    Vlada Njemačke očekuje tzv. “poslovni bum” u pomorskoj industriji. U narednih pet godina u ovom sektoru moglo bi da nastane više od 100.000 novih, uglavnom dobro plaćenih poslova, izjavio je koordinator savezne vlade za ovu oblast Kristof Plos (CDU).

    Nova radna mjesta biće raspoređena i u dijelovima zemlje koji do sada nisu imali jaku industrijsku bazu, poput Meklenburg-Zapadne Pomeranije.

    Širenje postojećih brodogradilišta

    U tim regionima već postoji tradicija brodogradnje, ali se sada očekuje značajno proširenje kapaciteta. Kao primjer navodi se Volgast, gdje bi kompanija Rheinmetall mogla da uloži velika sredstva, što bi donijelo stotine novih radnih mjesta.

    U gradu Vismaru očekuje se da kompanija TKMS, poznata po gradnji podmornica i ratnih brodova, obezbijedi oko 1.500 novih radnih mjesta.

    Sektor sa velikim ekonomskim značajem

    Pomorska industrija se u Njemačkoj sve više posmatra kao sektor budućnosti, jer od nje ne zavise samo brodogradilišta, već i brojni dobavljači širom zemlje, uključujući i regione koji nisu direktno na obali.

    Prema podacima njemačkog Ministarstva privrede, ovaj sektor ima ključnu ulogu u spoljnoj trgovini zemlje. Godišnji promet iznosi oko 50 milijardi evra, a trenutno zapošljava oko 400.000 ljudi, piše Fenix Magazin.

    U okviru njega nalaze se brodogradnja, lučka infrastruktura, brodarski prevoz, pomorske tehnologije, kao i sektor energije vetra na moru (offshore).

    Dok se dio niemačke ekonomije suočava sa izazovima, pomorska industrija se sve više izdvaja kao jedan od ključnih pokretača rasta i zapošljavanja u narednim godinama, sa potencijalom da značajno promijeni regionalnu sliku tržišta rada, prenosi Alo.rs.

  • Dodik sa Vargasom: Vrijednosti za koje se borimo su univerzalne, a naša borba globalna

    Dodik sa Vargasom: Vrijednosti za koje se borimo su univerzalne, a naša borba globalna

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastao se u Čikagu sa predsjednikom Upravnog odbora “World Leaders Foruma” Markom Vargasom.

    “Velika je čast primiti nagradu koja se prvi put dodjeljuje jednom svjetskom lideru u ime demokratije, a posebna inspiracija je razgovarati s ljudima poput Vargasa, koji na isti način nepokolebljivo brani principe slobode i demokratije. Takvi susreti potvrđuju da su vrijednosti za koje se borimo univerzalne, a naša borba globalna”, napisao je Dodik na Iksu.

    Foto: X

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH sutra se očekuje sunčano i toplo, a nova promjena vremena sa kišom moguća je od utorka, 5. maja.

    Sutra ujutru biće vedro i svježe, a na visoravnima na istoku i hladno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno i pojačan istočni i sjeveroistočni. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana umjeren južni vjetar.

    Jutarnja temperatura vazduha od dva do osam, a dnevna od 18 do 25 stepeni Celzijusovih.

    Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas je oblačnije u centralnim, zapadnim i istočnim područjima, dok je u ostalim dijelovima do umjereno oblačno i sunčano.

    Svježe jutro očekuje se i u ponedjeljak, 4. maja, nakon kojeg će uslijediti još toplije uz malu do umjerenu oblačnost.

    Jutarnja temperatura vazduha od tri do osam, na jugu do 11, u višim predjelima od nula, a dnevna od 22 do 28, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih.

    Toplo će biti i u utorak, 5. maja, ali uz promjenljivo oblačno vrijeme i sunčane periode. Kiša i pljuskovi mogu se očekivati na zapadu.

    Jutarnja temperatura vazduha od šest do 12, u višim predjelima od tri, dnevna od 19 na zapadu do 27 na istoku, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

    U srijedu, 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno, lokalno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom.

    Jutarnja temperatura vazduha od sedam do 13, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 17 na zapadu do 26 na istoku, a u višim predelima od 13 stepeni Celzijusovih.

    Temperature vazduha danas u 14.00 časova: Čemerno 10, Kalinovik i Han Pijesak 11, Gacko i Sokolac 13, Kneževo 14, Srebrenica i Sarajevo 16, Mrakovica, Rudo i Livno 17, Višegrad, Mrkonjić Grad, Foča 18, Bileća, Ribnik, Šipovo, Jajce i Tuzla 19, Bijeljina i Srbac 20, Doboj i Trebinje 21, Banjaluka, Prijedor i Sanski Most 22, Novi Grad i Mostar 23 stepena Celzijusova.

  • Aktivistkinje poručuju: Nijedna okolnost ne opravdava femicid

    Aktivistkinje poručuju: Nijedna okolnost ne opravdava femicid

    Neformalna grupa aktivistkinja i novinarki iz Bosne i Hercegovine, izjavljuje iskreno saučešće porodici žene ubijene u Sarajevu u petak, 1. maja 2026. godine, i najoštrije osuđuju femicid – posljednji i najbrutalniji vid nasilja prema ženama, i neodgovorne reakcije medija i javnosti.

    Saopštenje prenosimo u cjelini:

    Femicid kao sistemski neuspjeh – odgovornost institucija, medija i javnog govora

    “Ovo nije još jedna “porodična tragedija”. Nije zločin iz „strasti”. Femicid je obrazac – posljedica sistema koji ne štiti žene. Ubistvo tokom brakorazvodne parnice nije izolovan slučaj. To je situacija visokog rizika od ponavljanja prijetnji, odmazde i eskalacije nasilja. U takvim slučajevima najdjelotvornija mjera zaštite je pritvor. Mjera koja se, nažalost, u slučajevima nasilja u porodici najrjeđe traži i izriče. Svaka ubijena žena je dokaz da institucije nisu ozbiljno procijenile rizik.

    Zahtijevamo da policija, tužilaštva, sudovi i centri za socijalni rad postupaju hitno, u skladu s rizikom po život žena. Svaka neprocijenjena prijetnja, svaka olako shvaćena prijava i svako odlaganje postupanja mogu imati nepopravljive posljedice.

    Posebno upozoravamo na neodgovorno medijsko izvještavanje tokom potrage za naoružanim počiniocem koji je bio u bijegu s djetetom. Javnost ima pravo biti obaviještena o opasnosti, ali policijske službe moraju jasno postaviti granice kriznog komuniciranja u posebno osjetljivim slučajevima sa djecom.

    Objavljivanje lokacija i operativnih informacija u realnom vremenu može dovesti do promjene ponašanja počinioca, ubrzati bijeg i direktno ugroziti djecu.  Svaka greška u izvještavanju može imati previsoku cijenu po život djeteta.

    Informisanje javnosti treba biti zasnovano na sigurnosti, a ne senzacionalizmu, brzini i klikovima.

    Jednako opasan je i javni govor koji prati vijesti o femicidu.

    Apelujemo na sve koji se ovim povodom oglašavaju — u medijima, javnim istupima, komentarima na društvenim mrežama ili kroz pravno zastupanje — da se suzdrže od romantiziranja nasilnika i njihovih motiva. Izjave poput “on ju je volio”, “nije bio nasilan u braku”, “bio je dobar čovjek” ili “puklo mu je” nisu bezazlene. To nije mišljenje bez posljedica. Takvi narativi potiču empatiju za nasilnika i stvaraju društvenu klimu u kojoj se odmazda normalizira, a žene dodatno obeshrabruju da prijave nasilje.

    Osobe koje komentarima na društvenim mrežama kontinuirano potiču razumijevanje za čin ubistva i opravdavaju nasilnika, mogu se smatrati riziko-osobama.  Nijedna okolnost ne opravdava femicid. Nijedna emocija ne opravdava ubistvo. Nijedna javna riječ ne smije služiti za relativizaciju nasilja prema ženama.

    Žene koje trpe bilo kakvo nasilje podsjećamo na brojeve SOS telefona: 1265 u Federaciji BiH i 1264 u Republici Srpskoj”.

    Neformalna grupa aktivistica i novinarki iz Bosne i Hercegovine

    Neformalnu grupu aktivistica i novinarki iz BiH čini više od trideset osoba koje djeluju kroz medije i ženske nevladine organizacije oko zajedničke misije prevencije nasilja nad ženama, jačanje institucionalnog odgovora, boljeg medijskog izvještavanje i jačanja saradnje među saveznicama – novinarki i aktvistkinja.

  • Dodik: Dobrovoljačka ulica – sjećanje na nevine žrtve, mučki napad i pogaženu riječ

    Dodik: Dobrovoljačka ulica – sjećanje na nevine žrtve, mučki napad i pogaženu riječ

    Dobrovoljačka ulica u Sarajevu je simbol bestijalnog zločina nad pripadnicima ЈNA koji su, uprkos dogovoru o mirnom povlačenju, mučki napadnuti i ubijeni u zasjedi od pripadnika muslimanskih paravojnih formacija, izjavio je predsjednik Milorad Dodik.

    – Tog 3. maja 1992. godine, u srcu Sarajeva, počinjen je zločin nad vojnicima ЈNA koji su se, u skladu sa prethodno postignutim dogovorima o mirnom povlačenju, nalazili u koloni koja je trebalo da napusti grad. Umjesto bezbjednog prolaska koji im je bio obećan, dočekani su u zasjedi, pod rafalima i napadom koji je prekinuo mnoge živote i zauvijek zavio u crno njihove porodice – istakao je Dodik povodom 34 godine od zločina nad pripadnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici koji su počinili pripadnici paravojne muslimanske formacije “Zelene beretke”.

    On je rekao da su pripadnici te paravojne formacije bili izvršioci sulude zvanične politike tadašnjeg muslimanskog rukovodstva, koje je bilo spremno na sve samo da ostvari svoju ideju o unitarnoj, muslimanskoj BiH.

    – To “sve” – podrazumijevalo je i žrtvovanje mira zarad stvaranja muslimanske države BiH, kako je govorio njihov lider Alija Izetbegović. U prilog tome govori i organizovanje referenduma o nezavisnosti BiH 1. marta 1992. godine mimo volje Srba, u kome su kao dotadašnji konstitutivni narod preglasani, zatim ubistvo srpskog svata na Baščaršiji, kao i masovni zločin u Sijekovcu 26. marta. Svi ovi događaji poslali su jasnu poruku Srbima kakva ih sudbina čeka u BiH kakvu muslimani žele – naglasio je Dodik.

    On je podsjetio da su tu zločinačku politiku prvi osjetili sarajevski Srbi, koji su već početkom marta 1992. godine bili izloženi atmosferi straha i neizvjesnosti koja je ubrzo prešla u otvoreno neprijateljstvo prema svemu što je srpsko.

    Dodik je ukazao da su ubistva pripadnika ЈNA u Sarajevu započela 20. aprila 1992, kada su ubijena dva vojnika na Bistriku, a nastavljena dva dana kasnije, kada je u Velikom parku ubijeno njih osam.

    – Vrhunac tih zlodjela bio je 2. maja kada je na Skenderiji ubijeno najmanje 19 pripadnika ЈNA, a sljedećeg dana nastavljeno je sa ubistvima kada je prilikom mirnog povlačenja kolone ЈNA, koje je bilo dogovoreno i čiji garant su bile snage UN, ubijeno još najmanje devet lica u Dobrovoljačkoj ulici, dok ih je oko 50 ranjeno i više njih zarobljeno i izloženo stravičnoj torturi – istakao je Dodik.

    ​Dodik je naveo da su to bili sinovi, braća i očevi, mladići koji nisu birali rat, a postali su žrtve monstruma u trenutku kada su mislili da idu svojim kućama i porodicama.

    – Njihova stradanja nisu samo brojevi, već neostvareni snovi, prazne stolice za porodičnim stolovima i suze majki koje ni vrijeme ne može da presuši – naglasio je Dodik i dodao da je posebno bolna činjenica da ni nakon više od tri decenije pravda za ovaj zločin nije zadovoljena.

    Porodice stradalih i dalje žive sa bolom, kaže on, ali i sa osjećajem da su njihovi najmiliji zaboravljeni od onih koji bi trebalo da štite istinu i pravdu.

    – Pokušaji relativizacije ovog zločina, njegovo umanjivanje ili opravdavanje, obustavljanje istrage i ponovno otvaranje dodatno produbljuju rane i šalje opasnu poruku da zločin može ostati nekažnjen. Tim igranjem sa nedužnim žrtvama i njihovim porodicama samo se dodaje so na ranu i po ko zna koji put potvrđuje da prava i pravde nema za žrtve muslimanskih zločinaca. Zato moramo stalno da podsjećamo na njihovu žrtvu, da je čuvamo u našem kolektivnom sećanju i ne dopustimo da ona padne u zaborav. Dokle god se glasno podsjeća na njihovu nevinost i tragičan kraj, oni žive – istakao je Dodik za Srnu.

    On je naglasio da je sjećanje na Dobrovoljačku ujedno i poziv na istinu, odgovornost i pravdu.

    – Zato je naša obaveza da govorimo, da podsjećamo i ne dozvolimo da se istina potisne. Dobrovoljačka ulica mora ostati trajna opomena da nijedna žrtva ne smije biti prećutana, da nijedan zločin ne smije biti opravdan i da pravda, koliko god kasnila, mora biti dostižna i za zločine nad srpskim narodom – poručio je Dodik.

  • Darko Mladić: General vraćen u pritvorsku bolnicu, nije potvrđen moždani udar

    Darko Mladić: General vraćen u pritvorsku bolnicu, nije potvrđen moždani udar

    General Ratko Mladić vraćen je u pritvorsku bolnicu nakon što je danas prebačen u civilnu bolnicu u Hagu jer su ljekari sumnjali da je imao moždani udar, potvrdio je generalov sin Darko Mladić.

    Darko Mladić je rekao da ljekari nisu potvrdili da je general pretrpio moždani udar i da su ga vratili u pritvorsku bolnicu.

    – Pričao sam sa njim i zvučao je isto kao i jutros kada smo razgovarali –  rekao je Darko Mladić Srni.

    On je ranije danas rekao da je sa ocem razgovarao oko 10 časova i da su ga dva sata kasnije zvali da ga obavijeste da je general prebačen u civilnu bolnicu, jer je imao simptome koji ukazuju na moždani udar.

    Potvrdio je i da će u ponedjeljak otputovati u Hag da posjeti oca.

    Advokatski tim Ratka Mladića podnio je zahtjev u četvrtak, 23. aprila, u kojem se zahtijeva uslovno puštanje na slobodu na humanitarnim osnovama, s obzirom na njegovo sve lošije zdravstveno stanje.

    General Ratko Mladić imao je 10. aprila moždani udar i teško zdravstveno stanje mu se dodatno pogoršalo, jer ima ozbiljne neurološke, kardiovaskularne i nefrološke probleme.

    General Mladić se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja. Mehanizam je više puta odbio zahtjev da bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

  • Zaharova: Moderna Evropa postala je sponzor terorizma

    Zaharova: Moderna Evropa postala je sponzor terorizma

    Moderna Evropa postala je sponzor terorizma nakon što je zažmurila na smrtonosni požar 2014. godine u Domu sindikata u Odesi i nespremnost Ukrajine da istraži ovu tragediju, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Ovo ni na koji način ne utiče na finansijsku ili moralnu podršku Kijevu. Očigledno je da je podsticanje nacizma i finansiranje terorizma postalo tradicija u modernoj Evropi”, istakla je Zaharova u komentaru povodom 12 godina od tragedije u Odesi.

    Ona je upozorila da ukrajinska Vlada nastavlja da odugovlači sa istragom o masakru uprkos svim obećanjima da će je završiti.

    Ukrajinski nacionalisti su 2. maja 2014. godine zatvorili profederalne demonstrante u Domu sindikata u Odesi i zapalili zgradu. U ovom zločinu poginulo je 48 ljudi, a oko 250 je povrijeđeno u sukobima sa ukrajinskim radikalima.

    Evropski sud za ljudska prava je u martu 2015. godine proglasio Ukrajinu krivom zbog neuspjeha u sprečavanju nasilja u Odesi 2014. godine.

    Sud je presudio da vlasti nisu preduzele mjere za sprečavanje i zaustavljanje nasilja i da nisu blagovremeno sprovele operacije spasavanja ljudi zarobljenih u požaru, podsjeća RIA Novosti.

  • Škola u BiH zabranila telefone, lak na noktima i šminku

    Škola u BiH zabranila telefone, lak na noktima i šminku

    Od ponedjeljka, 4. maja, u Osnovnoj školi fra Didaka Buntića u Čitluku stupaju na snagu nova pravila koja su donesena u okviru Kućnog reda škole, a koja zabranjuju donošenje mobilnih telefona, ali i lak na noktima, te šminku.

    “Školski odbor Osnovne škole fra Didaka Buntića je na prijedlog Učiteljskog vijeća i u suradnji s Vijećem roditelja škole, jednoglasno donio odluku za učenike škole o potpunoj zabrani unošenja mobitela i ostalih digitalnih uređaja u prostorije škole. Zabranom su obuhvaćeni svi učenici, osim onih kojima je pametni telefon potreban iz zdravstvenih razloga koji se dokazuju potvrdom zdravstvenih ustanova”, naveli su iz ove obrazovne ustanove.

    Kako su dodali, novim Kućnim redom se takođe učenicima zabranjuje šminkanje, farbanje kose, lakiranje noktiju, unošenje i konzumiranje energetskih i alkoholnih pića, kao i različitih opojnih sredstava, kao i preuska i nepristojna odjeća koja ne priliči dječjem uzrastu.

    Oni dodaju da je cilj ovih zabrana podsticanje socijalnih interakcija među djecom i mladima na zdrav i društveno prihvatljiv način.

    “Neka djeca budu i ostanu što duže djeca, zdrava, opuštena i neopterećena digitalnim sadržajima koji im kradu najljepše dane djetinjstva”, poruka je učitelja i uprave škole.

  • Tragedija kod Gradiške: U teškoj nezgodi poginuo mladić (26), povrijeđene četiri osobe

    Tragedija kod Gradiške: U teškoj nezgodi poginuo mladić (26), povrijeđene četiri osobe

    U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče u Turjaku kod Gradiške poginuo je mladić D.L. (26), dok su četiri osobe povrijeđene, potvrđeno je za Srpskainfo iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci.

    Do nesreće je došlo kada je automobil sletio sa puta, a kako je potvrđeno poginuo je vozač D.L. (25), dok su M.T. (32), A.R. (28), D.Š. (38) i I.S. (30) zadobili povrede.

    Tri osobe su zadržane na bolničkom liječenju, dok je jedna nakon pregleda puštena kući.

    Uviđaj su obavili policijski službenici PU Gradiška, a na licu mjesta bio je i dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

  • Nova objava Trampa izazvala reakcije: Ko je žena na slici? (FOTO)

    Nova objava Trampa izazvala reakcije: Ko je žena na slici? (FOTO)

    Predsjednik SAD Donald Tramp ponovo okupira pažnju javnosti neobičnim objavama na društvenim mrežama.

    Nakon što je svijet danima brujao o AI fotografiji, na kojoj je sebe (bar kako su svi tumačili, a on negirao) predstavio kao Isusa Hrista, a potom poslao poruku Iranu uz AI fotku sebe sa automatskim oružjem u rukama, Tramp je objavio AI generisanu fotografiju u veoma neobičnom ambijentu.

    Naime, ovog puta Donald Tramp je objavio AI fotografiju sebe, potpredsjednika SAD Džej Di Vensa i američkog šefa diplomatije Marka Rubija kako se brčkaju u reflektujućem bazenu ispred Linkolnovog memorijala u Vašingtonu.

    Na AI fotografiji Donald Tramp u kupaćim gaćama pluta na zlatnom dušeku u obliku fotelje i znatno je mršaviji nego u stvarnosti.

    U društvu je i ministar unutrašnjih poslova Dag Burgum, ali i žena za koju svi spekulišu ko je. Sve su prilike da ona ne postoji u stvarnom životu već je potpuno AI-generisana, dok neke podsjeća na direktorku Nacionalne obavještajne službe SAD Tulsi Gabard.

    Ko god da je u pitanju, na fotografiji je predstavljena u bikiniju, bujnih grudi, a noge joj se gotovo prepliću s Trampovim.

    Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo je renoviranje reflektujućeg bazena ispred Linkolnovog spomenika, naredivši da se dno premaže industrijskim slojem u boji koju naziva “američko plavo”. Radovi su nedavno počeli, a cilj je da budu završeni na vrijeme za 250. godišnjicu Sjedinjenih Država 4. jula.

    Projekat je izazvao kritike stručnjaka i konzervatora koji upozoravaju da bi promjena izgleda mogla da ošteti istorijski karakter jednog od najpoznatijih američkih spomenika.

    (Telegraf.rs)