VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Balat i Kajumi optuženi za terorizam u Njujorku

    Balat i Kajumi optuženi za terorizam u Njujorku

    Dva muškarca optužena su za terorizam nakon što je bačen eksploziv u blizini kuće gradonačelnika Njujorka Zahrana Mamdanija, saopšteno je iz policije.

    Osumnjičeni, 18-godišnji Emir Balat i 19-godišnji Ibrahim Kajumi navodno su rekli policiji da su planirali da napad bude “još veći” od bombaškog napada na Bostonskom maratonu 2013. godine, u kojem su tri osobe poginule.

    Iz njujorške policije su naveli da Balat i Kajumi pokušali da detoniraju dvije eksplozivne naprave ispred rezidencije gradonačelnika, dok je treća bomba pronađena u njihovom automobilu.

    Komesar policije DŽesika Tiš rekla je da su osumnjičeni priznali da su inspirisani “Islamskom državom” i da su gledali propagandne video-snimke te grupe.

    “Oni su suočavaju sa optužbama, uključujući pokušaj pružanja materijalne podrške `Islamskoj državi` i korišćenje oružja za masovno uništenje. Imali smo sreće što naprave koje su koristili nisu aktivirane i nisu izazvale štetu kakvu su mogle da izazovu”, rekla je Tišova na konferenciji za novinare.

    Ona je dodala da uređaji poput ovih imaju potencijal da izazovu razornu štetu.

    Takođe je napomenula da napadači nemaju nikakvu kriminalnu prošlost.

    Incident se dogodio tokom antiislamskog protesta. Nijedan od eksploziva nije izazvao detonaciju kako je predviđeno, prenosi Bi-Bi-Si.

  • Užas u Beogradu: Dvojica muškaraca zvjerski pretukli dječaka

    Užas u Beogradu: Dvojica muškaraca zvjerski pretukli dječaka

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave za grad Beograd, PS Obrenovac, izveli su spektakularnu akciju hapšenja Dragana P. (33) i Slađana M. (50) neposredno nakon što su ispred kuće oteli i zvjerski pretukli dječaka (11), saznaje Telegraf.

    Nezvanično, dijete su odvezli nekoliko kilometara dalje gdje su ga zlostavljali.

    Udarao dijete dok je jecalo

    Drama je počela sinoć oko 22 sata kada su osumnjičeni presreli dijete. Dragan P. je izašao iz vozila, ščepao dječaka za vrat i udarcem u lice ga primorao da uđe u automobil. Prema saznanjima iz istrage, nasilnik je tokom vožnje nastavio da zlostavlja dijete, udarajući ga laktom i pesnicama u predelu oka i lica, uz jezive prijetnje zbog navodnog novčanog duga. Dijete su odvezli nekoliko kilometara od kuće i zlostavljali. Zahvaljujući prisebnosti svjedoka koji je alarmirao policiju na broj 192, patrola PS Obrenovac je u rekordnom roku locirala vozilo i pohapsila osumnjičene.

    Glavna tužiteljka spriječila puštanje na slobodu

    Iako je riječ o teškom krivičnom djelu protivpravno lišenje slobode na svirep način, dežurni tužilac iz Obrenovca prvobitno je donio skandaloznu odluku da osumnjičene pusti na slobodu. Ovu “nedopustivu” procjenu hitno je presjekla glavna tužiteljka Danijela Sinđelić. Ona je u direktnoj saradnji sa PU za grad Beograd intervenisala, poništila odluku i odredila zadržavanje od 48 sati za oba lica.

    Napad izvršio tokom izdržavanja kazne

    Posebno šokira podatak da je Dragan P. djelo počinio dok se nalazio na izdržavanju zatvorske kazne u kućnim uslovima bez elektronskog nadzora (nanogvice). Upravo je njegov specifičan status osuđenika bio razlog više za hitnu reakciju glavne tužiteljke, nakon što dežurni tužilac nije adekvatno sagledao rizik.

    Očekuje se da osumnjičeni budu privedeni u Tužilaštvo uz krivičnu prijavu za saizvršilaštvo, dok će rad dežurnog tužioca i njegov sramni propust biti predmet nadležnih disciplinskih organa.

    (Telegraf)

  • Saobraćajna nezgoda kod Žepča: Povrijeđeno devet osoba

    Saobraćajna nezgoda kod Žepča: Povrijeđeno devet osoba

    Devet osoba je povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi koja se sinoć oko 21 sat dogodila na magistralnom putu M-17 u mjestu Brankovići kod Žepča.

    – Tri vozila su učestvovala u nzgodi, Nakon sudara, tri vozača su prevezena u Dom zdravlja Žepče, gdje im je ukazana medicinska pomoć, nakon čega su upućeni u Kantonalnu bolnicu Zenica na dalje pretrage – potvrđeno je za portal “Avaza” iz Operativnog centra MUP-a ZDK.

    Naknadno su medicinsku pomoć zatražili i saputnici iz vozila. Šest njih je, nakon ukazane pomoći u Domu zdravlja, također prevezeno u Kantonalnu bolnicu Zenica radi dodatne dijagnostike.

  • Italiju pogodio zemljotres jačine 5,9 stepeni, osjetio se širom Evrope

    Italiju pogodio zemljotres jačine 5,9 stepeni, osjetio se širom Evrope

    Zemljotres jačine 5,9 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je tokom noći Italiju, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    Epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, na dubini od 375 kilometara i udaljenosti od 43 kilometra od Napulja.

    Prema izvještajima očevidaca objavljenim na sajtu EMSC, potres se osjetio u više Evropskih zemalja.

    Očevici kažu da se zemljotres osjetio u Zadru, na Malti, u Tetovu, na jugu Srbije, švajcarskom Luganu čak i u Slovačkoj.

    Za sada nema izvještaja o povrijeđenima ili materijalnoj šteti, prenosi Korijere dela sera.

    Nije izdato upozorenje na opasnost od cunamija.

  • Dmitrijev: Konstruktivan razgovor Putina i Trampa u ključnom trenutku

    Dmitrijev: Konstruktivan razgovor Putina i Trampa u ključnom trenutku

    Specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev ocenio je da je jučerašnji telefonski razgovor ruskog lidera Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa bio konstruktivan i da je do njega došlo “u ključnom trenutku”.

    – Važan telefonski razgovor između predsjednika Putina i predsjednika Trampa u ključnom trenutku. Konstruktivan razgovor trajao je sat vremena. Razmatrana su moguća rješenja za ukrajinski i iranski sukob – naveo je Dmitrijev na platformi Iks.

    Dmitrijev je istakao važnost dijaloga između Rusije i Sjedinjenih Država za energetsku bezbjednost.

    – Rusko-američki dijalog je od vitalnog značaja za cijeli svijet, jer samo zajedno sa Rusijom možemo da obnovimo i osiguramo globalnu energetsku bezbjednost – naveo je on.

    Pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov ranije u ponedeljak je saopštio da su Putin i Tramp razgovarali telefonom o “aktuelnoj međunarodnoj situaciji” na inicijativu američke strane.

    Fokus razgovora bio je na Iranu i pregovorima o Ukrajini, naveo je Ušakov.

     

  • Tramp: Sukob u Iranu “kratkoročni izlet”; Kuvajt i Saudijska Arabija presretali iranske napad

    Tramp: Sukob u Iranu “kratkoročni izlet”; Kuvajt i Saudijska Arabija presretali iranske napad

    Dok predsjednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno. U međuvremenu nastavlja se rat balističkim raketama i dronovima – SAD i Izrael bombarduje Iran, dok on uzvraća po zemljama u regionu na čijim teritorijama se nalaze američke baze.

    IRCG: Slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz za države koje proteraju ambasadore Izraela i SAD

    Iranska Revolucionarna garda saopštila je da će svaka arapska ili evropska zemlja koja protjera izraelske i američke ambasadore sa svoje teritorije dobiti neograničen prolaz kroz Ormuski moreuz od danas, utorka 10. marta.

    Kako javlja iranska državna televizija, IRGC je saopštio da bi te zemlje imale “puno pravo i slobodu” prolaska kroz ovaj strateški plovni put ukoliko prekinu diplomatske odnose sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Si-EN-En.

    Tramp republikancima: Sukob u Iranu je “kratkoročni izlet”

    Američki predsednik Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu “kratkoročnim izletom”. Obraćajući se republikancima u Predstavničkom domu na Floridi u ponedeljak,

    Tramp je hvailo američku vojsku, opisujući je kao “vojsku bez premca”, preneo je Skaj njuz.

    – Svet nas trenutno poštuje više nego ikada ranije – ocijenio je Tramp.

    Cijene nafte pale ispod 90 dolara po barelu nakon najave G7 da će osloboditi rezerve

    Ceijne nafte u ponedjeljak popodne pale su za deset odsto, na ispod 90 dolara po barelu, nakon što su na otvaranju skočile 20 odsto. Glavni razlog za to je što su ministri finansija iz sedam najrazvijenijih zemalja saopštili da je G7 spremna da oslobodi naftu iz strateških rezervi ako bude potrebno, prenio je Trejding ekonomiks.

    Tako je nafta brent sada na nivou od oko 89,5 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) kreće se na oko 86 dolara po barelu.

    Tramp: Ako Iran zaistavi protok nafte unutar Ormuskog moreuza, gađaćemo ih 20 puta jače

    Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Iran da će ga Sjedinjene Američke Države “gađati 20 puta jače nego do sada”, ako “učini bilo šta što bi zaustavilo protok nafte unutar Ormuskog moreuza”.

    – Pored toga, uništićemo lako uništive mete koje će Iranu učiniti praktično nemogućim da se ikada ponovo izgradi kao nacija. Smrt, vatra i bijes će vladati nad njima, ali se nadam i molim da se to ne dogodi – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    Tramp je istakao da je to “poklon Sjedinjenih Američkih Država Kini i svim onim nacijama koje intenzivno koriste Ormuski moreuz”.

    – Nadam se da će taj gest biti zaista cijenjen – zaključio je Tramp.

    Kuvajt i Saudijska Arabija presretali iranske napade projektilima i dronovima

    Kuvajt i Saudijska Arabija saopštile su da presreću napade Irana projektilima i dornovima. Kuvajtska vojska saopštila je da presreće napade projektilima i dronovima, prenosi Al Džazira.

    Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saopštilo je da je presrelo i uništilo tri drona koja su se kretala ka naftnom polju Šajbah u pustinji Rub al-Hali.

    Portparol Ministarstva Saudijske Arabije napisao je platform Iks da su dronovi otkriveni i oboreni prije nego što su stigli do lokacije.

    Izrael i Sjedinjene Američke Države napale su Iran 28. februara, nakon što diplomatski pregovori o iranskom nuklearnom programu nisu doveli do sporazuma, što je dovelo do vazdušnih udara Irana na Izrael i druge zemlje na Bliskom istoku.

  • Dok svijet gori, MIP BiH bez upozorenja za rizične zemlje

    Dok svijet gori, MIP BiH bez upozorenja za rizične zemlje

    Dok se širom svijeta, na više frontova, vode ratovi, a države upozoravaju svoje građane gdje je bezbjedno putovati, a gdje ne, u Bosni i Hercegovini odjeljak “Preporuke za putovanja” na sajtu Ministarstva inostranih poslova BiH – ne funkcioniše.

    Šta treba da znate

    • Stranica “Preporuke za putovanja” MIP BiH ne funkcioniše.
    • Građani ne mogu vidjeti upozorenja za rizične zemlje.
    • Srbija ima četiri kategorije bezbjednosti putovanja.
    • Hrvatska objavila detaljna upozorenja za putovanja.

    Tako svi građani BiH koji požele dobiti informaciju u koje zemlje se ne preporučuje putovanje i zbog čega, za to će ostati uskraćeni.

    Stranica MIP BiH o putovanjima trenutno nedostupna

    “Stranica u izradi. Naša nova web-stranica je u fazi pripreme. Sadržaj još nije u potpunosti kreiran te pojedine funkcionalnosti trenutno nisu dostupne. Zahvaljujemo na razumijevanju i pozivamo vas da nas posjetite ponovo uskoro”, navodi se na sajtu nadležnog ministarstva kada se otvore “Preporuke za putovanja”.

    Međutim, ono što se može vidjeti na toj stranici jesu nazivi pet zemalja – Iran, Liban, Palestina, Izrael i Sudan, međutim nije moguće pročitati objašnjenje i upozorenje za građane.

    Danijal Hadžović, novinar “Dnevnog avaza”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ga ne čudi što na sajtu Ministarstva nema preporuka u koje zemlje ne bi trebalo putovati kada gori cijeli Bliski istok, jer ministar, kako kaže Hadžović, ima preče stvari od toga da se bavi svojim poslom.

    “Dnevno kuca 10 postova, pravi video-klipove, snima se, komentariše sve i svašta, a najmanje ono što mu je posao. Tako da je naš ministar vanjskih poslova zauzet upravo tim mnogo bitnijim temama od onoga što je njegov posao, pa ne stiže ni on, ni Ministarstvo vanjskih poslova da rade ono što im je u opisu posla, a to je prije svega i zaštita bh. državljana koji se nalaze van BiH i davanje preporuka kako da se ponašaju u ovim situacijama, u koje države da ne putuju. Još jednom vidimo neozbiljnost države, a ta neozbiljnost je rezultat prije svega neozbiljnih kadrova koji je vode”, kaže on.

    Kako region informiše građane o rizičnim putovanjima

    I dok BiH nema listu zemalja u koje građani ne bi trebalo da putuju, u Srbiji su sve zemlje svijeta razvrstane u četiri kategorije: slobodno putovanje uz redovan oprez, putovanje uz dodatne mjere opreza, putovanje u slučaju krajnje potrebe i ne preporučuje se putovanje.

    Tako se, prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, putovanje građanima Srbije ne preporučuje u 25 zemalja svijeta među kojima su Avganistan, Bahrein, Izrael, Irak, Iran, Jemen, Jordan, Južni Sudan, Katar, Kuvajt, Liban, Mali, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Somalija, Sudan, UAE, Ukrajina, Haiti, Centralnoafrička Republika i druge zemlje.

    Nešto duža lista sa 27 zemalja je i ona na kojoj se nalaze zemlje u koje se putovanje preporučuje u slučaju krajnje potrebe.

    Tako da se na tom spisku, zanimljivo, nalazi i Hrvatska, kao i Bangladeš, Burundi, Venecuela, Ekvador, Kamerun, Liberija, Mozambik, Nepal, Niger, Peru, Tanzanija, Čad i druge.

    “Pre putovanja savetujemo da se informišete na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije o bezbednosnoj situaciji u zemlji u koju planirate da putujete ili kroz koju tranzitirate”, poručili su iz ovog ministarstva građanima.

    Hrvatska objavila upozorenja za više država

    Detaljne preporuke svojim građanima javno je dala i Hrvatska, a sem zemalja sa područja Bliskog istoka, komšije su svoje državljane obavijestili i o stanjima u drugim državama.

    Tako su zemlje podijeljene u nekoliko kategorija, pa se tako preporučuje izbjegavanje svih putovanja u Bahrein, Iran, Irak, Izrael, Jordan, Jemen, Katar, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i druge zemlje poput Jamajke, Kambodže i Kostarike.

    “Zbog aktualnih sigurnosnih napetosti povezanih sa situacijom u Iranu te mogućnosti daljnje eskalacije sukoba u regiji, hrvatskim državljanima koji se nalaze u zemljama Zaljeva ili planiraju putovanje u ovu regiju preporučuje se pojačan oprez”, navodi se na sajtu Ministarstva u preporuci za putovanje u Kuvajt.

    Takođe, tu su i preporuke za izbjegavanje putovanja koja nisu nužna, a u ovu kategoriju spadaju Alžir, Azerbejdžan, Čad, Etiopija, Kuba i druge.

    Odgađanje putovanja preporučeno je za Kipar, takođe zbog pogoršane bezbjednosne situacije na području Bliskog istoka, zbog, kako kažu, “napada balističkim oružjem i bespilotnim letjelicama na britanske vojne baze koje se nalaze na Kipru”.

  • Jedino BiH nema nijedan avion za spasavanje svojih građana

    Jedino BiH nema nijedan avion za spasavanje svojih građana

    Za razliku od Srbije, Hrvatske i Crne Gore, koje su letjelicama vlastitih avio-kompanija evakuisale svoje državljane iz oblasti Bliskog istoka, BiH nije imala priliku da munjevito djeluje na identičan način, jer nema nijedan svoj avion.

    Države regiona koje su evakuisale građane vlastitim avionima

    • Srbija – evakuacioni letovi kompanije Air Serbia
    • Hrvatska – repatrijacijski letovi za više od 700 državljana
    • Crna Gora – letovi nacionalne kompanije Air Montenegro
    • BiH – evakuacija uz pomoć drugih država i komercijalnih letova

    Tako je već 4. marta evakuacioni avion kompanije “Air Serbia”, sa 67 putnika, koji je poletio iz Šarm el Šeika, sletio na Beogradski aerodrom. Povratak državljana Srbije iz ratom zahvaćenih područja organizovala je Vlada Srbije, a na letu je bilo i državljana BiH.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije

    Nekoliko dana kasnije, odnosno 8. marta, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je saopštilo da je u njihovoj te organizaciji “Air Serbije”, do tada bezbjedno evakuisano 329 osoba i to 67 evakuacionim letom iz Šarm el Šeika i 262 letom iz Dubaija.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je juče, u ponedjeljak, da je u saradnji sa nacionalnom avio-kompanijom nastavilo misiju evakuacionih letova još jednim bezbjedno realizovanim letom iz Dubaija. U saopštenju se navodi da je specijalnim letom iz Dubaija u nedjelju naveče bezbjedno vraćeno kući 266 putnika.

    Na koga se oslanja Hrvatska

    Hrvatska se, pri evakuaciji svojih državljana, takođe oslanjala na vlastiti resurs. Organizovali su više letova, te do Zagreba dovezli više od 700 ljudi.

    U Hrvatsku je tako zbog američko-izraelskog sukoba s Iranom u subotu naveče stigao zadnji kontingent hrvatskih državljana koji su se našli na području Bliskog istoka. Posljednjim organizovanim repatrijacijskim letom u Hrvatsku je stiglo 123 putnika, koji su prethodno boravili u Kataru, Kuvajtu, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji. U avionu je bilo i pet putnika iz BiH.

    Na vlastite resurse oslonila se i Crna Gora. Već 3. marta naveče, prvi avion kompanije “Air Montenegro” sa državljanima Crne Gore evakuisanim iz Jordana, Egipta i ostalih zemalja Bliskog istoka, sletio je na podgorički aerodrom.

    I dok su, dakle, države u regionu po svoje državljane slale vlastite letjelice, BiH nema takvu mogućnost, jer već godinama nema sopstveni avion.

    Nemamo vlastitu avio-kompaniju

    Čak je prije nekoliko dana i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, direktno priznao da mi imamo problem, jer nemamo vlastitu avio-kompaniju.

    “Zemlje iz komšiluka su reagovale zato što imaju svoje avio-kompanije, a naše su pojeli komarci. Srbija i Hrvatska mogu poslati svoje avione, mi toga nemamo. Tučemo se na tržištu sa velikim kompanijama koje imaju cijene koje i nisu baš tako pristojne, ali su okolnosti vanredne”, rekao je Konaković.

    Riječ stručnjaka

    Alen Šćurić, stručnjak za avijaciju, ističe da nacionalna avio-kompanija i te kako znači nacionalnom avio-saobraćaju.

    “Kada je imate, vi na nju možete utjecati, ona će vam otvoriti određene linije koje su vama i te kako bitne. Onda će vam i cijene letova biti daleko niže”, rekao je Šćurić.

    Međutim, dodaje on, kada ste vi velika država, onda je imati nacionalnu avio-kompaniju i prihvatljivo i bitno, kao što je, recimo, slučaj Srbije.

    “Čak kada ste i relativno veliki, imate nacionalnu kompaniju kao što je Hrvatska, ili ako ste turistički jaka sila, onda je imate kao što je, recimo, slučaj u Crnoj Gori. BiH nije ni turistička ni velika zemlja i jako je upitno da li je treba imati. Imali smo dva pokušaja nacionalne avio-kompanije u BiH i oba su bila totalni fijasko. Imali smo i nekoliko pokušaja privatnih kompanija pa je i to propalo”, podsjetio je Šćurić.

    Enormni troškovi

    BiH, dodaje on, u ovom momentu može imati maksimalno četiri aviona u svojoj nacionalnoj avio-kompaniji, a to je premalo, jer ih treba bar deset da bi iole bilo isplativo, jer sve ispod toga stvara enormne troškove.

    “Da biste pokrenuli nacionalnu avio-kompaniju, trebate bar 50 miliona evra. Ima li ih BiH i kada će se oni vratiti da bi se takva investicija isplatila? Svi znamo kako funkcioniraju takve kompanije u BiH, kako se zapošljavaju ljudi itd. Ja, iskreno, nisam najsigurniji da bi to bila uspješna priča u BiH i da bi se to BiH isplatilo”, pojasnio je Šćurić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Orban: Od ponoći ograničenje cijene benzina i dizela

    Orban: Od ponoći ograničenje cijene benzina i dizela

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Vlada ograničava cijenu benzina i dizela zbog situacije sa naftom na Bliskom istoku.

    Ograničenje stupa na snagu u ponoć, a utvrđeno je da bi se mađarski građani, poljoprivrednici i preduzetnici zaštitili od visokih cijena goriva.

    Orban je rekao da će cijena benzina biti 595 forinti /1,51 evro/, a dizela 615 forinti /1,56 evra/.

    “Kako bi se ove cijene održale biće otvorene državne rezerve”, naveo je Orban.

    On je naveo da će se zaštićena cijena odnositi samo za vozila sa mađarskim registarskim tablicama i da će važiti za fizička lica, poljoprivrednike, prevoznike i preduzetnike.

    Zbor rata na Bliskom istoku i iranske blokade Ormuškog moreuza cijena nafte “brent” po barelu porasla je do jutros na 120 dolara.

  • Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Ukrajina je poslala presretače dronova i tim eksperata za bespilotne letjelice kako bi zaštitila američke vojne baze u Jordanu, a ukrajinski stručnjaci krenuli su dan nakon što je Vašington u četvrtak, 5.marta, zatražio pomoć od Kijeva, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski za “Njujork tajms” (The New York Times).

    Kako Ukrajina obara napadačke dronove:

    • teški mitraljezi protiv sporih dronova
    • rakete koje ispaljuju lovci F-16
    • elektronski sistemi za ometanje signala
    • domaći dronovi presretači
    • kombinacija radarskog nadzora i protivvazdušne odbrane

    Ukrajina reagovala nakon zahtjeva Vašingtona

    “Odmah smo reagovali”, rekao je Zelenski, dodajući da je odgovorio da će, naravno, poslati ukrajinske stručnjake.

    Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li su Sjedinjene Američke Države tražile pomoć Ukrajine, navodi list.

    Rat u Iranu otvorio novi front saradnje

    Američko-izraelski rat u Iranu dao je Kijevu priliku da iskoristi svoje teško stečeno znanje i naprednu tehnologiju na novom frontu, a Ukrajina je spremno ponudila pomoć američkim snagama i njihovim bliskoistočnim saveznicima u odbrani od vrsta iranskih dronova koje Rusija godinama koristi na ukrajinskom frontu, prenio je njujorški list.

    Zelenski je rekao da je takođe vidio obavještajne podatke koji pokazuju da dronovi koji sada izlijeću iz Irana imaju ruske komponente, a američki list navodi da nije mogao da potvrdi ove tvrdnje.

    Ukrajinski lider je ukazao da želi da pomogne zemljama Bliskog istoka, ali da takođe mora da uravnoteži te zahtjeve sa potrebama Ukrajine kod kuće, gdje je rat ušao u petu godinu.

    Zelenski je napomenuo da neke zemlje Bliskog istoka imaju “veoma jake odnose sa Rusijom“.

    “Zato sam rekao, gledajte, možda mogu da razgovaraju sa Rusima, a Rusi će napraviti pauzu“, rekao je on, dodajući da, u ovom slučaju, Ukrajina naravno može da pomogne u odbrani zemalja Bliskog istoka.

    Kako je Zelenski naveo, u danima nakon što je počeo američko-izraelski rat u Iranu, on i njegov tim su odgovarali na pozive lidera u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Kuvajtu, Kataru Saudijskoj Arabiji koji su tražili pomoć.

    On je dodao da će drugi tim ukrajinskih stručnjaka otputovati na Bliski istok kako bi pomogao tamošnjim zemljama da procijene kako mogu da se zaštite od iranskih dronova, pored lansiranja skupih presretača Patriot.

    Problem skupih Patriot raketa

    Tih raketa je malo, a samo 620 najnaprednijih Patriot raketa isporučeno je vojskama 2025. godine, i to je bio rekordan nivo, navodi list.

    Prema riječima Zelenskog i evropskog komesara za odbranu Andrijusa Kubiliusa, u prvih nekoliko dana rata u Iranu, zemlje Bliskog istoka su ispalile više od 800 Patriot raketa.

    Ta baražna vatra je korišćena za suzbijanje više od 2.000 jednosmjernih iranskih dronova za napad i više od 500 balističkih raketa.

    Kako je naveo savjetnik Zelenskog, Dmitro Litvin, za četiri godine rata u Ukrajini, Kijev je dobio samo oko 600 raketa Patriot.

    Ukrajina ima i izuzetno stručno znanje o borbi protiv dronova, a jedan od njih usmrtio je šest pripadnika američke vojske u komandnom centru u Kuvajtu prošle sedmice, navodi “Njujork tajms”.

    Iako je iranska paljba balističkih raketa sada usporena dok SAD i Izrael napadaju iransku vojsku, količina dronova se nije smanjila.

    Rusija je usvojila iranske dronove, poznate kao Šahedi, i napravila je svoju verziju po uzoru na originalni iranski proizvod.

    U početku nakon ruske invazije, Ukrajina je ponekad koristila skupe rakete, ili još skuplje presretače Patriot da bi oborila Šahede, a to se brzo pokazalo neodrživim, navodi list.

    Proizvodnja Šaheda košta i do 50.000 dolara, dok presretačka raketa Patriot američke proizvodnje košta više od 3 miliona dolara.

    Kako je Ukrajina razvila efikasnu odbranu od dronova?

    Tako se Ukrajina prilagodila, koristeći teške mitraljeze, jeftinije rakete koje ispaljuju  lovci F-16, elektronske ometače i nove dronove presretače proizvedene u Ukrajini.

    Ukrajina sada može da uništi većinu ruskih jednosmjernih dronova za napad, pokazuju podaci ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

    U februaru je Rusija poslala oko 5.000 dronova u ukrajinske gradove, a Kijev je oborio oko 87 odsto njih, prenio je “Njujork tajms”.