VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Tramp: Sukob u Iranu “kratkoročni izlet”; Kuvajt i Saudijska Arabija presretali iranske napad

    Tramp: Sukob u Iranu “kratkoročni izlet”; Kuvajt i Saudijska Arabija presretali iranske napad

    Dok predsjednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno. U međuvremenu nastavlja se rat balističkim raketama i dronovima – SAD i Izrael bombarduje Iran, dok on uzvraća po zemljama u regionu na čijim teritorijama se nalaze američke baze.

    IRCG: Slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz za države koje proteraju ambasadore Izraela i SAD

    Iranska Revolucionarna garda saopštila je da će svaka arapska ili evropska zemlja koja protjera izraelske i američke ambasadore sa svoje teritorije dobiti neograničen prolaz kroz Ormuski moreuz od danas, utorka 10. marta.

    Kako javlja iranska državna televizija, IRGC je saopštio da bi te zemlje imale “puno pravo i slobodu” prolaska kroz ovaj strateški plovni put ukoliko prekinu diplomatske odnose sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Si-EN-En.

    Tramp republikancima: Sukob u Iranu je “kratkoročni izlet”

    Američki predsednik Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu “kratkoročnim izletom”. Obraćajući se republikancima u Predstavničkom domu na Floridi u ponedeljak,

    Tramp je hvailo američku vojsku, opisujući je kao “vojsku bez premca”, preneo je Skaj njuz.

    – Svet nas trenutno poštuje više nego ikada ranije – ocijenio je Tramp.

    Cijene nafte pale ispod 90 dolara po barelu nakon najave G7 da će osloboditi rezerve

    Ceijne nafte u ponedjeljak popodne pale su za deset odsto, na ispod 90 dolara po barelu, nakon što su na otvaranju skočile 20 odsto. Glavni razlog za to je što su ministri finansija iz sedam najrazvijenijih zemalja saopštili da je G7 spremna da oslobodi naftu iz strateških rezervi ako bude potrebno, prenio je Trejding ekonomiks.

    Tako je nafta brent sada na nivou od oko 89,5 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) kreće se na oko 86 dolara po barelu.

    Tramp: Ako Iran zaistavi protok nafte unutar Ormuskog moreuza, gađaćemo ih 20 puta jače

    Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Iran da će ga Sjedinjene Američke Države “gađati 20 puta jače nego do sada”, ako “učini bilo šta što bi zaustavilo protok nafte unutar Ormuskog moreuza”.

    – Pored toga, uništićemo lako uništive mete koje će Iranu učiniti praktično nemogućim da se ikada ponovo izgradi kao nacija. Smrt, vatra i bijes će vladati nad njima, ali se nadam i molim da se to ne dogodi – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    Tramp je istakao da je to “poklon Sjedinjenih Američkih Država Kini i svim onim nacijama koje intenzivno koriste Ormuski moreuz”.

    – Nadam se da će taj gest biti zaista cijenjen – zaključio je Tramp.

    Kuvajt i Saudijska Arabija presretali iranske napade projektilima i dronovima

    Kuvajt i Saudijska Arabija saopštile su da presreću napade Irana projektilima i dornovima. Kuvajtska vojska saopštila je da presreće napade projektilima i dronovima, prenosi Al Džazira.

    Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saopštilo je da je presrelo i uništilo tri drona koja su se kretala ka naftnom polju Šajbah u pustinji Rub al-Hali.

    Portparol Ministarstva Saudijske Arabije napisao je platform Iks da su dronovi otkriveni i oboreni prije nego što su stigli do lokacije.

    Izrael i Sjedinjene Američke Države napale su Iran 28. februara, nakon što diplomatski pregovori o iranskom nuklearnom programu nisu doveli do sporazuma, što je dovelo do vazdušnih udara Irana na Izrael i druge zemlje na Bliskom istoku.

  • Dok svijet gori, MIP BiH bez upozorenja za rizične zemlje

    Dok svijet gori, MIP BiH bez upozorenja za rizične zemlje

    Dok se širom svijeta, na više frontova, vode ratovi, a države upozoravaju svoje građane gdje je bezbjedno putovati, a gdje ne, u Bosni i Hercegovini odjeljak “Preporuke za putovanja” na sajtu Ministarstva inostranih poslova BiH – ne funkcioniše.

    Šta treba da znate

    • Stranica “Preporuke za putovanja” MIP BiH ne funkcioniše.
    • Građani ne mogu vidjeti upozorenja za rizične zemlje.
    • Srbija ima četiri kategorije bezbjednosti putovanja.
    • Hrvatska objavila detaljna upozorenja za putovanja.

    Tako svi građani BiH koji požele dobiti informaciju u koje zemlje se ne preporučuje putovanje i zbog čega, za to će ostati uskraćeni.

    Stranica MIP BiH o putovanjima trenutno nedostupna

    “Stranica u izradi. Naša nova web-stranica je u fazi pripreme. Sadržaj još nije u potpunosti kreiran te pojedine funkcionalnosti trenutno nisu dostupne. Zahvaljujemo na razumijevanju i pozivamo vas da nas posjetite ponovo uskoro”, navodi se na sajtu nadležnog ministarstva kada se otvore “Preporuke za putovanja”.

    Međutim, ono što se može vidjeti na toj stranici jesu nazivi pet zemalja – Iran, Liban, Palestina, Izrael i Sudan, međutim nije moguće pročitati objašnjenje i upozorenje za građane.

    Danijal Hadžović, novinar “Dnevnog avaza”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ga ne čudi što na sajtu Ministarstva nema preporuka u koje zemlje ne bi trebalo putovati kada gori cijeli Bliski istok, jer ministar, kako kaže Hadžović, ima preče stvari od toga da se bavi svojim poslom.

    “Dnevno kuca 10 postova, pravi video-klipove, snima se, komentariše sve i svašta, a najmanje ono što mu je posao. Tako da je naš ministar vanjskih poslova zauzet upravo tim mnogo bitnijim temama od onoga što je njegov posao, pa ne stiže ni on, ni Ministarstvo vanjskih poslova da rade ono što im je u opisu posla, a to je prije svega i zaštita bh. državljana koji se nalaze van BiH i davanje preporuka kako da se ponašaju u ovim situacijama, u koje države da ne putuju. Još jednom vidimo neozbiljnost države, a ta neozbiljnost je rezultat prije svega neozbiljnih kadrova koji je vode”, kaže on.

    Kako region informiše građane o rizičnim putovanjima

    I dok BiH nema listu zemalja u koje građani ne bi trebalo da putuju, u Srbiji su sve zemlje svijeta razvrstane u četiri kategorije: slobodno putovanje uz redovan oprez, putovanje uz dodatne mjere opreza, putovanje u slučaju krajnje potrebe i ne preporučuje se putovanje.

    Tako se, prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, putovanje građanima Srbije ne preporučuje u 25 zemalja svijeta među kojima su Avganistan, Bahrein, Izrael, Irak, Iran, Jemen, Jordan, Južni Sudan, Katar, Kuvajt, Liban, Mali, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Somalija, Sudan, UAE, Ukrajina, Haiti, Centralnoafrička Republika i druge zemlje.

    Nešto duža lista sa 27 zemalja je i ona na kojoj se nalaze zemlje u koje se putovanje preporučuje u slučaju krajnje potrebe.

    Tako da se na tom spisku, zanimljivo, nalazi i Hrvatska, kao i Bangladeš, Burundi, Venecuela, Ekvador, Kamerun, Liberija, Mozambik, Nepal, Niger, Peru, Tanzanija, Čad i druge.

    “Pre putovanja savetujemo da se informišete na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije o bezbednosnoj situaciji u zemlji u koju planirate da putujete ili kroz koju tranzitirate”, poručili su iz ovog ministarstva građanima.

    Hrvatska objavila upozorenja za više država

    Detaljne preporuke svojim građanima javno je dala i Hrvatska, a sem zemalja sa područja Bliskog istoka, komšije su svoje državljane obavijestili i o stanjima u drugim državama.

    Tako su zemlje podijeljene u nekoliko kategorija, pa se tako preporučuje izbjegavanje svih putovanja u Bahrein, Iran, Irak, Izrael, Jordan, Jemen, Katar, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i druge zemlje poput Jamajke, Kambodže i Kostarike.

    “Zbog aktualnih sigurnosnih napetosti povezanih sa situacijom u Iranu te mogućnosti daljnje eskalacije sukoba u regiji, hrvatskim državljanima koji se nalaze u zemljama Zaljeva ili planiraju putovanje u ovu regiju preporučuje se pojačan oprez”, navodi se na sajtu Ministarstva u preporuci za putovanje u Kuvajt.

    Takođe, tu su i preporuke za izbjegavanje putovanja koja nisu nužna, a u ovu kategoriju spadaju Alžir, Azerbejdžan, Čad, Etiopija, Kuba i druge.

    Odgađanje putovanja preporučeno je za Kipar, takođe zbog pogoršane bezbjednosne situacije na području Bliskog istoka, zbog, kako kažu, “napada balističkim oružjem i bespilotnim letjelicama na britanske vojne baze koje se nalaze na Kipru”.

  • Jedino BiH nema nijedan avion za spasavanje svojih građana

    Jedino BiH nema nijedan avion za spasavanje svojih građana

    Za razliku od Srbije, Hrvatske i Crne Gore, koje su letjelicama vlastitih avio-kompanija evakuisale svoje državljane iz oblasti Bliskog istoka, BiH nije imala priliku da munjevito djeluje na identičan način, jer nema nijedan svoj avion.

    Države regiona koje su evakuisale građane vlastitim avionima

    • Srbija – evakuacioni letovi kompanije Air Serbia
    • Hrvatska – repatrijacijski letovi za više od 700 državljana
    • Crna Gora – letovi nacionalne kompanije Air Montenegro
    • BiH – evakuacija uz pomoć drugih država i komercijalnih letova

    Tako je već 4. marta evakuacioni avion kompanije “Air Serbia”, sa 67 putnika, koji je poletio iz Šarm el Šeika, sletio na Beogradski aerodrom. Povratak državljana Srbije iz ratom zahvaćenih područja organizovala je Vlada Srbije, a na letu je bilo i državljana BiH.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije

    Nekoliko dana kasnije, odnosno 8. marta, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je saopštilo da je u njihovoj te organizaciji “Air Serbije”, do tada bezbjedno evakuisano 329 osoba i to 67 evakuacionim letom iz Šarm el Šeika i 262 letom iz Dubaija.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je juče, u ponedjeljak, da je u saradnji sa nacionalnom avio-kompanijom nastavilo misiju evakuacionih letova još jednim bezbjedno realizovanim letom iz Dubaija. U saopštenju se navodi da je specijalnim letom iz Dubaija u nedjelju naveče bezbjedno vraćeno kući 266 putnika.

    Na koga se oslanja Hrvatska

    Hrvatska se, pri evakuaciji svojih državljana, takođe oslanjala na vlastiti resurs. Organizovali su više letova, te do Zagreba dovezli više od 700 ljudi.

    U Hrvatsku je tako zbog američko-izraelskog sukoba s Iranom u subotu naveče stigao zadnji kontingent hrvatskih državljana koji su se našli na području Bliskog istoka. Posljednjim organizovanim repatrijacijskim letom u Hrvatsku je stiglo 123 putnika, koji su prethodno boravili u Kataru, Kuvajtu, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji. U avionu je bilo i pet putnika iz BiH.

    Na vlastite resurse oslonila se i Crna Gora. Već 3. marta naveče, prvi avion kompanije “Air Montenegro” sa državljanima Crne Gore evakuisanim iz Jordana, Egipta i ostalih zemalja Bliskog istoka, sletio je na podgorički aerodrom.

    I dok su, dakle, države u regionu po svoje državljane slale vlastite letjelice, BiH nema takvu mogućnost, jer već godinama nema sopstveni avion.

    Nemamo vlastitu avio-kompaniju

    Čak je prije nekoliko dana i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, direktno priznao da mi imamo problem, jer nemamo vlastitu avio-kompaniju.

    “Zemlje iz komšiluka su reagovale zato što imaju svoje avio-kompanije, a naše su pojeli komarci. Srbija i Hrvatska mogu poslati svoje avione, mi toga nemamo. Tučemo se na tržištu sa velikim kompanijama koje imaju cijene koje i nisu baš tako pristojne, ali su okolnosti vanredne”, rekao je Konaković.

    Riječ stručnjaka

    Alen Šćurić, stručnjak za avijaciju, ističe da nacionalna avio-kompanija i te kako znači nacionalnom avio-saobraćaju.

    “Kada je imate, vi na nju možete utjecati, ona će vam otvoriti određene linije koje su vama i te kako bitne. Onda će vam i cijene letova biti daleko niže”, rekao je Šćurić.

    Međutim, dodaje on, kada ste vi velika država, onda je imati nacionalnu avio-kompaniju i prihvatljivo i bitno, kao što je, recimo, slučaj Srbije.

    “Čak kada ste i relativno veliki, imate nacionalnu kompaniju kao što je Hrvatska, ili ako ste turistički jaka sila, onda je imate kao što je, recimo, slučaj u Crnoj Gori. BiH nije ni turistička ni velika zemlja i jako je upitno da li je treba imati. Imali smo dva pokušaja nacionalne avio-kompanije u BiH i oba su bila totalni fijasko. Imali smo i nekoliko pokušaja privatnih kompanija pa je i to propalo”, podsjetio je Šćurić.

    Enormni troškovi

    BiH, dodaje on, u ovom momentu može imati maksimalno četiri aviona u svojoj nacionalnoj avio-kompaniji, a to je premalo, jer ih treba bar deset da bi iole bilo isplativo, jer sve ispod toga stvara enormne troškove.

    “Da biste pokrenuli nacionalnu avio-kompaniju, trebate bar 50 miliona evra. Ima li ih BiH i kada će se oni vratiti da bi se takva investicija isplatila? Svi znamo kako funkcioniraju takve kompanije u BiH, kako se zapošljavaju ljudi itd. Ja, iskreno, nisam najsigurniji da bi to bila uspješna priča u BiH i da bi se to BiH isplatilo”, pojasnio je Šćurić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Orban: Od ponoći ograničenje cijene benzina i dizela

    Orban: Od ponoći ograničenje cijene benzina i dizela

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Vlada ograničava cijenu benzina i dizela zbog situacije sa naftom na Bliskom istoku.

    Ograničenje stupa na snagu u ponoć, a utvrđeno je da bi se mađarski građani, poljoprivrednici i preduzetnici zaštitili od visokih cijena goriva.

    Orban je rekao da će cijena benzina biti 595 forinti /1,51 evro/, a dizela 615 forinti /1,56 evra/.

    “Kako bi se ove cijene održale biće otvorene državne rezerve”, naveo je Orban.

    On je naveo da će se zaštićena cijena odnositi samo za vozila sa mađarskim registarskim tablicama i da će važiti za fizička lica, poljoprivrednike, prevoznike i preduzetnike.

    Zbor rata na Bliskom istoku i iranske blokade Ormuškog moreuza cijena nafte “brent” po barelu porasla je do jutros na 120 dolara.

  • Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Ukrajina je poslala presretače dronova i tim eksperata za bespilotne letjelice kako bi zaštitila američke vojne baze u Jordanu, a ukrajinski stručnjaci krenuli su dan nakon što je Vašington u četvrtak, 5.marta, zatražio pomoć od Kijeva, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski za “Njujork tajms” (The New York Times).

    Kako Ukrajina obara napadačke dronove:

    • teški mitraljezi protiv sporih dronova
    • rakete koje ispaljuju lovci F-16
    • elektronski sistemi za ometanje signala
    • domaći dronovi presretači
    • kombinacija radarskog nadzora i protivvazdušne odbrane

    Ukrajina reagovala nakon zahtjeva Vašingtona

    “Odmah smo reagovali”, rekao je Zelenski, dodajući da je odgovorio da će, naravno, poslati ukrajinske stručnjake.

    Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li su Sjedinjene Američke Države tražile pomoć Ukrajine, navodi list.

    Rat u Iranu otvorio novi front saradnje

    Američko-izraelski rat u Iranu dao je Kijevu priliku da iskoristi svoje teško stečeno znanje i naprednu tehnologiju na novom frontu, a Ukrajina je spremno ponudila pomoć američkim snagama i njihovim bliskoistočnim saveznicima u odbrani od vrsta iranskih dronova koje Rusija godinama koristi na ukrajinskom frontu, prenio je njujorški list.

    Zelenski je rekao da je takođe vidio obavještajne podatke koji pokazuju da dronovi koji sada izlijeću iz Irana imaju ruske komponente, a američki list navodi da nije mogao da potvrdi ove tvrdnje.

    Ukrajinski lider je ukazao da želi da pomogne zemljama Bliskog istoka, ali da takođe mora da uravnoteži te zahtjeve sa potrebama Ukrajine kod kuće, gdje je rat ušao u petu godinu.

    Zelenski je napomenuo da neke zemlje Bliskog istoka imaju “veoma jake odnose sa Rusijom“.

    “Zato sam rekao, gledajte, možda mogu da razgovaraju sa Rusima, a Rusi će napraviti pauzu“, rekao je on, dodajući da, u ovom slučaju, Ukrajina naravno može da pomogne u odbrani zemalja Bliskog istoka.

    Kako je Zelenski naveo, u danima nakon što je počeo američko-izraelski rat u Iranu, on i njegov tim su odgovarali na pozive lidera u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Kuvajtu, Kataru Saudijskoj Arabiji koji su tražili pomoć.

    On je dodao da će drugi tim ukrajinskih stručnjaka otputovati na Bliski istok kako bi pomogao tamošnjim zemljama da procijene kako mogu da se zaštite od iranskih dronova, pored lansiranja skupih presretača Patriot.

    Problem skupih Patriot raketa

    Tih raketa je malo, a samo 620 najnaprednijih Patriot raketa isporučeno je vojskama 2025. godine, i to je bio rekordan nivo, navodi list.

    Prema riječima Zelenskog i evropskog komesara za odbranu Andrijusa Kubiliusa, u prvih nekoliko dana rata u Iranu, zemlje Bliskog istoka su ispalile više od 800 Patriot raketa.

    Ta baražna vatra je korišćena za suzbijanje više od 2.000 jednosmjernih iranskih dronova za napad i više od 500 balističkih raketa.

    Kako je naveo savjetnik Zelenskog, Dmitro Litvin, za četiri godine rata u Ukrajini, Kijev je dobio samo oko 600 raketa Patriot.

    Ukrajina ima i izuzetno stručno znanje o borbi protiv dronova, a jedan od njih usmrtio je šest pripadnika američke vojske u komandnom centru u Kuvajtu prošle sedmice, navodi “Njujork tajms”.

    Iako je iranska paljba balističkih raketa sada usporena dok SAD i Izrael napadaju iransku vojsku, količina dronova se nije smanjila.

    Rusija je usvojila iranske dronove, poznate kao Šahedi, i napravila je svoju verziju po uzoru na originalni iranski proizvod.

    U početku nakon ruske invazije, Ukrajina je ponekad koristila skupe rakete, ili još skuplje presretače Patriot da bi oborila Šahede, a to se brzo pokazalo neodrživim, navodi list.

    Proizvodnja Šaheda košta i do 50.000 dolara, dok presretačka raketa Patriot američke proizvodnje košta više od 3 miliona dolara.

    Kako je Ukrajina razvila efikasnu odbranu od dronova?

    Tako se Ukrajina prilagodila, koristeći teške mitraljeze, jeftinije rakete koje ispaljuju  lovci F-16, elektronske ometače i nove dronove presretače proizvedene u Ukrajini.

    Ukrajina sada može da uništi većinu ruskih jednosmjernih dronova za napad, pokazuju podaci ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

    U februaru je Rusija poslala oko 5.000 dronova u ukrajinske gradove, a Kijev je oborio oko 87 odsto njih, prenio je “Njujork tajms”.

  • Ivica Dačić se oglasio iz bolnice: “Vratio sam se, živote”

    Ivica Dačić se oglasio iz bolnice: “Vratio sam se, živote”

    Ministar policije Srbije Ivica Dačić oglasio se na Instagramu prvi put od odlaska u bolnicu krajem februara.

    Dačić je, podsjetimo, 25. februara hitno hospitalizovan na Klinici za pulmologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije i to zbog obostrane upale pluća.

    U emotivnoj poruci zahvalio je svima koji su bili uz njega i poručio da se polako oporavlja.

    Kako je naveo, i dalje se nalazi u bolnici, ali bi uskoro trebalo da bude pušten na kućno liječenje.

    Pet dana između života i smrti

    „Dragi prijatelji, prvi put vam se obraćam posle tog strašnog dana 25. februara. Vratio sam se u život! Još sam u bolnici, ali Konzilijum koji je formirao ministar Lončar mi je najavio da bih ovih dana trebalo da izađem i lečenje nastavim u kućnim uslovima“, napisao je Dačić.

    Dodao je da mu je taj dan promijenio pogled na mnoge stvari u životu.

    „Taj crni dan mi je jasno ukazao šta i ko bi trebalo da budu moji prioriteti. Dan u kojem sam usnuo na odlasku iz života, pet dana bez svesti na ivici između života i smrti, i mog ponovnog buđenja na dan rođenja moga pokojnog oca Desimira, 2. marta.“

    Zahvalnost ljekarima i svima koji su pružili podršku

    Dačić je posebno zahvalio ljekarima i medicinskom osoblju koji su brinuli o njemu tokom liječenja.

    „Hvala svima koji ste verovali, strepeli i molili se za mene. Neka vam se dobrim sve vrati. Hvala divnim lekarima i medicinskom osoblju Klinike za pulmologiju Univerzitetskog Kliničkog centra.“

    Istakao je i zahvalnost svima koji su mu pružili podršku tokom najtežih dana.

    „Hvala onima što su bili uz mene, hvala i onima koji nisu, jer su mi pomogli da shvatim da moju pažnju nisu ni zasluživali.“

    Poruka porodici i prijateljima

    Posebnu zahvalnost uputio je porodici, prijateljima i političkim saradnicima.

    „Hvala mom bratu Aleksandru Vučiću, mojoj porodici, prijateljima i partijskim drugovima i drugaricama, državnim organima, crkvi, svima koji ste se molili da me Gospod sačuva i zaštiti.“

    Na kraju poruke prisjetio se i pokojnog kantautora Kemala Montena.

    „Pre više od 15 godina Kemal Monteno i ja smo zajedno pevali njegovu pesmu, za koju nisam ni slutio da ću je živeti. Vratio sam se, živote! Hvala svima koji su pomogli da mi ne bude suđeno, jer nema smrti bez sudnjega dana. Hvala svima“, poručio je Dačić.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Ivica Dačić (@ivica.dacic.rs)


    Dačić je nakon hospitalizacije, podsetimo, intubiran i priključen na respirator, a uz pomoć mehaničke podrške za disanje je disao sve do 2. marta

  • Šta čeka CIK: Ponude otvorili 2. februara, još nisu izabrali dobavljača

    Šta čeka CIK: Ponude otvorili 2. februara, još nisu izabrali dobavljača

    Iako je Centralna izborna komisija BiH prije više od mjesec dana javno otvorila ponude pristigle na međunarodni tender za nabavku sistema i opreme za digitalizaciju izbornog procesa, do danas nije izabran najpovoljniji ponuđač.

    U kojoj fazi je postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača

    U Centralnoj izbornoj komisiji BiH nisu nam odgovorili na pitanje u kojoj fazi je postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača, ali su nam nedavno rekli da se čeka da komisija koja razmatra ponude završi svoj posao i da će konačnu riječ o svemu donijeti CIK.

    Međutim, prema nezvaničnim informacijama komisija je već završila svoj posao, i kao najpovoljnijeg “izabrala” konzorcijum koji čine “Planet Soft” iz Banjaluke, “Katarina” iz Mostara, “Core” iz Sarajeva te “Miru System”, kompanija iz Južne Koreje. Oni su za taj posao, odnosno nabavku skenera i biometrijskih uređaja za identifikaciju ponudili cijenu od 57,7 miliona KM sa rokom isporuke od 90 dana. To je ubjedljivo najniža ponuda, ostale tri ponude kretale su se od 74 do 104 miliona KM sa rokom isporuke koji se kreće od 170 do 180 dana.

    “Komisija je pregledala ponude, od četiri, tri zadovoljavaju i sada to treba da dođe na sjednicu CIK-a da se odluči. Kada će to biti, niko ne zna, jedna priča je da postoji žalba na otvaranje ponuda i da se čeka završetak tog postupka, a druga je da CIK ne želi da nastavi s tim dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

    CIK ponude pristigle na tender otvorio 2. februara

    Inače, CIK je ponude pristigle na tender otvorio 2. februara i prvobitne procjene bile su da će najpovoljnijeg ponuđača izabrati do kraja tog mjeseca. U slučaju da CIK u narednim danima i donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, tek tada slijede rokovi za žalbe.

    “Treba mijenjati zakon i odluke po žalbama se u slučajevima koji su vezani rokovima, kao što su izbori, moraju donositi prije”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik CIK-a.

    U slučaju da CIK uskoro i donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, i sa njim potpiše ugovor, veliko je pitanje može li se do oktobarskih izbora završiti cijeli posao s obzirom na to da sam CIK treba da provede edukacije, zaposli inženjere, organizuje transport uređaja itd.

    Da li nove tehnologije uopšte mogu biti korištene

    Treba napomenuti i da još nije jasna situacija, da li nove tehnologije uopšte mogu biti korištene s obzirom na sam Izborni zakon BiH, koji kaže da se glasovi i dalje broje ručno i kojim je propisan izgled glasačkog listića, a koji je prevelik za bilo koji skener. Upravo iz tih razloga CIK je tražio izmjene Izbornog zakona BiH i još u oktobru tu inicijativu uputio u Parlamentarnu skupštinu BiH, međutim do danas o tome niko nije razmatrao.

    Podsjećanja radi, osim konzorcijuma koji predvodi “Planet Soft” iz Banjaluke, ponude su dostavili i firma “Provis” iz Bijeljine. Oni su ponudili cijenu od 104.110.500 KM plus PDV i rok od 180 dana.

    Dalje, kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a, sa rokom isporuke od 170 dana.

    Kompanija “Smartmatic” iz Sarajeva dostavila je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač daje popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.

    U BiH ima 5.400 biračkih mjesta, a osim nabavke opreme, za svako od njih logistički izazov biće prevoz, instalacija i demontaža te opreme kao i upravljanje cijelim sistemom.

     

  • Koje zemlje će osjetiti najveći ekonomski udar zbog rata u Iranu?

    Koje zemlje će osjetiti najveći ekonomski udar zbog rata u Iranu?

    Napad Donalda Trampa na Iran nanijeće veći udar evropskim i azijskim ekonomijama nego samim Sjedinjenim Američkim Državama, koje će djelimično biti zaštićene od posljedica zahvaljujući velikom domaćem energetskom sektoru, kažu analitičari za Financial Times.

    SAD djelimično zaštićene zahvaljujući energetskom sektoru

    SAD su neto izvoznik prirodnog gasa od 2017. i nafte od 2020. godine, pokazuju zvanični podaci, što znači da njihov vlastiti energetski sektor ima koristi od naglog rasta cijena, iako će prosječno američko domaćinstvo biti snažno pogođeno rastom cijena benzina.

    Nasuprot tome, evropske i azijske ekonomije koje se oslanjaju na uvoz energije suočavaju se s mnogo oštrijim skokom inflacije, djelimično zato što su cijene prirodnog gasa na tim tržištima nestabilnije nego u SAD-u i već su porasle, a to gorivo je ključno na njihovim domaćim energetskim tržištima.

    “SAD su zaštićene, ali ne i imune na štetu”, rekao je James Knightley iz banke ING. To je zato što SAD neće pretrpjeti prekide u snabdijevanju ključnim sirovinama kakvi će se vidjeti drugdje, tvrdi on.

    “Svi će biti u lošijoj situaciji jer je suština ovoga da ste učinili ključni faktor proizvodnje skupljim, ali će to imati neujednačen uticaj među državama”, složio se David Aikman, direktor think-tanka National Institute of Economic and Social Research (Niesr).

    Skok cijena nafte i gasa nakon izbijanja sukoba

    Cijena nafte Brent skočila je gotovo 30 posto prošle sedmice nakon izbijanja rata, dok su evropske cijene gasa sedmicu završile oko dvije trećine više.

    Rast je podstaknut strahovima od dugotrajnog poremećaja isporuka kroz Hormuški moreuz, ključnu arteriju za energetski promet, kao i gubitkom proizvodnje drugdje na Bliskom istoku.

    Ako se zadrže, više cijene će potaknuti inflaciju, smanjiti kupovnu moć domaćinstava i naštetiti rastu BDP-a u ekonomijama širom svijeta. Centralne banke mogle bi biti prisiljene da duže zadrže kamatne stope na sadašnjem nivou ili čak dodatno pooštre monetarnu politiku, dok se vlade suočavaju s dodatnim fiskalnim opterećenjem ako odluče intervenisati na energetskim tržištima kako bi ublažile posljedice za birače.

    Promjene cijena energije služe kao “snažan mehanizam preraspodjele dohotka među državama”, rekla je Qian Wang, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u Vanguardu.

    Izvoznici nafte će sačuvati veći dio neočekivane dobiti, ali potrošači imaju tendenciju da odmah smanje potrošnju, dok finansijska tržišta trpe udar, što znači da će ukupna globalna potražnja oslabiti.

    Ozbiljnost posljedica ovisiće ne samo o tome koliko će cijene porasti, već i o trajanju tog rasta te o tome šta će vlade učiniti kako bi pokušale ublažiti teret za potrošače.

    Evropa među najranjivijima zbog zavisnosti od uvoza gasa

    Rast cijena gasa nadmašio je povećanje troškova sirove nafte. To će biti skupo za evropske ekonomije poput Italije, Njemačke i Velike Britanije koje su snažno ovisne o uvozu gasa, prenosi Klix.

    Analiza 15 ekonomija koju je proveo Oxford Economics sugeriše da će skok troškova energije ostaviti najveći trag u Italiji, gdje bi inflacija u četvrtom kvartalu ove godine mogla porasti za više od jedan procentni poen u odnosu na ranije prognoze te konsultantske kuće.

    Evrozona u cjelini i Velika Britanija vidjeće povećanje projicirane inflacije za više od pola procentnog poena. Nasuprot tome, inflacija u SAD-u u četvrtom kvartalu biće povećana za samo 0,2 procentna poena, dok će Kanada biti najmanje pogođena, prema toj analizi.

    Azijske ekonomije takođe izložene riziku

    Kina, Indija i Južna Koreja veliki su uvoznici nafte i gasa koji se dopremaju iz Perzijskog zaljeva, što ih takođe čini ranjivima. Kina, na primjer, uvozi 70–75 posto svoje potrošnje sirove nafte. Veliki dio njenog uvoza s Bliskog istoka prolazi kroz Hormuški moreuz.

    Međutim, Kina se može osloniti na veće zalihe nafte i izvršiti pritisak na rafinerije da obustave izvoz dok štiti vlastite zalihe. Takođe ima mogućnost da se okrene uvozu iz Rusije.

    Wang je tvrdila da bi kineska vlada mogla intervenisati kako bi ograničila prenošenje rasta cijene sirove nafte na maloprodajnu cijenu benzina te da bi čak i nešto viša inflacija mogla biti dobrodošla s obzirom na uporne “deflacijske pritiske” u zemlji.

    Energetski izvoznici među rijetkim dobitnicima

    Veliki izvoznici energije poput Norveške i Kanade vidjeće “jednoznačno pozitivnije” učinke jer će iskoristiti više cijene, a pritom izbjeći prijetnje proizvodnji i prihodima s kojima se suočavaju bliskoistočni dobavljači poput Katara, rekli su analitičari Capital Economicsa.

    Revolucija škriljca pretvorila je SAD u energetsku supersilu tokom protekle dvije decenije, učinivši je najvećim proizvođačem nafte i gasa na svijetu.

    To znači da će američki proizvođači ubrati koristi od viših cijena, posebno ako se sukob oduži i cijene ostanu povišene.

    Skok cijena benzina i politički rizik za Trampa

    Američke dionice našle su se pod manjim pritiskom nego neka tržišta u Evropi i Aziji otkako je sukob počeo, što sugeriše da neki investitori računaju na manji negativan uticaj na BDP u Sjevernoj Americi nego u drugim velikim ekonomijama.

    Visoka američka proizvodnja djelimično štiti potrošače, naročito kod prirodnog gasa, gdje je globalno tržište donekle fragmentisano. Dok su evropske i azijske cijene gasa naglo porasle prošle sedmice, američke cijene su samo blago porasle.

    Nedostatak slobodnog kapaciteta za ukapljivanje LNG-a i izvoz ograničiće mogućnost američkih proizvođača da izvoze gas na druga tržišta, što će pomoći da se cijene gasa u Americi drže pod kontrolom, rekao je David Oxley iz Capital Economicsa, opisujući SAD kao “gasno ostrvo”.

    Ali kod nafte, gdje je tržište globalnije, američki potrošači vjerovatno će osjetiti pritisak. West Texas Intermediate, američka referentna cijena sirove nafte, prošle sedmice zabilježila je najveći sedmični rast otkako se vode evidencije od 1983. godine.

    To je podstaklo skok cijena benzina u SAD-u, koje su u petak dosegle 3,32 dolara po galonu, prema podacima AAA, u odnosu na 2,98 dolara sedmicu ranije, što je njihov najviši nivo od 2024. godine.

    Centralne banke suočene s novim inflacijskim pritiscima

    Cijene nafte dodatno su porasle u ponedjeljak, pri čemu je Brent, međunarodni referentni standard, skočio 25 posto u trgovanju u Aziji na 116,17 dolara po barelu. West Texas Intermediate, američki pokazatelj, porastao je 28 posto na 116,29 dolara.

    Goldman Sachs je upozorio da bi, ako se kriza nastavi tokom cijelog marta, cijene nafte “vjerovatno” premašile vrhunce iz 2008. i 2022. godine kada je Brent prešao 147 dolara po barelu, a benzin premašio 5 dolara po galonu.

    Rast cijena predstavlja rizik za Trumpa i prijeti da pogorša krizu pristupačnosti koja je postala njegova najveća politička slabost među biračima uoči ključnih izbora za Kongres u novembru.

    Mnoge studije pokazuju da rast cijena benzina posebno pogađa siromašnije Amerikance, jer oni češće rade poslove koji zahtijevaju više putovanja cestom i troše veći dio prihoda na gorivo.

    Ekonomski udžbenici sugerišu da centralni bankari mogu “zanemariti” skokove cijena energije, na osnovu pretpostavke da oni izazivaju privremeni rast potrošačkih cijena, koji bi se zatim smanjio ako su inflacijska očekivanja domaćinstava dobro ukorijenjena. Smanjujući budžete domaćinstava, rast troškova energije na kraju dovodi do slabije potražnje koja može pomoći u obuzdavanju inflacije.

    Međutim, nedavno iskustvo visokih stopa inflacije nakon pandemije Covid-19 i potpune invazije Rusije na Ukrajinu znači da su inflacijska očekivanja domaćinstava u nekim zemljama viša. Radnici su tokom tog perioda tražili veće plate, a kompanije su mijenjale svoje strategije određivanja cijena.

    Zbog toga je, rekao je Michael Saunders iz Oxford Economicsa, “ažurirani priručnik” za centralne bankare da u slučaju energetskog šoka “budu spremni da se suprotstave rizicima viših inflacijskih očekivanja i dugotrajnije inflacije oštrijom retorikom i strožom monetarnom politikom ili manjim ublažavanjem nego što se ranije očekivalo”.

    To se već odrazilo na tržištima novca. Investitori sada ne samo da očekuju da će Banka Engleske zadržati kamatne stope nepromijenjene u svojoj objavi 19. marta, već više u potpunosti ne uračunavaju ni jedno dodatno smanjenje sa 3,75 posto prije kraja godine. Prije sukoba, swap ugovori su u potpunosti uračunavali dva smanjenja od po četvrtinu procentnog poena ove godine.

    U međuvremenu, u evrozoni investitori već počinju uračunavati mogućnost povećanja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke kao odgovor na novu prijetnju inflacijom, iako kreatori politike insistiraju da je prerano donositi zaključke.

    U SAD-u je predsjednik Federalnih rezervi Jay Powell već nagovijestio da će centralna banka vjerovatno zadržati kamatne stope na sadašnjem nivou u skorijem periodu, što je stav koji bi mogućnost inflacijskog skoka vjerovatno dodatno učvrstila.

    Prognoze o smanjenju kamatnih stopa na tržištu terminskih ugovora su smanjene, pri čemu trgovci sada očekuju jedno do dva smanjenja ove godine umjesto dva do tri, a prvo se očekuje u septembru umjesto u julu.

  • Vučić: Imamo dizela i benzina za 90 dana

    Vučić: Imamo dizela i benzina za 90 dana

    Srbija ima rezerve dizela i benzina za 90 dana, a kerozina za 35 dana i to ne računajući vojne rezerve, izjavio je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On je naveo da Srbija ima veće rezerve od onih koje je već saopštio na prezentaciji programa “Srbija 2030-2035”.

    – Imamo veće rezerve, ja sam računao ono što stoji u našim skladištima, to su naše strateške i dugoročne rezerve nafte i naftnih derivata. Imamo i ono što rafinerija dobija preko ЈANAF-a i ono što se već nalazi u rafineriji – rekao je Vučić.

    On je dodao da je sinoć zamolio premijera Srbije Đuru Macuta da Vlada donese odluku o zabrani izvoza i to nakon što je vidio da su nestašice na pojedinim pumpama i da “prelaze iz Austrije u Sloveniju do Crne Gore”.

    Vučić je rekao da je cilj da se vojne rezerve nikada ne diraju i da uvijek budu spremne, te naglasio da Srbija nastoji da sačuva stabilnost, a posebno stabilnost cijena.

  • Trampov plan za Gazu na čekanju zbog američko-izraelskog napada na Iran

    Trampov plan za Gazu na čekanju zbog američko-izraelskog napada na Iran

    Plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze od prošle nedjelje je na čekanju zbog toga što su SAD i Izrael zajednički napali Iran i izazvali eskalaciju rata na širem području Persijskog zaliva, izjavila su tri izvora sa direktnim uvidom u pregovore.

    Ova pauza preti da zaustavi sprovođenje Trampove mirovne inicijative za Bliski istok nazvane Odbor za mir, koju je nedavno predstavio kao glavni cilj svoje spoljne politike, navodi Rojters.

    Do ovog zastoja je došlo nepunih mesec dana nakon što je Tramp obezbijedio milijarde dolara za Gazu od arapskih država koje se sada suočavaju sa iranskim napadima i eskalacijom sukoba na širem području Persijskog zaliva.

    Zaha Hasan iz vašingtonske Karnegijeve fondacije za međunarodni mir izjavila je da arapske zemlje, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, koje su obećale sredstva za Odbor za mir, u ovom trenutku možda dovode u pitanje svoje učešće u Trampovoj inicijativi i razmatraju da li je to “zaista dobro potrošen novac”.