Zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihterove skale pogodio je okrug Puturge u Malatiji, u centralnom dijelu Turske, saopštila je turska Agencija za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD).
Epicentar je bio na dubini od 9,39 kilometara, a zemljotres se dogodio u 6.43 časova po lokalnom vremenu, prenijela je Anadolija.
U saopštenju AFAD-a navodi se da trenutno nema prijavljenih posljedica i da je procjena stanja na terenu u toku.
Nakon brojnih informacija koje su objavljene u javnosti o licima povezanim sa seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epstinom, pokrenuta je istraga na njegovom ranču Zoro u Nju Meksiku, zbog sumnje da su tu zakopana tijela dvije djevojke.
Gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a, ekonomista i poznavalac prilika Miloš Ćurković ističe da je ova istraga i ranije postojala, konkretno 2019. godine, ali da se mnogo stvari stopiralo nakon smrti Epstina, ali da istraga o dokumentima i dalje traje.
– Situacija u Americi je takva da su državni organi odustali od istrage kako se ne bi miješali u širu federalnu istragu, pa je FBI nastavio istraživanje. Nakon Epstinove smrti to je stopirano, ali istraga o dokumentima traje – kaže Ćurković.
Podsjeća da je informacija o zakopanim tijelima djevojaka došla voditelju radio-programa, ali da nema tačnih informacija ni lokacije ključne za istragu.
– U daljem tekstu koji je bio dostupan javnosti navodi se da je tražen bitkoin u zamjenu za snimke i lokaciju. To je sve što je dostupno javnosti – FBI i dalje radi istragu. Sada je ponovo Nju Meksiko pokrenuo postupak sa novim saznanjima. Ako je to slučaj, s obzirom na sva licemjerstva i bolesne radnje koje su radili, moguće je da na tom ranču ima više tijela – smatra Ćurković.
Ističe da je važno da javnost posveti pažnju, posebno ovakvom slučaju.
– Istraga traje godinama. Kada su se pojavile osobe povezane s tim, njegova sekretarica je dobila 20 godina zatvora. Јoš se istražuje ko je sve umiješan. Direktor modne agencije u Parizu, Žan-Lik Brunel, preminuo je u zatvoru, a takođe je bio povezan sa Epstinom. Prije dva dana njegov slučaj je ponovo pokrenut, iako nije među živima, zbog umiješanosti drugih ljudi – kaže Ćurković.
Osvrnuo se i na hapšnje bivšeg princa Endrua, te podsjetio da je to prvi uhapšeni član kraljevske porodice u gotovo 400 godina.
– Nažalost, kompletna elita je umiješana u ovaj slučaj i to će, nadam se, pokazati sud. Taj princ, brat Čarlsa, osuđen je 2021. godine. Postoji građanska tužba gdje je svjedok bila maloljetna djevojka koja je tvrdila da je silovana. Sporazum je postignut, ali nije bilo priznavanja krivice. Јavnost nije imala uvid, osim podatka da je plaćena ogromna suma novca. Ulogu je odigrao i status kraljevske porodice. Ovih dana se vidi da tu ima još dosta stvari i da je učestvovao godinama. Vidjeće se šta će se dešavati sa kraljevskom porodicom. Elita je u to umiješana i pitanje je vremena kada će sve izaći na vidjelo – smatra Ćurković.
Kada su u pitanju zločini povezani sa Epstinom koji se u posljednje vrijeme kategorišu kao zločini protiv čovječnosti, Ćurković smatra da je neophodno formirati poseban sud za zločince po uzoru na Nirnberški proces, gdje bi se sudilo svima.
– Ovo je presedan u ljudskoj istoriji. Elita koja vlada svijetom je toliko satanistički bolesna da je to nama običnim smrtnicima nepojmljivo i trebalo bi nam dosta vremena da shvatimo šta su sve radili. Po mom mišljenju, prijedlog bi bio da se sudi u saveznoj državi Teksas, jer je tamo moguće izvršiti smrtnu kaznu. Po međunarodnom pravu maksimalna kazna je doživotni zatvor ili 30 godina, što je malo za ovaj zločin – jasan je Ćurković.
Komentarisao je i otkrivanje imena žrtava.
– Dosta podataka je cenzurisano. Treba paziti na žrtve i postupati u dogovoru sa sudom. Potrebno je da se time bave pravnici koji će dati jasniju sliku. Mora se obratiti pažnja na žrtve i kroz šta sve ponovo prolaze – rekao je Ćurković.
Dodaje da postoje brojen dezinformacije kada su u pitanju imena povezana sa Epstinom, te da je veoma teško razlučiti šta je istina zbog vještačke inteligencije i činjenice da mnogi ljudi iskorišćavaju situaciju.
– Moramo razlikovati da li je neko osumnjičen ili samo spomenut. Bilo je raznih prepiski i konverzacija, ali ne možemo upirati prstom bez konkretnih dokaza. Nije objavljeno sve – zaplijenjeno je preko šest miliona materijala. Ima digitalnog i fizičkog materijala, USB uređaja od po 300 gigabajta memorije koji se trebaju istražiti. Bilo je i CD-ova sa snimcima i fotografijama, kao i kopija ličnih dokumenata. Postoji i “crna knjiga” kontakata sa brojevima telefona osoba koje su dolazile. Imamo manje od pola fajlova koji su prikazani. To je ogromna količina materijala i u narednom periodu trebalo bi da imamo više saznanja. Dok sud ne završi istragu, nećemo imati priliku da vidimo sve – kaže Ćurković.
Ističe da i pored svega, ovo je slučaj o kojem će se govoriti narednih nekoliko godina. Osvnruo se i na to da se lider Ukrajine Volodimir Zelenski spominje u brojnim faajlovima.
– Opozicioni političar koji se trenutno nalazi u Rusiji, a koji je prebačen u razmjeni zarobljenika, iznio je tvrdnje. Postoje materijalni, fizički dokazi koje je ruska vojska pronašla tokom oslobađanja gradova. Grad Izjum – tokom oslobađanja tog grada ruska vojska je pronašla laboratorije gdje su vađeni organi djeci i, prilikom ispitivanja zarobljenih ukrajinskih vojnika, dobili su odgovor da je to farma za distribuciju organa i trgovinu ljudima. Rusi će pokrenuti dosta istraga oko toga i moguće je da je Zelenski uključen, jer sve to ide preko agencija za traženje žrtava, što je jedan od načina djelovanja. Imamo i neke snimke gdje vidimo američke lidere koji su prisustvovali revijama maloljetne djece. Nelogično je da neko od visokih funkcionera bude na revijama gdje djeca nose neprimjerenu odjeću. Dok god dokazi isplivavaju, ima još dosta materijala i utvrdiće se da je mnogo ljudi povezano s tim – upozorio je Ćurković.
Osvrnuo se i na pominjanje bivšeg visokog predstavnika u BiH, Miroslava Lajčaka.
– Lajčak, koji je bio visoki predstavnik u BiH i koji je krojio sudbinu naroda ovdje, pokušao je da uništi institucije Srpske i legitimitet srpskog naroda i da sruši Dejtonski sporazum. Pojavile su se njegove fotografije, prisustvovao je određenim događajima. Postoji čak i jedna datoteka u kojoj se navodno njemu nude djevojke kao nagrada za nešto što uradi. To je poražavajuće, da se nalazimo u takvoj Evropi – zaključio je Ćurković.
Snježni nanosi u Moskvi danas su, 21. februara skoro dvostruko veći od normalnog nivoa, dostigavši visinu od 70 centimetara, čime je oboren rekord iz 1966. godine.
“Kao rezultat snežnih padavina u proteklih 24 sata, snježni nanosi nastavljaju da se povećavaju. Na referentnoj meteorološkoj stanici VDNH u Moskvi, visina snega je 1,8 puta veća od klimatske norme i trenutno iznosi 70 centimetara, dok je norma za 21. februar 38 centimetara”, rekao je za RIA Novosti Jevgenij Tiškovec, vodeći stručnjak u meteorološkom centru Fobos.
Meteorolozi su napomenuli da je ovim oboren rekord iz 1966. godine, kada je dubina snijega na današnji dan bila 64 centimetra.
“U centru Moskve, u Balčugu, visina snijega trenutno je 78 centimetara, a u Tušinu 73 centimetra. U Moskovskoj oblasti, najveći snježni nanosi su u Kolomni – 81 centimetar, Kaširi – 83 centimetra i Čerusti – 84 centimetra”, rekao je Tiškovec.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno oblačno sa slabim padavinama ujutru i uveče.
Tokom dana očekuju se kraći sunčani periodi, na jugu će biti sunčanije uz umjerenu oblačnost i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Vjetar će većinom biti slab, sjevernog i sjeverozapadnog smjera, a na jugu i jugozapadu umjereno jaka bura.
Najviša temperatura vazduha biće od jedan do šest, na jugu do 12 stepeni Celzijusovih, saopšteno iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Bjelašnica minus sedam, Han Pijesak minus pet, Kneževo i Mrakovica minus četiri, Sokolac i Čemerno minus tri, Kalinovik i Mrkonjić Grad minus dva, Srebrenica i Livno minus jedan, Banjaluka, Novi Grad, Srbac, Sarajevo i Sanski Most nula, Bijeljina, Gacko, Zvornik, Doboj i Prijedor jedan, Bileća tri, Trebinje šest i Mostar osam stepeni Celzijusovih.
U protekla 24 časa najviše padavina registrovano je u Srebrenici – 12 litara po metru kvadratnom, Bijeljini i Zvorniku 11, Han Pijesku sedam, Trebinju i Bileći šest.
Na Han Pijesku je jutros izmjereno 28 centimetara snijega, na Čemernu 10, Kalinoviku pet i Srebrenici četiri.
U porodilištima u Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 33 bebe.
U Banjaluci je rođeno 13 beba, a u Doboju pet.
Četiri bebe rođene su u Bijeljini, dok je Prijedor bogatiji za tri bebe.
Po dvije bebe rođene su u Foči, Istočnom Sarajevu i Trebinju, dok je jedna beba rođena u Zvorniku i Gradišci.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć da je za vlasti u Iranu bolje da nastave da pregovaraju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Tramp je na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, na pitanje da li ima poruku za narod Irana, rekao da je za iranske vlasti “bolje da pregovaraju o fer sporazumu”, prenosi Rojters.
Dodao je da se narod Irana mnogo razlikuje od svojih lidera, i da žali zbog onoga što je režim učinio njihovoj zemlji.
Tramp je upozorenje iranskoj vladi da je “bolje da pregovara o fer sporazumu” uputio dok razmatra i upotrebu vojne sile, kako je ranije više puta najavljivao.
U Ženevi su 17. februara održani posredni pregovori delegacija SAD i Irana, o iranskom nuklearnom programu, dok je prva runda razgovora održana u Omanu, 6. februara.
Uvoz najtraženijeg bh. proizvoda struje tokom prošle godine porastao je za više od 100 odsto, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
U ovim podacima se navodi da je tokom prošle godine uvezeno električne energije za 628.956.522 KM, što je za 316.344.461 KM ili 101 odsto više u odnosu na 2024. godinu, kada je uvoz električne energije iznosio 312.612.061 KM.
S druge strane, i izvoz struje je skočio za 30 odsto, te je ovo proizvod koji je BiH tokom prošle godine najviše izvozila.
Tako je 2025. godine izvoz električne energije iznosio 868.807.398 KM, što je za 199.028.963 KM više nego 2024. godine.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da rast izvoza električne energije potvrđuje snažnu ulogu energetskog sektora u ukupnoj izvoznoj strukturi BiH i njegov značajan uticaj na ukupne izvozne rezultate.
“Uvoz električne energije u 2025. godini zabilježio je izuzetno snažan rast od 101%, dostigavši vrijednost od 628,96 miliona KM. Ovakav nagli porast ukazuje na izražen energetski disbalans, uslovljen padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilno snabdijevanje. Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere i ulaganja u modernizaciju i diverzifikaciju izvora energije”, istakli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Dalje su dodali da struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije, dok tradicionalne industrije poput metalnih konstrukcija i namještaja bilježe sporiju dinamiku rasta, pa čak i blago nazadovanje.
“Ovi trendovi potvrđuju da se bosanskohercegovačka privreda sve snažnije oslanja na sektore veće izvozne elastičnosti i da se postepeno pomjera ka industrijama sa većom dodanom vrijednošću i jačom povezanošću sa inostranim tržištima”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, rekao je za “Nezavisne novine” da su najveći razlozi za povećan uvoz električne energije u prošloj godini manja proizvodnja uglja, loša hidrologija, te svi problemi sa termoelektranama u Republici Srpskoj.
“Ovo su tri glavna uzroka zbog čega je došlo do drastičnog uvoza struje. Činjenica je da i dalje imamo visok izvoz električne energije, ali postavlja se pitanje šta će se dešavati u ovoj i narednim godinama zbog CBAM-a. Što se tiče državnih elektroprivreda, ulaganja u obnovljive izvore energije su veoma mala. Privatna inicijativa je mnogo ažurnija, odnosno puno bolje se snalazi u tome. Logično je očekivati da će zbog CBAM-a doći do pada izvoza u ovoj godini, ali vrlo vjerovatno i do povećanja uvoza električne energije. Ovo može imati dalekosežne posljedice. Ono što moram spomenuti je da je ‘Elektroprivreda BiH’ u svojim planovima poslovanja planirala da pokrene novi tarifni postupak u drugom dijelu ove godine i da im FERK odobri povećanje cijena električne energije prema domaćinstvima. Ja ne mogu reći da će do toga sigurno doći, ali tako piše u njihovim planovima”, objasnio je Bečarević.
Jedna osoba je ranjena u pucnjavi koja se desila rano jutros, 21. februara na području općine Ilidža u Sarajevu.
Kako saznaju “Nezavisne novine” do pucnjave je došlo u razmjeni vatre sa policijom. Nezvanično, ranjen je muškarac koji je prvo zapucao na policiju u sarajevskom naselju Stup.
Muškarac je navodno prvo zapalio jedno vozilo i dao se u bijeg.
Jedna osoba je ranjena u pucnjavi koja se desila rano jutros, 21. februara na području općine Ilidža u Sarajevu pic.twitter.com/oDJmqA6SkI
— Nezavisne novine (@NezavisneBL) February 21, 2026
Tokom bijega on je pucao na policiju i tom prilikom je ranjen.
Smješten je na Klinički centar Sarajevo. Lakše je ranjen.
U toku je uviđaj.
Kompanija namjenske industrije “Orao” obilježiće danas 30 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva i premještanja ove fabrike iz sarajevskog naselja Rajlovac u Bijeljinu.
Obilježavanje jubileja biće održano u krugu preduzeća kod spomenika radnicima “Orla”, koji su poginuli kao pripadnici Vojske Republike Srpske.
Biće služen pomen poginulim i preminulim radnicima koji su dali doprinos očuvanju i nastavku rada kompanije u izuzetno teškim istorijskim okolnostima.
Egzodus Srba iz Sarajeva 1996. godine bio je bolna, ali jasna lekcija – da bez snažne Republike Srpske nema sigurnosti ni ravnopravnosti za srpski narod u BiH, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Egzodus Srba iz Sarajeva 1996. godine bio je bolna, ali jasna lekcija – da bez snažne Republike Srpske nema sigurnosti ni ravnopravnosti za srpski narod u BiH, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Danas je Međunarodni dan maternjeg jezika.
Obilježava se svakog 21. februara, da bi ukazali na važnost učenja i razvoja vlastitog jezika, čime njegujemo jezičku i kulturnu različitost. Procjenjuje se da na planeti postoji oko 7.000 jezika i da u svijetu gotovo, svakodnevno, nestane po jedan.
A koliko je neophodno da brinemo o svom, srpskom jeziku, možda najbolje potvrđuje zaveštanje Stefana Nemanje o jeziku, koji još prije nekoliko vijekova poručio – “Čuvajte čedo moje milo, jezik, kao zemlju. Reč se može izgubiti kao grad, kao zemlja kao duša. A šta je narod izgubi li jezik, zemlju, dušu. ”