VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Ne smiruju se šumski požari širom Evrope, najavljen novi toplotni talas

    Ne smiruju se šumski požari širom Evrope, najavljen novi toplotni talas

    Ne smiruju se šumski požari širom Evrope, a najavljeni novi toplotni talas prijeti da dodatno pogorša situaciju.

    U Francuskoj, Španiji i Italiji protekle sedmice evakuisano je oko 330 hiljada ljudi, dok zvaničnici Evropske unije upozoravaju da bi požari mogli trajati sve do početka novembra.

    Vatrogasci se i dalje bore s požarima u Žirondi i regiji Bordoa, dok je najveći požar u novijoj istoriji Španije najvjerovatnije izazvan teškom mehanizacijom uprkos zabrani.

    Na zapadu Turske požari su primorali vlasti da evakuišu desetine domova i dijelove bolnice.

  • SPC proslavlja Svetu velikomučenicu Marinu

    SPC proslavlja Svetu velikomučenicu Marinu

    Pravoslavna crkva danas proslavlja Svetu velikomučenicu Marinu, koja je u narodu poznatija kao Ognjena Marija. Današnji praznik, prema narodnoj tradiciji, spada u red “ognjevitih svetaca”, kada se odlazi u hram, a na ovaj praznik ne radi se ni u polju ni u kući.

    Sveta Marina rođena je u Antiohiji Pisidijskoj, u današnjoj Turskoj.

    Tek u dvanaestoj godini čula je Marina za Gospoda Hrista, kako se rodio u tijelu, od Presvete Bogorodice, kako je čudesa mnoga učinio, krsnu smrt primio i slavno vaskrsao.

    Njeno mlado srce ispunilo se ljubavlju prema Gospodu, i ona se zavjetovala da se nikada neće udavati, poželjevši da postrada za Hrista i krstiti se u krvi mučeništva.

  • Zemljotres kod Siska, osjetio se u Kostajnici, Kozarskoj Dubici…

    Zemljotres kod Siska, osjetio se u Kostajnici, Kozarskoj Dubici…

    Zemljotres jačine 3,7 stepeni po Rihteru pogodio je središnju Hrvatsku, objavio je Evropski-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

    Prema podacima EMSC-a, potres se dogodio u 6:29, a epicentar je bio šest kilometara jugoistočno od Siska, odnosno oko 56 kilometara jugoistočno od Zagreba.

    Zemljotres se dogodio na dubini od devet kilometara, a osjetio se i u rubnim dijelovima Republike Srpske, Kostajnici, Kozarskoj Dubici…

  • Izvoz piletine hvata zamah, živinari iz BiH saniraju posljedice zabrane

    Izvoz piletine hvata zamah, živinari iz BiH saniraju posljedice zabrane

    Iako su velike količine piletine ostale neprodate tokom četvoromjesečne zabrane izvoza ovog mesa iz BiH, domaći živinari su u prethodnih mjesec dana počeli izvoziti na strana tržišta, te se sve vraća u normalan tok.

    Krenuo izvoz, dio piletine zamrznut

    To potvrđuje za “Nezavisne novine” Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora živinara BiH, koji kaže da od 1. jula, kad je krenuo izvoz, sve ide uobičajenim ritmom, te su trenutno na planskim količinima koje izvoze.

    “No, što se tiče ranijeg perioda, samo naša kompanija (Perutnina Ptuj) je imala oko 1.800 tona neizvezenog pilećeg mesa. Morali smo raditi korekcije, jer je sva roba ostala na tržištu BiH, te je prodavana po nižim cijenama, a dobar dio toga je još uvijek zamrznut”, kaže Popović i dodaje da čuvanje piletine izađe više desetina hiljada KM na mjesečnom nivou.

    Ipak, kako kaže, bitno je da su izašli iz svega toga.

    “Mi najviše izvozimo u Sloveniju, Hrvatsku, Kosovo, te ponešto u Austriji, preko Slovenije”, pojašnjava Popović.

    Izvoz iz BiH za pola godine 11 miliona KM

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), Bosna i Hercegovina je za šest mjeseci ove godine izvezla 2.363.837 kilograma piletine u vrijednosti od 11.996.348 KM.

    U istom periodu prošle godine izvezeno je 7.692.514 kilograma piletine, čija je vrijednost iznosila 36.487.428 KM, što predstavlja znatan pad izvoza i po količini i po vrijednosti.

    “Najviše piletine ove godine izvezeno je u Crnu Goru – 1.501.825,37 kilograma, u vrijednosti od 8.847.691 KM. Slijedi Slovenija sa 306.349 kilograma, čija je vrijednost iznosila 1.543.889 KM, te Hrvatska sa 283.753,01 kilogramom vrijednim 1.156.709 KM”, navode.

    U Srbiju je izvezeno 246.437 kilograma piletine u vrijednosti od 259.038 KM.

    Piletina u BiH stiže iz 12 zemalja

    Kada je riječ o uvozu, BiH je u prvih šest mjeseci ove godine uvezla 5.290.502,28 kilograma piletine, čija je ukupna vrijednost iznosila 18.980.077,32 KM, dok je u istom periodu lani uvezeno 13.947.039,38 kilograma, vrijednih 53.085.449,01 KM.

    Najviše piletine, prema podacima UIO BiH, uvezeno je iz Srbije, Turske, Hrvatske, Slovenije, Švedske, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Italije, Danske, Rumunije i Belgije.

    Izvoz ponovo počeo 30. juna

    U februaru je na području opštine Petrovo potvrđena pojava ptičjeg gripa, zbog čega je BiH privremeno zabranjen izvoz pilećeg mesa u zemlje Evropske unije.

    Izvoz pilećeg mesa iz BiH u zemlje Evropske unije ponovo je uspostavljen 30. juna, čime je okončana četvoromjesečna zabrana koja je bila uvedena zbog pojave ptičjeg gripa.

    Kako je ranije kazao Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske, zabrana je trajala četiri mjeseca, a njeno ukidanje i nastavak izvoza je od velikog značaja za domaće proizvođače.

    Ponovno otvaranje tržišta Evropske unije omogućilo je domaćim proizvođačima nastavak plasmana pilećeg mesa na jedno od njihovih najznačajnijih izvoznih tržišta, što bi trebalo da doprinese stabilizaciji poslovanja i jačanju konkurentnosti bh. živinarskog sektora.

  • Četiri žene optužile Džareda Leta za seksualno zlostavljanje, BBC objavio detalje slučaja

    Četiri žene optužile Džareda Leta za seksualno zlostavljanje, BBC objavio detalje slučaja

    Četiri žene optužile su glumca i muzičara Džareda Leta za seksualna krivična djela koja su se, prema njihovim tvrdnjama, dogodila dok su bile tinejdžerke.

    Njihove ispovijesti dio su BBC-jevog dokumentarca “Jared Leto: Hollywood's Dark Secret“, u kojem je ukupno deset žena progovorilo o navodnim neprimjerenim susretima sa oskarovcem i frontmenom grupe “Thirty Seconds to Mars”.

    Devet žena prvi put je javno ispričalo svoja iskustva. Sve tvrde da su Leta upoznale između 2002. i 2016. godine, kada je glumac bio u tridesetim ili četrdesetim godinama. Kako piše BBC, Leto, koji danas ima 54 godine, nije odgovorio na višestruke zahtjeve da se izjasni o optužbama.

    BBC navodi da je dio njihovih iskaza potkrijepio razgovorima sa prijateljima i članovima porodice kojima su žene još u vrijeme navodnih događaja ispričale šta se dogodilo. Novinari su dobili na uvid i fotografije, poruke i drugu dokumentaciju koja potvrđuje pojedine dijelove njihovih priča.

    Navodni napad u kupatilu motela

    Žena predstavljena pod pseudonimom Izabel tvrdi da ju je Leto seksualno napao 2002. godine, kada je imala 17 godina. Danas je u četrdesetim godinama, a kaže da je tek nedavno prestala da krivi samu sebe za ono što joj se dogodilo.

    Izabel  je Leta i njegove prijatelje upoznala u prodavnici u Las Vegasu u kojoj je radila. Nakon što im je pokazala grad, pristala je da se sastane sa glumcem u njegovom smještaju. Adresa koju je dobila odvela ju je do zapuštenog motela, ali je pretpostavila da će poslije zajedno otići negdje drugdje.

    Dok je sjedila na krevetu i čekala da se Leto spremi, navodno ju je pozvao u kupatilo kako bi razgovarali dok se tušira. Prema njenom iskazu, otvorio je zavjesu tuša i počeo da je ljubi, a zatim joj je uzeo ruku i njome počeo da se samozadovoljava.

    Izabel kaže da se odmakla i rekla mu da želi da ode. Leto  je, prema njenim riječima, ogrnuo peškir, provjerio da li se neko nalazi u blizini, a zatim joj dozvolio da napusti sobu. Tek je kasnije na internetu saznala da je tada bio u tridesetim godinama.

    “Veći dio života mislila sam da mi se to dogodilo zato što sam bila glupa djevojka“, rekla je u dokumentarcu.

    “Godine su samo broj”

    Bivša manekenka predstavljena kao Aleks upoznala je Leta 2013. godine nakon koncerta grupe “Thirty Seconds to Mars” u londonskoj O2 Areni. Tada je imala 19, a Leto 41 godinu. Aleks tvrdi da se, u pokušaju da se zaštiti, predstavila kao sedamnaestogodišnjakinja. Leto joj je na to navodno odgovorio da su godine samo broj i da su ionako u Evropi.

    Nakon zabave u istočnom Londonu jedna od Letovih asistentkinja nagovorila ju je da ode na još jedno okupljanje u obližnjem hotelu. Aleks kaže da je bila pripita, a baterija na telefonu gotovo prazna.

    Kada je ušla u hotelsku sobu, tamo je, suprotno onome što je očekivala, zatekla samo Leta. Pitala ga je ima li punjač ili novac za prevoz kući, ali joj je navodno rekao da nema ni jedno ni drugo.

    Razmišljala je da prespava na ležaljci u sobi, ali tvrdi da joj je Leto tada rekao da bi mogla da se probudi dok je seksualno napada. Prema njenim riječima, tu prijetnju ponovio je nekoliko puta.

    “Tada sam shvatila da nisam bezbjedna“, rekla je Aleks, koja je napustila sobu i kasnije prijateljici poslala poruku o onome što se dogodilo. Danas vjeruje da je cijela situacija bila unaprijed osmišljena i da je asistentkinja znala kako da je nagovori da ode u Letovu hotelsku sobu.

    Polni odnos sa sedamnaestogodišnjakinjom u Kaliforniji

    Žena predstavljena kao Klara tvrdi da je prvi put imala polni odnos sa Letom 2006. godine, kada je ona imala 17, a on 34 godine. Navodni susret dogodio se u njegovoj kući u Kaliforniji.

    Klara kaže da joj je jedan Letov saradnik, muškarac u četrdesetim godinama, prišao iza bine na koncertu grupe “Thirty Seconds to Mars” i u muzičarevo ime zatražio njen broj telefona. Kasnije je otišla u Letovu kuću, dok je njena prijateljica čekala u drugoj prostoriji.

    Prema Klarinom iskazu, Leto je tražio da ga zove „tata“ i da se ponaša poput djevojčice. Kaže da je u to vrijeme bila naivna i ranjiva i da nije shvatala koliko je takvo ponašanje bilo neprimijereno i uznemirujuće.

    Tvrdi i da su razgovarali o tome da je zakonska granica za pristanak na polni odnos u Kaliforniji 18 godina, jer je njen otac tada radio u policiji. Leto je navodno na to samo slegnuo ramenima, kao da ga ta činjenica ne zabrinjava.

    Klara kaže da ga je nakon toga posjetila još nekoliko puta. Prema zakonima savezne države Kalifornije, polni odnos odrasle osobe sa maloljetnikom koji nije dostigao zakonsku granicu za pristanak može se smatrati krivičnim djelom.

    “Nijedan zreo i stabilan muškarac u tridesetim godinama neće pogledati tinejdžerku i pomisliti da bi mu ona bila prikladna partnerka“, rekla je.

    Navodno pozvao četrnaestogodišnjakinju iza bine

    Još jedna žena, predstavljena kao Tejlor, tvrdi da je Leta upoznala 2005. godine na muzičkom festivalu, kada je imala 14 godina. Koncert je gledala sa majkom, a nakon nastupa članovi benda susreli su se sa obožavaocima i dijelili autograme.

    Tejlor  je Letu pružila majicu koju je nosila kako bi joj se potpisao. Očekivala je da će potpis staviti na rukav ili preko stomaka, ali tvrdi da se potpisao preko njenih grudi i pri tome neprimjereno komentarisao njeno tijelo.

    Potom je, prema njenim riječima, zaštitaru naredio da je odvede iza bine, a da je nije ni pitao da li želi da pođe. Tejlor tvrdi da je bilo očigledno da je maloljetna jer je bila veoma niska i nosila fiksnu protezu.

    Njena majka navodno je odmah suočila Leta sa njegovim ponašanjem, ali je on pred njom ponovio isti komentar o tijelu njene kćerke.

    Tejlor kaže da je taj događaj snažno uticao na njen život i da je nakon njega potpuno prestala da odlazi na koncerte.

    Eksplicitni telefonski razgovori sa šesnaestogodišnjakinjom

    Žena predstavljena kao Eta jedna je od pet ispitanica koje tvrde da su od Leta primale neobične i često seksualno eksplicitne telefonske pozive. Četiri su u to vrijeme bile tinejdžerke.

    Eta kaže da je Leta upoznala 2014. godine u manekenskoj agenciji u Los Anđelesu, u koju je došla sa majkom. Imala je 16 godina i željela je da se bavi manekenstvom. Leto se navodno zainteresovao za njene ambicije i zatražio adresu elektronske pošte kako bi nju i majku pozvao na zabavu nakon dodjele Oskara.

    Prema Etinim riječima, razgovori su ubrzo poprimili seksualni karakter. Tvrdi da je Leto znao da ima 16 godina, ali ju je uprkos tome telefonom ispitivao o nevinosti, seksualnim sklonostima i drugim intimnim pojedinostima. Najmanje jednom je, kaže, pomenuo mogućnost da njih dvoje imaju polni odnos.

    Leto ju je potom navodno pitao da li smije njen broj da da prijatelju koji bi joj mogao pomoći u karijeri. Muškarac kojeg je poznavala kao Kristijana zatim ju je često zvao i nagovarao da snima pornografski sadržaj, tvrdeći da nije važno što je maloljetna.

    Eta kaže da su joj Kristijan i Leto postavljali veoma slična eksplicitna pitanja, pa sumnja da je možda bila riječ o istoj osobi. Još dvije žene koje su opisale slične pozive takođe vjeruju da su muškarci koji su ih zvali možda zapravo bili Leto , predstavljajući se pod drugim imenima.

    Eta tvrdi da ju je Leto 2016. godine pozvao i rekao joj da njegov advokat želi da joj pošalje ugovor o povjerljivosti jer je zabrinut zbog njegovih odnosa sa ženama. BBC je dobio na uvid taj dokument, kao i povezane poruke i elektronsku prepisku. Eta ugovor nije potpisala.

    Bivši članovi ekipe govorili o nelagodnosti među zaposlenima

    Dvojica muškaraca koji su godinama radili sa Letovim bendom ispričala su BBC-ju da je članovima ekipe bilo neprijatno zbog načina na koji je muzičar komunicirao sa tinejdžerkama.

    Jedan bivši član ekipe, predstavljen kao Bred, rekao je da su tokom 2010-ih lokalne manekenske agencije dobijale pozive da pošalju manekenke na koncerte grupe “Thirty Seconds to Mars” uz besplatne VIP ulaznice. Prema njegovim riječima, zahtjev da dolaze isključivo žene stigao je direktno od Leta.

    Za pozvane manekenke navodno je bila pripremljena posebna prostorija iza bine. Bred kaže da su mlade djevojke tokom završnih pjesama izlazile na binu, nakon čega su članovi ekipe dobijali uputstva da ih pozovu u Letovu garderobu.

    Drugi bivši član ekipe, predstavljen kao Sajmon, rekao je da su u kuću u kojoj je bend radio na muzici u jednom periodu gotovo svakodnevno dolazile dvije djevojke kako bi se sastale sa Letom.

    “Mislim da su svi smatrali da je razlika u godinama bila prevelika“, rekao je jedan od bivših zaposlenih.

    Više od 120 navoda objavljenih na internetu

    BBC navodi da je pronašao više od 120 pojedinačnih optužbi i tvrdnji objavljenih na internetu o Letovom  ponašanju prema ženama, među kojima su i navodi stari više decenija.

    Optužbe su ponovo privukle pažnju javnosti nakon što je losanđeleska DJ-ica Ali Tajlz na društvenim mrežama objavila da ju je glumac napao kada je imala 17 godina. Nakon njene objave javilo se još nekoliko žena sa sličnim tvrdnjama.

    Devet žena ranije je za američki medij Air Mail optužilo Leta za seksualno neprimijereno ponašanje. On je tada odbacio sve optužbe.

    Leto je u glumačkom svijetu prisutan od devedesetih godina, a 2014. godine osvojio je Oskara za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu „Dobri dileri iz Dalasa“ (Dallas Buyers Club). Glumio je i u filmovima „Klub boraca“ (Fight Club), „Blade Runner 2049“ i „Odred otpisanih“ (Suicide Squad).

    Njegov rok sastav “Thirty Seconds to Mars” osnovan je 1998. godine, a najavljena je i nova koncertna turneja po Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu, prenosi Index.hr.

  • OpenAI priznao da su njegovi AI modeli samostalno izveli sajber napad, hakovali dvije firme

    OpenAI priznao da su njegovi AI modeli samostalno izveli sajber napad, hakovali dvije firme

    Najmoćniji modeli vještačke inteligencije kompanije OpenAI radili su nezavisno onlajn danima prije nego što su pokrenuli sajber napad na Hugging Face, vodeću platformu za programere vještačke inteligencije.

    Nova analiza otkriva da su se modeli, koji su izmakli kontroli ranije ovog mjeseca, pripremali za napad više od četiri dana. U istom incidentu, ciljali su i klijenta druge tehnološke kompanije, što je pokrenulo ozbiljna pitanja o tome kako je OpenAI ostao neotkriven danima, izvještava Politico .

    Detalji napada

    Kompanija Hugging Face je u utorak objavila novu analizu koja pokazuje da su dva OpenAI modela – jedan javno dostupan i jedan neobjavljeni prototip – izvršila 17.600 hakerskih operacija između 9. i 13. jula. Tokom tog perioda, modeli su se probijali od početne tačke na otvorenom internetu do servera Hugging Face-a. Iako je platforma prvi put prijavila kršenje 15. jula, OpenAI je tek prošle nedjelje priznao da su iza napada stajali modeli koji rade bez ljudske kontrole.

    Druga žrtva i brzina akcije

    Hugging Face tvrdi da su modeli, koristeći tehnike dostupne veštim ljudskim hakerima, bili u stanju da istraže teren i pronađu slabosti u odbrani mnogo brže nego što bi to mogao bilo koji čovjek. Ozbiljnost situacije potvrdio je i Akšat Bubna, tehnički direktor kompanije Modal Labs. On je za Politico rekao da su modeli OpenAI-a kompromitovali korisnički nalog jednog od njihovih klijenata tokom istog perioda.

    „Svjesni smo da je jedan korisnik Modala ostavio javno dostupnu krajnju tačku preko koje je svako na internetu mogao da koristi njegova izolovana okruženja za pokretanje koda. Ovu ranjivost je iskoristio lažni agent vještačke inteligencije. Sama Modal platforma nije ni na koji način ugrožena“, navodi se u Bubninom saopštenju.

    Reakcija kompanije OpenAI

    OpenAI još nije direktno komentarisao napad na svog Modal klijenta, ali je u utorak objavio blog post u kojem priznaje da je tokom istrage incidenta Hugging Face „otkrio mali broj slučajeva u kojima su modeli pronašli i iskoristili javno otkrivene akreditive za naloge na drugim servisima“.

    Kompanija je dodala da je neobjavljeni model vještačke inteligencije koji je učestvovao u napadu bio „interni istraživački prototip koji nikada nije bio namjenjen javnom objavljivanju“. Navedeno je da je model od tada deaktiviran, šifrovan i da mu se više ne može pristupiti u istraživačke svrhe.

    Pozivi na regulaciju

    Vijest o napadu podstakla je pozive za strožu regulaciju i usporavanje razvoja vještačke inteligencije. Generalni direktor kompanije OpenAI, Sem Altman, sastaje se ove nedjelje sa visokim zvaničnicima Trampove administracije i zakonodavcima.

    Takođe će razgovarati o incidentu sa Markom Vornerom, potpredsjednikom Obaveštajnog odbora Senata. U epizodi podkasta „Invest Like the Best“ objavljenoj u utorak, Altman je rekao da je incident sa zagrljenim licem bio „prvo kršenje bezbjednosti koje sam doživio veoma lično i snažno“.

    „Možda ćemo morati da prilagodimo tempo razvoja vještačke inteligencije kako bismo društvu dali dovoljno vremena da izgradi otpornost na ove nove nivoe sposobnosti“, dodao je Altman, piše Indeks.

     

  • Tramp najavio snažan odgovor na iranske napade u Јordanu

    Tramp najavio snažan odgovor na iranske napade u Јordanu

    Američki presjednik Donald Tramp najavio je da će američka vojska snažno odgovoriti, nakon što su tokom noći američke trupe presrele iranski napad balističkim raketama na Јordan.

    – Izvodićemo udare na njih do smrti. Udarićemo ih snažno, dobiće batine – rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz, posluživši se i psovkom.

    Tramp je rekao da su američke snage imale samo nekoliko minuta da odgovore na iznenadni napad i da su oborile dolazeće rakete prije nego što su stigle do ciljeva.

    Naveo je da su noćni američko-saudijski napadi na šiitske militante u Iraku koje podržava Iran bili koordinisani sa iračkom vladom.

    Rano jutros, jordanska vojska saopštila je da je njena protivvazdušna odbrana u zoru presrela i oborila pet raketa koje su doletjele iz Irana i “ciljale teritorije te kraljevine”.

    Ovo saopštenje je izdato nakon što je iranski Korpus islamske revolucionarne garde objavio da su njegove vazduhoplovne snage gađale američku vazdušnu bazu i centar Centralne komande u Јordanu.

    IRGC navodi da je u tom napadu upotrijebio “više balističkih raketa”.

  • Ima IQ 156, odbio Oksford i preselio se u Srbiju: “Inteligencija ne plaća stanarinu”

    Ima IQ 156, odbio Oksford i preselio se u Srbiju: “Inteligencija ne plaća stanarinu”

    Vićenco Frankeli (24), mladić rođen u Engleskoj od oca Italijana i majke Srpkinje, koji je ostvario je maksimalan rezultat od 156 na Mensinom testu inteligencije, umjesto studija na Oksfordu izabrao je život u Srbiji.

    Danas radi u kol-centru, tvrdeći da mu je važnije da pronađe mir i obezbijedi egzistenciju nego da ispuni očekivanja koja su drugi imali od njega.

    Ako biste na ulici prošli pored njega, vidjeli biste samo još jednog mirnog mladića u dvadesetim godinama koji na sebi nosi zrelost i ozbiljnost karakterističnu za mnogo starije ljude.

    Vićenco Frankeli na prvi pogled u potpunosti odudara od ustaljenih klišea o tome kako bi trebalo da izgleda jedan „vunderkind“. Dočekuje vas skromno, u ležernom izdanju i sa izrazom lica nekoga ko je već u ranoj mladosti duboko promislio o tome šta od života zaista želi, piše Telegraf.rs.

    Međutim, iza te skromne, ležerne i sasvim obične svakodnevice, krije se um kakav se rađa izuzetno rijetko. Vićenco je čovjek sa zvanično izmerenim koeficijentom inteligencije od 156 na Mensinom testu.

    Slojevita ljudska priča

    Njegova priča nije klasična novinska bajka o uspješnom preduzetniku ili IT magnatu iz Silicijumske doline, kakvu bi možda neko na prvu pomislio da će pročitati kada čuje za ovakav intelektualni kapacitet. Ovo je duboko ljudska, slojevita priča o tome kako visoki IQ i rano prepoznat talenat nose sa sobom specifičan teret, ali i o tome kako izgledaju lični izbori kada čovjek odluči da ne živi po tuđem diktatu i da pronađe sopstveni mir van društvenih kalupa.

    Priča o Vićencu počinje u Engleskoj, gdje su se njegovi roditelji upoznali tokom studija. Oboje stranci, spojili su se u tuđini, a Vićenco je tamo odrastao i proveo prvih dvadeset godina svog života. Od najranijeg detinjstva, njegov mozak je funkcionisao na frekvenciji koja je fascinirala njegovu okolinu.

    Prije treće godine govorio tri jezika

    Mališan koji još nije pošteno prohodao posmatrao je svijet kroz strukture koje druga djeca nisu ni primećivala, prije treće godine govorio je tri jezika i prepoznavao sve automobile na ulici.

    “Kad sam bio u vrtiću, druga deca bi škrabala po sveskama, crtala i iskidala papire da nose kući. Ja bih uzeo onaj njihov dnevnik gde stoje svi datumi i odmah bih skontao koji datumi fale i šta se desilo. Dok su oni samo uživali u bojenju, ja sam analizirao praznine”, prisjeća se Vićenco.

    Sa samo dvije godine, iz dječjih kolica je prepoznavao svaki automobil na ulici, ne samo po marki, već po tačnom modelu, specifičnim simbolima i detaljima. Njegov djed se u Italiji kladio sa prijateljima u kafani da dječak može nepogrešivo imenovati svako vozilo koje prođe ulicom. I dobio je opkladu.

    Dok su se druga djeca igrala u pijesku, Vićenco je sa tri ili četiri godine otkrivao tajne računara. Prije nego što je uopšte naučio da čita standardna slova, dopisivao se sa majkom preko nekadašnjeg MSN Messenger Live-a.

    “Uvek bih joj pisao čim se probudim: ’Probudio sam se u 7:37, ustao sam u 7:45’. Onda bih promenio font u Wingdings, gde su umesto slova samo hijeroglifi i simboli i poslao joj kompletnu šifrovanu poruku. Ona bi mi odgovorila u istom tom fontu: ’E, znam!’, a ja bih ponosno vratio: ’E, i ti si pametna!’”,  priča uz blagi, nostalgijom obojeni osmijeh.

    Školski sistem u Velikoj Britaniji ubrzo je prepoznao da ispred sebe ima kapacitet koji prevazilazi standardne kalupe. Dok su njegovi vršnjaci u polako ulazili u pubertet, Vićenco je sa 13 godina bio među najboljih 500 učenika u cijeloj Velikoj Britaniji na prestižnom UKMT takmičenju iz matematike za uzrast do 16 godina. Iskakanje iz razreda postalo je njegova svakodnevica.

    Vrata Kembriža i Oksforda bila su mu otvorena

    Ispite A-Levels (britanski pandan završnoj maturi i prijemnim ispitima za fakultet), koje mladi rade sa 18 godina, Vićenco je sa lakoćom položio sa samo 14 i 15 godina. Pred njim su stajale napredna matematika, fizika, statistika i logistika. Vrata najprestižnijih svjetskih univerziteta, poput Oksforda i Kembridža, bila su mu širom otvorena.

    A onda je traka naglo stala. Vićenco nije otišao ni na Oksford, ni na Kembridž.

    “U to vreme, kad sam bio tinejdžer, hteo sam samo da radim tinejdžerske stvari. Voleo sam da se zabavljam. Nisam razmišljao o studiranju. Često nisam ni učio za te teške testove, samo bih došao, uradio ih iz glave, položio i otišao dalje da radim nešto svoje”, iskren je Vićenco.

    Ali iza te tinejdžerske želje za provodom krilo se nešto mnogo dublje: podsvjesni bijeg od tereta ogromnih očekivanja. Kada vam od dvanaeste godine svi govore da ste predodređeni za velika djela, svaka sljedeća stepenica prestaje da bude izazov i postaje potencijalno stratište na kojem možete iznevjeriti sopstveni mit.

    Prije četiri godine, 2022. godine, Vićenco je presekao. Spakovao je kofere i napustio Englesku. Iako je rođen tamo, Engleska mu nikada nije ponudila toplinu koju je osjećao kada bi dolazio u Srbiju na ljetnje raspuste. Oduvijek je volio ovdašnji mentalitet, kulturu i sporiji ritam života.

    Ubrzo po dolasku u Srbiju, odlučio je da iz čiste radoznalosti ode na zvanično testiranje Mensa Srbije. Želio je, kako kaže, da vidi gdje mu se nalazi „limit“, jer su mu onlajn testovi djelovali neozbiljno.

    Uradio IQ test bez greške

    Rezultat je bio zaprepašćujući. Uradio je cio test bez ijedne jedine greške. Riješio je sve zadatke i ostvario maksimalan rezultat od 156 na Katelovoj skali, što je apsolutni maksimum.

    “Meni je do poslednja dva pitanja sve bilo odmah jasno, nisam morao ni da razmišljam. Poslednje pitanje mi je uzelo 3, 4 ili 5 minuta da ga skontam, jer sam imao još vremena. Tu sam osetio da mi je negde pri vrhu limit. Rado bih radio neki teži test gde su sva pitanja takva, da vidim dokle zapravo mogu da idem”, objašnjava bez ikakve arogancije, više sa naučnom hladnoćom.

    Međutim, taj rezultat od 156 ostao je samo mrtvo slovo na papiru. Koeficijent inteligencije u stvarnom svijetu ne plaća stanarinu, ne kupuje hranu i ne kupuje novu obuću.

    Danas Vićenco radi u kol-centru. Pruža korisničku podršku i razmišlja o tome da prihvati još jedan, drugi posao.

    “Ako radim dva posla, to je 68 sati nedeljno. Kad bih učeo i studirao preko toga, to bi bilo previše. Pare su mi važne. Ne mogu sad da dam otkaz u kol-centru da bih tražio nešto ‘intelektualno stimulativnije’, jer od nečega mora da se živi. Odakle pare?”, suvo konstatuje.

    U slobodno vrijeme, kada ne odgovara na pozive nezadovoljnih korisnika, skriva se u svom svijetu. Pravi skripte, aplikacije i „čitove“ (kodove) za igricu koju voli, istražujući mogućnosti vještačke inteligencije. To je njegov jedini preostali ventil, prostor u kojem njegov um funkcioniše bez pritiska i bez ocjenjivanja.

    Vićenco se u svojim dvadesetim godinama ne ponaša kao mladić pun poleta, već kao umorni veteran. On je preskočio bezbrižnost mladosti i direktno zakoračio u psihološku krizu srednjih godina. Njegovo telo ima 24 godine, ali njegov duh nosi težinu čoveka od 45 godina koji je odustao od velikih snova i izabrao puku preživljavanje.

    Supruga velika podrška

    Ipak, u cijelom tom sivilu postoji jedna svijetla tačka koja Vićencu drži glavu iznad vode. To je njegova supruga Milica.

    Njihova priča ima gotovo filmski predznak. Znali su se još od svoje pete godine. Kada god bi Vićenco preko ljeta dolazio iz Engleske u Srbiju, provodio bi dane sa njom jer su stan njegove bake i stan njene majke stajali vrata do vrata. Družili su se kao djeca od 5, 6 godina, pa kao tinejdžeri od 12, 14, 15… Kada se 2022. konačno zauvijek doselio u Srbiju, nisu čekali ni trenutka. Poslije samo par mjeseci zajedničkog života, zaprosio ju je na njen rođendan u septembru, a vjenčali su se već u februaru naredne godine, na njegov rođendan.

    “Mi imamo potpuno suprotne ličnosti, ali se odlično dopunjujemo. Ona ima te tipične ženske, razumne karakteristike, empatiju, kreativnost, emotivnost. Ja sam čist logičar. To se savršeno poklapa i u tome je cela fora”, kaže Vićenco, dok mu se pogled nakratko razvedrava.

    U tom mikro-svijetu, među zidovima doma koji su zajedno stvorili, Vićenco je pronašao mir. On je sve svjesno redukovao: odustao je od trke za akademijom, odustao je od dokazivanja svijetu, zatvorio se u krug sa ženom koja ga voli i poslom koji mu osigurava hljeb.

    Ali ispod tog mira tinja duboka, neizrečena usamljenost.

    “Svi od tebe očekuju čuda”

    “Najteže je što svi misle da je sa mojim mozgom sve lako. Svi od tebe očekuju čuda samo zato što imaš visok IQ. Niko ne razmišlja o tome koliko je to teško i šta se sve od tebe traži… Voleo bih samo da me neko razume”, navodi on.

    Vićenco možda nije postao naučnik sa Oksforda, niti je izumio nešto što će promijeniti tok čovječanstva. On je samo mladić koji svakog jutra stavlja slušalice u kol-centru, trpi nezadovoljne stranke i broji sate do trenutka kada će se vratiti u svoj stan, svojoj supruzi i svojim kodovima za igrice.

    Njegova inteligencija od 156 ostala je zaključana u njemu – ne kao trijumf, već kao tihi, nevidljivi saputnik sa kojim je konačno sklopio primirje.

  • Kastel – mjesto gdje se susreću istorija, kultura i život

    Kastel – mjesto gdje se susreću istorija, kultura i život

    Često prolazite pored njegovih zidina, idete na koncerte i festivale, ali o njegovoj istoriji ne znate mnogo? Kastel, najstariji spomenik u Banjaluci, nije samo kameni svjedok vremena koji vijekovima čuva tajne, preživljava carevine, ratove i zemljotrese, već ova tvrđava, rekli bi mnogi, iznova definiše identitet grada.

    Sa njega se danas najčešće čuju zvukovi muzičkih festivala i graja prolaznika, pa istoričari kažu da Kastel uvijek uspijeva da spoji prošlost, sadašnjost i budućnost.

    ​Rimska epoha: Temelji na ljekovitim izvorima

    ​Istorija Kastela seže duboko u antičko doba. Arheološka istraživanja potvrdila su da su još Rimljani prepoznali strateški značaj ove lokacije. Na ovom mjestu nalazilo se rimsko vojničko utvrđenje – Castra, koje je imalo dvostruku ulogu: da štiti važan put koji je povezivao Dalmaciju sa Panonijom i da osigura kontrolu nad riječnim prelazom.

    ​Pored vojnog značaja, Rimljani su uživali i u prirodnim blagodetima ovog kraja, pa su u blizini utvrđenja koristili i ljekovite termalne izvore, postavljajući temelje urbanom životu na ovom prostoru.

    Osmanlijsko doba: Zlatno doba i današnji oblik

    Iako je na mjestu današnje tvrđave postojalo srednjovjekovno utvrđenje, Kastel svoj današnji, prepoznatljivi oblik dobija tokom osmanlijske vladavine, posebno krajem 16. i tokom 17. vijeka.

    Graditeljstvo tog doba pretvorilo ga je u pravo vojno utvrđnje opasano zidima, kulama i puškarnicama. Jedan od najvažnijih istorijskih trenutaka dogodio se 1737. godine, tokom Banjalučkog boja, kada su osmanlijske snage pod vođstvom Husein-paše Mušinovića iz unutrašnjosti tvrđave odbranile grad od brojnije austrougarske vojske.

    Unutar zidina tvrđave nalazila se i arsenalska kula, skladišta municije, kao i stambeni objekti za vojne posade, što je Kastel činilo malim “gradom u gradu”.

    Austrougarska i 20. vijek: Od vojnog utvrđenja do istorijske baštine

    Dolaskom Austrougarske 1878. godine, Kastel postepeno gubi svoju primarnu vojnu ulogu. Razvojem modernog naoružanja, stare kamene tvrđave postale su zastarjele, pa se težište razvoja Banjaluke pomjera ka današnjem centru i Gospodskoj ulici.

    ​Tokom 20. vijeka, tvrđava je preživjela dva svjetska rata, ali i razorni zemljotres koji je 1969. godine pogodio Banjaluku. Iako oštećen, Kastel je “preživo”, a ubrzo nakon toga prepoznat je njegov neprocjenjivi kulturno-istorijski značaj, kada počinju prvi ozbiljnijiji konzervatorski i restauratorski radovi.

    ​Moderno doba: Ljetni centar kulture, muzike i susreta

    Nakon obimnih rekonstrukcija u proteklim decenijama, Kastel je doživio svoju najveću transformaciju – od vojničkog utvrđenja postao je epicentar kulturnog i zabavnog života Banjaluke.

    ​Danas su unutrašnje zidine i kamena ljetnja pozornica dom za neke od najpoznatijih regionalnih festivala. Pored festivalskih noći, Kastel je tokom cijele godine omiljeno šetalište Banjalučana i turista.

    ​Restoran i kafić Kazamat: Bjekstvo u prošlost pored Vrbasa

    ​Jedan od najprepoznatljivijih simbola ugostiteljstva na Kastelu je čuveni restoran i kafić Kazamat, smješten u samim zidinama tvrđave, tik uz obalu Vrbasa. Svoje neobično ime duguje upravo vojnoj istoriji ovog prostora. Riječ kazamat, izvorno iz italijanskog i francuskog jezika — casamatta / casemate, označava jako utvrđenu, podzemnu ili zasvođenu kamenu prostoriju u tvrđavama, koja je prvobitno služila kao sklonište od granatiranja, skladište municije ili zatvorska ćelija.

    ​Prostor u kojem se danas nalazi ugostiteljski objekat nekada je služio upravo kao takva utvrđena, masivna odaja unutar zidina. Današnji ententerijer je sačuvao taj autentični duh – debeli kameni zidovi, lučni svodovi i kovani detalji pružaju osjećaj kao da ste zakoračili u prohujali vijek, dok se sa terase pruža jedan od najljepših pogleda na Vrbas.

    Kameni čuvar gradske duše

    Kastel je prešao dugačak put od rimskog tabora i turskog utvrđenja do mjesta na kojem se stvaraju najljepše uspomene modernih generacija. On je dokaz da spomenici kulture ne moraju biti samo muzeji na otvorenom, već da mogu živjeti punim plućima zajedno sa gradom koji čuvaju stotinama godina.

    (BL Portal)

     

     

     

  • Otvorene prijave za ljetni kamp za mlade u Foči: Tri dana avanture i druženja

    Otvorene prijave za ljetni kamp za mlade u Foči: Tri dana avanture i druženja

    Ljetni kamp povodom Međunarodnog dana mladih, u organizaciji Omladinskog savjeta Republike Srpske i Saveza studenata Medicinskog fakulteta u Foči, biće održan od 11. do 13. avgust u Foči, a prijave su otvorene do 2. avgusta do 16 časova.

    Kako su istakli organizatori, pravo učešća imaju svi mladi od 15 do 30 godina.

    “Tokom tri dana učesnike očekuje jedinstven spoj avanture, edukacije i druženja kroz bogat program koji obuhvata rafting, kanjoning, izlet na Trnovačko jezero, predavanja, interaktivne radionice i brojne sadržaje namijenjene povezivanju mladih iz različitih krajeva Republike Srpske”, naveli su oni.

    Kako dodaju, ljetni kamp predstavlja priliku da mladi izađu iz svoje svakodnevice, steknu nova znanja i vještine, upoznaju nove ljude i dožive nezaboravno iskustvo u jednom od najljepših prirodnih ambijenata Republike Srpske.

    “Svi zainteresovani mogu popuniti prijavu putem zvaničnih kanala Omladinskog savjeta Republike Srpske i obezbijediti svoje mjesto na kampu koji će ovog avgusta okupiti mlade željne avanture, novih iskustava i dobrog društva”, ističu oni.

    Prema njihovim riječima, kamp u Foči samo je uvod u bogat avgustovski program Omladinskog savjeta Republike Srpske, koji će biti zaokružen 28. Susretima mladih Republike Srpske, najvećom omladinskom manifestacijom u Republici Srpskoj, koja će od 24. do 28. avgusta u Trebinju okupiti stotine mladih iz svih krajeva Republike Srpske.