Autor: m88bogdanovic

  • Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a?

    Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a?

    Nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ukinuo pravni osnov za takozvane “recipročne carine”, uključujući i dodatne namete od 30 odsto na robu iz Bosne i Hercegovine, otvara se pitanje povrata novca kompanijama koje su ove carine plaćale od avgusta prošle godine.

    S obzirom na to da su dosadašnje carine proglašene nezakonitima, kompanije širom svijeta već su pokrenule inicijative za povrat sredstava koja su u međuvremenu uplaćena američkim vlastima, piše BiznisInfo.ba.

    U igri milijarde dolara

    Procjenjuje se da je kroz ove carinske mjere do sada prikupljeno oko 175 milijardi dolara.

    Takva situacija stvara pravnu neizvjesnost i potencijalni haos, jer bi kompanije koje su plaćale dodatne namete mogle pokrenuti masovne zahtjeve za refundaciju, uključujući i firme iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na američko tržište.

    Mogućnost povrata za bh. izvoznike

    Podsjetimo, Vrhovni sud SAD-a presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete bez odobrenja Kongresa.

    Time je srušen pravni temelj za dodatne carine koje su od 1. avgusta 2025. godine uvedene za veći broj zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

    U praksi, to znači da bi bh. kompanije koje su od tada plaćale carinu od 30 odsto potencijalno mogle tražiti povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije provedu presudu i definišu mehanizam refundacije.

    Iz BiH su najviše pogođene kompanije iz namjenske industrije.

    Neke carine i dalje ostaju na snazi

    Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi, prenosi BiznisInfo.ba.

  • Napad na vaterpoliste banjalučkog Borca

    Napad na vaterpoliste banjalučkog Borca

    Vaterpolisti banjalučkog Borca napadnuti su od strane više nepoznatih lica u blizini graničnog prelaza Rača.

    Kako ATV saznaje, kombi sa vaterpolistima Borca sačekala je veća grupa maskiranih lica, za koje se sumnja da su navijači Crvene zvezde, koja je prilikom napada koristila motke i kamenice.

    Na vozilu je pričinjena materijalna šteta, a ukradena je i jedna torba sa klupskom opremom.

    U toku je policijski uviđaj.

    Povrijeđenih kako piše Mondo nije bilo, a nakon obavljenog uviđaja, vaterpolisti Borca krenuće nazad za Banjaluku.

    Vaterpolisti Borca putovali su u Beograd na utakmicu sa ekipom Voždovca.

  • Košarac: Egzodus sarajevskih Srba – najpotresnija priča o etničkom čišćenju

    Košarac: Egzodus sarajevskih Srba – najpotresnija priča o etničkom čišćenju

    Egzodus sarajevskih Srba, koji su prije 30 godina napustili svoja vjekovna ognjišta, ostaje najpotresnija priča o stradanju, žrtvi i etničkom čišćenju jednog naroda, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

    Košarac je izjavio da je to ogromna žrtva uzidana u temelje Republike Srpske, koja sve u Srpskoj trajno obavezuje.

    – U kolektivnom sjećanju srpskog naroda zauvijek će ostati urezane slike nepreglednih kolona sarajevskih Srba koji su u rukama nosili lične stvari, ikone i kovčege sa iskopanim kostima svojih najmilijih, tražeći spas u Republici Srpskoj – istakao je Košarac.

    On je podsjetio da su Srbi iz Sarajeva, koji su svoju teritoriju i svoja ognjišta odbranili tokom rata uz ogromne žrtve, bili primorani da ih napuste nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer nisu željeli da žive pod muslimanskom vlašću.

    – Ni tada, kao ni danas, nismo vjerovali u iskrene namjere bošnjačke politike prema srpskom narodu. Sarajevska golgota nas je naučila istorijskoj lekciji: bez naše države Republike Srpske nemamo ni slobodu ni mir. Zato je Republika Srpska naša istinska otadžbina i utočište, i zato je naša sveta dužnost da je čuvamo i branimo – istakao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, danas, kada određene antisrpske politike pokušavaju da ospore i unize Srpsku, da joj otmu prava zagarantovana Dejtonom i da od otadžbine Srba naprave praznu ljušturu u kojoj će drugi odlučivati o životu srpskog naroda, Srbi su više nego odlučni da kažu da se to neće dogoditi.

    – Nepokolebljivo smo posvećeni patriotskim i odgovornim politikama lidera Milorada Dodika i institucija Republike Srpske, koje stoje na braniku naše slobode. Nećemo dozvoliti novi egzodus srpskog naroda, nova stradanja i skrnavljenje naše najveće svetinje – Republike Srpske. Mi čuvamo i štitimo našu Republiku Srpsku, naša prava i slobode, ne želeći ni milimetra tuđeg, ali ne pristajući da bilo ko oduzme ono što je naše – poručio je Košarac.

    Masovni egzodus sarajevskih Srba zvanično je počeo 17. februara 1996. godine iz srpskih sarajevskih opština koje su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripale Federaciji BiH i trajao je gotovo do kraja marta.

    Procjenjuje se da je 120.000 do 150.000 Srba napustilo svoje domove u opštinama Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Rajlovac, Grbavica i Novo Sarajevo, a jedan od najpotresnijih aspekata bila je ekshumacija i prenošenje posmrtnih ostataka upokojenih na teritoriju Republike Srpske.

  • Da li je prije bilo bolje? Šta možemo naučiti iz života u Jugoslaviji

    Da li je prije bilo bolje? Šta možemo naučiti iz života u Jugoslaviji

    “Prije je bilo bolje” – rečenica koju ćete čuti od gotovo svakog ko je zagazio u ozbiljne godine. I nije važno da li je riječ o sedamdesetogodišnjaku ili nekom mlađem – prošlost se gotovo uvijek pamti kroz ružičaste naočare. Logično, jer smo tada bili mlađi, snažniji i bezbrižniji.

    Ipak, kada se govori o životu u Jugoslaviji, mnogi koji su to vrijeme zaista proživjeli ističu da su neke navike i vrijednosti bile drugačije, a u ponečemu i korisnije nego danas. Nije riječ samo o nostalgiji. Istina je, kao i obično, negdje na sredini: plate su bile skromne, izbor robe ograničen, nestašice nisu bile rijetkost, a na nove cipele čekalo se godinama. Ali ljudi su znali da se snađu.

    Upravo iz tog perioda izdvajaju se četiri životne lekcije koje i danas mogu da budu zlata vrijedne.

    1. Popravi, ne bacaj

    Ako se pokvari rajsferšlus, bojler ili kućni aparat – danas je prva reakcija da se kupi novo. Međutim, svaka zamjena košta, a kada se u stanu pokvari više stvari odjednom, udar na kućni budžet postaje ozbiljan.

    Nekada se ništa nije bacalo bez pokušaja popravke. Odjeća se krpila, dugmad su se prišivala, đonovi lijepili, a aparati nosili kod majstora. Takav odnos prema stvarima produžava njihov vijek, štedi novac i uči odgovornijoj potrošnji.

    2. Zimnica kao spas za kućni budžet

    Priprema zimnice bila je gotovo obavezna u svakom domaćinstvu. Kuvani su džemovi, pravili se sokovi, turšija, kiseli kupus, paprike i krastavci. Znalo se šta stoji u špajzu i šta će se iznijeti na sto tokom zime.

    Danas je hrana dostupna tokom cijele godine, ali zamrzavanje i čuvanje sezonskih namirnica i dalje ima smisla. Ljeti su voće i povrće jeftiniji i kvalitetniji, pa se od njih zimi mogu praviti kompoti, pite, knedle ili jednostavno uživati u bobičastom voću bez gubitka ukusa.

    3. Štednja kao navika, ne luksuz

    Skoro svaka porodica imala je štednu knjižicu. Iako kamate nisu donosile veliku zaradu, postojala je svijest da dio plate mora da se odvoji za “crne dane”.

    Danas su na raspolaganju različiti oblici štednje – od klasičnih računa do digitalnih aplikacija – ali suština ostaje ista: redovno odvajanje makar male sume stvara finansijsku sigurnost i mirniji san.

    4. Vještine koje vrijede više od novca

    U školama se učilo domaćinstvo, a mnoge žene znale su da šiju, prepravljaju i same prave odjeću. Vez, pletenje i ručni rad bili su dio svakodnevice. Muškarci su često sami izrađivali namještaj ili popravljali po kući.

    Te vještine nisu samo smanjivale troškove, već su razvijale samostalnost, kreativnost i osjećaj ponosa – jer mnogo toga može da se napravi sopstvenim rukama.

    Da li je zaista prije bilo bolje?

    Život u Jugoslaviji nije bio ni bajka ni potpuni mrak. Bilo je nestašica, skromnih plata i čekanja u redovima, ali je postojala kultura racionalnog trošenja i međusobne pomoći.

    Možda danas živimo brže i imamo veći izbor, ali neke stare navike – popravljanje umjesto bacanja, pravljenje zimnice, redovna štednja i razvijanje praktičnih vještina – i dalje mogu da budu dragocjen podsjetnik kako da pametnije upravljamo novcem i životom, prenosi Kurir.

  • Orban poručio Trampu: Ne odustaj od Ukrajine

    Orban poručio Trampu: Ne odustaj od Ukrajine

    Bez američkog učešća, nema realnog puta ka miru u rusko-ukrajinskom ratu, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.

    On je napisao na platformi Iks da je Mađarska uz Sjedinjene Američke Države i poručio američkom predsjedniku Donaldu Trampu da samo nastavi da ulaže napore u rješavanje sukoba u Ukrajini.

    – Nažalost, Brisel trenutno nije u stanju da nas približi miru i umesto toga je zauzet igranjem vatrom – poručio je Orban.

    Na konferenciji za novinare nakon sastanka Odbora za mir u Vašingtonu u četvrtak, Orban je izjavio da se plaši da će Tramp odustati od pokušaja da riješi sukob u Ukrajini dok ga Evropa stalno ometa.

    Orban je naveo da je tokom sastanka uvjerio Trampa da, bez obzira na to koliko sporo proces napreduje, ne smije da odustane od svojih napora da uspostavi mir u Ukrajini.

    Mađarski premijer je podsjetio da “već veoma dugo, više od dvije, možda čak i tri godine” predlaže da Evropa obnovi direktan dijalog sa Rusijom, ukoliko ne želi da “bude izostavljena iz rješavanja sukoba u Ukrajini i formiranja poslijeratnog evropskog sistema bezbjednosti”.

     

  • Nagrada “Divit Rajka Lukača” knjizi “Mesečeve makazice” književnice Vesne Aleksić

    Nagrada “Divit Rajka Lukača” knjizi “Mesečeve makazice” književnice Vesne Aleksić

    Srpsko prosvjetno i kulturno društvo (SPKD) “Prosvjeta” iz Kozarske Dubice dodijelilo je nagradu “Divit Rajka Lukača” knjizi “Mesečeve makazice” književnice iz Beograda Vesne Aleksić.

    SPKD “Prosvjeta” je u okviru manifestacije “Dani Rajka Lukača” raspisala konkurs za najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2025. godini i konkurs za najbolje literarne radove za djecu i mlade.

    Na konkurs za najbolju knjigu za djecu u oblasti beletristike stiglo je 45 naslova, i to 35 iz Srbije i 10 iz Republike Srpske, a žiri je odluku o dobitniku nagrade donio 9. februara.

    – Veliki broj knjiga naših poznatih savremenih autora, kao i onih koji tek počinju, omogućio je uvid u književnu produkciju u prethodnoj godini. Najzastupljeniji su romani i pripovijetke, kao i ilustrovana kraća prozna ostvarenja, ali je bilo i nekoliko knjiga poezije za djecu – saopšteno je iz organizacionog odbora manifestacije.

    Na konkurs za najbolje literarne radove za djecu i mlade, koji je raspisan u dvije kategorije – stariji osnovci i srednjoškolci, stigla su 72 rada osnovaca i 21 rad srednjoškolaca iz Republike Srpske i Srbije.

    U kategoriji starijih osnovaca prvo mjesto osvojila je Lenka Nenadović, učenica osmog razreda Osnovne škole “Nikola Tesla” iz Beograda, a među srednjoškolcima Andrea Golubović, učenica trećeg razreda Srednjoškolskog centra “Istočna Ilidža”.

    Žiri u sastavu predsjednik Gordana Maletić i članovi Slavka Petković Grujičić i Bojana Vučen odlučio je jednoglasno o dobitniku nagrade “Divit Rajka Lukača” za 2025. godinu.

    Žiri kojim je predsjedavao Miloš Kecman, a članovi su bili Rada Čolović Šukunda i Zorica Garača jednoglasno je donio odluke o izboru najboljih literarnih radova.

    Nagrade će biti uručene u ponedjeljak, 2. marta, na svečanosti u Domu kulture Kozarska Dubica koja će početi u 19.00 časova.

    Nagrađena književnica za djecu i mlade Vesna Aleksić posjetiće u utorak, 3. marta, predškolce u vrtiću “Pčelica”, a zatim promovisati svoju knjigu učenicima petog razreda osnovnih škola u Kozarskoj Dubici.

    Naveče će u Narodnoj biblioteci biti promovisan roman Rajka Lukača “Zevsova glavobolja”.

    Književnik i prevodilac Rajko Lukač /1952-2024/ rođen je u Međeđi kod tadašnje Bosanske Dubice, a školovao se u tim mjestima i Starom Petrovom Selu, dok je srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu.

    Autor je većeg broja knjiga priča za odrasle i djecu, kao i drama, scenarija i antologija.

    Lukačeve pjesme i priče zastupljene su u dvadesetak antologija srpske poezije i proze.

    Preminuo je u 73. godini u Beogradu.

    Foto: RTV KD

  • U Banjaluci održana izborna konferencija GrO SP

    U Banjaluci održana izborna konferencija GrO SP

    U Banjaluci je održana izborna konferencija Gradskog odbora Socijalističke partije kojoj je prisustvovao i predsjednik partije Petar Đokić.

    Đokić je tom prilikom istakao da vladajuća koalicija daje doprinos razvoju Banjaluke i da će nastaviti to da čini.

    – Sa koalicionim partnerima prethodnih godina smo se borili za napredak Banjaluke – rekao je Đokić.

    Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Goran Maričić zahvalio je SP-u za učešće u pobjedi kandidata SNSD-a Siniše Karana na prošlim izborima.

    – Imamo dobru saradnju i na lokalnom nivou. Izvršili smo analize poslije izbora u novembru, shvatili gdje smo pogriješili, imamo novu strategiju komunikacije, novi pristup politici grada Banjaluka – rekao je Maričić.

  • Izvoz piva iz BiH porastao za 67 odsto, deficit i dalje ogroman

    Izvoz piva iz BiH porastao za 67 odsto, deficit i dalje ogroman

    Vrijednost izvoza piva iz BiH lani iznosila je gotovo 24,55 miliona KM, što je više za 67,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 184,4 miliona KM, odnosno za 0,1 odsto više u odnosu na 2024, rečeno je u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

    Deficit sektora iznosi 169 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom u 2025. godini iznosila je 11,7 odsto, a u 2024. godini osam odsto.

    Kada je riječ o količini izvezenog piva, iz Komore su naveli da je lani izvezeno više od 246.000 hektolitara, što je povećanje od 54,4 odsto u odnosu na 2024, dok je najznačajnije povećanje izvoza zabilježeno kod piva u posudama do 10 litara i to 91,5 odsto, te piva u buradima 82 odsto.

    Iz Spoljnotrgovinske komore su napomenuli da je količinski uvoz piva u 2025. godini iznosio 1,7 miliona hektolitara, što je za 0,02 odsto manje u odnosu na 2024.

    Lani je u Srbiju izvezeno piva u vrijednosti od 10.422.998 KM, Poljsku 5.895.362 KM, Hrvatsku 2.270.518 KM, dok je u Rusiju izvezeno 1.298.452 KM, a Crnu Goru 1.297.360 KM.

    “Poređenje izvoznih tržišta u 2024. i 2025. godini ukazuje na izražene promjene u strukturi tržišta za izvoz piva iz BiH. Srbija je dodatno učvrstila poziciju najznačajnijeg izvoznog tržišta, uz rast i količinski i vrijednosno”, naveli su iz Komore.

    U Komori su napomenuli da je, istovremeno, evidentno značajno preusmjeravanje izvoza prema tržištima Poljske i Ruske Federacije, koje su u prošloj godini ušle među pet vodećih tržišta, dok su Slovenija i Italija izašle iz “top pet”.

    – Struktura izvoza pokazuje pomak ka tržištima sa većim količinskim potencijalom, ali uz nižu prosječnu izvoznu cijenu piva – pojasnili su iz Komore.

    Iz Srbije je u prošloj godini uvezeno piva u vrijednosti od oko 107,66 miliona KM, Hrvatske oko 63,61 milion KM, Slovenije oko 5,32 miliona KM, Crne Gore oko 2,26 miliona KM, te Njemačke oko 2,53 miliona KM.

    – Ovih pet zemalja činilo je gotovo cjelokupan uvoz piva u 2025. godini, pri čemu Srbija i Hrvatska zajedno učestvuju sa više od 90 odsto ukupne količine i vrijednosti uvoza – ukazali su iz Komore.

    Iz Komore su istakli da poređenje uvoznih tržišta 2024. i 2025. godine pokazuje da je struktura uvoza piva u BiH uglavnom stabilna po tržištima, ali uz izražene promjene u obimu.

    Srbija, kako su naveli, zadržava apsolutno dominantnu poziciju kao najveći dobavljač piva, Hrvatska bilježi rast i količinski i vrijednosno, Slovenija bilježi pad uvoza, a Crna Gora i Njemačka ostaju stabilne.

     

  • Zbog simbola HOS-a istražuju porodični biznis u BiH

    Zbog simbola HOS-a istražuju porodični biznis u BiH

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), prema navodima vlasnice porodićnog brenda Patria Eterna, ušli su u njihovu kuću, a razlog je, kako tvrde, prijava zbog navodnog promovisanja ustaštva putem majica sa znakom Hrvatskih odbrambenih snaga (HOS-a).

    O svemu se oglasila Frančeska Primorac Čotić, koja navodi da je riječ o malom porodičnom biznisu koji se bavi izradom i prodajom odjeće i suvenira.

    “Bez prethodne najave, u obiteljsku kuću došli su pripadnici SIPA poslani iz Republike Srpske, pri čemu smo prijavljeni i optuženi za navodno promoviranje ustaštva putem naših majica sa znakom HOS-a”, stoji u njihovom saopštenju.

    Tvrde da ne promovišu mržnju

    Vlasnica ističe kako smatra da je znak HOS-a “legitiman, istorijski utemeljen i pravno priznat simbol hrvatskih branitelja” te dodaje da njihova kompanija ne promoviše mržnju niti nasilje.

    “Patria Eterna ne promovira mržnju, nasilje niti bilo kakvu ideologiju usmjerenu protiv drugih naroda. Mi stojimo iza svoje domovine, svoje povijesti i svojih ljudi”, navodi se u saopštenju.

    Posebno su se osvrnuli na način postupanja službenika, koji ocjenjuju neprimjerenim.

    “Dolazak bez najave u privatni, obiteljski prostor te uznemiravanje jedne žene na takav način smatramo nedostojanstvenim i neprihvatljivim”, poručuju iz Patrie Eterne.

    Dodaju kako očekuju da daljih problema neće biti te tvrde da za postupanje protiv njih “ne postoji ni pravna ni moralna osnova”.

    Zvanični poklič NDH

    Deviza “Za dom spremni” što ukrašava grb savremenog HOS-a, bio je zvanični je poklič NDH, kvislinške države stvorene voljom njemačkih snaga u njihovoj okupacijskoj zoni, gdje je pod ustaškim terorom stradalo stotine hiljada Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista.

    Za sada nema zvaničnog saopštenja SIPA o ovom slučaju.

  • Banjalučki vatrogasci morali da intervenišu zbog patika

    Banjalučki vatrogasci morali da intervenišu zbog patika

    Banjalučki vatrogasci izašli su prije dva dana na teren zbog nesvakidašnje intervencije – u ulici Sime Matavulja morali su da skinu par patika koji je visio sa kabla za internet.

    Istod dana u večernjim časovima gasili su požar na  Prijedorskoj petlji gdje je gorjela trabe.

    Imali su i jednu tehničku intervenciju -uklanjanje stable na  Banj brdu, prenosi Glas Srpske.