VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Kreće isporuka nafte putem “Družbe”; EU odobrio kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu

    Kreće isporuka nafte putem “Družbe”; EU odobrio kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu

    Isporuke sirove nafte kroz naftovod „Družba“ iz pravca Ukrajine ka Slovačkoj trebalo bi da budu obnovljene danas, izjavila je ministarka ekonomije Denisa Sakova.

    U kompaniji MOL očekuju da nafta stigne u Mađarsku i Slovačku, nakon što je tranzit ponovo pokrenut, poslije ranijeg prekida zbog oštećenja sistema.

    Evropska unija je u srijedu odobrila paket kredita od 90 milijardi evra za Ukrajinu, zajedno s 20. paketom sankcija protiv Rusije, nakon što je Mađarska odustala od protivljenja objema mjerama.

    Odluke su podržali ambasadori 27 država članica bloka i očekuje se da budu formalno potvrđene putem pisane procedure u danas, izvijestila je agencija EFE, pozivajući se na evropske izvore.

    Mađarska, na čijem je čelu odlazeći premijer Viktor Orban, ranije je blokirala finansijsku pomoć uprkos dogovoru postignutom prošlog decembra.

    Protivljenje Budimpešte uslijedilo je nakon tvrdnje Ukrajine da je šteta izazvana ruskim napadom poremetila transport nafte kroz ključni naftovod Družbu, što je potaknulo optužbe mađarske vlade da Kijev zapravo ometa protok ruske nafte.

  • IRCG objavila snimak zapljene broda u Ormuskom moreuzu (VIDEO)

    IRCG objavila snimak zapljene broda u Ormuskom moreuzu (VIDEO)

    Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je snimak zapljene teretnog broda MSC Epaminondas, koji je juče, 22.aprila, presretnut u Ormuskom moreuzu, čime je dodatno podignuta napetost u regiji.

    Na snimku koju je objavila IRGC vidi se kako njihove snage prilaze trgovačkom brodu i preuzimaju kontrolu nad plovilom. Riječ je o jednom od dva broda koje je Iran zaplijenio tokom jučerašnjih incidenata u moreuzu.

    Prema iranskoj novinskoj agenciji Fars, koja je bliska Revolucionarnoj gardi, tokom nekoliko sati napadnuta su tri trgovačka broda. Brod Euphoria pogođen je i nasukan uz obalu Irana, dok su MSC Francesca i Epaminondas zaplijenjeni i preusmjereni prema iranskoj obali, prenosi Index.hr.

    Pomorsko-obavještajna tvrtka Vanguard navodi da je jedan od brodova napadnut oko šest nautičkih milja od iranske obale, nakon čega mu je naređeno da baci sidro, a prijavljena je i šteta na trupu i smještajnim prostorima. Britanska agencija UKMTO ranije je izvijestila da je na Euphoriju pucano zapadno od Irana, no posada nije povrijeđena.

    Iran: Brodovi su kršili pravila

    Iranski mediji, pozivajući se na mornaricu IRGC-a, tvrde da su zaplijenjeni brodovi “djelovali bez potrebnih dozvola” i “ugrozili pomorsku sigurnost”.

    Iz Bijele kuće poručeno je da američki predsjednik Donald Tramp ove poteze ne smatra kršenjem primirja, uprkos nastavku američke blokade brodova koji plove prema iranskim lukama.

    Crnogorski pomorci na jednom od brodova

    Na zaplijenjenom brodu MSC Francesca nalaze se i četiri crnogorska pomorca, potvrdio je ministar pomorstva Filip Radulović. Naveo je da su svi članovi posade na sigurnom te da su u toku pregovori između brodarske kompanije i iranske strane.

  • Predsjedništvo BiH uskoro odlučuje o gasovodu u BiH

    Predsjedništvo BiH uskoro odlučuje o gasovodu u BiH

    Nakon što je Savjet ministara BiH utvrdio Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Hrvatske o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Hrvatska, on će biti dostavljen Predsjedništvu BiH, a pitanje je da li će se uz ovaj prijedlog razmatrati i pitanje Istočne interkonekcije, koja se takođe nalazi u proceduri u Predsjedništvu BiH.

    Sporazum o Južnoj interkonekciji

    Sporazumom o Južnoj interkonekciji utvrđuje se saradnja i zajednička izgradnja interkonekcije na pravcu Zagvozd (HR) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu sa odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

    Ovaj projekat u Bosni i Hercegovini sprovešće kompanija AAFS registrovana u Sarajevu, a iza koje stoji američki kapital. Ova kompanija uvrštena je i u Zakon o gasovodu Južna interkonekcija, koji je usvojen u Federaciji BiH, a sporazum sa Hrvatskom trebalo bi da bude potpisan u Dubrovniku već krajem ovog mjeseca.

    Istočna interkonekcija

    Kada je riječ o gasovodu Istočna interkonekcija, o tom projektu u Republici Srpskoj i BiH se govori već godinama. On podrazumijeva izgradnju gasovoda između Srbije i Republike Srpske. Taj krak bi išao trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad. Ovom trasom bi plin bio dopreman preko Turskog toka, a riječ je o gasu iz Rusije.

    Još ranije gotovo svi zvaničnici Republike Srpske tvrdili su da bez Istočne interkonekcije neće biti ni Južne interkonekcije, međutim u posljednje vrijeme ublažili su stavove i sada “očekuju” da se o Istočnoj konekciji razgovara.

    Sastanak delegacija SNSD-a i HDZ-a

    Nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a, koji je održan u utorak u Banjaluci, istaknuto je da je Vlada Republike Srpske dala saglasnost na Južnu interkonekciju i da je pokazala opredijeljenost da ne zaustavlja nijedan projekat u FBiH.

    “U skladu sa našim opredjeljenjem ne zaustavljamo važne projekte, kao što očekujemo da ni oni to ne čine”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nakon sastanka sa delegacijom HDZ-a, podsjećajući da je Savjet ministara BiH dao saglasnost za Istočnu interkonekciju prije nekoliko godina.

  • Poljoprivrednici Srpske traže pomoć, predložili kako da im se vrati novac

    Poljoprivrednici Srpske traže pomoć, predložili kako da im se vrati novac

    Poljoprivrednici iz Republike Srpske obratili su se premijeru Savi Miniću s prijedlogom da se PDV, koji je ostvaren na osnovu povećanja cijena goriva, preusmjeri na direktnu podršku poljoprivrednicima u skladu sa prijavljenim površinama koje obrađuju i predviđenih količina regresiranog dizela, a što bi, ističu, pogotovo pomoglo malim poljoprivrednicima koji nisu u sistemu PDV-a.

    Poljoprivrednike zadesila značajna poskupljenja

    To podrazumijeva, kako navode iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, samo onaj PDV naplaćen između razlika cijena prije 28. februara i danas.

    “Ova razlika je po našim računicama oko 1,2 miliona KM”, poručuju iz ovog udruženja.

    Ističu da su ove godine poljoprivrednike u Srpskoj zadesila značajna poskupljenja svih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, od  đubriva, preko sjemena i veterinarskih usluga, poskupljenja struje do cijena goriva.

    Smanjen broj zasijanih površina

    “Već su primjetna manja ulaganja naših poljoprivrednika, ali i smanjen broj zasijanih površina u ovom periodu godine nego što je to uobičajeno. Nažalost, ovi problemi su posljedica svjetskih zbivanja, na koje nismo mogli uticati ni mi ni Vi”, poručuju iz Udruženja u pismu adresiranom na Minića.

    Regresirano gorivo

    Međutim, kako navode, mogu se preduzeti određene mjere koje koliko-toliko mogu napraviti domaću poljoprivredu konkurentnijom i obezbijediti prehrambenu sigurnost stanovništva.

    “Na ovaj način uz regresirano gorivo bismo se dodatno približili nekim cijenama prije krize na Bliskom istoku i povećanja cijena goriva. S druge strane, mišljenja smo da bi realizacija ovog prijedloga iskreno obradovala poljoprivrednike kao još jedan državnički korak ka saniranju negativnih posljedica poskupljenja svih inputa poljoprivredne proizvodnje”, dodaju.

    Poljoprivrednici u teškoj situaciji

    Snežana Marković, koja ima malo poljoprivredno gazdinstvo u Sokocu, za “Nezavisne novine” kaže da bi im, s obzirom na tešku situaciju i poskupljenja, uveliko pomogle takve olakšice.

    Pojašnjava da oni, kao malo gazdinstvo, nisu u sistemu PDV-a, odnosno nemaju povrat PDV-a.

    “Sad je vrijeme vanjskih radova pa nam je neophodno gorivo. Jeste da imamo regresirano gorivo, ali maltene su ga pojela ova poskupljenja. Ali i sve ostalo je poskupjelo – od sjemena pa do hrane”, rekla je Markovićeva.

    Pojašnjava da u svom gazdinstvu trenutno ima, sa junicama, 10 grla.

    Teška godina

    “Ovo je jedna od težih godina s obzirom na to da je prošla godina bila sušna pa je i sijeno odavno potrošeno, te se u skladu s  tim više kupuje gotova hrana, koja je opet sve skuplja”, kaže ona.

    Takav vid pomoći, odnosno kad bi premijer i ministarstvo mogli pozitivno da odgovore na taj prijedlog Udruženja, bi im, naglašava ona, zaista mnogo značio.

    Podsjetimo, mljekari i poljoprivrednici su se prethodnih mjeseci žalili na teško stanje u tom sektoru.

    Inače, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je prije nekoliko dana isplatilo premiju za mlijeko za januar ove godine u iznosu od 3.130.357  KM, i to za 2.470 korisnika.

  • Najbogatiji Ukrajinac Rinat Ahmetov kupio stan u Monaku za 471 milion evra

    Najbogatiji Ukrajinac Rinat Ahmetov kupio stan u Monaku za 471 milion evra

    Milijarder Rinat Ahmetov, najbogatiji Ukrajinac, kupio je luksuzni petospratni apartman u jednoj od najprestižnijih novih zgrada u Monaku za 471 milion evra, čime je to jedna od najvećih pojedinačnih kupoprodaja nekretnina u istoriji, piše Bloomberg.

    Riječ je o apartmanu sa 21 prostorijom na samoj obali mora, koji je kupila holding kompanija tog preduzetnika.

    Nekretnina se nalazi u Mareteri, dijelu grada izgrađenom na nasutom zemljištu, koji je 2024. otvorio princ Albert II, a koji je privukao ultrabogate investitore iz cijelog svijeta.

    Apartman se nalazi u glavnoj zgradi projekta “Le Renzo” i prostire se na oko 2.500 kvadratnih metara. Uključuje privatni bazen, džakuzi te najmanje osam parking-mjesta.

    Kompanija nije željela iznijeti detalje o transakciji

    Detalji o prodaji, dovršenoj 2024, zasnivaju se na zemljišnim knjigama Monaka te e-mailovima i preliminarnim ugovorima koje je pregledao Bloomberg, a potiču iz arhive Organizacije “Distributed Denial of Secrets”, koja prikuplja hakovane i procurjele materijale za koje se smatra da su od javnog interesa.

    “System Capital Management”, kompanija Rinata Ahmetova, potvrdila je da je investirala u taj projekat, ali nije željela iznositi detalje o samoj nekretnini ni cijeni.

    “Međunarodni investicioni portfelj SCM-a već više od deset godina uključuje zaseban portfelj vrhunskih nekretnina, što smo više puta javno isticali. Među tim ulaganjima je i projekat ‘Le Renzo’, u koji smo investirali na primarnom tržištu 2021”, stoji u saopštenju.

    Ako se potvrdi navedena cijena, riječ je o najvećoj poznatoj kupoprodaji stambene nekretnine u istoriji, čime se nadmašuje nedavna prodaja vile developera Nika Kendija u londonskom Čelsiju za više od 350 miliona dolara, kao i kupovina penthausa u Njujorku koju je za oko 240 miliona dolara realizovao upravitelj hedge fonda Ken Grifin.

    Maretera obuhvata 114 luksuznih vila, kuća i stanova

    Monako, smješten na stjenovitom području između Francuske i Italije, već dugo je najskuplje tržište nekretnina na svijetu zbog svoje male površine i statusa poreske oaze. Maretera je građena više od deceniju na zemljištu dobijenom nasipanjem mora i obuhvata 114 luksuznih vila, kuća i stanova raspoređenih oko vrtova, luke i šetnice.

    Ahmetov je kupoprodajni ugovor sklopio neposredno prije početka ruske specijalne operacije u Ukrajini 2022, a rat je kasnije snažno pogodio njegovo poslovno carstvo, uključujući napade na energetske objekte u Ukrajini.

    Prema Bloombergovom indeksu milijardera, njegova imovina premašuje sedam milijardi dolara. Bogatstvo se zasniva na kompaniji SCM, najvećem industrijskom konglomeratu u Ukrajini s ulaganjima u metalurgiju, rudarstvo, energetiku i nekretnine.

    Već je ranije kupovao luksuzne nekretnine

    Ahmetov je i ranije povezivan s kupovinom luksuznih nekretnina, među kojima je i vila Les Cèdres na Azurnoj obali, koju je 2019. kupio za 200 miliona evra. Ta istorijska rezidencija u ekskluzivnom mjestu Saint-Jean-Cap-Ferrat nekada je bila u vlasništvu belgijskog kralja Leopolda II.

    Godine 2011. navodno je kupio i penthaus u luksuznom londonskom kompleksu One Hyde Park, nasuprot robne kuće Harrods u četvrti Knightsbridge, prenosi Index.

    Prema riječima lokalnih agenata za nekretnine, cijene u Mareteri prelazile su 100.000 evra po kvadratnom metru. Jedan trosobni stan trenutno se prodaje za oko 76 miliona evra, dok se stanovi s četiri i pet prostorija iznajmljuju za oko 150.000 evra mjesečno.

  • Lufthanza ukida 20.000 letova

    Lufthanza ukida 20.000 letova

    Njemačka avio-kompanija Lufthanza potvrdila je da će do oktobra ukinuti najmanje 20.000 letova zbog ukidanja pod”Neekonomične” rute na kratkim relacijama koje su “barem privremeno” prekinute uključuju veze iz “Lufthanzinog” čvorišta u Frankfurtu do Bidgošča i Žešova u Poljskoj i Stavangera u Norveškoj.

    Deset dodatnih veza sa Heringsdorfom, Štutgartom, Gdanjskom, Vroclavom, Korkom, Ljubljanom, Rijekom, Sibiuom, Trondhajmom i Tivtom biće preusmjereno preko drugih “Lufthanzinih” čvorišta, koja, osim Frankfurta, uključuju Minhen, Beč, Cirih, Brisel i Rim, prenosi Dojče vele.

    Iz “Lufthanze” navode da će krajem aprila pružiti dodatne detalje o svom “planu optimizacije letova”, ali da će dosadašnja otkazivanja uštedjeti više od 40.000 tona kerozina, čija se cijena udvostručila od početka američko-izraelskog rata protiv Irana.

    Iz kompanije očekuju “stabilne zalihe goriva” za letove tokom ljeta.ružnice “Sitilajn”.

  • Cvijanovićeva u Delfima sa predsjednikom Grčke: Opredijeljenost ka daljem unapređenju ekonomije

    Cvijanovićeva u Delfima sa predsjednikom Grčke: Opredijeljenost ka daljem unapređenju ekonomije

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se danas u Delfima sa predsjednikom Grčke Konstantinosom Tasulasom.

    – Ocijenili smo da su odnosi dvije strane veoma dobri i prijateljski, bez otvorenih pitanja, te izrazili opredijeljenost ka daljem unapređenju ekonomske, kulturne, kao i svih drugih vidova saradnje. Na sastanku je bilo riječi o aktuelnim regionalnim, evropskim i globalnim pitanjima, kao i o političkim prilikama u Grčkoj i BiH – napisala je Cvijanovićeva na Iksu.

    Kaže da je Tasulasa upoznala o ključnim stavovima Republike Srpske i njenim nastojanjima da očuva svoju ustavne i dejtonske pozicije.

    – Ukazala sam na značaj izbalansiranog odnosa stranih aktera prema svim konstitutivnim narodima u BiH, te istakla da jednostran pristup ometa domaći dijalog i ne doprinosi prevazilaženju izazova – navela je Cvijanovićeva.

  • Nafta krenula cjevovodom “Družba”

    Nafta krenula cjevovodom “Družba”

    Kompanija “Ukrtransnafta”, operater naftovoda “Družba”, počela je da prima sirovu naftu iz Bjelorusije, objavila je mađarska naftna grupa MOL.

    – MOL očekuje da će prve pošiljke sirove nafte nakon ponovnog pokretanja ukrajinskog dijela naftovoda stići u Mađarsku i Slovačku najkasnije do sutra – navodi se u saopštenju.

    U objavi se dodaje da je tranzit nafte ponovo pokrenut u podne.

    Ukrajina je 27. januara obustavila protok ruske nafte kroz svoj dio naftovoda “Družba” zbog, kako je navedeno, “oštećenja na sistemu”.

  • ChatGPT pod istragom nakon smrtonosne pucnjave u SAD

    ChatGPT pod istragom nakon smrtonosne pucnjave u SAD

    Država Florida pokrenula je krivičnu istragu protiv kompanije OpenAI i njenog četbota ChatGPT u vezi sa prošlogodišnjom pucnjavom na Državnom Univerzitetu u kojoj su ubijene dvije osobe.

    Prema navodima iz istrage, ChatGPT je navodno pružao informacije koje su uključivale savjete o vrsti oružja i municije, kao i tehničke detalje o upotrebi vatrenog oružja, što je izazvalo zabrinutost vlasti o mogućoj ulozi vještačke inteligencije u događaju, prenio je Rojters.

    Utmajer je kazao da bi, ukoliko bi čovjek davao takve informacije, bio optužen za ubistvo, i dodao da će istraga utvrditi da li OpenAI može da snosi krivičnu odgovornost za rad sistema ChatGPT.

    Kancelarija državnog tužilaštva zatražila je sudski nalog za pristup određenim podacima i zapisima kompanije.

    Iz OpenAI su saopštili da je “tragedija ozbiljna”, ali da kompanija ne snosi odgovornost, navodeći da je sistem davao činjenične odgovore zasnovane na javno dostupnim informacijama i da nije podsticao nezakonite radnje, prenosi B92.

    Slučaj je otvorio širu debatu o rizicima vještačke inteligencije, uključujući potencijalnu zloupotrebu u kriminalne svrhe i uticaj na bezbjednost društva.

  • Slučaj Željezara Zenica: Gasi se firma koja je preživjela tri rata

    Slučaj Željezara Zenica: Gasi se firma koja je preživjela tri rata

    Ako su spremni da ugase nešto što traje 133 godine, što je kičma Bosne i Hercegovine, što je preživjelo tri rata i od čega zavisi više od 11.000 ljudi i brojne firme, onda je jasno koliko je situacija ozbiljna, kazao je za “Nezavisne novine” Rašid Fetić, predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica.

    Naime, jutros (22. aprila) u sedam sati obustavom rada pogona  Aglomeracije, koji je zaustavljen započeo  proces gašenja integralne proizvodnje u kompaniji Nova Željezara Zenica, čime su direktno ugrožene desetine hiljada radnih mjesta.

    Fetić je istakao je da su zaposleni suočeni s neizvjesnom budućnošću, ali da još uvijek postoji tračak nade.

    Naglasio je da su tražili od uprave da se Visoka peć ostavi u toplom režimu, kako bi postojala mogućnost ponovnog pokretanja proizvodnje, ali da je sada, potpunim prekidom rada, praktično došao kraj.

    Radnici su, kako kaže, već posljednjih pet mjeseci svjesni da situacija ne ide u dobrom smjeru.

    “I raniji vlasnici su poslovali s gubicima, ali je tada bila riječ o kooperaciji  koja je mogla nadoknaditi sredstva iz drugih izvora, dok sadašnji vlasnik to nije u mogućnosti i ne želi praviti dodatne minuse, što direktno pogađa oko 1.900 radnika”, kazao  je Fetić.

    Kazao je da plan da radnici od 27. aprila koriste godišnje odmore.

    “Nadamo  da će se do tada pronaći rješenje i omogućiti nastavak proizvodnje”, rekao je Fetić.

    Dodao je da bi, ukoliko se ne pronađe rješenje, zaposlenima trebale biti isplaćene otpremnine u visini do šest plata, što iznosi oko 9.000 do 10.000 KM, nakon čega bi radnici završili na birou.

    Kazao je da je Sindikata metalaca Federacije Bosne i Hercegovine, odlučilo je da 30. aprila organizuje proteste zbog najavljenog gašenja integralne proizvodnje u kompaniji Nova Željezara Zenica.

    Fetić je upozorio da mnogi nisu svjesni rizika gašenja ove kompanije, koja postoji već 133 godine.

    “Ako su spremni da ugase nešto što traje 133 godine, što je kičma Bosne i Hercegovine, što je preživjelo tri rata i od čega zavisi više od 11.000 ljudi i brojne firme, onda je jasno koliko je situacija ozbiljna”, poručio je Fetić i ističe da mnogi nisu  svjesni  gašenja ove firme.

    Podsjetimom Vlada Federacije Bosne i Hercegovine juče  je predstavila plan mogućeg rješenja krize u jedinom proizvođaču čelika u BiH, pri čemu je kao nosioca tog procesa odredila kompaniju Energoinvest.

    Ranije je upozoreno da bi prestanak rada Željezare doveo u pitanje čak 11.000 radnih mjesta, s obzirom na to da od njenog poslovanja zavise željeznice u oba entiteta, kao i oko 500 drugih kompanija.