Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je sinoć uvjerenje da Rusija i Ukrajina mogu da postignu dogovor, navodeći da je Moskva spremna da nastavi trilateralne pregovore kako bi se postigao konačni mirovni sporazum.
“Cilj trilateralnih pregovora biće postizanje sporazuma o osiguravanju buduće bezbjednosti Rusije i Ukrajine”, naveo je Putin, prenijela je agencija RIA Novosti.
Komentarišući izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o njegovoj spremnosti da se odrekne teritorija, Putin je rekao za portal “Vesti” da to nisu ukrajinske teritorije, već istorijske ruske teritorije.
Putin je napomenuo da su ljudi koji žive na ovim teritorijama glasali za državnu nezavisnost i ponovno ujedinjenje sa Ruskom Federacijom.
“Smatram da je neprimjereno govoriti o bilo kakvim teritorijalnim gubicima”, naveo je Putin, prenose “Nezavisne“.
Zelenski je izjavio u srijedu da će Ukrajina pristati na mirovni sporazum sa Rusijom pod uslovom gubitka približno 25 odsto svoje teritorije.
U zemljotresu magnitude sedam stepeni Rihterove skale u kineskoj regiji Tibet poginulo je najmanje 16 ljudi, a povrijeđeno je 65 osoba, javila je agencija Sinhua.
Srušeno je najmanje 339 kuća i 20 objekata za stoku, objavile su lokalne vlasti.
Američki geološki zavod navodi da se potres dogodio u 22.33 časova po lokalnom vremenu i da je epicentar bio na 191 kilometar istočno-sjeveroistočno od Nagkua.
Kineski predsjednik Si Đinping naredio je da se preduzmu sveobuhvatni napori u potrazi i spasavanju, kao i da se povrijeđenim hitno ukaže medicinska pomoć.
Ovo je bio najjači zemljotres u ovoj regiji u posljednjih pet godina, prenijela je kineska državna televizija.
U Srbiji je na snazi izborna tišina do nedjelje u 20 časova, kada se zatvaraju biračka mjesta.
Na izborima učestvuje 18 lista, a pravo glasa ima oko šest miliona i 450 hiljada birača, koji će birati 250 poslanika Narodne skupštine.
Glasanje će biti organizovano na 8.392 biračka mjesta, uključujući 93 u inostranstvu.
U BiH će biti otvoreno 27 biračkih mjesta, a za glasanje je prijavljeno oko 20.000 birača, od kojih je više od 90 odsto u Republici Srpskoj, izjavio je generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić, prenosi RTRS.
Postizanje mirovnog sporazuma o ukrajinskom sukobu komplikovano je zbog neslaganja Moskve i Kijeva oko određenih tačaka pregovora, rekao je potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens.
“Razlog zašto nismo postigli mirovni sporazum je taj što su se jednostavno previše razišli oko nekih detalja tih pregovora”, rekao je Vens novinarima.
Vens nije precizirao razloge neslaganja, ali je napomenuo da su se dvije zemlje saglasile da sjednu za pregovarački sto.
Vens je naveo da je američki specijalni izaslanik Stiven Vitkof optimističan u pogledu svojih nedavnih razgovora sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin obavijestio je juče Vitkofa o spremnosti Rusije da nastavi trilateralne pregovore o Ukrajini u novembru.
Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da bi novi krug trilateralnih pregovora o pronalaženju rješenja za ukrajinsku krizu mogao biti održan u Abu Dabiju sljedećeg mjeseca.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da pobunjeničke ultraljevičarske grupe stoje iza nereda koji su se dogodili u subotu, 17. oktobra, optužujući ih da “planiraju rušenje Republike”.
On je nakon sastanka Savjeta bezbjednosti Francuske rekao da je jasno da je bilo nedostataka u predviđanju i “elemenata iznenađenja”, i da će Vlada izvući zaključke iz ove situacije.
Makron je najavio da će njegova administracija zabraniti proteste koji nisu sindikalni “kad god je to moguće”, naglašavajući da je “opšta preporuka da ne bi trebalo da bude demonstracija u narednim danima”.
On je istakao da će Savjet odbrane Francuske sutra održati sastanak, na kojem će biti doneseno još odluka.
U međuvremenu, više hiljada demonstranata izašlo je danas na ulice Pariza, dok su drugi gradovi zabranili demonstracije nakon sukoba i rasprostranjenih pljački koje su obilježile najnasilnije nemire u Francuskoj u posljednjih nekoliko godina, navodi “Dejli mejl”.
Organizatori protesta u Parizu rekli su da je upravni sud u gradu poništio zabranu koju je izdala policija nakon što je ta odluka osporena.
Pariska policija pojasnila je ranije da je zabrana bila neophodna, s obzirom na rizik od uličnog nasilja nakon što su se grupe maskirane omladine sukobile sa policijskim snagama, pljačkale prodavnice i palile automobile tokom vikenda.
Rast cijena nafte na svjetskom tržištu izazvao je i rasprodaju globalnih akcija, kao i na berzi na Volstritu pošto sukob na Bliskom istoku i dugovanja u evrozoni izazivaju zabrinutosti koje utiču na finansijsko tržište, piše britanski dnevnik “Fajnenšel tajms”.
Cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla je za 3,3 odsto i sada je 112,39 dolara po barelu, što je iznos koji je posljednji put dosegnut u ranim fazama sukoba sa Iranom i nakon što su Huti pojačali napade na Saudijsku Arabiju.
“Rizik od eskalacije na Bliskom istoku ponovo je u vrhu zabrinutosti investitora”, rekao je analitičar tržišta iz kompanije “Rasel investments” Van Lu.
U središtu rasprodaje akcija evrozone i dalje je Francuska, čija je cijena desetogodišnje dionice juče porasla na više od pet odsto prvi put od 2002. godine da bi bila povećana za dodatnih 0,06 odsto na 5,06 odsto.
“To je savršena oluja, imate problem sa energetskom inflacijom a tu su i fiskalni i politički problem”, navodi Rohan Kana, analitičar iz britanskog “Barklisa”.
Dajak je jedan od prepoznatljivih simbola Banjaluke, neraskidivo vezan za Vrbas i tradiciju ovog grada. O tome kako se čuva dajakaštvo, sa kakvim se izazovima suočava i kakva mu je budućnost, za VrbasMedia portal govorio je Andrej Zamolo, predsjednik Dajak kluba Banjaluka.
Andrej, odrasli ste uz Vrbas i dajak, a Vaša porodica je vezana i za izradu ovih čamaca. Kakve uspomene nosite iz djetinjstva?
U suštini, kao što ste i spomenuli, rođen sam bukvalno na obali Vrbasa. I kuća mi se nalazi uz rijeku. Moj otac se bavio dajakaštvom, kako izradom čamaca, tako i vožnjom i trkama, tako da sam tu vještinu zavolio još kao dijete.
Naravno, iz djetinjstva nosim brojne anegdote, a period osnovne škole bio je posebno zanimljiv, jer je tada bilo mnogo izazovnih i uzbudljivih trenutaka vezanih za Vrbas i dajak čamce.
Kako je počela Vaša priča s dajakom?
Od malih nogu. Odrastao sam uz čamac i uz Vrbas. Otac je pravio dajak čamce, pa sam i ja s njim učestvovao u njihovoj izradi. Tu je bio i moj brat Dario.
Kasnije smo počeli i da vozimo čamac, tako da smo od djetinjstva vezani i za dajak i za Vrbas.
Vi i Vaš brat Dario nastavili ste tradiciju koju je započeo vaš otac. Koliko je bilo teško nastaviti tim putem?
Bilo je prilično teško. Nakon očeve smrti 2007. godine, brat Dario i ja počeli smo samostalno da se bavimo izradom čamaca.
Naravno, drugačije je kada nešto radite s ocem, kada imate nekoga da vam pomogne i usmjeri vas kada naiđete na problem. Ipak, tokom godina stekli smo dosta iskustva i danas se izradom dajak čamaca bavimo s mnogo više sigurnosti. Ne bih rekao da smo oca nadmašili, ali smatram da dobro napredujemo.
Šta dajak predstavlja za Banjaluku i koliko je važno očuvati tu tradiciju?
Iz moje perspektive, dajak je sve. Posljednjih godina, posebno od osnivanja Dajak kluba 2010. godine, uspjeli smo dodatno da promovišemo ovaj čamac.
Naravno, uvijek može i više da se uradi. Ipak, primjetno je da su građani prepoznali dajak kao jedan od simbola Banje Luke i shvatili koliko je važno da se ova tradicija čuva, razvija i promoviše.
Da li su građani danas svjesniji značaja dajaka? Ima li dovoljno mladih koji žele da nauče da voze ovaj čamac?
Kada smo osnovali klub, jedan od problema bio je nedostatak podmlatka. Zato smo odmah organizovali školu dajakaštva. U početku smo ljude gotovo morali da nagovaramo da dođu i probaju da vide kako to izgleda.
Danas je situacija potpuno drugačija. Čim na društvenim mrežama objavimo poziv za novu grupu polaznika, prijave počnu da stižu veoma brzo i kapaciteti se popune u kratkom roku.
Interesovanje je veliko jer su ljudi prepoznali da je to lijepa, zdrava i prije svega banjalučka priča koju vrijedi podržati.
Dajakaštvo ima višestoljetnu tradiciju. Kako se njegova uloga mijenjala kroz vrijeme?
Vještina dajakaštva i upotreba dajak čamaca stari su nekoliko vjekova. Nekada su se čamci prvenstveno koristili za prevoz ljudi i robe, kako s jedne obale Vrbasa na drugu, tako i za kretanje uzvodno i nizvodno.
Od pedesetih godina prošlog vijeka dajak se sve više koristio za rekreaciju i razonodu. Pojavom mostova smanjila se potreba za njim kao prevoznim sredstvom, ali su ljudi zadržali čamac zbog druženja, sporta i uživanja na rijeci.
Tradicionalne trke dajak čamaca organizuju se već više od 60 godina, a danas su dio manifestacije „Ljeto na Vrbasu“, koju organizuje Turistička organizacija grada Banje Luke.
Od osnivanja kluba 2010. godine uveli smo i kraću trku, poznatu kao 4X Dajak trka, kao i promotivni ultramaraton koji se održava svake godine. Pored toga, organizujemo i učestvujemo u brojnim ekološkim akcijama i drugim događajima. Sve to doprinosi sve većem interesovanju i dodatnoj promociji dajaka.
Na koje aktivnosti kluba ste najponosniji i kakvu podršku imate od grada i institucija?
Jedna od naših najvažnijih aktivnosti jeste škola dajakaštva, kroz koju obučavamo mlađe generacije, ali i sve druge zainteresovane koji žele da nauče da upravljaju tradicionalnim dajak čamcem.
Učestvujemo i u organizaciji tradicionalnih trka, uključujući našu 4X Dajak trku. Organizovali smo brojne ekološke akcije, a u nekima smo učestvovali zajedno s drugim organizacijama.
Sezona dajakaštva uglavnom traje od juna do kraja septembra, u zavisnosti od vremenskih uslova. Tokom tog perioda gotovo svake sedmice imamo neku veću aktivnost.
Kako izgleda obuka i kome je namijenjena? Postoji li starosna granica?
Djeca već sa 12 ili 13 godina mogu početi da uče da voze dajak, a dobrodošli su i odrasli. Nema stroge gornje starosne granice. Važno je da osoba ima volju i osnovnu fizičku spremnost. I djevojčice i dječaci mogu uspješno da savladaju ovu vještinu.
Obuka traje oko mjesec dana, a tokom sezone obično imamo dvije grupe. Već nakon desetak dana polaznici mogu relativno samostalno da upravljaju čamcem na mirnijem dijelu Vrbasa.
Ipak, potrebno je nekoliko sezona, pa i godina, da bi se steklo ozbiljnije iskustvo. Na vodi se stalno uči nešto novo. Ne možete jednostavno reći da ste završili obuku i da sada sve znate. Vještina se gradi godinama.
Tehnika je veoma važna, zbog čega i mlađi polaznici brzo napreduju. Međutim, na zahtjevnijim dijelovima Vrbasa, koji je brza planinska rijeka, potrebni su i snaga, vještina i iskustvo.
Koliko je danas teško sačuvati tradicionalni način izrade dajak čamaca?
Brat i ja se izradom dajak čamaca danas bavimo prvenstveno iz ljubavi. To nam više nije zanat od kojeg živimo, već hobi kojim se bavimo uz druge obaveze.
Nadam se da će i moja djeca jednog dana nastaviti tu tradiciju. Imamo i kolege iz kluba koji nam pomažu, tako da vjerujem da će se izrada dajak čamaca nastaviti i u budućnosti.
Koliko je dajak prepoznatljiv kao banjalučki brend u svijetu i šta je potrebno da bi postao još poznatiji?
Posebnost dajaka je u načinu na koji se njime upravlja pomoću motke koju nazivamo dajak. Sličan način vožnje obično se vezuje za mirne vode, jezera i rijeke sa slabom strujom.
U Banjaluci dajakom se, međutim, vozi uzvodno po brzoj rijeci kakav je Vrbas, savladavajući struju i brzake. Upravo je to naša posebnost i nešto po čemu se izdvajamo.
Imamo praktično gotov proizvod koji samo treba još više promovisati. Mi to radimo u skladu sa svojim mogućnostima, ali prostora za dodatnu promociju uvijek ima. Vjerujem da upravo ova jedinstvena vještina treba da bude jedan od glavnih načina predstavljanja Banje Luke.
Šta je potrebno da bi neko počeo da vozi dajak? Da li su presudni fizička snaga ili neke druge sposobnosti?
Potrebna je osnovna fizička spremnost, ali je volja najvažnija. Djeca od 12 ili 13 godina već mogu da nauče da voze čamac. Ko želi i voli da se time bavi, može savladati ovu vještinu.
Za početak nije potrebna izuzetna fizička snaga. Kroz obuku se uči tehnika, a kasnije, uz redovnu vožnju i trening, polaznici postaju sve snažniji, iskusniji i vještiji.
Kako vidite Dajak klub za deset godina? Šta biste željeli da unaprijedite?
Da bismo se dalje razvijali, potrebne su nam adekvatnije klupske prostorije. To je trenutno jedan od glavnih ograničavajućih faktora za naš rad i širenje aktivnosti.
Podršku grada imamo i zahvalni smo na njoj, ali vjerujemo da ona može biti i veća. Prije svega, potreban nam je prostor koji bi odgovarao potrebama kluba i omogućio nam da unaprijedimo rad, obuku i razvoj dajakaštva u Banjoj Luci.
Koju biste poruku poslali mladima koji žele da se okušaju u dajakaštvu?
Sezona se završava u oktobru, a nove polaznike očekujemo naredne godine, početkom ljeta, najčešće u junu.
Pozivam sve koji žele da se druže s nama, nauče nešto o vožnji dajaka i upoznaju tradiciju dajakaštva u Banjoj Luci da nam se jave. Nije važno da li ste muškarac ili žena, jer imamo i djevojaka i žena koje odlično voze dajak.
Najvažnije je da postoji želja da se nauči nešto novo i da se bude dio ove lijepe banjalučke priče.
Broj novinara u Njemačkoj mogao bi da padne i do 50 odsto do 2035. godine, rekli su medijski stručnjaci u novoj studiji.
U izvještaju, koji su naručile njemačke medijske kuće ARD, ZDF i “Dojčlandradio”, navodi se da bi smanjenje publike i prihoda medijskih kuća, uz porast vještačke inteligencije i rastuću moć tehnoloških kompanija, moglo dovesti do velikog pada broja radnih mjesta za reportere.
Studija, koja je predstavljena na konferenciji “Dani medija” u Minhenu, predstavila je četiri scenarija, u kojima bi broj novinara pao između 12 i 50 odsto do sredine sljedeće decenije.
U izvještaju se navodi da je 2023. godine u NJemačkoj bilo oko 40.000 profesionalnih novinara. U najgorem slučaju, do 2035. godine bi ih ostalo samo oko 20.000, navodi DPA.
Takođe, navodi se u istraživanju, ishod zavisi od toga koliko kreatori politike regulišu glavne tehnološke kompanije i da li medijske organizacije bliže sarađuju.
Studija sugeriše da će pad gledanosti i prihoda od oglašavanja vjerovatno teško pogoditi njemačke medije u narednoj deceniji. Publika bi mogla pasti između 18 i 47 odsto do 2035. godine, a prihodi od oglašavanja bi trebalo da padnu između 10 i 43 odsto.
Očekuje se da će velike tehnološke firme i dobavljači vještačke inteligencije nastaviti da rastu, što će otežati novinama, televizijskim emiterima i drugim tradicionalnim medijskim kompanijama da direktno dopru do svoje publike i ostvare prihod od svog sadržaja.
Izgledi su posebno sumorni u scenariju u kome velike tehnološke kompanije u velikoj mjeri dominiraju medijskim tržištem.
Studiju su sproveli istraživači Kristijan Cabel sa Tehničkog univerziteta u Kelnu i Ulrike Ron sa Univerziteta u Talinu na osnovu intervjua sa 34 stručnjaka iz oblasti akademske zajednice, oglašavanja, produkcije i medijske politike.
Iz MUP-a Srbije apelovali su na građane i političke aktere da poštuju zakone i doprinesu mirnom odvijanju izbora u nedjelju, 25. oktobra, te istakli da će preduzimati mjere radi očuvanja javnog reda i mira i bezbjednosti.
Iz MUP-a navode da je policija u službi svih građana.
Direktor policije Srbije Dragan Vasiljević rekao je da je rukovodiocima svih organizacionih jedinica naloženo dosljedno poštovanje zakona i profesionalno postupanje.
Predstavnici MUP-a su, kako se navodi, održali odvojene sastanke sa članovima Posmatračke misije ODIHR-a, organizacije CRTA i akademske zajednice univerziteta u Beogradu i Novom Sadu kako bi ih upoznali sa svim mjerama koje se preduzimaju na terenu.
Tokom sastanka sa predstavnicima Misije ODIHR-a, naglašen je kontinuitet saradnje i otvorenost prema međunarodnim posmatračima, te da je bezbjednost izbornog procesa apsolutni prioritet.
U razgovoru sa predstavnicima domaće posmatračke misije CRTA, apostrofirana je spremnost za nastavak transparentne komunikacije kroz bržu razmjenu informacija i efikasnu zaštitu svih učesnika izbornog procesa.
Na sastanku sa predstavnicima akademske zajednice univerziteta u Beogradu i Novom Sadu naglašeno je da MUP obavlja dužnosti u skladu sa ustavnim okvirom i da su policijski službenici opredijeljeni za striktno poštovanje zakonskih ovlašćenja u očuvanju javnog reda i mira tokom izbora.
Istaknuto je da su prijedlozi koji se odnose na unapređenje razmjene informacija i osiguravanja bezbjednosti u zonama biračkih mjesta dio kontinuirane aktivnosti policije.
Nastavljamo da jačamo zaštitu od požara u Srpskoj. Zaštita naših šuma, prirodnih bogatstava i ljudskih života od požara jedan je od važnih prioriteta Vlade Republike Srpske, napisao je predsjednik Vlade Srpske Savo Minić na Iksu.
– Na današnjoj sjednici Vlade usvojili smo Informaciju o provođenju druge faze regionalnog Programa upravljanja požarima na otvorenom prostoru, koji obuhvata Srbiju, BiH, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, a finansira ga Švajcarska agencija za razvoj i saradnju – kaže on.
Druga faza Programa, ističe, od 2027. do 2029. godine, usmjerena je na bolju prevenciju požara, jačanje kapaciteta nadležnih službi i efikasniju zaštitu prirode i stanovništva, prenosi RTRS.
Настављамо да јачамо заштиту од пожара у Српској. Заштита наших шума, природних богатстава и људских живота од пожара један је од важних приоритета Владе Републике Српске.
На данашњој сједници Владе усвојили смо Информацију о провођењу друге фазе регионалног Програма управљања пожарима на отвореном простору, који обухвата Србију, БиХ, Црну Гору, Сјеверну Македонију и Албанију, а финансира га Швајцарска агенција за развој и сарадњу.
Друга фаза Програма, од 2027. до 2029. године, усмјерена је на бољу превенцију пожара, јачање капацитета надлежних служби и ефикаснију заштиту природе и становништва.
