Autor: m88bogdanovic

  • Cijene goriva u Republici Srpskoj konstantno rastu

    Cijene goriva u Republici Srpskoj konstantno rastu

    Cijene goriva u Republici Srpskoj konstantno rastu, a na jednoj pumpi u Kotor Varošu dizel je dostigao cijenu od skoro četiri KM, odnosno tačnije 3,98 KM.

    Kada je riječ o benzinu, litar benzina na ovoj pumpi iznosi 3,04 KM.

    Naime, cijene dizela su prije početka sukoba na Bliskom istoku, krajem februara iznosile 2,25 do 2,29 KM, dok je benzin koštao 2,25 do 2,32 KM.

    Podsjećamo, Vlada Republike Srpske 1. aprila je donijela je odluku o ukidanju akciza na gorivo.

    “Mi se kao Vlada Srpske odričemo svog budžetskog dijela, koji je negdje oko 10 feninga po litru”, kazao je tada Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma Srpske.

    On je istakao da je ova odluka vrlo bitna, kako za građane tako i za privredu.

    Kako će funkcionisati povrat novca?

    “Sve će se direktno rješavati na benzinskim stanicama. Kada kupite gorivo, račun se umanji za 10 feninga po litru. Dovoljno je da imate ličnu kartu koja je izdata od MUP-a Srpske i da imate naše tablice”, istakao je Puhovac.

  • Velike gužve na prelazu Gradiška nakon uskršnjih praznika, čeka se duže od sat vremena

    Velike gužve na prelazu Gradiška nakon uskršnjih praznika, čeka se duže od sat vremena

    Na graničnom prelazu Gradiška, gužva je od ranog jutra a kolona vozila na izlazu iz BiH stalno se povećava. Čekanja su već sada, računajući granične procedure u dvije države, duža od sat vremena. Najviše putnika je iz evropskih zemalja koji su u BiH slavili Uskrs ili imali slobodne dane zbog ovog praznika.

    Na graničnom prelazu Gradiška, gužva je od ranog jutra a kolona vozila na izlazu iz BiH stalno se povećava. Čekanja su već sada, računajući granične procedure u dvije države, duža od sat vremena. Najviše putnika je iz evropskih zemalja koji su u BiH slavili Uskrs ili imali slobodne dane zbog ovog praznika.

    Foto: Milan Pilipović

     

  • Jadran traži radnike: Potrebno 95.000 ljudi, plate i do 3.000 evra

    Jadran traži radnike: Potrebno 95.000 ljudi, plate i do 3.000 evra

    Predstojeća ljetna sezona na Jadranskom moru zahtijeva oko 95.000 radnika, a najveća potražnja očekuje se u turizmu i ugostiteljstvu.

    Prema procjenama, u Hrvatskoj će biti potrebno oko 70.000 sezonskih radnika, što je za oko 5.000 više nego prošle godine.

    Slična situacija očekuje se i u Crnoj Gori, gdje će za predstojeću sezonu biti potrebno oko 25.000 radnika, a samo u Budvi najmanje 5.000 u sektoru turizma i ugostiteljstva.

    Velika šansa za radnike iz regiona

    Ovakva potražnja otvara značajne mogućnosti i za radnike iz regiona, a kako navodi portal Infostud Jobs, poslodavci već aktivno traže osoblje za predstojeću sezonu.

    Najveći broj poslova tradicionalno je u ugostiteljstvu, gdje su najtraženiji konobari, kuvari, pomoćni kuvari, kuhinjski radnici i čistači.

    Pored toga, traže se i animatori, recepcioneri i radnici na održavanju, koji su neophodni za funkcionisanje hotela i turističkih kompleksa.

    Plate i do 3.000 evra

    Kada je riječ o zaradama, konobari mogu očekivati između 1.200 i 1.600 evra mjesečno, dok barmeni zarađuju od 1.400 do 1.600 evra.

    Recepcioneri imaju plate od oko 1.300 do 1.500 evra, dok radnici na održavanju i zanatlije zarađuju između 1.100 i 1.300 evra.

    U prodaji, plate se kreću od 1.600 do 1.800 evra.

    Najplaćeniji su kuvari, koji mogu zaraditi i do 3.000 evra mjesečno. Majstori roštilja zarađuju između 1.400 i 1.900 evra, dok majstori pizze mogu imati platu od 1.900 do 2.500 evra.

    Pomoćni kuvari zarađuju između 1.400 i 1.800 evra, a pomoćni radnici u kuhinji od 900 do 1.400 evra.

    Smještaj i hrana kao dodatna pogodnost

    Sezonski poslovi u turizmu često uključuju obezbijeđen smještaj i hranu, što značajno smanjuje troškove tokom boravka na moru.

    Nedostatak kvalifikovanih radnika

    Kako pokazuju podaci Infostuda, najveći broj prijava bilježi se za pozicije recepcionara, čistača i pomoćnih radnika u kuhinji.

    S druge strane, manji je broj kandidata za kvalifikovanije poslove poput kuvara, poslastičara, majstora roštilja i majstora pizze.

    Ovaj trend potvrđuje dugogodišnji problem nedostatka stručne radne snage u turizmu i ugostiteljstvu u cijelom regionu, prenosi Indikator.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti pretežno sunčano i toplo vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost na sjeveru.

    Maksimalna temperatura vazduha od 19 do 25, u višim predjelima od 13 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab i promjenljiv vjetar, krajem dana na sjeveru umjeren do jak sjeveroistočni i istočni.

  • Pregovori o primirju, a rat bukti: Mrtvi u Teheranu i Haifi

    Pregovori o primirju, a rat bukti: Mrtvi u Teheranu i Haifi

    Dok SAD, Iran i regionalni posrednici vode pregovore o mogućem 45-dnevnom primirju, uz male šanse za dogovor, tokom noći i jutra 6. aprila nastavljeni su žestoki napadi između Irana i Izraela, uz poginule i širenje sukoba na druge zemlje regiona.

    Prema informacijama iz diplomatskih izvora, pregovori se vode uz posredovanje više država, uključujući Tursku, Egipat i Pakistan, a cilj je privremeni prekid vatre koji bi mogao otvoriti put ka trajnom rješenju sukoba. Međutim, izvori navode da su izgledi za dogovor ograničeni, uprkos hitnosti situacije i pritisku zbog mogućeg daljeg širenja rata.

    Novi napadi i žrtve

    Uprkos pregovorima, borbe su nastavljene punim intenzitetom.

    U Teheranu je u vazdušnim udarima pogođena stambena zgrada, pri čemu je poginulo najmanje 13 ljudi, dok su pojedini dijelovi grada ostali bez snabdijevanja gasom nakon napada na energetsku infrastrukturu.

    Istovremeno su pogođeni i objekti univerziteta, uključujući Šarif univerzitet, što dodatno ukazuje na širenje napada na ključne civilne i obrazovne institucije.

    Na izraelskoj strani, u Haifi su iz ruševina pogođene zgrade izvučena tijela dvije osobe nakon raketnog napada, dok spasilačke ekipe nastavljaju potragu za eventualno zatrpanima.

    Sukob zahvata sve veći dio regiona

    Sukob se sve više preliva van granica Irana i Izraela.

    Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt bili su meta projektila i dronova, dok su njihove protivvazdušne odbrane tokom noći djelovale kako bi presrele napade. U Abu Dabiju je jedna osoba povrijeđena nakon što su krhotine pale na industrijsku zonu nakon presretanja projektila.

    Istovremeno, zabilježeni su i napadi na energetsku infrastrukturu u regionu, uključujući ciljeve povezane sa naftnom industrijom, što dodatno pojačava zabrinutost zbog šireg ekonomskog uticaja sukoba.

    Trampov rok i prijetnje Iranu

    Dodatne tenzije izazvale su i nove poruke iz Vašingtona.

    Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) postavio je rok Iranu da ponovo otvori Ormuski moreuz do utorka u 20 časova po istočnom američkom vremenu, uz prijetnju snažnim napadima na infrastrukturu ukoliko se to ne dogodi.

    Ovaj moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport energenata, kroz koju u normalnim okolnostima prolazi oko petine globalne nafte i gasa.

    Iran je ranije odbacio zahtjeve i poručio da neće popustiti pod pritiscima, uz upozorenje da bi eventualni napadi na njegovu infrastrukturu mogli dovesti do šireg regionalnog sukoba i odmazde prema američkim interesima.

    Vojne operacije i direktno uključenje SAD

    Sukob dodatno komplikuje i direktno vojno angažovanje Sjedinjenih Država.

    Nakon što su dva američka vojna aviona oborena tokom sukoba, američke snage izvele su složenu operaciju spašavanja posade u planinskim dijelovima Irana, što predstavlja jedan od najrizičnijih vojnih poteza od početka rata.

    Ovi događaji ukazuju na sve dublju uključenost SAD u sukob i povećavaju rizik od direktne konfrontacije sa Iranom.

    Posljedice na globalno tržište

    Rastuće tenzije već imaju vidljive posljedice na svjetsku ekonomiju.

    Cijena nafte porasla je iznad 110 dolara po barelu, što je direktna posljedica straha od poremećaja snabdijevanja zbog blokade i nestabilnosti u Ormuskom moreuzu.

    Iran već sedmicama koristi kontrolu nad ovim strateškim prolazom kao jedan od glavnih aduta u sukobu, čime utiče na globalno tržište energenata i izaziva zabrinutost širom svijeta.

    Napadi na infrastrukturu i rastući rizici

    U fokusu sukoba sve više su i infrastrukturni ciljevi.

    Napadi na energetske objekte, mostove i industrijske zone povećavaju rizik od dugoročnih posljedica po civilno stanovništvo, dok pravni stručnjaci upozoravaju da bi gađanje pojedinih objekata moglo otvoriti pitanje kršenja međunarodnog prava.

    Istovremeno, izvještaji ukazuju da su pogođeni i petrohemijski kompleksi i industrijske zone, što dodatno produbljuje ekonomsku i bezbjednosnu krizu u regionu.

  • Orban krenuo ka mađarsko-srpskoj granici da provjeri stanje gasovoda

    Orban krenuo ka mađarsko-srpskoj granici da provjeri stanje gasovoda

    Premijer Mađarske Viktor Orban krenuo je rano jutros ka granici sa Srbijom da provjeri da li je sve u redu sa gasovodom na mađarskoj strani.

    – Uskršnji ponedeljak, 6 ujutru. Umjesto polivanja, idemo ka mađarsko-srpskoj granici. Јuče su pokušali da dignu u vazduh gasovod na srpskom dijelu. Provjeravamo da li je sve u redu na mađarskoj strani. Јaviću se uživo sa razvojem događaja – naveo je Orban u svojoj objavi na Fejsbuku uz video-snimak.

    Vaskršnji ponedjeljak, drugi dan praznika koji se slavi po gregorijanskom kalendaru, poznat je po običaju polivanja vodom.

    Mađarski premijer je u nedjelju popodne sazvao hitnu sjednicu Savjeta za odbranu te zemlje, nakon što su srpske vojne službe pronašle eksplozivnu napravu i sredstva za njeno aktiviranje na kritičnoj gasnoj infrastrukturi koja povezuje Srbiju i Mađarsku.

    Nakon sjednice, Orban je najavio da će vojne snage koje štite dio gasovoda Turski tok koji se nalazi u Mađarskoj biti dodatno pojačane. Orban je na video-snimku objavljenom na njegovom nalogu na Fejsbuku juče zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na “brzom i efikasnom odgovoru”.

    Mađarski premijer je dodao da u tom incidentu nije bilo povrijeđenih, kao i da je predupređen “čin sabotaže”. Orban je dodao da gasovod radi normalno i bez prekida.

    Vučić je prethodno saopštio da su na teritoriji opštine Kanjiža pronađena dva velika paketa eksploziva sa štapinima i istakao da je Vojska Srbije juče uspjela da predupredi akciju protiv vitalnih interesa zemlje kao i da će se Srbija nemilosrdno obračunati sa svakim ko misli da ugrožava njenu vitalnu infrastrukturu.

    Gasovod Turski tok godišnje transportuje 7,5 do osam milijardi kubnih metara i predstavlja glavnu energetsku arteriju Mađarske.

  • Dojava o bombi u banjalučkoj Gimnaziji

    Dojava o bombi u banjalučkoj Gimnaziji

    U banjalučkoj Gimnaziji jutros, 6. aprila, zaprimljena je dojava o postavljenoj bombi, zbog čega su učenici obaviješteni da ne dolaze na nastavu dok se ne obavi bezbjednosni pregled objekta.

    Prema informacijama koje su stigle od roditelja, razredne starješine su jutros kontaktirale učenike i poručile im da ostanu kod kuće do daljnjeg.

    „Razrednica je javila djeci da ne dolaze dok se ne obavi pregled“, naveo je jedan od roditelja za “Nezavisne”.

  • Tramp: Očekujem dogovor sa Iranom u narednim danima, ne i nedjeljama

    Tramp: Očekujem dogovor sa Iranom u narednim danima, ne i nedjeljama

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć da očekuje da Sjedinjene Američke Države postignu dogovor sa Iranom u narednim danima, ali ne i nedjeljama.

    -Ako se desi, desiće se. Ako ne, dići ćemo celu zemlju u vazduh. Kao što sam rekao, biće to “dan mostova” i “dan elektrana” u Iranu -rekao je Tramp, prenosi australijska televizija ABC njuz.

    Prema njegovim riječima, “malo toga neće biti u igri” ako se dogovor ne postigne, a na pitanje da li to uključuje bombardovanje civilne infrastrukture u Iranu, on je rekao da na to ne želi da odgovori.

    Upitan da li će produžiti rok do kada Iran treba da odgovori na mirovne uslove, Tramp je rekao da Teheran ima dovoljno vremena.

    – Ako ne budu htijeli dogovor, zemlja će im nestati – rekao je američki predsjednik.

    Tramp je prethodno rekao da postoji mogućnost postizanja dogovora sa Iranom do utorka, ali je upozorio da će Sjedinjene Američke Države, ukoliko do toga ne dođe, preduzeti snažnu akciju.

  • Građani strepe od novih poskupljenja

    Građani strepe od novih poskupljenja

    Građani Bosne i Hercegovine ponovo su na udaru rasta cijena, kako goriva, tako i drugih proizvoda i usluga, pa se mnogi dok strepe od novih poskupljenja s pravom pitaju kako preživjeti.

    Novi talas poskupljenja širom BiH

    U samo nekoliko posljednjih dana poskupjeli su taksi prevoz u Sarajevu, odvoz smeća u Banjaluci, voda, smeće i grijanje u Čelincu, a najavljena su i poskupljenja namirnica poput brašna, kao i brojnih drugih proizvoda i usluga.

    Građani i stručnjaci upozoravaju na posljedice

    Građani Banjaluke s kojima smo razgovarali kažu da strahuju od nove inflacije dok se, kako navode, nalaze u začaranom krugu poskupljenja i malih plata.

    “Ljudi su sad u ogromnom grču zbog poskupljenja koja se već dešavaju, koja dolaze i jednostavno više ne znaju čega još da se odreknu i kako da se sastave od prvog do prvog. Prosječnom radniku postalo je sve teže da se doveze na posao, pogotovo onim ljudima koji ne mogu da stignu pješke, da nahrani porodicu, te da isfinansira sve redovne i vanredne obaveze, a da tu ne ubrajamo nikakav luksuz. Ovdje je preživjeti izgleda postalo pravi luksuz”, kaže Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

    Drugi građani vratili su se u vrijeme pandemije, navodeći da su ekonomski stručnjaci tada najavljivali inflaciju koja će nas pogoditi, ali da se tada nisu previše potresali oko toga jer su tada bili ugroženi životi.

    “Poslije je došlo i to što su najavljivali – inflacija i tu riječ, evo već godinama, čujemo i osjetimo.  Od tada namirnice konstantno poskupljuju, sve je redom bilo na udaru: meso, mlijeko, hljeb, čokolada, toalet-papir. Gorivo da ne spominjem, rezervoar nam je, kad je izbio rat u Ukrajini, poskupio za duplo i to je potrajalo. Poskupljenje goriva uticalo je naravno i na sve ostalo. U isto vrijeme poskupljivale su nam i režije. Kada smo konačno dočekali da cijene goriva spadnu, desilo se novo naglo i veliko poskupljenje, pogotovo dizela”, kaže Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dodajući da je minimalna povećanja plata odavno sažvakala inflacija.

    Najugroženiji penzioneri i porodice sa niskim primanjima

    Za komentar smo pozvali i Snežanu Šešliju, predsjednicu Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, koja ističe da građani ćute i strepe od novih poskupljenja.

    “Mi kao udruženje za zaštitu potrošača u narednim danima imaćemo sastanke sa građanima i cilj je da se konačno krene sa socijalnom kartom. Ona je jedino rješenje da se jedan broj građana, a to je sigurno više od 40 odsto, na neki način zaštiti od ovog poskupljenja. Kako god smo radili analizu, u Doboju će biti izuzetno krizno za nekih 30 odsto porodica zato što većina penzionera ovdje ima penzije ispod 700 KM, što je nedovoljno ni za osnovnu hranu, a da ne govorimo o ostalim uslugama”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, poskupljenja su veća u odnosu na ono što se predviđalo.

    “Treba da konačno institucije urade nešto. Najbitnije je da se uradi socijalna karta”, navodi ona, dodajući da trenutne kontrole nadležnih “nisu kako treba”.

    “Nemoguće je da dvije prodavnice prodaju istu robu po razlici od 30 ili 40 feninga ako mi idemo na to da se na neki način smanji marža, odnosno da se kontroliše”, ističe Šešlija.

    Život građana shodno svim poskupljenjima, prema riječima Redže Omerbašića, predsjednika Udruženje građana Županije posavske “Klub potrošača Odžak” iz Odžaka, u ovom trenutku je neizvjestan.

    “Energenti su naglo poskupjeli, a to će imati uticaja na cijene, na transport, tokove robe. Očekivati je sve veće cijene, a u toj svoj brzini imamo i nekontrolisano povećanje cijena. Ne može se to sve iskontrolisati”, kaže on za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaje, vlasti pokušavaju uvesti mjere, ali nisu spremne i stručne da bilo šta urade.

    “One ne mogu predvidjeti šta će biti za pet dana, a kamoli da imaju programe. Nema dugoročnog razvoja poljoprivredne proizvodnje da imamo hranu, nema rezerve za gorivo, nema rezerve za stabilizaciju tržišta da stanovništvo ima redovne cijene nekoliko mjeseci”, navodi on.

  • Alarm iz škola: Nedostaje profesora hemije, fizike i matematike

    Alarm iz škola: Nedostaje profesora hemije, fizike i matematike

    Škole u Republici Srpskoj kubure sa nedostatkom profesora hemije, fizike i matematike, a ovaj problem u budućnosti bi mogao biti još izraženiji jer ove smjerove već godinama upisuje sve manje studenata.

    Problem bi uskoro mogao ozbiljno ugroziti nastavu

    Ovaj problem za Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je jedan od ključnih nedostataka u oblasti obrazovanja, odnosno za realizaciju vaspitno-obrazovnog rada.

    Nedostatak kadra već pogađa škole

    Nedostatak prosvjetnog kadra osjete i u prnjavorskoj Gimnaziji, a prema riječima Dajane Ostojić, direktorice ove obrazovne ustanove, njima najveći problem predstavlja pronalazak profesora informatike.

    “Svi profesori informatike mogu raditi i u IT industriji i oni zbog boljih uslova i plate sve češće odlaze da rade u privatni sektor. Kada je riječ o matematici, mi trenutno imamo koleginicu koja je na trudničkom bolovanju i mijenja je profesor koji se vratio iz penzije. Takođe, imamo i apsolventa koji predaje informatičku grupu predmeta”, ističe Ostojićeva.

    Na pitanje da li među maturantima ima onih koji su zainteresovani za neko od ovih zanimanja, Ostojićeva navodi da se iz godine u godinu sve manje učenika odlučuje za bilo koji prosvjetni smjer.

    “Ne samo za ove predmete, već uopšteno”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

    Problem potvrđuju institucije i tržište rada

    I podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske potvrđuju da ovog kadra nema dovoljno na tržištu rada, a prema njihovoj evidenciji zaključno sa februarom, na birou je bilo ukupno šest osoba matematičko-informatičkog usmjerenja i to tri profesora matematike i fizike, dva profesora matematike i informatike i jedan profesor matematike i računarstva.

    “Kada je riječ o hemijskoj struci, evidentirano je ukupno 10 lica, i to: jedno lice je diplomirani inženjer biohemije, dva lica su diplomirani inženjeri hemije, dva lica su diplomirani inženjeri prehrambeno-sanitarne hemije i pet lica su profesori hemije”, navode iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, već dugi niz godina prisutna je potražnja za ovim zanimanjima, što potvrđuje i kontinuirano interesovanje poslodavaca za ovaj kadar.

    Fakulteti upozoravaju na deficit kadra

    Da ovog kadra nedostaje, svjesni su i na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci gdje se mladi studenti upravo i školuju za buduće matematičare, fizičare i hemičare, a prema riječima Dine Hasanagića, prodekana za nastavu, na adresu fakulteta često stižu molbe za preporuku za nastavnike.

    “Često dobijemo zvanične mailove gdje se traži od nas da li imamo da preporučimo nekoga ko je čak nesvršeni student, da se angažuje u nastavi. Imali smo pogotovo upite za nastavni kadar za fiziku i matematiku”, kaže on u razgovoru za “Nezavisne novine”.

    Kako navodi, informatičke nauke, matematika i fizika su, prema njihovim uvidima, deficitarni, a prošle godine je u ovu kategoriju uvrštena i biologija, nastavni smjer.

    “Prošle godine bio je nešto veći interes studenta u odnosu na prije nekoliko godina. Kada je riječ o upisu koji je pred nama, prema informacijama do sada, najviše imamo interesa za matematiku, informatiku i imamo neke interese za biologiju i hemiju”, naveo je on za “Nezavisne novine”.